Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
INGRID POLETI
UTJECAJ INTERNETA I ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA NA
POSLOVANJE PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UTJECAJ INTERNETA I ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA NA
POSLOVANJE PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: POSLOVNO OKRUŽENJE
Mentor: dr.sc. Dragomir Sundać
Student: Ingrid Poleti
JMBAG: 0081099139
Studijski smjer: Poduzetništvo
Rijeka, rujan 2013.
I
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Predmet istraživanja......................................................................................................... 1
1.2. Hipoteza rada ................................................................................................................... 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 2
2. OSNOVNE ODREDNICE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA ....................................... 4
2.1. Internet kao pretpostavka za razvoj elektroničkog poslovanja ........................................4
2.2. Razvoj i vrste elektroničkog poslovanja .......................................................................... 9
3. PREDNOSTI PRIMJENE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U PODUZEĆIMA ....... 12
3.1. Primjena elektroničkog poslovanja u poduzećima ........................................................ 12
3.1.1. Globalna infrastruktura okruženje poduzeća koje primjenjuje elektroničko
poslovanje..........................................................................................................................13
3.1.2. Elektroničko poslovanje u odnosu na partnere poslovnog procesa....................... 13
3.2. Korištenje elektroničkog poslovanja sa stajališta poduzetnika......................................17
3.2.1. Primjena elektroničkog poslovanja u marketinškim aktivnostima..........................17
3.2.2. E-trgovina kao primjena elektroničkog poslovanja ................................................ 19
3.2.3. Elektroničko poslovanje u području investiranja .................................................... 21
3.3. Elektroničko poslovanje kao čimbenik stvaranja konkurentskih prednosti poduzeća..22
3.3.1. Elektroničko poslovanje u funkciji jačanja odnosa s kupcima................................25
3.3.2. Elektroničko poslovanje u funkciji jačanja odnosa s dobavljačima ....................... 27
3.3.3. IT kao osnova konkurentske prednosti poduzeća ................................................... 29
4.PRIMJENA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U PODUZEĆIMA U REPUBLICI
HRVATSKOJ ........................................................................................................................... 34
4.1. Elektroničko poslovanje u obavljanju osnovne djelatnosti poduzeća............................34
4.1.1. Bankarstvo i elektroničko poslovanje......................................................................34
4.1.2. Elektroničko poslovanje u hrvatskoj trgovini..........................................................39
4.1.3. Turizam i elektroničko poslovanje u Hrvatskoj.......................................................40
4.2. Elektroničko poslovanje kao podrška poslovanju poduzeća ......................................... 44
4.3. Elektroničko poslovanje u hrvatskim poduzećima u odnosu na poduzeća u SAD-u .... 50
5. STVARANJE PRETPOSTAVKI ZA PRIMJENU ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U
PODUZEĆIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................................... 56
5.1. Zakonski propisi elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj...............................56
II
5.2.Zaštita podataka u elektroničkom poslovanju poduzeća ................................................ 58
5.2.1. Digitalni potpis kao mjera zaštite identiteta ............................................................ 58
5.2.2. Digitalni certifikat kao mjera zaštite podataka ....................................................... 59
5.2.3. Kriptografija kao zaštita integriteta transakcija ...................................................... 61
6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 64
LITERATURA
1
1. UVOD
Današnje poslovanje zahtijeva povezanost svih sudionika poslovnog procesa.
Poslovanje postaje u pravom smislu riječi poslovanje u realnom vremenu. Korištenje
interneta i elektroničkog poslovanja donosi veću interaktivnost, povezanost, jeftinije i
brže poslovanje nego dosadašnje tradicionalno poslovanje. Elektroničko poslovanje
javlja se krajem dvadesetog stoljeća kada tehnološki osvješteni pojedinci i organizacije
iskušavaju nove mogućnosti koje im internet nudi pri poslovanju. Taj koncept
poslovanja danas je poznat pod pojmom elektroničko poslovanje (eng. e-Business) koji
podrazmijeva onaj oblik organizacije poslovanja koji zahtijeva intenzivnu primjenu
informatičke i internetske tehnologije pri ostvarivanju svih funkcija tvrtke.
1.1. Predmet istraživanja
Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je pojam i utjecaj interneta i elektroničkog
poslovanja na ukupan razvoj poslovanja i na okruženje u kojem djeluju poduzeća u
Hrvatskoj.
1.2. Hipoteza rada
Predmet istraživanja oblikuje hipotezu: primjena Interneta i elektroničkog poslovanja u
poslovanju hrvatskih poduzeća doprinosi povećanju produktivnosti i uspješnosti uz
smanjenje troškova poslovanja te stvaranje dodatne konkurentske prednosti.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
U najužoj vezi s postavljenom hipotezom određeni su svrha i ciljevi istraživanja. Svrha
ovoga rada je istražiti primjenu internet tehnologija i uvjete okruženja u elektroničkom
poslovanju poduzeća u Republici Hrvatskoj. Cilj je utvrditi utjecaj interneta i
elektroničkog poslovanja na poduzeća u Republici Hrvatskoj.
U diplomskom radu se daju odgovori na slijedeća pitanja:
Što je internet, koje su mu prednosti i nedostaci?
Što su i koji su najvažniji internet servisi?
2
Što je elektroničko poslovanje i koje vrste postoje?
Kako elektroničko poslovanje djeluje u poslovnom okruženju i na poslovne aktivnosti
poduzetnika?
Kako elektroničko poslovanje djeluje kao konkurentska prednost?
Kako su poduzeća u Republici Hrvatskoj implementirala elektroničko poslovanje?
1.4. Znanstvene metode
Znanstvene metode koje se primjenjuju u istraživanju su metoda deskripcije, metoda
kompilacije, povijesna metoda i metoda analize i sinteze.
1.5. Struktura rada
Rad je podijeljen u šest dijelova u kojima je sistematizirana cijelokupna tematika
utjecaja interneta i elektroničkog poslovanja u svrhu unapređenja poslovanja poduzeća u
Hrvatskoj.
U prvom dijelu, Uvodu, opisuje se, predmet istraživanja, hipoteza rada, te se ukazuje na
svrhu i ciljeve istraživačkog rada, znanstvene metode i strukturu rada.
U drugom dijelu, s naslovom Osnovne odrednice elektroničkog poslovanja definira se
internet te razvoj i vrste elektroničkog poslovanja.
Treći dio s naslovom Prednosti implementacije elektroničkog poslovanja u poduzećima
analizira globalnu infrastrukturu okruženja poduzeća i utjecaj elektroničkog poslovanja
na povezivanje s dobavljačima, kupcima i posrednicima. Analizira se primjena e-
poslovanja u aktivnostima poduzetnika te elektroničko poslovanje kao čimbenik
stvaranja konkurentskih prednosti.
Četvrti dio s naslovom Primjena elektroničkog poslovanja u poduzećima u Republici
Hrvatskoj govori o e-poslovanju u osnovnoj djelatnosti kao i podrška poslovanja
poduzeća, te daje usporedbu poslovanja i korištenja e-poslovanja u hrvatskim
poduzećima u odnosu na SAD.
3
U petom dijelu s naslovom Stvaranje pretpostavki za primjenu elektroničkog poslovanja
u poduzećima u Republici Hrvatskoj popisani su zakonski propisi od značaja za
elektroničkog poslovanje i zaštita podataka pri e-poslovanju.
Šesti dio je Zaključak u kojemu se iznosi sinteza izloženih prednosti upotrebe interneta
i elektroničkog poslovanja na poslovanje poduzeća u Republici Hrvatskoj.
4
2. OSNOVNE ODREDNICE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA
Da bi se postigli ciljevi i svrha diplomskog rada potrebno je pobliže odrediti pojam,
sadržaj, razvoj interneta i elektroničkog poslovanja.
2.1. Internet kao pretpostavka za razvoj elektroničkog poslovanja
U rujnu 1969. godine uspješno su povezana prva dva računala. Jedno računalo na
sveučilištu UCLA u Los Angelesu, a drugo računalo na MIT-u Bostonu. Mnogi taj
trenutak smatraju početkom nastanka današnjeg interneta. S vremenom se u mrežu
uključuje sve veći broj udaljenih računala u jedinstvenu mrežu ARPANET (Advanced
Research Project Agency). 1983. godine jedinstvena mreža, koja tada ima poveznih više
od 1000 računala razdvaja se na: ARPAnet, koja je služila potrebama civilnih
organizacija i MILNET za potrebe vojnih institucija. Tri godine kasnije razvijena je
mreža superračunala NSFNET (National Science Foundation) koja se povezuje s
ARPAnetom i pomalo ga asimilira. Na taj način nastaje internet (Panian, 200., str. 1).
Internet World Stats 2011. godine objavljuje da je ukupni broj korisnika interneta
premašio dvije milijarde ljudi. Prema podacima od 31. ožujka 2011. godine,
2.095,006.005 ljudi se služi internetom. Ukupna korisnička baza povećala se otprilike
480 posto u odnosu na 361 milijun korisnika koji su se internetom služili krajem 2000.
godine. Republika Hrvatska se na internet priključila 1991. godine. Prema podacima
Internet World Statsa u Hrvatskoj je u lipnju 2010. godine bilo oko dva i pol milijuna
korisnika interneta (Indeks, 2011.).
Internet je računalna mreža kojom se može komunicirati s bilo kime, u bilo koje
vrijeme. Da bi čitave mreže mogle biti uključene u internet moraju se pridržavati pravila
razmjene podataka na daljinu. Skupovi takvih pravila nazivaju se komunikacijski
protokoli. TCP (Transmision Control Protocol) i IP (Internet protocol) primjenjuju se u
paru pa se nazivaju TCP/IP protokolom.
Davatelji mrežnih usluga (komunikacijske agencije ili slične institucije) standardiziraju
mogućnosti obavljanja pojedinih skupina poslova, što se onda naziva pružanjem
internetskih usluga (servisa). Ne radi se samo o uslugama prijenosa podataka na daljinu,
već i nekih složenijih usluga. Standardni internetski servisi od interesa u poslovanju
(Panian, 2000., str.4):
5
World Wide Web
Elektronička pošta
Dostavne liste
Korisničke diskusijske skupine
Daljinsko preuzimanje datoteka
čavrljanje (Panian, 2000., str. 4)
WWW je mrežni servis (infrastruktura) za organiziranje informacija, dostupnih
korisnicima Interneta, u obliku tzv. hipermedijskih dokumenata (Web stranica). Pri
tome, pod pojmom hipermedijskog dokumenta podrazumijeva se skup srodnih
informacija, iskazanih u tekstualnom, grafičkom, video i/ili zvučnom obliku, koje se
odnose na neki (složeni) objekt ( Panian, 2000a., str. 17). Web stranice kreiraju se
uporabom posebnog programskog jezika HTML (eng. HyperTextMarkupLanguage)
koji određuje kako će neka informacija biti prikazana korisniku kada je on zatraži.
Svaka Web stranica ima svoju jedinstvenu adresu pod nazivom URL (eng.Uniform
Resource Locator). WWW u sebe utjelovljuje nekoliko internet servisa. Često se naziv
WWW kod korisnika poistovjećuje sa samim internetom. To je rezultat sposobnosti
WWW-a da se kroz njega koriste i mnogi drugi internet servisi. Koristi Weba su
mnogostruke a naročito "...zbog toga što omogućuje korištenje ostalih internet servisa,
pa je mnogim korisnicima postao odskočna daska za rad s internetom" (Čičin - Šain,
Vukmirović i Čapko 2006., str. 101).
Elektronička pošta (eng. Electronic mail, E-mail) je servis koji zamjenjuje klasičnu
poštu. Koncipirao ju je 1971. godine Ray Tomlison. Davatelj usluge elektroničke pošte
omogućuje korisniku rezervaciju elektroničkog poštanskog pretinca1. Svaki pretinac
ima jednoznačnu adresu slijedećeg formata:
-„ime“ se odnosi na naziv ili ime vlasnika pretinca,
-„organizacija“ se odnosi na instituciju u kojoj vlasnik pretinca djeluje,
1 dio memorije davateljeva računala
6
-„područje“ može poprimiti neku od standardnih vrijednosti odnosno oznaka
zemljopisnog područja ili djelatnosti.
Dostavna lista (eng. Mailing List) je posebna adresa u internetskoj elektroničkoj pošti.
Kada korisnik pošalje poruku na tu adresu poslužitelj dostavnih lista (eng. Mailing List
Server) zadužen je za provjeru sadržaja poštanskog pretinca. Sudjelovanje u listi sastoji
se od slanja poruke na administrativnu adresu liste, čime se istodobno ostvaruje
komunikacija više korisnika. Za ove liste vrijede gotovo ista pravila kao i za diskusijske
skupine, a usmjerene su nekim užim područjima interesa korisnika (Panian, 2000., str.
6).
Korisničke diskusijske skupine (eng. UseNet Discusion Groups) internetski je servis
koji je vrlo sličan servisu dostavnih lista. Omogućavaju odvijanje rasprave skupine ljudi
o temama od zajedničkog interesa. Ova usluga obuhvaća desetke tisuća diskusijskih
skupina koje obuhvaćaju raznolika područja ljudskih interesa. Neke od diskusijskih
skupina posvećene su tekućim događajima, ali većina ih je posvećena nekoj temi i nema
nužno karakter novosti (Čerić, 2013, str. 290). Poruke članovima šalju se e - mailom i
putem web preglednika te se nalaze na nekoj vrsti elektroničke pošte na kojoj ih može
pročitati bilo koja osoba kojoj su te informacije od važnosti. To je obično grupa za
raspravu o određenoj temi, odnosno svaka grupa se fokusira na određenu temu.
Diskusijske skupine mogu biti pod vodstvom i nadzorom moderatora, gdje se moderator
brine za tok i način rasprave te pregledava svaki tekst i po svojoj procjeni eliminira
suvišne poruke ili nedopuštene reklame i oglase. Ukoliko moderator smatra da je
potrebno, on može izbrisati članove koji su prekršili određena pravila diskusijskih
skupina ili ih kazniti na neki drugi način (primjerice privremeno zabraniti članu slanje
poruka i slično). One skupine koje ovakvo vodstvo nemaju nazivaju se nemoderirane.
Kod njih svaki član može pisati i objavljivati bilo kakav sadržaj, reklamirati, iznositi
netočne tvrdnje i sl.
Daljinsko preuzimanje datoteka ili prijenos datoteka na daljinu (engl. File Transfer
Protocol, odnosno FTP) servis je koji omogućuje prijenos velikih količina podataka u
obliku programa, tekstova, zvukova, slika, i sl. između udaljenih računala. FTP
omogućava da datoteke koje su napravljene na jednom računalu budu prenesene na
7
drugo računalo bez prebacivanja na diskete ili neke druge medije. Takve datoteke mogu
biti od interesa korisnicima koji će ih željeti preuzeti (eng. download) od udaljenog
poslužitelja i prenijeti u memoriju svog računala (Ružić i ostali, 2009., str. 49). Podaci
su postavljeni na FTP servere s kojima komuniciraju FTP klijenti preko odgovarajućih
naredbi za komunikaciju pomoću kojih se omogućuje spajanje na FTP server,
pregledavanje i traženje potrebnih datoteka te njihovo skidanje odnosno postavljanje.
Korisnik aktivira poslužitelja šaljući mu zahtjev za prijenos datoteke (eng. File Transfer
Request) i navodeći svoju internet adresu kao lozinku (eng. Password). Koristeći
program za daljinsko preuzimanje datoteka korisnik komunicira s izabranim FTP
poslužiteljem.
Čavrljanje (eng. Chatting) je internetski servis organiziran prema sustavu Internet Relay
Chat (IRC). To je servis koji omogućava razgovaranje preko interneta. Razgovori se
odvijaju u realnom vremenu. Postoji bezbroj IRC poslužitelja koji prihvaćaju veze s
mnogim IRC klijentima2. IRC se često koristi za razgovore jer je jeftiniji od telefona.
Među najznačajnije internet servise Čapko je svrstao i videokonferencije i internet
telefoniju. Videokonferencija omogućava sudjelovanje dvije ili više osoba. Ovaj
internet servis zahtijeva dodatnu računalnu opremu. To su mikrofon i kamera koji
omogućavaju unos audio i video sadržaja u komunikaciju. Od programske podrške
potrebno je imati odgovarajući program za videokonferencije, npr. CU-SeeMe. Internet
telefonija je najmlađi servis među internet servisima. Prednost koju ova usluga pruža je
mogućnost brzoglasne komunikacije s nekim udaljenim sugovornikom po lokalnoj
tarifi. I kod ove usluge bitno je da korisnik raspolaže odgovarajućom programskom
podrškom (Čapko, 2009., str. 6).
Društvene mrežne stranice (eng. Social Network Sites) su web servisi u obliku
virtualnih zajednica gdje se susreću ljudi istih interesa. Pojedinci stvaraju profile sa
osobnim podacima, znanjima i interesima te na taj način ostvaruju kontakte sa
istomišljenicima. Poduzeća kreiranjem profila i predstavljanjem ponude mogu ovaj
servis koristiti za promoviranje i kontaktiranje klijenata i poslovnih partnera . Servisi
ove vrste su slijedeći (Orehovački i ostali, 2008., str.200):
- Facebook – www.facebook.com, pokrenut u veljači 2004. godine,
2 Programski proizvod za povezivanje poslužitelje IRC usluge s korisnicima
8
- Linkedin – www.linkedin.com, pokrenut u svibnju 2003. godine,
- MySpace – www.myspace.com, pokrenut u rujnu 2003. godine,
- Twitter – www.twitter.com, pokrenut uožujku 2006. godine
Društvene mrežne stranice koje se koriste u poslovanju su Hoovers Connect i Zoom
Info .
Upravo zbog interneta informacije su dostupne u svakom trenutku i to svim
korisnicima. Globalna povezanost omogućuje brzo prenošenje informacija kao što su
tekst, slika, zvuk. Internet je medij čija je opća prednost otvorenost, mogućnost
komuniciranja, novi način oglašavanja, promidžbe i trgovanja. Poistovjećujemo ga sa
velikom knjižnicom. Znanje je dostupno svim korisnicima interneta. Putem interneta
danas se može razgovarati i usput vidjeti osobu s kojom komuniciramo, kupovati i
plaćati gotovo neograničen broj proizvoda, igrati igrice, učiti, prevoditi tekstove sa
stranih jezika i slično. Vrlo bi se lako moglo reći da su prednosti interneta beskonačne.
Uz mnoge pozitivne strane interneta javljaju se određeni problemi. Najvažniji problem
je sigurnost rada na internetu. Komunikacija na internetu gotovo je bez ikakvih
ograničenja između ogromnog broja korisnika. Nastaje nova vrsta sigurnosnog rizika, a
to povlači za sobom i novu vrstu kriminaliteta- internetski kriminalitet.
Računalni virusi predstavljaju još jedan problem sigurnosti rada na Internetu.Virus je
program koji na računalu korisnika radi neke nepotrebne, neželjene ili čak i opasne
aktivnosti, a ima sposobnost replicirati samog sebe i kopirati se na druge medije.
Ponašanje virusa, način na koji se „skriva“ u sustavu, način na koji se prenosi na druga
računala ovisi o vještini programera koji ga je pisao. Neprestani porast dostupnih
informacija dovodi do problema pronalaženja istinitih informacija. Porastom
informacija korisniku je teško iz mase informacija izdvojiti bitnu informaciju,
razlikovati lažnu od istinite (Stančić, Vejnović, 2009., str.37).
Internet se koristi kao medij unutar kojega se može učinkovito poslovati. Informacije su
dostupne svim korisnicima. Komunikacija unutar kao i između tvrtki obavlja se e-
mailom dok komunikacija kod sudionika poslovnih procesa koji su prostorno udaljeni
funkcionira u realnom vremenu korištenjem videokonferencije i internet telefonije.
Poduzeća nude svoje proizvode i usluge kreiranjem web stranica. Informacije su
dostupne u svakom trenutku i okrenute su potrebama kupaca. Komunikacija s
9
potrošačima na društvenim mrežama postaje nužnost i jedan od najvažnijih alata
modernog ulaganja. Uporabom interneta radi automatizacije poslovnih procesa, osnovni
poslovni procesi se transformiraju u novi vid poslovanja – elektroničko poslovanje.
2.2. Razvoj i vrste elektroničkog poslovanja
Elektroničkom poslovanju prethodio je nastanak i razvitak interneta koji ne bi bio
moguć da izum elektroničkog računala ENIAC, 1944. godine nije stvorio mogućnost
elektroničke obrade podataka. Internet postaje najveće svjetsko tržište na kojem se
trguje robom, uslugama, kapitalom, radom i informacijama. Razvoj Interneta i
umrežavanje poslovnih organizacija stvorili su pretpostavke za razvoj elektroničkog
poslovanja.
Elektroničko poslovanje pojavljuje se sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Osnovu
elektroničkog poslovanja čine: elektronički prijenos gotovine (eng. electronic fund
transfer, EFT), elektronička razmjena podataka (eng. electronic data interchange, EDI) i
elektronička pošta (eng. electronic mail, e-mail) (Lovre, 2011., str. 97).
Elektroničko poslovanje suvremeni je oblik organizacije poslovanja, koji podrazumijeva
intenzivnu primjenu informatičke i posebice internetske tehnologije (Panian, 2000b., str.
13).
IBM-ova definicija elektroničkog poslovanja 1997. bila je „preobrazba ključnih
poslovnih procesa korištenjem internetskih tehnologija“. Elektroničko poslovanje nije
samo način da se proširi dohvat poduzeća na drugo područje tržišta i na nove prodajne
kanale, nego je to i korak ka integraciji svih poslovnih procesa poduzeća. (Ministarstvo
poduzetništva i obrta, 2013.)
Elektroničko poslovanje može se podijeliti u više kategorija (Čapko, 2009., str. 28):
- unutar kompanija
- među kompanijama ( B2B - Business to Business),
- između kompanije i potrošača (B2C – Business to Customer),
- između kompanije i javne administracije (B2G - Business to Government),
- između javne administracije i potrošača (G2C - Government to Customer).
10
U tablici 1 prikazane su interakcije u elektroničkoj poslovanju s obzirom na njene
učesnike.
Tablica 1: Vrste interakcija između subjekata u e-poslovanju
POSLOVNI
SUBJEKT
POTROŠAČ DRŽAVA
POSLOVNI
SUBJEKT B2B B2C B2G
POTROŠAČ C2B C2C C2G
DRŽAVA G2B G2C G2G
Izvor: Izradila autorica prema Ružić i ostali, 2009., str. 263
Komunikacijski sustavi mogući su u svim kombinacijama između poslovnih subjekata,
potrošača i države a po njima se označavaju i vrste elektroničkih tržišta.
Poslovanje unutar kompanije ostvaruje se u komunikaciji između pojedinaca, u
elektroničkom objavljivanju dokumenata i povećanju produktivnosti kompanije. U
komunikaciji između pojedinaca ili skupina koristi se elektronička pošta i
videokonferencije. Time je omogućena jednostavnija i brža komunikacija. Elektroničko
objavljivanje dokumenata omogućuje jeftinije, brže i pravovremeno objavljivanje
važnih dokumenata. Dokumenti se objavljuju na webu čime je ušteđena velika količina
papira. Zbog boljeg protoka informacija o vlastitim i konkurentskim proizvodima i
uslugama povećana je i produktivnost kompanije (Čapko, 2009., str.28). Prema Lovre,
2011. elektroničko poslovanje između poduzeća i zaposlenog (B2E – Business to
Employee) je sustav u poduzeću koji definira proces koji se odnosi na odnos zaposlenog
i poduzeća. Poslovanje među kompanijama (B2B – Business to Business)
podrazumijeva poslovnu suradnju među poduzećima koja razmjenjuju resurse u obliku
proizvoda, usluga i informacija (Lovre, 2011., str.98). Takav vid poslovanja omogućuje
bolju povezanost kompanija i jeftinije i brže međusobno poslovanje. Najviše korištena
11
tehnologija elektroničkog poslovanja za poslovanje među kompanijama je EDI
(elektronička razmjena podataka). Koristi se za koordinaciju između nabavnih operacija
kompanije i dobavljača i logističko planiranje (Čapko, 2009., str. 29). Elektronički oblik
poslovanja između kompanija i potrošača (B2C ) je direktna poslovna suradnja između
poduzeća i potrošača odnosno elektronička maloprodaja (Mršić, 2013.). Ono
omogućava oglašavanje i marketing, prodaju proizvoda putem Weba, isporuka dobara
putem mreže, pružanje servisa i podrške u slučaju kvara, razvoj novih proizvoda i
usluga. Customer to Business (C2B) predstavlja način poslovanja u kojem pojedinci
poslovnim subjektima prodaju poslovne ideje, vlastite proizvode ili specificiraju svoje
potrebe i željenu razinu cijena, a poduzeća na to odgovaraju ponudom.
Državna uprava organizirana elektronički dobiva prefiks e (e-government) a sudjeluje u
nekoliko vrsta odnosa. G2B (država-poslovni subjekti ) i G2C (država i građani), G2G
(uprava i pojedine njene jedinice), G2E ( uprava i njeni zaposlenici). (Pearson
Education, 2009.). B2G je elektronski oblik poslovanja između kompanija i javne
administracije. Omogućuje razmjenu informacija bitnih za oporezivanje, prikupljanje i
naplatu poreza. Ovaj model je vrlo zastupljen jer pruža brojne prednosti za obje strane –
brzinu, preciznost, transparentnost i velike uštede u vremenu i novcu.
G2C podrazumijeva poslovanje između javne administracije i građana. Državna tijela
otvaraju se prema građanstvu putem Web portala. Tim načinom informacije postaju
dostupnije široj javnosti.
Elektroničko poslovanje pruža mogućnosti svim sudionicima procesa da nesmetano
komuniciraju. Bez obzira na veličinu i snagu sudionika takav vid poslovanja može
pridonijeti ispunjenu krajnjeg cilja sudionika procesa. Internet i elektroničko poslovanje
donijeli su nove mogućnosti u poslovanju. Informacije su dostupne u svakom trenutku i
na svakom mjestu. Sve što je potrebno u tom trenutku je internet veza. Udaljenost
prestaje biti prepreka poslovanju, sve se može izvršiti u realnom vremenu.
12
3. PREDNOSTI PRIMJENE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U
PODUZEĆIMA
Vrijednost robe i usluga naručenih elektronički u 2007. godini bila je 2,93 milijarde
kuna i 19 posto je veća nego godinu ranije. Od toga, opseg B2C trgovine dosegao je 416
milijuna kuna, B2B intermedijarne potrošnje 2,29 milijarde i B2B krajnje potrošnje 212
milijuna kuna. U razdoblju od 2002.-2007., vrijednost prodane robe i usluga
elektroničkim putem povećana je više od sedam puta, odnosno rasla je po prosječnoj
godišnjoj stopi od 49 posto (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, 2008.)
Elektroničko poslovanje podiže konkurentnost poduzeća, omogućava smanjenje
troškova i povećanje produktivnosti. Prema Ministarstvu poduzetništva Republike
Hrvatske uštede u Hrvatskoj, kod sto postotne primjene e-poslovanja su slijedeće: u
javnom sektoru 40-54 mil EUR-a, u gospodarstvu 850 mil Eur-a. FINA na 30.000 e-
računa ostvaruje razliku od 2,160.000 kn. Poduzeća koja primjenjuju elektroničko
poslovanje ostvaruju bolje poslovne rezultate od poduzeća koja ne primjenjuju
elektroničko poslovanje, upravo zbog smanjenja troškova poslovanja čime se stvara
dodatna konkurentska prednost.
3.1. Primjena elektroničkog poslovanja u poduzeću
Svako poduzeće koje se odluči na primjenu koncepta elektroničkog poslovanja
prilagodit će poslovnu filozofiju, misiju, viziju, strategiju i postojeći poslovni
informacijski sustav u cilju maksimalizacije profita. Veliki utjecaj na prilagodbu tvrtke
imat će međusobna interakcija njenog poslovno okruženje i nje same.
U okruženju tvrtke djeluju osnovni elementi, a veze tvrke s dobavljačima, kupcima,
posrednicima te globalna infrastuktura utječu na upravljanje tvrtkom. Ona komunicira
sa svojim okruženjem te elektronički realizira sve ili većinu poslovnih transakcija.
Osnovni elementi okruženja tvrtke koja primjenjuje koncept elektroničkog poslovanja
prema Panian, Ćurko ( 2010.) prikazani su na Slici 1.
13
Slika 1: Okruženje tvrtke u uvjetima elektroničkog poslovanja
Izvor: Panian, Ćurko, 2010, str. 257
Na poslovanje tvrtke u elektroničkom okruženju djeluje povezivanje sa kupcima,
dobavljačima i posrednicima te globalna infrastruktura.
U sljedećim potpoglavljima bit će objašnjeni osnovni elementi tvrtke koja koristi
elektroničko poslovanje.
3.1.1. GLOBALNA INFRASTRUKTURA OKRUŽENJA PODUZEĆA KOJE
PRIMJENJUJE ELEKTRONIČKO POSLOVANJE
Globalna infrastruktura okruženja poduzeća koje primjenjuje koncept elektroničkog
poslovanja sastoji se od slijedećih infrastrukturnih elemenata (Panian, Ćurko, 2010., str.
257):
sigurnosna infrastruktura,
sustavi digitalnog plaćanja i naplate,
elektroničko bankarstvo,
zakonska regulativa,
upravljanje
tvrtkom
globalna
infrastruktura
povezivanje s
dobavljačima
povezivanje s
posrednicima
povezivanje s
kupcima
14
potpora elektroničkim tržištima,
komunikacijska infrastruktura,
nacionalna/globalna informacijska infrastruktura
Sigurnosna infrastruktura sačinjena je od sustava osiguranja integriteta3 podataka,
zaštite tajnosti informacijskih sadržaja i zaštite privatnosti korisnika. Sustavi digitalnog
plaćanja i naplate prodanih proizvoda i pruženih usluga zamjena su za tradicionalne
oblike gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja. Elektroničko bankarstvo predstavlja
poslovanje banaka zasnovano na primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Ovom uslugom banke udovoljavaju potrebama svojih korisnika za uklanjanjem
prostornih i vremenskih ograničenja u poslovanju s bankom. Klijenti imaju sve veće
potrebe za korištenjem usluga banke 24 sata dnevno i sa što manjim prostornim
ograničenjima (Ružić i ostali, 2009.). Zakonska regulativa u elektroničkom poslovanju
podjednako je važna kao i u tradicionalnom poslovanju. Potrebno je ostvariti zakonske
pretpostavke koje će omogućiti nesmetan razvoj elektroničkog poslovanja, zaštitu
autorskih prava i privatnosti. Zakonski okviri moraju pogodovati elektroničkom
poslovanju te biti jasni i nedvosmisleni (Čapko, 2009.). Elektronička tržišta su web
mjesta ponude i potražnje u elektroničkom poslovanju. Potpora takvim tržištima jesu
odgovarajuće tehnike razmjene podataka koje proizlaze iz ostvarenih elektroničkih
kupoprodajnih transakcija. Komunikacijska infrastruktura elektroničkog poslovanja
obuhvaća tehnološka rješenja koja omogućuju formalnu i neformalnu komunikaciju
među sudionicima u elektroničkom poslovanju. Hardverski (strojni), softverski
(programski) i informacijski resursi dostupni sudionicima u elektroničkom poslovanju
čine globalnu informacijsku infrastrukturu.
Da bi poduzeće funkcioniralo u uvjetima elektroničkog poslovanja mora zadovoljiti sve
prethodno navedene elemente. Odgovarajućom upotrebom hardvera i softvera moguće
je komunicirati sa sudionicima u poslovnom procesu. Elektronska tržišta su virtualne
tržnice gdje kupci, dobavljači, distributeri i prodavači pronalaze i izmjenjuju
informacije. Pri tome treba obratiti pozornost na odgovarajuću zaštitu poslovnih
transakcija, zaštitu sustava digitalnog plaćanja te zakonsku regulativu. Podrobnije o
tome bit će govora u poglavlju broj 5 ovog diplomskog rada.
3 Inegritet predstavlja osiguranje da informacija neće biti slučajno ili namjerno uništena
15
3.1.2. Elektroničko poslovanje u odnosu na partnere poslovnog procesa
Pojava elektroničkog poslovanja mijenja oblike tržišnog nadmetanja. Trgovinska
razmjena mijenja način nabave sirovina i proizvoda pa tako i način integriranja
opskrbnih lanaca. Poduzeća razmjenjuju koristi da bi ubrzali procese narudžbi
materijala, ispunjavanja istih i plaćanja. Elektroničkim poslovanjem, odnosno
elektroničkim povezivanjem poboljšani su svi odnosi poduzeća sa njegovim
dobavljačima, kupcima i posrednicima.
Pronalaženje dobavljača sirovina i materijala moguća je sistematskom analizom ponude
sirovina i materijala na Webu. Na taj način moguće je naći i neke nove dobavljače s
kojima se do sada nije poslovalo, a moguća je suradnja. Pronalaženje novih partnerskih
tvrtki i jačanje suradnje s postojećim također je moguće putem elektroničke razmjene
informacija. Dostupne su informacije o stanju na tržištu, konkurenciji, financijski
pokazatelji, i sl. Sve te informacije su ključne kod odabira novog partnera. Razmjena
informacija s poslovnim partnerima, u ovom slučaju dobavljačima pridonosi boljem
upravljanju procesa nabave materijala, sirovina i usluga. Osiguravaju se povoljniji
uvjeti nabave. Automatiziranjem procesa zaprimanja, kontrole i likvidacije računa
ispostavljenih od strane dobavljača za isporučenu robu ili usluge stvaraju se mogućnosti
pravovremenog uvida u stanje tih računa kao i u obveze tvrtke i realizaciju.
Pravovremeno plaćanje obveza prema dobavljačima osnova je održavanja korektnih
odnosa i nastavka suradnje (Međurečan, 2013.).
Danas milijuni ljudi koji moraju kupiti odjeću, obuću, razne poklone i svakodnevne
potrepštine sve više kupuju internetom. Kupci traže rješenja koja će im uštedjeti vrijeme
i novac. Ostvarivanje dobrih veza sa kupcima i korisnicima usluga temelj je kvalitetne
primjene koncepta elektroničkog poslovanja. Usavršavanje tih veza moguće je
kvalitetnom organizacijom i provedbom (Panian, Ćurko, 2010., str. 259):
- online marketinga,
- elektroničke naplate potraživanja od klijenata,
- pravovremenog informiranja i pružanja online usluga klijentima,
- ponude zabavno-rekreacijskih aktivnosti,
- aktivnosti na elektroničkim tržištima,
16
- upravljanje uslugama i prodajom,
- obavještavanje o tržištima i prikupljanja informacija o klijentima.
Posrednici u elektroničkom poslovanju potrebni su i danas jer proizvođači, odnosno
ponuđači svojih usluga ne mogu stupiti u direktan kontakt sa svakim svojim klijentom.
Razvojem elektroničkog poslovanja javljaju se i novi oblici posredovanja. Uslijed
velike brzine obavljanja transakcija na tržištima u elektroničkom poslovanju, kao i sve
većeg broja subjekata , ta su tržišta vrlo dinamična. Pokazatelji promjena u zahtjevima
tržišta su posrednici. Web mjesta posrednika posjećuju potrošači. Svaku promjenu
tržišne potražnje posrednici šalju proizvođačima i nuditeljima usluga. Temeljem tih
promjena oni moraju reorganizirati svoje poslovanje. Potrošačima se prezentiraju
informacije o proizvodima, a tek naknadno i sami proizvodi. Nezavisnost informacija i
proizvoda dolazi do izražaja kada su u distribucijski kanal uključeni i posrednici.
Proizvođači dostavljaju informacije o svojoj ponudi posredniku, koji ih prilagođene
predstavlja krajnjim potrošačima.
Elektroničko poslovanje ispunjava temeljnu potrebu tržišnoga gospodarstva za
informatizacijom poslovanja s dobavljačima i kupcima na suvremen i standardiziran
način, uz upotrebu internetski zasnovanih tehnologija i suvremenih razvojnih alata.
Pojedini poslovni modeli, moduli i uloge elektroničkoga poslovanja obuhvaćaju
rukovođenje, planiranje, zadovoljavanje potrebe za informacijama, upravljanje lancem
nabave i prodaje, odnose s korisnicima, internetski marketing, planiranje poslovnih
resursa, automatizaciju prodaje i naplate, sigurne metode pristupa i sl. Svim
sudionicima koji su korisnici elektroničkoga poslovanja osigurano je nadograđivanje i
osuvremenjivanje programske podrške te oni imaju trajnu mogućnosti integriranja
podataka s drugim sudionicima i elektroničkim tržištima (Novak, 2013.).
Primjenom elektroničkog poslovanja u poduzeću mijenjaju se odnosi sa dobavljačima,
kupcima i posrednicima u poslovnom procesu. Informacije o stanju na tržištu i
konkurenciji su konstantno dostupne, a moguć je uvid i u finacijske pokazatelje nekog
poslovnog subjekta. Informatizacija pruža bolji uvid u dostupnost, cijenu, dostavu i
uvijete plaćanja proizvoda, čime se pojednostavljuje način poslovanja, a time i odnosi
između sudionika u okruženju tvrtke koja primjenjuje elektroničko poslovanje.
17
3.2. Korištenje elektroničkog poslovanja sa stajališta poduzetnika
Poduzetnici mogu obavljati gotovo sve aktivnosti u svom poslovanju putem interneta.
U sljedećim potpoglavljima analizirat će se primjena sljedećih aktivnosti u
elektroničkom poslovanju: elektronički marketing, elektronička trgovina i elektroničko
investiranje.
3.2.1. Primjena elektroničkog poslovanja u marketinškim aktivnostima
Elektronički marketing (e-marketing, telemarketing, on-line marketing) način je
ostvarivanja tržištu orijentiranih aktivnosti tvrtke uz intenzivnu primjenu informacijske i
komunikacijske (internetske) tehnologije (Panian, 2000b, str. 87).
Mnogi istraživači poistovjećuju značenje e-marketinga, e-trgovine i e-poslovanja sa
internet marketingom. E-marketing uključuje sve navedeno, mobilne telefone, intranet,
ekstranet i sl. E-marketing strategija uključuje navedene usluge i kombinira ih s
podacima sa interneta kreirajući veze između poduzeća i njihovih kupaca u internet
okruženju ( Dehkordi, 2012., str. 114).
Primjenom internetske tehnologije sljedeće marketinške funkcije: obavještavanje o
tržištu, istraživanje tržišta i promidžba i javno oglašavanje ostvarit će se na bitno
drugačiji način nego kod tradicionalnog marketinga.
Obavještavanje o tržištu (eng. Business Intelligence) je marketinška funkcija u uvjetima
globalnog tržišta i globalne konkurencije. To je naziv za skupinu metoda, alata i
aplikacija koje omogućavaju prikupljanje, analizu, distribuciju i djelovanje na osnovi
poslovnih informacija s ciljem donošenja boljih poslovnih informacija (Ružić i ostali,
2009., str. 151). Ovom marketinškom aktivnosti pokušava se dobiti slika cjelokupnog
tržišta. Pojavom Interneta informacije važne za marketing prikupljaju se jednostavnije i
jeftinije. Prikupljanje se vrši putem WWW servisa i dostavnih lista. Uključivanjem na
odabrane Web sadržaje dobit će se informacije potrebne za određene marketinške
aktivnosti. Svakom korisniku na raspolaganju je i servis preuzimanja datoteka raznih
znanstvenih instituta, biblioteka, komora, novinskih agencija i raznih institucija za
tržišna istraživanja. Datoteke su digitalne te se mogu obrađivati i iz njih dobiti važne
informacije o traženom problemu.
18
Istraživanje tržišta (eng. Market Research) je skup aktivnosti što tvore projekt koji
prethodi donošenju nekih značajnijih (strateških) marketinških, odnosno poslovnih
odluka. (Panian, 2000b, str. 89). To je ciljano prikupljanje informacija radi donošenja
konkretnih odluka. Metode prikupljanja informacija su anketa i intervju. Primjenom
interneta ankete se mogu provoditi učinkovitije. Manji su troškovi i ostvarena stopa
odgovaranje je veća nego kod tradicionalnog provođenja anketa koje su se slale poštom.
Analizom podataka prikupljenih anketom može se doći do informacija o potrebama i
stavovima potrošača. Proizvođač ima informacije s tržišta o željama potrošača, a ako uz
pomoć te informacije planira proizvodnju, znači da je dinamika informacije prilagođena
njegovom planiranju proizvodnje.
Informacijska i internetska tehnologija kod intervjua nije toliko značajna jer je ovdje
naglasak na osobnom kontaktu ispitivača i ispitanika. Mogu se primjeniti servisi
čavrljanja i telefonije da bi se olakšalo vođenje intervjua. Vješti poslovni korisnici
interneta prakticiraju i jedan sasvim novi način prikupljanja podataka od interesa za
istraživanje tržišta. Radi se o aplikaciji koja se popularno u internetskom žargonu zove
„kolačić“ (eng. cookies). To je segment podataka koji internetski tražitelj postavlja na
klijentsko računalo na zahtjev poslužitelja web-a. Obično se to radi kada se neki
korisnik pojavljuje prvi put na web mjestu. Web poslužitelj zapamti klijentove upite,
preferencije i želje te ih kod slijedeće posjete prepozna. Ažuriranjem, provjeravanjem i
analizom cookies-a vlasnik web poslužitelja može trajno prikupljati informacije o
klijentima. Te informacije mogu se dalje obraditi i koristiti za istraživanje tržišta (Ružić
i ostali, 2009., str. 90).
Promidžba i javno oglašavanje (eng. Sales Promotion & Advertising) aktivnosti su što
se u širim – „laičkim“ –krugovima tradicionalno smatraju „najmarketinškijima“
(Panian, 2000b, str. 92). Promidžba je obavještavanje potrošača o nečemu novome što
se nudi na tržištu, javno oglašavanje je podsjećanje na nešto već postojeće. Internet
promidžba vezana je za razne oblike promidžbe putem Interneta. Jedna od najvažnijih
aktivnosti ovog oblika promidžbe su web stranice. Originalan web dizajn zasigurno je
jedan od značajnih faktora koji utječu na svrsishodnost web stranice, sam dizajn mnogo
19
govori o tvrtki koju prezentira. Oglašavanje putem web site-a4 poprima sve veće
razmjere zahvaljujući činjenici što web pruža audio, video i interaktivne mogućnosti.
Time su stvorene dobre pretpostavke za razvoj kreativnih i efektivnih oglasa. S obzirom
da je web site uvijek i oglasni medij on sam po sebi predstavlja svojevrstan oglas (Ružić
i ostali, 2009., str. 206).
Prema iznesenome, internet i elektroničko poslovanje vrlo dobro podupiru marketinške
aktivnosti poduzeća . Mnogi procesi i postupci u istraživanju i analizi tržišta postali su
kraći, brži i sveobuhvatniji. Ankete se provode lakše, brže s većim postotokom odaziva
pa su time i reprezentativnije. Sistem kolačića je vrlo pojednostavio proces istraživanja
tržišta i sakupljanja podataka a digitalizacija omogućila trenutnu višestruku obradu
podataka. Atraktivna web mjesta poduzeća dopiru do većeg broja mogućih potrošača
(stalni porast korisnika interneta) a potrošači su informiraniji i imaju više interesa za
tvrtke i njihove ponude. Tvrtke stječu širi publicitet i popularnost pa je vrlo važan
odgovoran pristup klijentima i partnerima uz unaprijed definirana i javno objavljena
pravila poslovanja. U tome veliku ulogu ima i regulatorni okvir koji će se prezentirati u
petom poglavlju.
3.2.2. E-trgovina kao primjena elektroničkog poslovanja
Definicija elektroničke trgovine prema Enciklopediji Britanica je održavanje poslovnih
veza i prodaja informacija, usluga i proizvoda preko računalnih telekomunikacijskih
mreža.
Prema OECD-u5 Guide to Measuring the Information Society, 2011. definicija
elektroničke trgovine je slijedeća: Elektronička trgovina prodaju ili kupnju roba i usluga
provodi preko računalnih mreža prema metodama posebno dizajniranim za zaprimanje
ili naručivanje. Proizvodi ili usluge se naručuju prema tim metodama, ali plaćanje i
krajnja isporuka robe i usluga ne mogu biti provedene online.
4 predstavlja više međusobno povezanih i uklopljenih web stranica, ali istodobno predstavlja i lokaciju na
WWW-u 5 Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj ( eng. Organization for Economic Cooperation and
Development) je međunarodna ekonomska organizacija osnovana 14.12.1960.. Nastala je kao nasljednik
Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (Organization for European Economic Cooperation tj.
OEEC) nastale 1948. u sklopu Marshallovog plana s ciljem rekonstrukcije europskog gospodarstva
razorenog u Drugom svjetskom ratu. OECD je konzultativna organizacija, bez snage obvezivanja bilo
koje od svojih članica. Sjedište OECD-a se nalazi u Parizu.
20
Ekonomski učinci razmjene roba i usluga između tvrtki (B2B računalna trgovina) u
kojoj poslovni potrošač cilja poslovnog potrošača mogu se mjeriti kroz transakcije
sprovedene u trgovin na veliko. Poduzeća su uvidjela ogromne uštede u troškovima koje
mogu ostvariti kroz automatizaciju nabave i prodaje. Prema Babić i suradnici ( 2011.),
Cyberatlas kompanija (bavi se istraživanjem tržišta) je na temelju istraživanja
predstavila podatke da je B2B elektronička trgovina dosegla 3,6 milijardi eura 2005.
godine, za razliku od samo 233 milijuna eura 2000. godine. Druga istraživanja pokazuju
da je do 2005. godine više od 500.000 tvrtki koristilo elektroničku trgovinu, bilo kao
kupci, trgovci ili kao oboje, što je već tada dalo naznake da će B2B elektronička
trgovina svakim danom postajati sve jača. Tvrtke koriste B2B trgovinske mreže, stanice
za dražbu, burze, internetske kataloge proizvoda, stranice za razmjenu proizvoda i druge
internetske izvore kako bi doprle do novih klijenata, uslužile postojeće klijente na
najučinkovitiji način, obavile efikasniju kupovinu i postigle bolje cijene (Babić i ostali,
2011., str. 51).
Business to Customer elektroničku trgovinu (B2C) predstavlja prodaja putem
elektroničkog kataloga i predstavlja specifičnu prodaju na malo. Elektronički katalog
postaje jedan od najpopularnijih oblika oglašavanja i prodaje na mreži. Tvrtke na taj
način smanjuju troškove jer ne moraju tiskati i distribuirati klasične kataloge (Ružić i
ostali, 2009., str. 271). Kupac o proizvodu saznaje posredno, preko slike, opisa, i sl.
B2C elektronička trgovina predstavlja aktivne oblike prodaje na udaljenim tržištima
(Babić i ostali, 2011., str. 52).
Pored B2B i B2C poslovnih modela, u tržišnom smislu značajno mjesto zauzima i C2C
poslovni model. Customer to Customer elektronička trgovina (C2C) je trgovina na malo
i komunikacija koja se odvija na internetu između potrošača. To je idealno mjesto gdje
potrošači mogu razmjenjivati informacije i razne proizvode međusobno. U C2C
elektroničkoj trgovini posjetitelji na internetu ne sudjeluju samo u korištenju
informacija o proizvodima, već sve češće i u njihovu stvaranju odnosno prodaji.
Pridružuju se internetskim interesnim skupinama kako bi razmjenjivali informacije
važne pri kupovini. Najveći udio u C2C, preko 90%, čine aukcije. eBay je najveći
online aukcionar (Ružić i ostali, 2009., str. 273).
21
Najučestaliji i gospodarski najznačajniji oblici elektroničke trgovine su B2B i B2C
tržišta. Na B2B tržištima poduzeća kupuju sirovine, dijelove, materijale, robe i usluge
koje se dalje prerađuju , oplemenjuju ili ugrađuju u nove proizvode kako bi pronašle put
do krajnjeg potrošača , ovaj put u B2C odnosu. Elektroničko poslovanje u C2C odnosu
zanimljivo je. eBay i njemu slične aukcije omogućuju potrošaču da se nađe u ulozi
kupca i prodavatelja a cijela aukcija je posve virtualna.
3.2.3. Elektroničko poslovanje u području investiranja
Trgovanje kapitalom na tradicionalni se način obavljalo na burzama. Pojavom interneta
burze postaju virtualne, a brokeri svoj posao obavljaju putem računalne mreže.
Promjene u suvremenome burzovnom poslovanju manifestiraju se kao tri glavna trenda
(Panian, 2000a, str. 165):
Odnosi brokera prema burzi poprimaju obilježja elektroničke trgovine, odnosno
elektroničkih aukcija, organiziranih, dakako, prema tradicionalnim pravilima
burzovnog poslovanja.
Mijenjaju se odnosi komitenata i brokera, tako što oni više ne moraju nužno
neposredno komunicirati, već to mogu činiti razmjenom informacija putem
računalne mreže (primjerice, elektroničkom poštom).
Burze se međusobno povezuju računalnom mrežom i globaliziraju.
Internetska infrastruktura je gotovo svemogući medij za poslove oko ulaganja
kapitala. Internetom se može doći do gotovo svake informacije o investicijama, te o
poukama o ulaganju kapitala u konkretni efekt. U cyberspaceu6 trgovanja kapitalom
i investiranja postoji veliki broj web mjesta specijaliziranih za takve poslove. To su
financijski portali (eng. Financial Portal), odnosno ulaz u svijet trgovine kapitalom.
Sva ta web mjesta mogu se klasificirati u četri temeljne kategorije (Bazdan, 2006.,
str. 97):
web mjesta za istraživanje mogućnosti ulaganja,
web mjesta specijalizirana za elektronske burze efekata,
6Cyberspace ili kibernetički prostor je virtualna stvarnost, prostor uspostavljen uz pomoć i posredovanje
kompjutorsko-digitalne tehnologije.
22
web mjesta za praćenje portfelja,
web mjesta investicijskih fondova.
Burze su ključni čimbenik gospodarskog razvoja pa i najznačajnije gospodarske
institucije tržišnog društva. Prema burzama se slijevaju neangažirana gotovinska
novčanasredstva koja su važna za gospodarski rast, tj. za materijalnu proizvodnju robe i
usluga (Bazdan, 2006., str. 90). S obzirom da je trgovanje kapitalom i investranje u
virtualnom burzovnom okruženju među osjetljivijim poslovnim pothvatima manje
pogreške mogu dovesti do velikih poslovnih šteta. Potrebno je posjedovati barem
minimum znanja kod poduzimanja aktivnosti na virtualnom tržištu kapitala upravo zato
da bi se poduzetnik zaštitio od pogrešaka u radu i odlučivanju pri investiranju.
3.3. Elektroničko poslovanje kao čimbenik stvaranja konkurentskih prednosti
poduzeća
Konačni cilj poslovne strategije je stvaranje i održavanje prednosti u odnosu na
konkurenciju. Strateško upravljanje prati čimbenike iz okruženja, prilagođava
poslovanje zahtjevima okoline i nameće nova pravila poslovanja konkurentima.
Konkurentsko okruženje direktno utječe na poslovanje poduzeća. Ono se suočava sa
situacijom na tržištu, s prilikama i prijetnjama koje dotično tržište nosi. Menadžment
poduzeća ima zadatak što bolje pozicionirati poduzeće na tržištu, unutar djelatnosti,
tako da ima što bolju kontrolu nad silama konkurentske prednosti. Upravo to je i
paradigma7 tradicionalne mudrosti: uspješne organizacije su one koje su usklađene sa
svojom okolinom i njoj prilagođene. Porterova struktura djelatnosti i relativno
pozicioniranje bili su uspješan model tijekom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.
Tada poslovno okruženje nije bilo podložno čestim promjenama (Srića, Spremić, 2000.,
str. 131). Pojavom informacijske tehnologije mijenjaju se postojeće djelatnosti, stvaraju
se novi proizvodi i nova tržišta pa se paradigma poslovne mudrosti mora prilagoditi
novonastaloj dinamici. Novi, drugačiji pristup proučavanju konkurentske prednosti u
devedesetim godinama dvadesetog stoljeća je resursna teorija8 prema kojoj nadmoćni
7 Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo. Pojam se koristi u
jezikoslovlju i znanosti za opisivanje različitih koncepta. 8 Resursna teorija se razvila iz Penroseova djela (1959.) naslovljenog Teorija rasta poduzeća (engl. The
Theory of the Growth of the Firm). Njezinu je teoriju kasnije redefinirao i nazvao resursnom teorijom
(engl. resource-based view of the firm) Wernerfelt (1984.).Teorija je doživjela renesansu kada su
23
resursi i ključne sposobnosti čine temelj strategije poslovanja i konkurentske borbe.
Krajnji cilj nije više pozicioniranje unutar profitabilne djelatnosti već stvaranje nove
vrijednosti za krajnjeg kupca. Strategije poduzeća okreću se znanju zaposlenika i
stvaranju vrijednosti za krajnjeg kupca kao temelju poslovanja. Uspješna poduzeća
nastoje utjecati na poslovno okruženje: pronalaze nove izvore konkurentske prednosti,
unapređuju svoje sposobnosti, postavljaju nove barijere i izazove konkurentima. Oni
koji ne mogu pratiti dinamične tržišne promjene gube svoju poziciju na njemu.
Prema Porteru konkurentnost u nekoj djelatnosti ovisi o pet elemenata koji su prikazani
na slici 2. Ovi elementi utječu na poduzeće kroz formiranje tržišnog položaja poduzeća.
Slika 2: Konkurentske snage
Izvor: izradila autorica prema : Srića, Spremić, 2000., str.140
Prahalad i Hamel (1990.) objavili članak o ključnim kompetencijama poduzeća.( Križman Pavlović,
Kalanj, Ekonomska istraživanja, Vol. 21 No. 4, 2008)
PRIJETNJA POJAVE
NOVIH
KONKURENATA
KONKURENTSKA
SNAGA
DOBAVLJAČA
POLOŽAJ I NATJECANJE
TRADICIONALNIH
TRŽIŠNIH RIVALA
KONKURENTSKA
SNAGA
KUPACA
PRIJETNJA POJAVE
ZAMJENSKIH
PROIZVODA I USLUGA
24
Svaka od ovih konkurentskih sila ima utjecaj na položaj poduzeća unutar djelatnosti.
Jačanje pozicije poduzeća proizlazi iz jačanja moći dobavljača, jačanja moći kupaca,
poboljšanja njihove konkurentske snage kao dobavljača i kupaca poduzeća. Položaj
poduzeća na tržištu značajno će oslabiti pojavom novih konkurenata i zamjenskih
proizvoda ili usluga stog se to smatra prijetnjom poduzeću na njegov trenutni položaj u
djelatnosti.
Poslovanje poduzeća prelazi iz fizikalne u digitalnu stvarnost. Prijelazom iz
materijalnog u informacijsko mogućnosti za revoluciju u poslovanju postaju
mnogostruke. Menadžer mora naučiti razlikovati društvene, ekonomske ili tehničke
trendove od pomodnih. U tablici 2 opisano je 20 glavnih trendova koji organizacije
vode na putu prema poduzećima utemeljenim na e-poslovanju.
Tablica 2: Glavni trendovi koji upravljaju e-poslovanjem
Kategorija trenda Trend
Kupac 1. Brži servis
2. Samousluživanje
3. Veći izbor proizvoda
4. Integrirana rješenja
e-Samousluživanje 5. Integrirana prodaja i servis
6. Glatka podrška
7. Fleksibilno ispunjavanje narudžbi i za kupca
pogodno servisiranje
8. Povećana preglednost procesa
Organizacija 9. Izmještanje poslovanja u vanjsko okružje
10. Proizvodnja po ugovoru
11. Virtualna distribucija
Zaposlenik 12. Vrbovanje najboljih i najpametnijih
13. Zadržavanje talentiranih zaposlenika
Tehnologija za poslovanje 14. Integrirane aplikacije za poslovanje poduzeća
poduzeća 15. Integracija većeg broja kanala
16. Posredničke aplikacije između starog i novog
softvera i strojne opreme
Opća tehnologija 17. Bežične Web aplikacije
18. Pokretni uređaji za obradu i razmjenu informacija
19. Konvergencija sastavnica infrastrukture
20. Pružatelji aplikacijskih servisa
Izvor: Kalakota, Robinson, 2002., str. 42
25
Tablica 2 prikazuje trendove koji utječu na poslovanje poduzeća i njihovih menadžera.
Umijeće predviđanja trendova mogu dovesti do otkrića novih proizvoda i usluga,
oblikovati nove poslovne procese i u konačnici mogu dovesti do kreiranja novih
poslova.
Tvrtke koje posluju na načelima e-poslovanja traže rješenja kako privući nove kupce i
zadržati postojeće. Dugoročni cilj svakog poslovnog poduhvata je veća učinkovitost u
zadovoljavanju potreba kupaca. U potpoglavlju 3.3.1. navedeni su i objašnjeni trendovi
okrenuti potrebama kupaca.
3.3.1. Elektroničko poslovanje u funkciji jačanja odnosa sa kupcima
U elektroničkom poslovanju, u internetskoj eri, zadržavanje kupaca postaje teže nego
što je to bilo u tradicionalnom poslovanju. Da bi tvrtka zadržala postojeće klijente i
privukla nove ona u okruženju e-poslovanja mora biti izvrsna u pružanju usluga
kupcima.
„Više od puke težnje za dobrim opsluživanjem klijenta, tvrtka se mora truditi da s njime
uspostavi korektan i kvalitetan poslovni odnos jer je to osnovna pretpostavka
zadržavanja njegove lojalnosti „ (Panian, 2003., str. 83).
U tablici 2 navedeni su trendovi koji upravljaju e-poslovanjem. Trendovi koji su
okrenuti kupcu su:
1. Brži servis,
2. Samousluživanje,
3. Veći izbor proizvoda,
4. Integrirana rješenja
Kupci cijene brzinu usluge ponuđača proizvoda ili usluga. Da bi tvrtke bile konkurentne
moraju reducirati vrijeme traženja, izbora, naručivanja i isporuke robe. Kašnjenje u bilo
kojem koraku procesa neprihvatljivo je i kupac odabire nekog drugog ponuđača usluge
ili proizvoda. Tvrtke mnogo investiraju u integrirane sustave upravljanja da bi rješile
kašnjenja i greške u poslovanju. Aplikacije za podršku e-poslovanja moraju što više
smanjiti vrijeme čekanje kupca na uslugu ili proizvod. Poslovni procesi također moraju
26
biti usmjereni na brže pružanje usluga ili proizvoda kupcima. Ukoliko tvrtka ne ubrza
proces poslovanja, kupac će surađivati sa onom koja to može (Kalakota, 2002., str. 43).
Na isti način kupci traže rješenja koja im nudi samousluživanje. To im pored uštede
vremena daje i neka ovlaštenja. Kupci mogu kupovati u bilo koje vrijeme i na bilo
kojem mjestu. Jedini uvjet za takvu kupovinu je biti povezan na Internet.
Samousluživanje je utjecalo na posrednike jer su kupci i prodavači shvatili da mogu
direktno, online poslovati i bez posrednika. Elektroničko trgovanje dovodi
samousluživanje do porasta. Kupcima se nudi način da se sami poslužuju gdje god je to
moguće.
Snaga kupaca u elektroničkom poslovanju sve više raste. Tvrtke moraju povećati broj
usluga i proizvoda i prilagoditi ih kupcima. Online načinom trgovanja može se ponudi
ogroman asortiman različitih dobara što u tradicionalnoj trgovini nije slučaj. Prodajni
lanci ograničeni su prostorno dok online trgovine nisu. Dodatni troškovi ponude
dodatnih proizvoda za online trgovce su minimalni, dok za proširenje postojećih
fizičkih trgovina treba znatno više kapitala (Kalakota, 2002., str. 46). Kupci su
zainteresirani za veliki izbor proizvoda na što jednostavniji način. Najuspješniji online
portali sakupljaju informacije o proizvodima i čine ih lako dostupnima. Velika ponuda
traži personalizaciju9, odnosno praćenje navika svakog pojedinog kupca. Online trgovci
potiču potrošače da ostavljaju informacije o svom profilu te time dobivaju pristup
znatno većem broju podataka od tradicionalnih trgovaca.
Kupci se okreću od pojedinačnih prema integriranim rješenjima. Sve više traže rješenja
na jednom mjestu. Kao odgovor na to maloprodaja je stvorila različite modele trgovina
tipa sve-na-jednom-mjestu. Velika je konkurencija, previše izbora i proizvoda. Kupci
žele integrirane usluge koje će zadovoljiti sve njihove potrebe na jednom mjestu. U
Hrvatskoj u 2009. godini posluje 192 online trgovine. Veći posjet i ponudu (preko 4.500
proizvoda i usluga) nudi robna kuća na adresi http://www.ponuda.com. Organizator
robne kuće SPOIN d.o.o. pruža tehničku podršku i obradu podataka za desetak trgovina
koji na njihovim stranicama nude svoje proizvode i usluge (Ružić i ostali, 2009., str.
306).
9 Personalizacija omogućuje portalu ili Web stranici odabir sadržaja koji će se prikazati za određenog
korisnika.
27
U svijetu elektroničkog poslovanja zadržavanje kupaca moguće je uspostavom
kvalitetnih poslovnih odnosa. Potrebno je predvidjeti trend okrenut kupcu i na taj način
otkriti nove zahtjeve kupaca te prema tome oblikovati novi poslovni proces sve u cilju
unapređenja odnosa sa kupcima i zadovoljenja njihovih potreba.
3.3.2. Elektroničko poslovanje u funkciji jačanja odnosa s dobavljačima
Poslovna organizacija otvoren je sustav u kojem su dobavljači strateški partneri, a
nikako izvor konflikta. Just-in-time10
proizvodnjom odnos prema dobavljačima znatno
se promjenio te im se time sve češće prepušta uključivanje direktno u proizvodnju.
Nerazvijeno tržište uzrokuje teži odabir dobavljača, potencijalno slabiju kvalitetu
proizvoda ili usluge pa i višu cijenu istih. Proizvođači imaju u cilju izabrati dobavljače
koji ih mogu pratiti kvalitetom i sposobnošću zadovoljenja njihovih potreba. Time je
barijera ulaska dobavljača prilično visoka. Oni koji mogu zadovoljiti sve potrebe
proizvođača u najvećoj mogućoj mjeri najkonkurentniji su i uspjevaju se zadržati na
tržištu. Elektroničkim poslovanjem, odnosno razvojem EDI ili Interned EDI mreže s
velikim brojem dobavljača mijenjaju se odnosi na tržištu. Proizvođači su u mogućnosti
izabrati najpovoljniju ponudu dobavljača (Srića, Spremić, 2000., str. 147). To ne mora
biti samo najjeftinija ponuda, već može biti ponuda s najkraćim rokom isporuke,
najkvalitetnijim proizvodom ili najpovoljnijim načinom plaćanja. Informacijska
tehnologija omogućava lakši odabir dobavljača. Proizvođači koji posluju na globalnoj
razini imaju u ponudi ogroman broj različitih dobavljača. Informacijski sustav selektira
dobavljače prema već ranije utvrđenim kriterijima i odabire najpovoljnije ponude. U
takvom složenom poslovnom okruženju poduzeće mora definirati odnose sa
dobavljačima kako bi mogla optimizirati svoje poslovanje. Matrica integracije
dobavljača (eng. supplier integration matrix-SIM) pomaže uspostaviti najbolji tip
odnosa s pojedinačnim dobavljačem. SIM pomaže vrednovati dobavljače svrstavajući ih
u slijedeće kategorije (Kalakota, 2002., str. 379):
- strateški suradnik: dobavljač koji nudi jedinstven ili rijedak proizvod ili uslugu
10
Just-in-time jest ekonomski pojam strategije kojom se smanjuju troškovi proizvodnje, gubi se potreba
za velikim troškovima skladištenja repromaterijala, te se sirovine iskorištavaju u najkraćem mogućem
roku u proizvodnom procesu.
28
- strateški kooperant: dobavljač koji nudi strateški, ali ne jedinstveni ili rijetki
proizvod
- nestrateški dobavljač ograničenih isporuka: dobavljač koji nudi proizvod ili
uslugu koji nemaju strateški značaj za uspjeh organizacije i nude ograničenu
isporuku
- nestrateški dobavljači širokodostupnih proizvoda ili usluga: dobavljač koji nudi
nestrateški, širokodostupan proizvod
SIM vrednuje dobavljače i utvrđuje jesu li se neki faktori promijenili toliko da se
dobavljača svrsta u drugu kategoriju pa se time mogu ukloniti zapreke u procesu
nabave.
Potrebno je provesti distinkciju među dobavljačima prema kriteriju važnosti, tj. prema
dodanoj vrijednosti koju imaju za poduzeće. Putem matričnog pristupa, poduzeća, da bi
bila uspješna moraju se preusmjeriti s procesa upravljanja nabavom na proces
upravljanja portfoliom dobavljača. Time su definirane ključne dimenzije koje određuju
razlike između strateških i transakcijskih dobavljača:
1) važnost nabave (mjerena putem: troškova nabave, profitabilnosti nabave i vrijednosti
koju dodaje nabava);
2) kompleksnost okruženja u kojem nabava djeluje (mjerena putem vrste tržišne
strukture na tržištu nabave, logističkih troškova, stupnja napretka tehnologije itd.)
Matrica funkcionira tako da se procijeni koliko pojedini dobavljač vrijednosno
doprinosi poduzeću kojemu nudi svoje proizvode i usluge. Individualna procjena je
prijeko potrebna jer ne postoji jedinstven pristup koji bi bio primjenjiv u svim odnosima
s dobavljačima (Miočević, 2011., str.30).
Novija je metodologija korištenja različitih programskih alata (Chen, 2011., str. 1651;
Zeydan i suradnici, 2011., str. 2741) u upravljanju dobavljačkim lancem (SCM - Supply
Chain Management) kao najznačajnije konkurentske strategije. Glavni cilj SCM-a je
integracija različitih dobavljača prema zahtjevima tržišta i kupaca. Nedostatak
tradicionalnih metoda je u orijentaciji prema potrebama jednog poduzeća a ne
cjelokupnog tržišta. Autor podrobno razrađuje metodologiju kojom se dolazi do
optimalnog SC a polazi od SWOT analize položaja poduzeća iz koje proizlaze kriteriji i
indikatori vrednovanja dobavljača a ima ih 23. U svakoj fazi vrednovanja koristi se neka
29
od metoda elektroničke obrade podataka i poslovanja. Potencijalni partneri propuštaju
se kroz softver za benchmarking (eng. Data envelopment analysis- DEA), tehnikom za
odabir najbližeg idealnom rješenju ( eng. Technique for order preference by similarity
to ideal solution- TOPSIS), a odlučivanje pomoću više atributa (eng. multi-attribute
decision-making-MADM) metodom rangiranja mogućih dobavljača. Krajnji rezultat
takve selekcije i evaluacije uključuje povećanu sposobnost razvoja kvalitetnog
proizvoda, smanjuje vrijeme i trošak razvoja novih proizvoda i time povećava
konkurentnost kao što je učinjeno na primjeru Tajvanske tekstilne industrije ili turske
tvornica automobila (Zeyden i suradnici, 2011., str. 2744; Chen, 2011., str. 1670).
Suvremene industrije veliki značaj pridaju svim metodama koje im mogu dati tržišnu
prednost. Znanstveni pristup planiranju i formiranju dobavljačkog lanca uz upotrebu
elektroničkih metoda i softvera doprinosi povećanju konkurentnosti te bi trebao pomoći
i hrvatskim poduzećima.
3.3.3. IT kao osnova konkurentnosti poduzeća
Dinamično tržište rezultira pojavom novih konkurenata i novih prilika unutar
djelatnosti. Opasnost od ulaska novog konkurenta ovise o djelatnosti. Tržište je danas
globalno pa konkurencija djeluje iz gotovo svakog dijela svijeta. Novi konkurenti
izdvajaju znatna sredstva za istraživanje i razvoj kako bi što bolje iskoristili svoje
prednosti. Ulazak novog konkurenta često je popraćen snižavanjem cijena ili uvođenjem
potpuno nove usluge ili proizvoda. Informacijska tehnologija može znatno smanjiti
troškove uvođenja novog proizvoda, troškovi proizvodnje ostaju na niskoj razini uz
povećanje zadovoljstva kupaca. IT je utjecajem na razvoj proizvoda u djelatnostima u
kojima se konkurencija temelji na troškovima promjenila standarde. Kod proizvođača
gdje je trošak osnovica za konkurenciju oni svoju priliku moraju tražiti u informacijskoj
tehnologiji. Razvojem informacijske tehnologije postoji prilika za otpuštanje ljudi i time
smanjenjem troškova, mogućnost rasta proizvodnje bez zapošljavanja novih kadrova,
bolje iskorištenje sirovina, smanjenjem zaliha i dr.DZS 2013.).
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske je 3. prosinca 2012. u Priopćenju o
uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u poduzećima objavio prve
procjene podataka o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u
30
poduzećima u Republici Hrvatskoj. Čak 97% poduzeća (porast od 1% u odnosu na
2011.godine) upotrebljava računala u obavljanju svakodnevnih zadataka, a 95 %
poduzeća ima pristup internetu od toga širokopojasni (90 %), porastao je broj
mobilnog pristupa Internetu. ( DZS , 2013., str. 3) Struktura upotreba IK tehnologija
prema djelatnostima je dosta različita što je prikazano na grafikonu 1.
Grafikon 1: Uporaba IKT-a u poduzećima po djelatnostima u prvom tromjesečju 2012.
Izvor: DZS , 2013.
Mrežne stranice ima 61% poduzeća, najmanji postotak ima u djelatnosti
građevinarstva. Najveći postotak poduzeća koji imaju mrežne stranice nalazi se u
poslovnim i uslužnim djelatnostima. Prema ovim podacima internet je postao nužan
čimbenik učinkovitog poslovanja hrvatskih poduzeća. Internet pojednostavljuje
obavljanje pojedinih poslovnih procesa poput bankarskih i financijskih transakcija te
omogućuje uporabu administrativnih usluga javne uprave. Propisi koji su stupili na
snagu 01.01.2012. godine ( vidi poglavlje 5. ovog rada) povećat će udio poduzeća koji
koristi e-upravu (sadašnji prosjek je 63%).
Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum, WEF) nastoji utvrditi zašto su
neke zemlje konkurentnije od drugih i kroz svoja redovita istraživanja provodi
rangiranje konkurentosti zemalja svijeta (The Global Competitiveness Report) kroz
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
korištenje računala pristup internetu mrežna stranica korištenje e-uprave
31
globalni indeks konkurentnosti - The Global Competitiveness Index (GCI) koji je
prikazan na slici 3.
Slika 3: Okvir za GCI
Globalni indeks konkurentnosti (GCI)
Podindex I:
Temeljni zahtjevi
STUPOVI
Podindex II:
Osnaživači učinkovitosti
STUPOVI
Podindex II:
Inovacije, razvijenost
gospodarstva i poduzetništva
STUPOVI
5. Više obrazovanje i
izobrazba
1. Institucije 6. Efikasnost tržišta roba
2. Infrastruktura 7. Eefikasnost tržišta rada 11. Razvijenost gospodarstva
3. Makroekonomski okvir 8. Razvoj financijskih tržišta 12. Inovacije
4. Zdravstvo i
osnovno obrazovanje 9. Tehnološka spremnost
10. Veličina tržišta
Ključ za gospodarstva
temeljena na proizvodnim
faktorima
Ključ za gospodarstva temeljena
na učinkovitosti
Ključ za gospodarstva bazirana na
inovativnosti
Izvor : Izradila autorica prema GCI - globalni okvir (WEF, 2013., str. 8)
Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija je iznimno važan dio
suvremenog poslovanja i ima veliku ulogu u konkurentnosti kako poduzetnika tako i
gospodarstva jedne zemlje u cjelini.
Okvir za izradu GCI - ja vrijednost i značaj pojedinom "stupu" pridaje u ovisnosti o
razini i vrsti gospodarstva. Primjerice, za faktorski orijentirana gospodarstva koja
32
karakterizira neobrazovana radna snaga i eksploatacija prirodnih bogatstava s dohotkom
ispod 2000 USD najveći udio u GCI (60%) ima učinkovitost institucija, razvijena
infrastruktura, makroekonomsko okruženje, primarno obrazovanje i socijalni sektor dok
njihov udio za gospodarstva u drugom stadiju s dohotkom do 8000 USD (gospodarstva
bazirana na industrijama ) pada na 40% . "Stupovi" visoko obrazovanje i treninzi koji
omogućavaju adaptivnost visokoobrazovanih kadrova novim proizvodnim postupcima,
razvijena tržišta roba i rada, razvoj financijskih tržišta, tehnološka spremnost i veličina
tržišta za faktorska gospodarstva sudjeluju sa 35% dok za gospodarstva drugog stadija
sudjeluju sa 50% (WEF, 2013., str 9).
Za gospodarstva u drugoj fazi izuzetno je značajan "stup" tehnološke spremnosti koji
podrazumijeva spremnost na usvajanje novih IK tehnologija iz dva razloga : prvi je
povećanje učinkovitosti s naglaskom na sposobnost potpunog usvajanja IKT u dnevnim
aktivnostima i proizvodnim procesima i omogućavanje stvaranje inovacija kao
posljednjeg "stupa" GCI-ja najrazvijenijih gospodarstava gdje udio inovacija i
razvijenost poslovanja je najveći (30% u odnosu na 5% za gospodarstva faktora) . Drugi
razlog je značaj IK tehnologija za svjetsko gospodarstvo : "ICT evolved in a "general
purpose technology" of our time"11
(WEF, 2013., str. 6.). Hrvatska je prema ovoj
metodologiji jedna od dvadeset i jedne zemlja na putu od drugog u treći stadij. (WEF,
2013., str.10). Podaci iz grafikona 1 pokazuju da hrvatska poduzeća imaju spremnost za
preuzimanje IK tehnologija. Pitanje je kakvi su ukupni kapaciteti Hrvatske za usvajanje
i primjenu IKT u dnevnim aktivnostima i proizvodnim procesima. Odgovor daje
raščlanjeni GCI - vrijednost drugog podindeksa za Hrvatsku je 4,01 ( raspon vrijednosti
od 1-7) a rang 72 mjesto od 144 zemlje12
. U daljnjoj raščlambi drugog podindeksa,
tehnološka spremnost ( vrijednost 4,36, rang 50) i visoko obrazovanje ( vrijednost 4,47,
rang 56) su najbolje rangirani stupovi dok su razvijenost financijskih tržišta, tržišta roba
i rada dosta niže rangirani ( od 92 pa do 114 ) . Veličina tržišta je rangom na 72 mjestu
(WEF, 2013., str. 15) . Daljnji elementi konkurentnosti Hrvatske su inovativnost (rang
74) i razvijenost poslovanja( 86) (WEF, 2013., str. 20).
11
IKT je evoluirala u tehnologiju opće namjene našeg doba (prevela autorica) 12
Ukupni GCI Hrvatske 2012.-2013 je 4,00 a rang 81. Za 2011-2012. 75 od 142;4,01, za 2010-2011.77
od 139;4,00 - iskazan je porast za 5 mjesta
33
Metodologija GCI-ja uzima u obzir niz čimbenika koji utječu na konkurentsku poziciju
neke ekonomije unutar globalnog gospodarskog prostora. Za ovo istraživanje bitna je
veza kojom GCI povezuje tehnološku spremnost (informacijsku spremnost) države s
ekonomskim rastom i tako mjeri konkurentnost država u međunarodnoj ekonomiji.
Hrvatska je na najboljem putu da informacijsku tehnologiju adaptira i iskoristi je za
povećanje svoje konkurentnosti.
34
4. PRIMJENA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U PODUZEĆIMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Ovo poglavlje obrađuje elektroničko poslovanje i specifičnosti njegove prilagodbe
različitim djelatnostima (bankarstvo, trgovina, trgovački maloprodajni lanac, turizam) i
promatra utjecaj IK tehnologija na poduzeća i sektor; istražena je podrška poslovanju
poduzeća u Hrvatskoj kroz državne elektroničke servise uz usporedba elektroničkog
poslovanja hrvatskih poduzeća i poduzeća u SAD-u.
4.1. Elektroničko poslovanje u obavljanju osnovne djelatnosti poduzeća
Prema Strategiji razvitka e-poslovanja u RH u razdoblju 2007-2010. godine pod
elektroničkim poslovanjem podrazumijevaju se sve aktivnosti koje poduzimaju pravne
ili fizičke osobe radi razmjene dobara ili usluga, koristeći pritom računala i suvremene
komunikacijske tehnologije. ( Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva RH, 2007.)
Ovu opću definiciju elektroničkog poslovanja kao razmjene roba, usluga i informacija
pomoću informacijsko-komunikacijskih tehnologija, Perić – Hadžić i ostali proširuje na
sakupljanje, obradu i pohranu podataka s ciljem povećanja učinkovitosti. (Perić -
Hadžić i ostali, 2010., str. 277). S obzirom na ove temeljne odrednice elektroničkog
poslovanja te na posebnosti obavljanja gospodarske djelatnosti može se zaključiti da će
primjena elektroničkog poslovanja u pojedinim sektorima biti različita što će se u ovom
dijelu prikazati kroz primjenu elektroničkog poslovanja u poduzećima različitih
djelatnosti .
4.1.1. Bankarstvo i elektroničko poslovanje
Primjena suvremene IK tehnologije u velikim poslovnim subjektima, financijskom
sektoru i posebno u bankama u Republici Hrvatskoj krenula je vrlo rano u odnosu na
ostale dijelove gospodarstva i državne uprave. U Hrvatskoj je internetsko bankarstvo
zaživjelo relativno rano u odnosu na druge usporedive zemlje. Ovdje valja spomenuti
Međimursku banku, koja je u travnju 1999. godine predstavila internetsko bankarstvo,
Privrednu banku Zagreb koja je e-banking uvela u listopadu 2000. godine te Zagrebačku
banku koja je ušla u virtualni svijet 2001. (usluge za poduzeća), odnosno 2002. godine
(za građane) (Škramić, 2012). To je očekivano jer kako tumači Čerić, temeljne
35
tehnologije elektroničkog poslovanja razvijene su oko 1970.g. To su EFT (Electronic
Fund Transfer) - elektronički prijenos gotovine i EDI (Electronic Data Interchange) -
elektronička razmjena dokumenata a započele su ih koristiti banke i veliki poslovni
subjekti posredovanjem skupih privatnih mreža (Čerić, 2000., str. 146). Potreba za
obradom i pohranom velikog broja podataka s jedne strane i raspolaganje velikom
količinom financijskih sredstava s druge , učinila je banke prvim korisnicima novih IK
tehnologija. Prema Knežević i Lukić, e - bankarstvo 13
(online banking, e-banking), je
sinonim izvršavanja financijskih transakcija upotrebom informacijske tehnologije. Ove
usluge omogućavaju brže, lakše i pouzdanije izvršavanje platežnih transakcija što su
građani i poslovni subjekti dobro prepoznali i vrlo dobro prihvatili. Prema web
mjestima promatranih banaka u Hrvatskoj, ponuda internet ili e-bankarstva sadrži
pregled stanja na računu, provjeru iznosa dopuštenog prekoračenja i roka do kojeg
vrijedi, ispis potvrda o transakcijama, mogućnost prebacivanja novca s jednog računa na
drugi, uvid u kamate po računima, plaćanje računa, kupnja i prodaja deviza i dr. a u
borbi za svakog korisnika pojedine banke svoje elektroničke usluge oblikuju kao
posebne ponude pod različitim nazivima (Erste banka, PBZ, Zagrebačka banka, Hypo
banka, Raiffeisen banka, Hrvatska poštanska banka, OTP banka, Sberbanka i dr.). U
slijedećem dijelu opisuju se neke karakteristike ponude e-bankinga u nekim od
hrvatskih banaka.
U Erste&Steiermarkische bank d.d. u 2013. godini 23.107 poslovnih subjekata koristi
Erste NetBanking i FonBanking. Te usluge korisnicima omogućavaju korištenje gotovo
svih usluga domaćeg i platnog prometa sa inozemstvom. Novost na tržištu je Erste
kiosk. Erste kiosk samouslužni je uređaj Erste banke koji omogućava samostalno
obavljanje bankarskih usluga na touchscreen14
ekranu. Putem Erste kioska može se:
pregledati i ispisati stanje i promet po računima, obavljati plaćanja i prijenos između
računa, plaćati račune skeniranjem bar koda, kupovati bonove svih hrvatskih mobilnih
operatera i pristupati informativnim sadržajima Erste banke (Erste&Stiermaerkische
bank d.d., 2013.).
13
primjenom tehnologija temeljenim na mogućnostima mobilnih i pametnih telefona e-bankarstvo
evoluira u mobilno bankarstvo ili m-banking. 14
ekran na dodir
36
Zagrebačka banka ima oko 90.000 korisnika poslovnih subjekata e-zabe, u ponudi ima i
m-zabu za poslovne i privatne subjekte, e-zaba ima i mogućnost povezivanja sa
investicijskim fondovima Zagrebačke banke (ZBI usluga). Za poslovne subjekte
značajna je B2G usluga koja se ostvaruje u suradnji sa FINA-om (Zagrebačka banka
d.d.). Prema Tomić (2013), broj građana korisnika e-zabe je 435 tisuća, a broj
građana korisnika m-zabe je 192 tisuća i taj broj stalno raste. U ponudi banke je i
Financijski planer za građane kojem se kao i e-zabi pristupa tokenom (Tomić, 2013.).
Hypo banka ima oko 20.000 korisnika HYPOneta za poslovne subjekte te bilježi
prosječno povećanje od 160 novih korisnika mjesečno (Hypo banka , 2013.).
PBZCOM@NET usluga je Privredne banke Zagreb d.d. koja omogućava klijentima
obavljanje platnog prometa, kupoprodaje deviza, oročavanje depozita i investicijsko
poslovanje elektroničkim putem. Klijenti dobivaju izvještaje i preglede ostvarenih
transakcija, mogu plaćati u domaćoj i stranoj valuti, kupovati i prodavati devize,
oročavati novac, te kupovati i prodavati udjele u investicijskim fondovima (Privredna
banka Zagreb, 2013.).
Upotreba različitih oblika elektroničkog bankarstva prikazana je na grafikonu br.2
prema podacima iz redovnih izvještaja Hrvatske narodne banke (HNB u daljnjem
tekstu) o korisnicima elektroničkih usluga.
37
Grafikon 2: Broj građana korisnika elektroničkih financijskih transakcija u RH (u
tisućama kuna ) za razdoblje od 31.12. 2005.g. do 31.03.2013.g
Izvor : Izradila autorica prema podacima HNB a za razdoblje 2005.-2013. (HN , 2013.)
Razvidno je da broj građana korisnika e-Bankinga raste neprestano od 2005. godine pa
je do 31.03.2013. godine porastao 300%. Nasuprot tome broj korisnika e-Bankinga
putem fiksnih telefona stagnira, u apsolutnom iznosu to je stalno negdje oko 200 tisuća.
Od 2007. godine evidentno je da je dio ovih korisnika prešao na mobilno bankarstvo.
Period od 2005. godine do 2009. godine donio je deseterostruki rast (od 28.134
korisnika 2005. godine do 290.654 korisnika u 2009. godini.). Porast je manje izražen
od 2009. do 2013. godine ali je ukupni broj sadašnjih korisnika gotovo udvostručen
(406.288) u odnosu na 2009. godinu.
Aktivnost poslovnih subjekata i njihovo korištenje elektroničkih usluga za razdoblje
2005.-2013. godine prikazuje grafikon 3. Ovi su podaci dobiveni iz redovnih izvještaja
HNB.
0
200
400
600
800
1000
1200
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
E-BANKING MOBILNO BANKARSTVO FIKSNA TELEFONIJA
38
Grafikon 3: Poslovni subjekti - korisnici elektroničkih bankarskih usluga (2005.-
31.03.2013.) u tisućama kn
Izvor : Autorica prema podacima HNB-a za razdoblje 2005-31.03.2013. (HNB,2013.)
Broj poslovnih korisnika internet bankarstva (IB) porastao je 242 % u promatranom
periodu i uvjerljivo premašuje broj korisnika ostalih oblika elektroničkog bankarstva
(prema grafikonima 2 i 3, na 5,42 korisnika IB dolazi jedan korisnik nekog drugog e-
bankarstva, dok na 1,68 korisnika IB kod građana dolazi 1 korisnik telefonskog
(mobilnog ili fiksnog ) e-bankarstva. Poslovni korisnici odabiru oblike internet
bankarstva vezane za zaštićena računala poduzeća zbog preglednosti (veliki ekran),
složenijeg sustava zaprimanja, likvidacije dokumenata, kontrole plaćanja ili aktima
poduzeća propisano postojanje više supotpisnika radi postizanja bolje kontrole. Zato su
pogodnije složenije aplikacije IB sa opcijom višestrukih potpisnika. Telefonske
aplikacije su primjerenije i građanima ( sam unosi nalog, verificira ga i provodi
plaćanje) jer češće plaćaju manje iznose.15
Prema strukturi usluga pruženih poslovnim
subjektima u promatranom periodu mobilno bankarstvo iskazuje najveći relativni porast
(čak 3100%) uz trend rasta (za što je zaslužna pojava tablet računala s većim ekranima)
15
Promet po transakcijama građana iznosi 8.172.112,1 tisuća kuna za 10.169.004 transakcija ( prosječna
vrijednost transakcije je 803 kn) a za poslovne subjekte 172.531.502,80 tisuća kuna za 12.731.102
transakcija ( prosječna vrijednost transakcije 13.551 kn) . ( HNB , 2013.)
0
50
100
150
200
250
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
E-BANKING TELEBANKING MOBILNI TELEFON FIKSNI TELEFON
39
i u 2013. dok su sve ostale usluge u odnosu na 2012. godinu zabilježile pad broja
korisnika.
Ponuda banaka u Hrvatskoj dovoljno je kvalitetna i raznovrsna i može privući veliki
broj poslovnih i privatnih korisnika. Banke su na najbolji mogući način iskoristile
procvat mobilne telefonije kao trenutno najpopularnije IK tehnologije pa su u doba
gospodarske recesije (od 2009 pa do danas) prilagodile svoj asortiman potražnji na
tržištu i tako osigurale konstantni porast prodaje svojih usluga i povećanje tržišta.
4.1.2. Elektroničko poslovanje u hrvatskoj trgovini
U nastavku istraživanja promatrat će se primjena IK tehnologija u djelatnosti trgovine
na posebno na B2C tržištu. Mogućnosti on line kupovine danas su velike i građani je
vrlo rado koriste. Dovoljno je početi pretraživati internet i već u obliku bannera16
stižu
razne ponude - ekupi.hr, imall.hr, udžbenik.hr., internet trgovina trgovačkih centara,
izdavačkih kuća, Elipsa, Linksa, HG spota, discount24 i mnoge druge. Sve su to online
maloprodajne trgovine. Najčešće se prodaje informatičko - elektronička oprema,bijela
tehnika, sve više mobilni telefoni i usluge (Vip, T-mobile, Tele2, BonBon, Tomato),
odjeća, obuća, roba široke potrošnje pretežno sezonski orijentirana (početak školske
godine, početak sezone grijanja, sezone godišnjih odmora i blagdana i slično).
Posebnu pažnju zaslužuje online kupovanje dnevnih prehrambenih proizvoda: mlijeko,
kruh, svježe voće i povrće, svježe meso i riba. To je velika pogodnost za zaposlene
građane kojom mogu uštediti dosta vremena a i novaca. Za sada u Hrvatskoj takvu
online ponudu imaju dva trgovačka lanca - od 2002. godine Konzum za područje
Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke i Mercator za Sloveniju i Hrvatsku (od 2007. godine za
područje zagrebačke županije)17
(Mercator, 2013.). Konzum već posluje kroz 700
prodavaonica maloprodaje i 19 veleprodajnih centara. Ponukani današnjim ubrzanim
tempom života prepoznali su potražnju i odlučili otvoriti internet prodavaonicu koja se
od 2002. neprestano usavršava. Konzumova misija - pružiti svim kupcima najbolju
vrijednost za novac kroz zadovoljstvo kupnje uz pomno izabran asortiman kvalitetnih
roba s naglaskom na svježe, zdravo i domaće primjenjuje se i na on line kupovinu. U
16
oblik web reklame 17
od ove godine oba lanca su u sastavu AGROKOR grupe.
40
ponudi prodavaonice nalazi se više od 20.000 artikala. Ponuda uključuje veliki izbor
hrane i pića te bogat asortiman svježih proizvoda: voća i povrća, mesa i ribe, pekarski i
mliječni asortiman, kao i sve potrebne artikle iz segmenta kućanskih potrepština, ljepote
i njege, dječjeg svijeta kao i rezanog cvijeća te lončanica. Naručena roba isporučuje se
radnim danom i subotom od 9 do 21 sati te nedjeljom od 9 do 15 sati. Roba se dostavlja
direktno do vrata, u dogovorenom terminu unutar dva sata koji kupac sam definira.
Minimalan iznos narudžbe je 200 kuna uz dostavu od 30 do 10 kn ovisno o iznosu
narudžbe, a za iznose iznad 500 kuna dostava je besplatna. Prilikom naručivanja dana je
mogućnost odabira načina plaćanja ( putem interneta kreditnim karticama ili prilikom
dostave gotovinom i karticama (Konzum , 2013.). Prednost ovakvog načina kupovine
prema osobnom iskustvu autorice je velika ušteda u vremenu, mogućnost spremanja
"košarice kupnje" za iduću kupovinu, preglednost kod kupovanja, i posebno pažljivo
rukovanje robom sve do trenutka dostave. Struktura online kupovina pojedinaca
građana pokazuje da se živežne namirnice slabo kupuju on line (8% nabava). Nije
poznato koliki udio ima prihod od on line prodaja u ukupnim prihodima od prodaje
Konzuma i Mercatora ali obje ove online trgovine rade pa se može zaključiti da su
profitabilne.
Naročito je značajno aplicirati digitalni potpis i certifikata o čemu se govori u sljedećem
poglavlju što će svakako povećati povjerenje u poslovne partnere i istovremeno ubrzati
odvijanje poslovnih transakcija u međusobnoj trgovini.
4.1.3. Turizam i elektroničko poslovanje u Hrvatskoj
Turizam i prijevoz su djelatnosti u kojima je elektroničko poslovanje već dugo u
primjeni s ciljem skupljanja, obrađivanja i čuvanja podataka (Perić-Hadžić i ostali,
2010., str. 277) kao i sposobnosti brzog reagiranja na izmjene (primjer su "last minute"
ponude) i promjena u razervacijskim sustavima hotela i prijevozničkih sustava. Iako
turistička djelatnost ima stoljetnu tradiciju u Hrvatskoj danas je možda njezina uloga i
precijenjena. Činjenica jest da su najveći problemi hrvatskog turizma ekonomska kriza i
recesija u zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista, njezin izrazito sezonski karakter
("more i sunce") i nedostatak kapitalnih ulaganja (Čavlek i ostali, 2010., str. 139).
41
Dobar pokazatelj mjesta hrvatskog turizma u svijetu je Indeks konkurentnosti u turizmu
za 2013-2014.godine prema kojem je Hrvatska je na 31 mjestu ( WEF, 2013.).
Elektroničko poslovanje u turizmu je nezaobilazno i neophodno. Jedna od najpoznatijih
hrvatskih turističkih tvrtki je adriatica.net osnovana 2000. godine kao jedna od prvih
hrvatskih on line turističkih agencija. Poslovanje ove agencije je usmjereno na
receptivne turističke aktivnosti, odnosno ponudu i rezervaciju smještaja i ostalih usluga
turistima koji žele posjetiti Hrvatsku. 2004. godine tvrtka preuzima Atlas Airtours,
jednog od prvih touroperatora u Hrvatskoj. Time je tvrtka koja je prerasla u adriatica.net
Grupu napravila prvi iskorak prema elektroničkom poslovanju među tvrtkama (B2B).
2005. godine preuzima tvrtke ID Riva Tours, Odisej, Ilirka Turizem i Adriagate. Atlas i
Kompas pridružuju se grupi 2006. godine, 2008. godine pridružuju se Jolly Travel,
vodeći srpski touroperater i Sixt rent-a-car franšiza u Hrvatskoj i BiH te Kollander
World Travel USA. Proširenje adriatica.net Grupe postoji i dalje jer menadžment tvrtke
nastavlja sa prepoznavanjem prilika za rast. Receptivni turizam je i dalje u fokusu
poslovanja. Vodeća destinacija i dalje je Hrvatska, a usluge prijema turista koje pruža
grupa čini 35% od ukupnog organiziranog turističkog poslovanja te vrste u Republici
Hrvatskoj (Panian, Ćurko, 2010., str. 260).
Poslovanje adriatica.net Grupe temelji se na kvalitetnoj prezentaciji i prodaji smještaja i
drugih turističkih proizvoda u Hrvatskoj, kao i prezentacija Hrvatske kao turističke
destinacije. U svom poslovanju Grupa koristi napredne informatičke tehnologije.
Prednost joj je raznovrstan online katalog, mogućnost online rezervacija i brza
komunikacija s gostima i partnerima putem e-pošte. Web mjesto Grupe obuhvaća više
od 150.000 Web stranica prevedenih na 11 svjetskih jezika i jezike posebno zanimljivih
hrvatskom turizmu (češki, slovački, mađarski, itd.).
Turistička grupacija adriatica.net predstavila je 07.03.2013. godine u Berlinu u sklopu
svjetske turističke burze ITB svoj novi online booking sistem goadriatica.com kao novu
platformu za plasman proizvoda namijenjenu isključivo poslovnim partnerima te nove
proizvode kojima pod nazivom "Šest priča iz Hrvatske“ segmentiraju ponudu s ciljem
što većeg doživljaja turista u Hrvatskoj( Ministarstvo turizma, 2013.).
42
Adriatica.net Grupa surađuje s tvrtkama i partnerima iz više od 25 europskih zemalja te
s više od 4.000 pružatelja turističkih usluga i desecima medija. Oblici suradnje su
slijedeći (Panian, Ćurko, 2010., str. 268):
Adriatica.net Grupa, uz B2C poslovanje, svoju turističku ponudu prezentira i putem
mreže agenata u 30 zemalja svijeta
Uz online prodaju, adriatica.net se koristi i ostalim tradicionalnim načinima prodaje.
Svoju ponudu prezentira putem vlastitog kataloga i drugih tiskanih materijala na
jezicima emitivnih tržišta (onih s kojih turisti dolaze), te u katalozima i drugim tiskanim
materijalima agencija partnera u Hrvatskoj i u inozemstvu.
- Suradnički program (eng. Affiliate Program) adriatica.net Grupe pruža
mogućnost da netko tko ima svoje Web mjesto, pojedinac ili organizacija, ne
nužno iz turističke djelatnosti, postavi poveznicu (eng. Link) prema Web mjestu
adriatica.net Grupe i ostvari prihod (proviziju) od svake rezervacije gosta koji je
na Web stranicu adriatica.net došao preko tog Web mjesta.
- Adriatica.net Grupa nudi prostor za oglašavanje na svojim Web stranicama
drugim organizacijama (tvrtkama), dakako uz određenu novčanu naknadu. Web
stranice adriatica.neta zanimljive su za postavljanje oglasa drugih organizacija
zato što privlače velik broj posjetitelja (primjerice, 2008. godine Web stranice
adriatica.neta zabilježile su više od 10 milijuna posjeta).
- Ponuđačima turističkih usluga iz Hrvatske i inozemstva nudi se oglašavanje na
Web stranicama adriatica.neta 24 sata na dan, 365 dana u godini, bez plaćanja
ikakve naknade ili članarine .
Broj klijenata kojima je tvrtka adriatica.net pružila usluge 2000. godine bilo je oko
1.500, u 2008. godini taj se broj povećao na oko 175.000 gostiju, a danas je to 1,6
milijuna putnika i oko 12 milijuna Web posjetitelja. Rastom broja klijenata rasli su i
prihodi do 2009. godine kada zbog utjecaja svijetske ekonomske krize oni padaju. U
Grafikonu 4 prikazani su prihodi adriatica.net Grupe u periodu od 2007.- 2012. godine.
43
Grafikon 4: Ostvareni prihodi adriatica.net Grupe (2007.-2012.)
Izvor: izradila autorica prema: FININFO, 2013. i FINA, 2013.
Nagli pad prihoda adriatica.net Grupe poklapa se sa početkom recesije i krize. Podaci za
2012.godinu pokazuju oporavak poslovanja što je i očekivano s obzirom na izlazak iz
recesije država članica EU. Primjer adriatica.net Grupe pokazuje kako je dobro IK
tehnologija iskorištena i primjerena baš ovoj djelatnosti. Mogućnosti ovih tehnologija
najviše dolaze do izražaja u povezivanju različitih sustava i razmjeni podatake EDI
tehnologijom. Sustavi aerodroma, željeznica, hotelskih kapaciteta, marina, kulturnih i
raznih drugih turističkih sadržaja trebaju biti povezani s ciljem pružanja pravovremene i
kvalitetne usluge koja u potpunosti odgovara potrebama kupaca - gosta i tako postići
konkurentnost na tržištu.
Pregledom e-poslovanja banaka, trgovačkog i turističkog poduzeća utvrđeno je
poboljšanje konkurentnosti, povećanje prihoda i povećanje broja korisnika. Različitost u
primjeni elektroničkog poslovanja manja je od očekivane s obzirom na djelatnosti
(banka-trgovina-turistička agencija). Online oglašavanje, trgovina, elektronička plaćanja
i rezervacije koja se uz to mogu obavljati iz vlastitog doma omogućava bolji tržišni
položaj onim djelatnostima i subjektima koje su se na vrijeme uspjele pripemiti za
elektroničko poslovanje. Prema ovom pregledu, najmanje uspjeha u online prodaji ima
trgovina prehrambenim artiklima. Jedan od razloga mogao bi biti uvriježeni stav i način
razmišljanja korisnika a drugi nedovoljna spremnost trgovaca prehrambenih proizvoda
na promjenu načina poslovanja. Nema nikakvog razloga da se i to u budućnosti ne
izmijeni jer elektroničko poslovanje odgovara ovim djelatnostima .
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
prihod (tisuća kn)
44
4.2. Elektroničko poslovanje kao podrška poslovanju poduzeća
Razvoj elektroničkog poslovanja i posebno interneta dali su mogućnost svim
poduzećima a ne samo onim najvećim i najbogatijim da na novi način organiziraju svoje
poslovanje. Najveće zasluge u tome ima dostupnost infrastrukture koja uključuje
tehnologije razmjene i prijenosa podataka te sigurnost, vjerodostojnost i integritet
transakcija. U Hrvatskoj takvu vrstu podrške pružaju specijalizirane državne ili privatne
agencije koje imaju izgrađene sustave certificiranja, kriptiranja prilikom plaćanja i
razmjene dokumenata EDI jem. Vodeća institucija u segmentu podrške e-poslovanju
poduzetnicima ali i fizičkim osobama je FINA (Financijska agencija) koja je razvila niz
servisa koji omogućuju da se gotovo cjelokupno poslovanje obavi elektronski. Pored
FINE u Hrvatskoj su još zastupljeni e-servisi državne uprave i javnih službi. Svim e-
servisima Fine te e-servisima državne uprave i javnih službi, pristupa se jednim
uređajem (FINA e-kartica ili USB token) na kojemu se nalaze Finini poslovni digitalni
certifikati.
E-servisi FINA-e su slijedeći:
Registar godišnjih financijskih izvještaja
Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) je središnji izvor informacija o
uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba koji su
obveznici poreza na dobit. Iz Registra se mogu dobiti svi financijski podaci za sve
obveznike predaje godišnjih financijskih izvještaja. Osim godišnjih financijskih
izvještaja, Registar raspolaže i s drugom dokumentacijom obveznika koju su oni predali
Registru (Izvješće revizora, Bilješke uz financijske izvještaje i dr.)
Ustrojen je kao javna elektronička knjižnica hrvatskoga gospodarstva. Tu se može
dobiti financijski izvještaj nekoga poslovnog subjekta koji je obveznik podnošenja
godišnjih financijskih izvještaja Registru, i to za više godina. Ovim sustavom podaci
poslovnih subjekata su javni što podiže vjerodostojnost cijelog gospodarskog sustava.
E-REGOS
Projekt e-REGOS obuhvaća uvođenje elektroničke predaje Obrasca R-Sm. Time se
obveznicima omogućuje jednostavniji i suvremeniji način predaje obrazaca. Razvijen je
sustav koji obvezniku omogućuje interaktivni unos podataka u web formi po izgledu
identičan originalnom obrascu na papiru. Iz podataka Obrasca R-Sm unesenih
45
interaktivnim načinom kreira se datoteka u formatu magnetnog nositelja. Korisniku se
omogućuje elektroničko potpisivanje i slanje datoteke koja zamjenjuje dosadašnji
papirnati dokument potpisan i ovjeren pečatom. Fizičke osobe također se mogu prijaviti
u sustav e-Regosa (REGOS,2013.) i tako provjeravati da li im poslodavci redovno
uplaćuju propisane doprinose po osnovi radnog odnosa ili raznih modela rada po
ugovoru o djelu. Benefiti elektroničke predaje obrazaca vezanih za mirovinske osnovice
pojedinaca su ušteda vremena i novaca, a mogućnost uspostave povratne veze preko
zaposlenika - subjekta omogućava da se na vrijeme isprave pogreške ili prijave
poslodavci koji svoje obveze prama radnicima ne izvršavaju na vrijeme što do sada nije
bio slučaj.
WEB-BON
FINA izrađuje kvalitetne i ažurne informacije o bonitetu poslovnih subjekata.
Informacija o bonitetu BON-1 preuzeta preko WEB-BON servisa elektronička je
isprava potpisana elektroničkim potpisom. Elektronička isprava ima istu pravnu snagu
kao i isprava na papiru ako se njezina uporaba i promet provode u skladu s odredbama
Zakona o elektroničkoj ispravi (NN 150/05) (FINA, 2013). Ovu uslugu Fina naplaćuje
kao i poslovne banke, a potrebna je poduzećima koja učestvuju u procesima
ishodovanje kredita kod financijskih institucija i u postupcima javne nabave
E-Račun
E-Račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između dobavljača i
kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te
arhiviranja računa. Dokument je potpuno istovjetan papirnom i moguće mu je priložiti
različite dokumente (elektroničke ili skenirane) poput popratnih dopisa, priloga,
obrazaca, ugovora i ostalih dokumenata koji se prilažu računu kada se šalje u
papirnatom obliku. Standardiziran je oblik računa u elektroničkom obliku koji sadrži
sve obvezne stavke propisane važećom regulativom, usklađen je s preporučenim
standardima te e-Invoice direktivom (FINA,2013.). Ova je usluga najkorisnija malim
subjektima i obrtnicima iako bi njezina široka primjena pomogla ukupnom
gospodarstvu zbog brzine, vjerodostojnosti i povećane sigurnosti u odnosu na
uobičajene načina razmjene računa među poslovnim subjektima.
E-Plaćanje
46
Finin servis e-Plaćanje omogućava korisnicima izvršenje platnih transakcija u kunama u
bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta. Servis e-plaćanja omogućava obavljanje
kunskih plaćanja na teret više transakcijskih računa otvorenih u različitim bankama (s
kojima FINA ima ugovoren servis e-Plaćanje) korištenjem jednog uređaja - FINA e-
kartice ili USB tokena (FINA, 2013.). Ovakav servis je ušteda u vremenu i
pojednostavljene za korisnika jer istovremeno ima uvid u više računa bez da se posebno
odjavljuje i prijavljuje.
WEB registar koncesija
Registar koncesija jedinstvena je elektronička evidencija ugovora i središnji izvor
informacija o svim koncesijama ugovorenim na području Republike Hrvatske. Sve
koncesije ugovorene u Republici Hrvatskoj upisuju se u jedinstveni Registar koncesija
koji vodi Ministarstvo financija, a sve poslove operativnog vođenja Registra obavlja
FINA. Davatelji koncesija dužni su u roku od 10 dana Registru dostaviti podatke o
ugovorenoj koncesiji ili promjeni. Registar je javan što znači da je svima dostupan.
Registar koncesija ustrojen je na temelju Zakona o koncesijama (NN, br. 143/2012) i u
skladu s Pravilnikom o Registru koncesija (NN, br. 26/2013). Ova usluga također
doprinosi transparentnosti goapodarskog sustava u Hrvatskoj.
Info.BIZ
Internetski servis info.BIZ omogućuje brz i jednostavan način pristupa informacijama o
uspješnosti poslovanja i financijskome položaju poduzetnika te poslovnoj okolini u
kojoj djeluju. Prvi je i jedini servis koji sadrži sve poslovne informacije na jednom
mjestu te omogućuje usporedbu podataka poduzetnika i hrvatskog gospodarstva u
cjelini. Servis sadrži podatke za oko 95.000 poslovnih subjekata obveznika predaje
godišnjih financijskih izvještaja (GFI-a), a ažurira se nakon svake obrade izvještaja koji
se predaju Fini (FINA, 2013.). Iako je Web bon široko u upotrebi zbog neophodnosti
upotrebe potvrda o bonitetu (banke, javna nadmetanje) danas postoji tržište poslovnih
informacija - potreba za tumačenjem i prezentiranjem većeg broja informacija o
poslovnim partnerima s kojima poduzeća namjeravaju poslovati. Uz FINA-u takve
usluge prodaju i Boniteti.hr i mnoge druge tvrtke.
Web e-Potpis
Web e-Potpis je web aplikacija što znači da nije potrebna instalacija na računalo.
Aplikacija omogućuje elektroničko potpisivanje dokumenata, verifikaciju potpisa na
47
elektronički potpisanim dokumentima, enkripciju, dekripciju te ovjeru vremenskim
žigom. Pogodna je za pojedinačno potpisivanje dokumenta. Registracija se vrši on-line
na stranicama FINE, uz uporabu digitalnog certifikata. Registracijom korisnika može se
započeti sa korištenjem (FINA, 2013). Obrtnicima i malim poduzetnicima ovo je
posebno pogodno jer im ova aplikacija omogućava aktivnu suradnju sa e-upravom i
poslovnim partnerima a građanima u budućnosti elektronsko glasovanje.
Navedeni servisi e-FINA-e pružaju elektroničku podršku korisnicima na vrlo
jednostavan način uz minimalne zahtjeve (dovoljno je posjedovati kompjuter i pristup
internetu) osiguravajući i podržavajući zahtjeve sigurnosti , integriteta i vjerodostojnosti
dokumenata i korisnika. Tako se poslovne aktivnosti mogu obavljati i u digitalnom
svijetu uz virtualni identitet.
E-servisi državne uprave i javnih službi su slijedeći (FINA, 2013.):
1. e-Mirovinsko
e-Mirovinsko je usluga HITRO.HR servisa kojom Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje korisnicima nudi suvremen način poslovanja elektroničkim putem. Prva
usluga e-Mirovinskog je e-prijava. Elektroničkim putem može se prijaviti početak
poslovanja i sve promjene tijekom poslovanja, prijaviti radnike te sve promjene i
prestanak osiguranja za njih.
2. e-Porezna
Prema odredbama čl. 63. st. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog
zakona za određene je skupine poreznih obveznika propisana obveza podnošenja
poreznih prijava ili drugih podataka potrebnih za oporezivanje elektroničkim putem, ali
i obveza da se Pravilnikom detaljnije pojasni način dostave prijava i priloga uz prijavu,
potvrdu primitaka kao i dostavljanje obavijesti poreznim obveznicima o nemogućnosti
preuzimanja podataka poslanih elektroničkim putem. To utvrđuje novi Pravilnik o
podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, prema kojem je od
01.01.2012. godine propisano obvezno podnošenje poreznih prijava i drugih podataka
bitnih za oporezivanje, uporabom elektroničkog servisa Porezne uprave u okviru
sustava ePorezna.
U sklopu elektroničkih usluga porezne uprave odvija se sigurna razmjena elektroničkih
dokumenata između poreznih obveznika i nadležne ispostave Porezne uprave, koja
48
zadovoljava visoke standarde sigurnosti u prijenosu podataka u elektroničkim
transakcijama.
U sklopu elektroničkih usluga Porezne uprave – ePorezna trenutno su dostupne slijedeći
elektronički obrasci i usluge (Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2013.):
ePKK (porezno knjigovodstvena kartica) - omogućuje uvid u Poreznu
knjigovodstvenu karticu poreznog obveznika,
ePDV – podnošenje mjesečnog ili tromjesečnog PDV obrasca,
ePDV-K – podnošenje obrasca PDV-K – konačni obračun PDV-a,
ePD – podnošenje obrasca PD – porez na dobit,
eSR – podnošenje obrasca SR - obračun spomeničke rente,
eTZ – podnošenje obrasca TZ - obračun turističke zajednice,
eID – podnošenje ID obrasca,
eIDD – podnošenje IDD obrasca,
upravljanje ovlaštenjima – pregled i upravljanje ovlaštenjima,
poslani obrasci – pregled prethodno poslanih i zaprimljenih obrazaca,
pregled poruka – pregled i pretraživanje primljenih poruka,
pohranjeni neposlani obrasci – upravljanje privremeno pohranjenim neposlanim
obrascima (pregled i brisanje).
3. e-Zdravstveno
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje omogućuje pokretanje postupka za
utvrđivanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju podnošenjem
e-prijave. Prijave i odjave osiguranih osoba te promjena podataka osiguranih osoba vrši
se elektroničkim putem. Usluga je namijenjena pravnim i fizičkim osobama
(obveznicima uplate doprinosa) koji se vode u registru Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje.
4. e-Carina
Ministarstvo financija, Carinska uprava 1. ožujka 2013. godine započinje s nacionalnom
primjenom EMCS sustava (engl. Excise Movement Control System), odnosno
elektroničkog sustava kontrole kretanja trošarinskih proizvoda. Primjena EMCS sustava
zahtjeva angažman Carinske uprave, koja će cjelovito implementirati još jedan od EU
sustava iz područja E-carine kompatibilnih s europskim standardima te, jednako tako, i
gospodarskih subjekata koji posluju s trošarinskim proizvodima u sustavu odgode
49
plaćanja trošarine. Uvođenje elektroničkog praćenja i kontrole kretanja trošarinskih
proizvoda koji se kreću u sustavu odgode plaćanja trošarine podrazumijeva prelazak s
papirnog na elektroničko poslovanje kako Carinske uprave, kao poreznog tijela, tako i
uključenih gospodarskih subjekata. Drugi bitan dio eCarine je aplikacija za pristup
Integriranom sustavu za upravljanje tarifom (Integrated Tariff Management System,
ITMS) koji omogućuje pretraživanje (Carinska uprava, 2013.):
TARIC-a (fr. TARif Integre Communautaire zajednička EU carinska tarifa)
- uključujući obračun uvoznih i izvoznih davanja,
kvota – kojima se upravlja po redosljedu podnošenja deklaracija za puštanje
robe u Slobodan promet (engl. first come first served)
obvezujućih mišljenja o razvrstavanju robe u carinsku tarifu izdanih od
strane Carinske uprave Republike Hrvatske (Carinska uprava , 2013.)
Značaj e-Carine u Hrvatskoj treba sagledati u kontekstu Hrvatske kao nove članice EU
s pripadajućim pravima i obvezama jer kao sastavni dio pomaže očuvanju četiriju
temeljnih sloboda kretanja u EU - robe, usluga, rada i kapitala i zaštiti jedinstvenog
tržišta.
U sklopu državnih e-servisa treba spomenuti i sustav e-nabave kao ekvivalent TED-a
(Tender Daily) servisa javne nabave EU. U Hrvatskoj je to najslabije korišten sustav e-
uprave, koristi ga svega 18% poduzetnika što je 3% više u odnosu na 2011., ali još
uvijek niže od EU 28 prosjeka (Eurostat, 2013.).
Prema Priopćenju DSZ od 03.12.2013.g. za prvo tromjesečje 2012. godine 63%
poduzetnika u Hrvatskoj koristi e- upravu. Najčešća svrha je prikupljanje informacija
(74%), prikupljanje obrazaca (76%), povrat obrazaca (70%) i rješavanje
administrativnih poslova (60%). E-servisi FINE, državne uprave i javnih službi mogu se
koristiti 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i to kroz cijelu godinu. Ovo ipak ne vrijedi
za sve servise (prema osobnom iskustvu autorice e-PPK i e-PDV rade od 7 do 19 sati,
subotom do 15). Poduzetnici mogu svoje vrijeme racionalnije rasporediti pri korištenju
tih servisa i pravovremeno dobivati informacije važne za poslovanje. Sve transakcije
mogu se obaviti sa bilo kojeg mjesta, a jedini uvjet je da postoji pristup Internetu.
Uvođenje elektroničke predaje obrazaca napor je Vlade Republike Hrvatske da hrvatsko
društvo transformira u informacijsko društvo. Korištenje e-servisa donijet će uštede u
50
vremenu, ali i novcu, i to uz maksimalnu sigurnost. Porezna uprava je ostvarila znatne
uštede oslobađanjem velikog dijela zaposlenika unošenja podataka sa papirnatih
podnesaka i njihovim angažiranjem na drugim poslovima (npr. poslovi naplate poreznih
davanja) i time ostvarila kvalitetniju i bolju uslugu građanima,duštvu i državnom
proračunu. Jednaka je situacija i u ostalim državnim zavodima koji koriste elektroničko
poslovanje.
4.3. Elektroničko poslovanje u hrvatskim poduzećima u odnosu na poduzeća u
SAD-u
Spoj virtualne trgovine i digitaliziranog novca jedan je od glavnih infrastrukturnih
pokretača porasta prihvaćenosti kupovine putem interneta. Jednostavnija je i praktičnija
od klasične trgovine. Prema procjenama tvrtke Forrester Roko Babić i drugi autori u
prethodnom priopćenju (2/2011.), u Dosezi elektroničke trgovine u Hrvatskoj i svijetu
pišu o elektroničkoj trgovini u SAD od 2009. godine. Elektronička trgovina u SAD
2009. godine raste prosječnom godišnjom stopom od oko 11%, što znači da bi se do
2014. godine gotovo udvostručila. (grafikon 5). Udio e-trgovine u ukupnom
trgovinskom maloprodajnom prometu u SAD-u raste (6 do 8%) .
Grafikon 5: Predviđanje online maloprodaje u SAD-u
Izvor: Babić i suradnici, 2011.
% ukupne američke
maloprodaje
Američka online maloprodaja
(milijarde $)
51
Procjenjuje se također da će elektronička maloprodaja nakon 2014. godine nastaviti rasti
po godišnjoj stopi od 10%.
Dok je u 2009. godini vrijednost prodanih proizvoda i usluga online bila 155 milijardi
dolara, daleko veći dio offline prodaje bio je pod utjecajem različitih online
marketinških aktivnosti i komunikacije koje spadaju pod elektroničku trgovinu.
Na grafikonu 6 prikazana je vrijednost e-trgovina u periodu 2009. - 2014.godine.
Grafikon 6: Procjena utjecaja weba na maloprodaju i online maloprodaje u SAD-u
Izvor: Babić i suradnici, 2011.
Procjena je da će vrijednost od 917 milijardi dolara u 2009. godini porasti do 1.409
milijardi dolara u 2014. godini.
U zapadnoj Europi predviđa se godišnja stopa rasta nešto veća od 11%, počevši od 93
milijarde dolara u 2009. godini pa do 156 milijardi u 2014. godini. Iz ovih procjena
isključene su online prodaje automobila, putovanja i lijekova.
Internet kupovina u Europskoj uniji prema podacima Eurostata za prvo tromjesečje
2013. godine istražena na nivou EU 27 pokazuje da 35% građana EU kupuje
internetom u odnosu na 16% hrvatskih građana što je dvostruko manje. Najveći
postotak online kupaca u EU imaju Danska (60%), Njemačka (55%), Luksemburg
(57%) i Nizozemska (52%). U periodu od 2007. pa do 2012. godine postotak online
Trgovina pod utjecajem weba Američka online maloprodaja
(milijarde $)
1
2
% ukupne američke
maloprodaje
52
kupaca u EU povećao se za 40% (sa 25 % na 35%) dok se u Hrvatskoj u isto vrijeme
povećao sa 5% na 16% (čak 320%). S druge strane, postotak poduzetnika (istraženi su
oni sa više od 10 zaposlenika prema NACE rev.2 2009 18
) koji je bar 1% prometa
ostvario online narudžbom u 2012. godini za Hrvatsku iznosi 23% što je u razini
najrazvijenijih EU članica i iznad prosjeka EU (16%).
Udio e-trgovine u ukupnom prihodu od prodaje u Hrvatskoj je porastao sa 3% u 2007.
na 17% u 2012. godini (Eurostat, 2013.). Nedostatak ovog istraživanja je izostanak
podataka o mikro poduzetnicima (manje od 10 zaposlenih) kojih u Hrvatskoj ima oko
80% i koji također prodaju online(Poduzetnički impuls, Vlada RH, 2012.):
posredstvom web servisa ( Kolektiva.hr , ponuda tjedna.hr) ili preko vlastite web
prodaje kao npr. Bio svijet d.o.o. Prema prvoj procjeni za 2012.godinu o IK
tehnologijama (DSZ, 2013.) online trgovina je smanjena sa 27 % na 25% u odnosu na
2011. godinu.
Rastom elektroničke trgovine u Hrvatskoj raste i broj otvorenih internet trgovina. Na
hrvatskom tržištu T-com usluga omogućuje otvaranje web trgovina u najkraćem
mogućem roku sa svim funkcionalnostima kao što su katalog, košarica, izračun dostave
i plaćanje kreditnim karticama.
Grafikon 7 prikazuje rast i predviđanje rasta e-trgovine u Hrvatskoj u periodu od 2002.
godine do 2010. godine.
18
Europska klasifikacija industrijskih djelatnosti , revizija 2009.godine
53
Grafikon 7: Rast i predviđanje rasta e-trgovine u Hrvatskoj
Izvor: Babić i suradnici, 2011.
Iz grafikona 7 (vidi se da je internetska trgovina u Hrvatskoj u 2007. godini porasla za
32% u donosu na prethodnu i dosegla 750 milijuna dolara. Elektronička trgovina raste
vrlo stabilno. U 2002. godini iznosila je 49 milijuna dolara, godinu poslije se
utrostručila na 141 milijun dolara, pa udvostručila na 263 milijuna dolara, da bi u 2005.
skočila za 66% na 437 milijuna dolara. Za godinu 2008. predviđalo se da će cjelokupna
elektronička trgovina u Hrvatskoj iznositi 900 milijuna dolara. Uz takav rast, 2010.
domaća elektronička trgovina trebala je dostići iznos od milijardu dolara i iznosit
otprilike 1,2 milijarde dolara kako je predviđala agencija IDC Adriatics.
Konstantan rast elektroničke trgovine u Hrvatskoj rezultat je porasta svijesti
poduzetnika o svim prednostima trgovine putem Interneta. Hrvatski poduzetnici su
uvidjeli da je održavanje trgovine preko Interneta mnogo jeftinije i praktičnije od
klasične trgovine jer nema troškova prostora, radno vrijeme je od 0 do 24, a prodavače
zamjenjuje računalo. Elektroničke trgovine nisu geografski ograničene pa kupci mogu
biti iz cijelog svijeta. Unatoč rastu tržišta i svijesti o prednostima, elektronička trgovina
još uvijek ima veliki prostor za napredak. To se posebno odnosi na segment B2C
elektroničke trgovine na koju otpada oko 13,01% ukupne elektroničke trgovine u
Hrvatskoj, dok ostatak od 86,9% otpada na trgovanje među tvrtkama. Krajem 2011.
godine u Hrvatskoj postoji 350 do 400 on-line trgovina. U usporedbi sa podatkom da
polovica svih američkih tvrtki nudi proizvode i usluge putem interneta to je vrlo mali
54
broj. Strukutra online maloprodaje za 2005. godinu prikazana je na grafikonu 8.
Grafikon 8: Promet u elektroničkoj maloprodaji u Hrvatskoj za 2005. godinu
Izvor: Babić i suradnici, 2011.
Prema predočenim podacima u 2005. godini u online maloprodaji najbolje su poslovale
internet trgovine koje su prodavale turističke aranžmane ostvarivši prihod od 28,7
milijuna dolara. Među njima je najuspješnija Adriatica.net koja je ostvarila prihod od
približno 12 milijuna dolara. Trgovine potrošačkom elektronikom na drugom su mjestu
s 10,7 milijuna dolara, a slijede Internet trgovine računalnom opremom s prometom od
6,6 milijuna dolara i internetske knjižare s 1,5 milijuna dolara. U razdoblju od 2005 do
2012. godine online trgovina u Hrvatskoj znatno je promijenila strukturu kao što se vidi
na Grafikonu 9.
Grafikon 9: Struktura online nabava građana u I tromjesječju 2012. godine
Izvor : Izradila autorica prema Priopćenju od 03.12.2013. DZS (DZS; 2013.)
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
odjeća i sportska oprema
knjige,časopisi,kućne potrepštine
ulaznice
elektronička oprema
smještaj
prijevozne karte
telekom.usluge,dijelovi za računala
software
hrana
55
Turističke usluge (prijevoz i smještaj) više nisu na prvom mjestu, kategorije OSTALO
iz 2005. godine izdiferencirala se na odjeću i sportsku opremu, kućne potrepštine,
ulaznice za kulturna događanja, elektronička oprema uz koju se online prodaju i
povezani proizvodi - softver, dijelovi za računala i online trgovina živežnim
namirnicama. Potražnja za ovakvim oblikom maloprodaje na tržištu postoji.
Prema dostupnim podacima DZS i EUROSTATA za period 2007. - 2012.
prezentiranim u ovom poglavlju online trgovina u Hrvatskoj raste unatoč utjecaju
recesije i krize, postotak građana koji već kupuje internetom je 16 %, tehnološke
mogućnosti povećanja on line trgovine u Hrvatskoj na B2C tržištu postoje sa izlaskom
iz recesije udio online kupovine će porasti. U odnosima B2B elektronička trgovina će
svakako imati sve veći značaj - raste broj maloprodajnih potrošača ali i broj poduzeća u
B2B odnosima. Poduzeća koja koriste elektroničkim poslovanjem lakše pronalaze
kupce jer je ovo poslovanje bazirano na internetu kojem pristupa već gotovo trećina
svjetskog stanovništva što čini potencijalno tržište svakome od njih. Izbjegavanjem
interneta kao prodajnog kanala trgovcima će se značajno smanjiti broj kupaca, tako da
će mnogi od njih migrirati svoje poslovanje prema virtualnim tržištima. Tako će se
povećati broj ponuda na internetu, što će pak privući sve više kupaca. U Hrvatskoj je
podrška električnom poslovanju relativno dobra, postoji veliki broj raznovrsnih e-
servisa, nedostatak je što ih je najveći broj u nadležnosti FINA-e. Prema prije
spomenutim pozitivnim rezultatima i rastu elektroničke trgovine u Hrvatskoj još uvijek
postoji veliki prostor za pomak, kako ukupne, tako i maloprodajne elektroničke trgovine
a poslovno okruženje je sve povoljnije.
56
5. STVARANJE PRETPOSTAVKI ZA PRIMJENU ELEKTRONIČKOG
POSLOVANJA U PODUZEĆIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije stvaraju se koristi, ali
istovremeno i rizici primjene te tehnologije. Internet donosi brojne sigurnosne probleme
i rizike koji prije nisu postojali. Zbog dinamičnosti poslovnog okruženja javljaju se
različiti problemi, ugrožena je poslovna sigurnost gospodarskih subjekata. Te probleme
reguliraju zakoni doneseni vezano uz elektroničko poslovanje te zaštita podataka
korištenih u elektroničkom poslovanju.
5.1. Zakonski propisi elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj
Elektroničko poslovanje u Republici Hrvatskoj uređeno je sljedećim zakonskim i
podzakonskim aktima:
Zakon o elektroničkom potpisu (NN 10/2002, NN 80/2008)
Ovim se Zakonom uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničkog
potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama, te
prava, obveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba u svezi s davanjem usluga
certificiranja elektroničkog potpisa, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.19
Zakon o elektroničkoj trgovini (NN 173/2003, NN 67/2008, NN 36/2009, NN
130/11)
Ovim se Zakonom uređuje pružanje usluga informacijskog društva, odgovornost
davatelja usluga informacijskog društva, te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u
elektroničkom obliku.20
Zakon o elektroničkoj ispravi (NN 150/2005)
Ovim se Zakonom uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničke
isprave u svim poslovnim radnjama i djelatnostima te u postupcima koji se vode pred
tijelima javne vlasti u kojima se elektronička oprema i programi mogu primjenjivati u
19
Članak 1. Zakona o elektroničkom potpisu
20
Članak 1.(1) Zakona o elektroničkoj trgovini
57
izradi, prijenosu, pohrani i čuvanju informacija u elektroničkom obliku, pravna
valjanost elektroničke isprave te uporaba i promet elektroničkih isprava.21
Zakon o tajnosti podataka (NN 79/2007, NN 86/2012)
Ovim se Zakonom utvrđuju pojam klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnjevi
tajnosti, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup klasificiranim i neklasificiranim
podacima, njihova zaštita i nadzor nad provedbom ovoga Zakona.22
Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/2007)
Ovim se Zakonom utvrđuje pojam informacijske sigurnosti, mjere i standardi
informacijske sigurnosti, područja informacijske sigurnosti, te nadležna tijela za
donošenje, provođenje i nadzor mjera i standarda informacijske sigurnosti.
Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/2003, NN 118/2006, NN 41/2008,NN
130/2011, NN106/2012)
Ovim se Zakonom uređuje zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad
prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj.23
U kreiranju sustava elektroničkih prodavaonica Zakon o elektroničkoj trgovini
neophodan je kako bi regulirao odnose na elektroničkom tržištu. Zakoni o tajnosti
podataka i o zaštitit osobnih podataka važan je za zaštitu podataka građana jer ih štiti od
zlouporabe. U segmentu poslovanja s poduzećima ograničavajući je zbog težeg
prikupljanja podataka u marketinške svrhe. Zakonima o elektroničkom potpisu i
elektroničkoj ispravi stvaraju se sigurnost među poslovnim parnerima.
Navedeni zakoni omogućavaju kreiranje pravnog okvira kojim se stvara sigurnosni
mehanizam zaštite zakonskom regulativom. Time se stjecanjem povjerenja korisnika
utječe na napredak i razvoj elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj. Razvoj informacijske
i komunikacijske tehnologije donio je nove opasnosti za privatnost i prava sudionika
poslovnog procesa elektroničkog poslovanja. Zakonskom regulativom ostvareni su
uvjeti za povećanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća i podizanje kvalitete i efikasnosti
usluga.
21
Članak 1. Zakona o elektroničkoj ispravi 22
Članak 1.(1) Zakona o tajnosti podataka 23
Članak 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka
58
5.2. Zaštita podataka u elektroničkom poslovanju poduzeća
Poslovne transakcije koje se odvijaju putem interneta potrebno je zaštititi. Korisnici se
teško odlučuju za kupnju i prodaju putem interneta upravo zbog straha od
nepouzdanosti prijenosa podataka kroz mrežu. Podaci na mreži su javni te ih svatko
smije čitati, ali ih treba zaštititi od neautoriziranog mijenjanja. Mehanizmi koji jamče
sigurnost transakcija jesu digitalni potpis, digitalni certifikat i kriptiranje poruka.
5.2.1. Digitalni potpis kao mjera zaštite identiteta
Digitalni potpisi (eng. digital signature - DS) omogućuju utvrđivanje autentičnosti
elektroničkog dokumenta, npr. elektroničkog pisma, web stranice ili slikovne datoteke.
Dokument je autentičan ako je poznat njegov autor i ako je moguće dokazati da nije
neovlašteno izmijenjen ( http://www.cert.hr/sites/default/files/CCERT-PUBDOC-2007-
02-182.pdf).
Provjera vjerodostojnosti autora ili podataka provodi se korištenjem:
1. zaporki – najčešća metoda dokazivanja vjerodostojnosti je pomoću korisničkog
imena i uz njega vezane zaporke,
2. ispitnog zbroja (eng. checksum) - koristi se prvenstveno za provjeru ispravnosti
primljenih podataka, ali može poslužiti i za provjeru autentičnosti istih jer neispravan
ispitni zbroj ukazuje na neovlaštenu izmjenu podataka,
3. CRC provjere (eng. Cyclic Rendundancy Check) – konceptualno slično ispitnom
zbroju, ali koristi dijeljenje polinoma kako bi se utvrdila ispravnost podataka,
4. enkripcije s privatnim ključem,
5. enkripcije s javnim ključem i
6. digitalnim certifikatima.
Digitalni potpis osigurava:
autentičnost (identitet pošiljatelja utvrđuje se dešifriranjem sažetka poruke),
integritet (provjerom sažetka poruke utvrđuje se je li se poruka mijenjala na putu
do primatelja),
neporecivost (pošiljatelj ne može poreći sudjelovanje u transakciji jer jedino on
ima pristup do svog privatnog ključa kojim je potpisao poruku)
59
Osnova sigurnosti digitalnog potpisa je u tajnosti privatnog ključa dok je javni ključ
svima dostupan pa na taj način omogućuje provjeru autentičnosti poruke. Objavom
javnog ključa, vlasnik omogućuje svim korisnicima da proizvedu poruke koje samo on
može čitati jer samo on ima kopiju privatnog ključa koja je potrebna za dešifriranje.
Kada korisnik želi poslati sigurnu poruku kreatoru ključeva, pošiljatelj ju šifrira
uporabom primateljeva javnog ključa. Za dešifriranje poruke primatelj tada koristi svoj
privatni kluč (Centar informacijske sigurnosti, 2011., str. 10). Elektronički potpis kao
pravni ekvivalent ručnom potpisu i pečatu sposoban je znatno ubrzati poslovanje,
omogućujući neusporedivo više poslovnih transakcija istodobno čuvajući sigurnost i
povjerljivost poslovne komunikacije u digitalnom okružju. Budući da upotreba
elektroničkih informacijskih sustava u društvu u cjelini raste, gospodarski subjekti i
državna uprava trebaju prihvatiti i upotrebljavati moderne informacijske tehnologije
poput elektroničkog potpisa u svakodnevnom radu (Katulić, 2011., str. 1342). Upotreba
elektroničkog potpisa podrazumijeva i upotrebu digitalnog certifikata. Digitalni potpis
koriste poduzetnici u Hrvatskoj pri korištenju e-servisa FINE i državne uprave koji su
navedeni u potpoglavlju 4.2. Većina malih i srednjih poduzetnika koji koriste usluge
knjigovodstvenih servisa daju osobi koja ima digitalni certifikat ovlaštenje za korištenje
e-servisa državne uprave kako bi si olakšali poslovanje (osobno iskustvo autorice). Od
01.01.2013. svi poduzetnici koji su u sustavu poreza na dodanu vrijednost obavezni su
svoje obrasce predavati korištenjem usluge e-Porezne.
Digitalni potpis napravljen je radi zaštite elektroničkih dokumenata i podataka, jamči
autentifikaciju, integritet i neporecivost u svakodnevnoj uporabi elektroničkih
dokumenata. Tvrtke su u mogućnosti predavati dokumente u digitalnom obliku
korištenjem digitalnog potpisa koji time postaju jednako pravno vrijedni kao i izvorni
dokumenti vlastoručno potpisani.
5.2.2. Digitalni certifikat kao mjera zaštite podataka
Digitalni certifikat je jedna od tehnologija koja tvori bazu internet sigurnosti. To su
računalne datoteke koje djeluju kao online propusnice. One omogućavaju autentifikaciju
svojih vlasnika kao i zaštitu podataka izmijenjenih preko javnih kanala. Koristi se za
60
provjeru činjenice da određeni ključ pripada onome koji bi ga trebao posjedovati, a ne
nekome drugome koji se kao takav izdaje. Provjeru identiteta radi nezavisna institucija,
tzv. autoriteti za certifikate (eng. certificate authority-CA). Njegova uloga je provjera i
utvrđivanje nečijegi identiteta i nakon toga izdavanje digitalnogi certifikata. Digitalni
certifikat sadrži određene podatke o njegovom vlasniku, i to:
ime vlasnika certifikata,
vlasnikov javni ključ,
datum važenja javnog ključa,
ime CA koji je izdao certifikat,
jedinstveni serijski broj,
dodatne podatke za identifikaciju.
Kada autoritet za certifikate formira neki certifikat, on ga na kraju i potpiše svojim
tajnim ključem. Njegov sadržaj može se pročitati korištenjem javnog ključa, ali se ne
može neovlašteno mijenjati. Digitalni certifikati omogućuju automatizaciju procesa
autentikacije i sigurne razmjene podataka. Certifikat sadrži podatke koji identificiraju
određeni entitet, a da su navedeni podaci točni garantira autoritet koji potpisuje
certifikat (Carnet, 2005., str.17). Digitalni certifikat izdaje davatelj usluge izdavanja
digitalnih certifikata, odnosno neko tijelo javne vlasti ili trgovačko društvo koje pruža tu
vrstu usluge (eng. Certificate authority). Certifikacijsko tijelo izdaje certifikate pod
određenim uvjetima. Ono je odgovorno svojim korisnicima za podatke sadržane u
certifikatu. Korištenje digitalnih certifikata podrazumijeva i korištenje digitalnog
potpisa. U potpoglavlju 5.2.1. navedena je upotreba digitalnih certifikata i korištenje
digitalnih potpisa u Hrvatskoj. FINA je preko Registra digitalnih certifikata jedini
pružatelj usluga certificiranja u RH, registrirana kod Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva, od kojeg je dobila dozvolu za izdavanje kvalificiranih digitalnih
certifikata. Digitalne certifikate FINA izdaje na multifunkcionalnoj pametnoj (smart)
kartici pod nazivom FINA e-kartica (FINA, 2013.).
Digitalni certifikati omogućuju sigurnu razmjenu podataka. Uloga mu je provjera
identiteta te nakon toga izdavanje certifikata.
61
5.2.3. Kriptografija kao zaštita integriteta transakcija
U svijetu elektroničkog poslovanja mnogo je podataka koji nesmiju biti svima dostupni
jer bi mogli biti zloupotrebljeni. Zbog toga se u informacijskim sustavima moraju
poduzimati mjere zaštite tajnosti podataka. Temelj zaštite podataka u prijenosu
računalnim mrežama čini primjena kriptologije. Kriptologija je znanost o prikrivanju
stvarnog informacijskog sadržaja izgovorenih ili napisanih poruka. Dijeli se na
kriptografiju i kriptoanalizu. Kriptografija je znanost o metodama ostvarivanja
nerazumljivosti poruka od onih subjekata kojima nisu upućene. Kriptoanaliza je znanost
o ostvarivanju razumljivosti poruka koje su predhodno kriptografirane od subjekata koji
su ih primili, a to nisu smjeli (Panian, 2000b, str. 153).
Kriptološke metode koristit će poslovni partneri koji nastoje komunicirati
tajno.Kriptoanalitičkim metodama se koriste oni subjekti koji iz najvjerojatnije
nedopuštenih pobuda žele proniknuti u sadržaj čija se tajnost želi osigurati. Kada
kriptografska metoda koristi binarni kod naziva se enkripcija.
U sustavima elektroničke trgovine kupac i prodavatelj kriptografiraju, odnosno
enkribiraju poruke koje razmjenjuju. To je u ovakvom slučaju broj kreditne kartice ili
PIN. Takav podatak pokušat će kriptoanalizirati netko sa nedopuštenim namjerama.
Kriptografiranje se obavlja kriptološkim algoritmima. Svaki pojedini kriptološki
algoritam može se transformirati u računalni program. Izbor odgovarajućeg
kriptološkog (enkripcijskog) algoritma određen je ključem (eng. Key). To je riječ, niz
znakova, broj ili slično koju znaju samo ovlašteni korisnici informacija u sustavu.
Dva temeljna kriptografska sustava su simetrični sustavi ili sustavi s tajnim ključem i
asimetrični sustavi ili sustavi s javnim ključem (Zavod za sigurnost informacijskih
sustava, 2013).
Na slici 4 prikazan je simetrični kriptografski sustav, odnosno sustav s tajnim ključem
62
Slika 4: Simetrični kriptografski sustav
Izvor: http://www.zsis.hr/site/Kriptografija/tabid/126/Default.aspx (pogledano
19.06.2013.)
Simetrični ( eng. symmetric-key; secret-key): koristi se isti ključ za zaključavanje
(šifriranje) i otključavanje (dešifriranje) poruke. Ključ koji služi za zaključavanje može
otključati to što je zaključao. Učesnici koriste isti ključ u oba smjera komunikacije. Ako
neovlaštena osoba dođe do ključa ima pristup cjelokupnoj komunikaciji.
Na slici 5 prikazan je asimetrični kriptografski sustav, odnosno sustav s javnim ključem.
Slika 5: Asimetrični kriptografski sustav
Izvor: http://www.zsis.hr/site/Kriptografija/tabid/126/Default.aspx (pogledano
19.06.2013.)
Asimetrični ( eng. public-key & private-key): koriste se različiti ključevi u postupku za
zaključavanje (šifriranje) i otključavanje (dešifriranje) poruke. Ključ koji služi za
zaključavanje više ne može otključati to što je zaključao. U jednom smjeru
komunikacije korisnici se služe jednim ključevima, a u suprotnom smjeru s drugima.
Dakle, svaki korisnik ima na raspolaganju par ključeva od kojih jedan služi pri slanju
poruke a drugi pri prijemu.
63
Na Internetu se koristi sustav s javnim ključem. On omogućuje privremeno tajno
komuniciranje korisnika putem računala koji se uopće ne poznaju, ali moraju obaviti
neku poslovnu transakciju. Kod elektroničkog poslovanja vlasnici Web mjesta moraju
omogućiti korisnicima kriptografsku zaštitu podataka. To se ostvaruje primjenom
posebnih sigurnosnih protokola i odgovarajućih javnih ključeva. Sustavi javnih ključeva
koji se koriste jesu RSA24
i PGP25
te se oni mogu besplatno koristiti preuzimajući ih sa
weba (Panian, 2000b, str.154). PGP se koristi za potrebe komuniciranja elektroničkom
poštom, EDI-a i daljinskog prijenosa datoteka. Korisnicima stavlja na raspolaganje
javne kriptološke algoritme i generira slučajne ključeve (eng. Random Key) iz kojih se
izvode javni i tajni ključevi. PGP sustav predstavlja kvalitetno sredstvo zaštite tajnosti
podataka kod elektroničke trgovine, elektroničkog bankarstva, elektroničke burze,
elektroničke rezervacije, itd.
Kod elektroničkog poslovanja FINE uvođenjem kriptografije javnog ključa (PKI) te
zakonskim reguliranjem elektroničkog potpisa nestale su prepreke za korištenje
interneta i e-poslovanja. Ovime se omogućuje potpuna eliminacija papira uz znatnu
uštedu vremena u poslovnim komunikacijama. Osnovna namjena PKI-a je zaštićena
komunikacija nesigurnim kanalima (FINA, 2013.).
U elektroničkom poslovanju treba zaštiti podatke od zlouporabe. Stoga vlasnici web
mjesta moraju osigurati svojim korisnicima kriptografsku zaštitu podataka. Namjena
kriptografije javnog ključa je zaštita komunikacije nesigurnim kanalima.
Korištenjem interneta i sve većom globalizacijom tržišta javljaju se problemi zaštite
sigurnosti odvijanja poslovnog procesa i zaštite podataka. Zakonskom regulativom
stvoren je mehanizam zaštite na elektroničkom tržištu između njegovih sudionika.
Digitalnim potpisom, digitalnim certifikatom zaštićeni su podaci od neovlaštenog
korištenja. Provođenjem zakona i upotrebom mehanizama za zaštitu neovlaštenog
korištenja informacija stvara se sigurnije tržište koje doprinosi povećanju broja
sudionika elektroničkog poslovanja i stvaranju konkurentnijeg tržišta.
24
RSA-akronim početnih slova prezimena njegovih tvoraca Rivesta, Shamira i Adleman 25
PGP-akronim od Pretty Good Privacy što u prijevodu sa engleskog znači prilično dobra privatnost
64
6. ZAKLJUČAK
Pojam elektroničkog poslovanja kao integrirane cjeline informacijskih tehnologija i
procesa s ciljem razmjena roba, usluga i informacija putem interneta u modernom je
gospodarstvu nezaobilazan faktor. Njegovo korištenje postaje iznimno važno za svaku
pojedinu zemlju ali i svijet jer je umrežavanje preduvjet poslovanja u uvjetima sve veće
globalizacije.
Brzina prijenosa podataka, novčanih trensakcija, sve veće količine podataka koje treba
obraditi, analizirati, primijeniti u poslovanju i sačuvati - sve su to zahtjevi koje uspješno
zadovoljava elektroničko poslovanje što mu pridaje veliki značaj u praksi svih zemalja.
Statistike njegove primjene prate sve države, regije i mnogobrojne svjetske institucije
kao što su OECD, WEF i slične. Značaj električnog poslovanja za građane Hrvatske i
državu u cjelini nije predmet istraživanja ovog rada iako se u radu ponegdje
napomenula njegova važnost za ove subjekte (bankarstvo, maloprodaja, e-uprava) u
prvom redu kao partnera poduzećima u Republici Hrvatskoj. Poduzeća u Republici
Hrvatskoj primjenju različite modele elektroničkog poslovanja pa je istražen njegov
utjecaj na njih i njihovo poslovno okruženje.
U prvom dijelu ovog istraživanja objašnjen je pojam i razvoj interneta i elektroničkog
poslovanja. Iz navedenog vrlo je jednostavno zaključiti da je internet nezaobilazna
stepenica u elektroničkom poslovanju svakog poduzeća i da je iz korijena promijenio
način poslovanja poduzeća u Republici Hrvatskoj. Može se reći da danas bez interneta i
svih njegovih mogućnosti poduzeća niti ne mogu poslovati u konkurentnom okruženju.
Prednosti elektroničkog poslovanja omogućavaju ostvarenje najvažnijeg cilja, a to je
povećanje profitabilnosti.
Benefiti elektroničkog poslovanja promatrani su kroz mogućnosti i doprinos pojedinih
internetskih i elektroničkih servisa počevši od najjednostavnijih (e-mail). Njegova
jednostavna primjena i danas jednako koristi svakom poduzeću i u unutrašnjoj i u
vanjskoj komunikaciji. Razlog je jednostavan - informacija koja ne stigne na vrijeme
gubi svoju suštinu i postaje samo još jedan običan podatak. Osim brzine, informacija
mora biti isporučena i čitljiva samo onome kome je namijenjena. Ista je stvar sa novcem
i dokumentima koji se razmjenjuju elektroničkim putem. Zbog mogućih zloporaba
65
potrebni su sustavi zaštite elektroničkih komunikacija pa su u radu istraženi i aspekti
zaštite elemenata elektroničkog poslovanja kroz tehnološke i regulatorne faktore. Za
poslovanje poduzeća i njihovo okruženje bitno je utvrditi postojanje, kvalitetu i
intenzitet korištenja IKT infrastruktura koju WEF smatra bitnim stupom GCI-a -
globalnog indeksa konkurentnosti. Podaci DZS-a prikazuju da se veliki postotak
poduzeća koriste internetom i pogotovo širokopojasnim pristupom.
Regulatorni okvir u Republici Hrvatskoj čini veliki broj zakona koji reguliraju različita
kritična područja na internetu kao što su zaštita privatnosti i osobnih podataka. Ovaj
zakon je vrlo važan za građane dok je ograničavajući za poduzeća kod prikupljanja
podataka za marketinške i druge potrebe. Elektronička trgovina je regulirana posebnim
zakonom što je poduzećima neophodna direktiva u kreiranju vlastitih sustava
elektroničkih prodavaonica. Vrlo su značajni zakoni o elektroničkom potpisu i
elektroničkoj ispravi jer točno definiraju njihovu suštinu, funkciju , značaj i oblik i tako
stvaraju zonu sigurnosti među poslovnim partnerima.
Prednosti primjene elektroničkog poslovanja istražene su kroz prilagodbu unutrašnje
strukture poduzeća pod utjecajem kompleksne globalne infrastrukture a jedan njezin dio
čine i tehnološki i regulatorni faktori. Svako poduzeće koje se odluči na primjenu
koncepta elektroničkog poslovanja prilagodit će se novom tipu poslovnog okruženja.
Novom načinu poslovanja poduzeće treba prilagoditi svoju poslovnu filozofiju i svoj
već postojeći poslovni informacijski sustav u cilju maksimalizacije profita. Upravljanje
tvrtkom koja je elektronički povezana s poslovnim partnerima postavlja nove zahtjeve
pred menadžment. Potrebno je ugraditi sustave koji će efikasno upravljati dobavljačkim
lancem (SIM, SCM). Takvi sustavi koriste se alatima (DEA, MADA, TOPSIS) koji
analiziraju i rangiraju dobavljače prema kriterijima i indikatorima od značaja za
karakteristike poduzeća i tržišta jer ta dva sustava moraju biti u sukladnosti. Takav
pristup poslovanju s partnerima nosi veću učinkovitost u poslovanju i porast
konkurentnosti na tržištu. Može se primijeniti u različitim pogotovo proizvodnim
industrijama (automobilska industrija, tekstilna idustrija) pa tako i hrvatska poduzeća
mogu koristiti elektroničko poslovanje s ciljem harmonizacije odnosa s poslovnim
partnerima.
66
U poslovanju poduzetnika gotovo da nema aktivnosti koju poduzetnik ne bi mogao
obavljati ekonomičnije i kvalitetnije. Razlozi zbog kojih se poslovanje treba obavljati
putem Interneta, odnosno zbog čega treba implementirati elektroničko poslovanje u
poduzeća su slijedeći: ušteda vremena, ušteda u troškovima, komfor u radu i veće
mogućnosti zarade, zadržavanje i širenje pozicije na tržištu.
U poslovanju hrvatskih poduzeća posebno je istraženo i prikazano elektroničko
poslovanje i ponuda banaka, trgovina online i turističke agencije kao glavnim
djelatnostima u hrvatskim poduzećima gdje zastupljeno elektroničko poslovanje.
Nezaobilazan dio ponude svake banke je internet bankarstvo. Krajem 2011. godine
ukupno se 948.000 građana koristilo uslugom internetskog bankarstva dok je taj broj u
2013. narastao na 1.053.000 korisnika. To je gotovo četvrtina sveukupnog stanovništva
u Republici Hrvatskoj koja koristi usluge osnovne djelatnosti banke. Slična je situacija
poslovnim subjektima, njihov broj također neprestano raste. Zahvaljujući daljnjem
razvoju IKT banke danas sve više prodaju mobilne financijske usluge i tako ostvaruju
porast na tržištu.
Elektronička trgovina u svom "čistom " obliku online trgovine istražena je posebeno na
primjeru velikih trgovačkih lanaca - Konzuma i Mercatora (grupa Agrokor) koji jedini
na hrvatskom tržištu imaju online prodaju živežnih namirnica. Premda je ovaj oblik
relativno slabo zastupljen (8% u strukturi online trgovine) njegov udio neprestano raste
(u 2005. godini udio hrane u online trgovini bio je u grupi "ostalo" iako je Konzum već
2002. godine imao takvu prodaju). Početno nizak udio ove vrste prodaje polako raste u
čemu veliki utjecaj ima dostupnost ovog servisa putem interneta ali i kombinaciji
internet prodaje i fizičkog sustave distribucije.
Iz usporedne analize elektroničke trgovine u Republici Hrvatskoj i u SAD-u zaključuje
se da online prodaja raste a temeljem serijskih podataka predviđa se i daljnji rast. Za
maloprodaju u SAD je dokazan je internet utjecaj i na dio prodaje koji se ne provodi
online ali je pod njegovim utjecajem što znači da internet utječe na poslovno okruženje
poduzeća odnosno na tržište. U Republici Hrvatskoj online prodaja raste usprkos
recesiji što znači da su prednosti ovakvog načina prodaje za kupce tolike da je njena
razina stalno u porastu. Povoljan pokazatelj je promjena strukture online kupovine -
67
kupci sad pretežno kupuju odjeću i sportsku opremu - čak 49% koliki je ukupni
zajednički udio prijevoznih i smještajnih usluga. Promjena navika kupaca pod utjecajem
elektroničkog poslovanja također utječe na poduzeća stvaranjem novih mogućnosti na
tržištu.
Turizam je djelatnost kojom se Republika Hrvatska i njeni građani posebno ponose.
Internet i elektroničko poslovanje izrazito su poboljšali uvjete poslovanja u ovoj
djelatnosti što tvrtka adriatica.net (jedna od prvih hrvatskih online turističkih agencija )
i dokazuje jer uspješno posluje od 2000. godine do danas te je dalje među
konkurentijima na tržištu.
Veće uštede ostvaruju poduzeća koja u svojem poslovanju koriste e-servise FINE,
državne uprave i javnih službi kao podršku poslovanju. Servisi se mogu koristiti 24 sata
dnevno, sedam dana u tjednu i to kroz cijelu godinu. Poduzetnici mogu svoje vrijeme
racionalno rasporediti, ostvariti znatne uštede u poslovanju i posvetiti se provođenju
novih poslovno-poduzetničkih ideja. Ovi elektronički servisi daju svoj doprinos boljem
poslovnom okruženju poduzeća.
Iz navedenih zaključaka po provedenom istraživanju proizlazi da je u potpunosti
dokazana hipoteza diplomskog rada kojom se tvrdi da se primjenom interneta i
elektroničkog poslovanja u poslovanju hrvatskih poduzeća povećava produktivnost i
uspješnost poduzeća uz smanjenje troškova poslovanja te se stvaraju dodatne
konkurentske prednosti.
68
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ INTERNETA I
ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA NA POSLOVANJE PODUZEĆA U REPUBLICI
HRVATSKOJ izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Dragomira Sundaća i
docentice dr.sc. Dunja Škalamera-Alilović. U radu sam primijenila metodologiju
znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog
rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i
povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika.
Suglasna sam s objavom rada na službenim stranicama fakulteta.
Studentica
Ingrid Poleti
69
LITERATURA
1. KNJIGE:
1. Čapko , Z., 2009., Skripta iz kolegija Internet u poslovanju, Ekonomski fakultet
Rijeka peto izdanje, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka
2. Čičin-Šain, M., Vukmirović, S., Čapko Z., 2006., Informatika za informatičko
poslovanje, 2. popravljeno izdanje , Ekonomski Fakultet Rijeka, Rijeka
3. Kalakota, R.,2002., E-Poslovanje 2.0., Mate, Zagreb
4. Panian, Ž., 2000a., Elektroničko trgovanje, Sinergija, Zagreb
5. Panian, Ž., 2000b., Internet i malo poduzetništvo, Informator, Zagreb
6. Panian, Ž., 2002., Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne novine, Zagreb,
7. Panian, Ž., 2003., Odnosi s klijentima u e-poslovanju, Sinergija nakladništvo,
Zagreb,
8. Ružić i ostali, 2009., e-Marketing, 2. izmjenjeno i prošireno izdanje, Ekonomski
fakultet u Osijeku, Osijek
9. Srića, V.,2001., Put k elektroničkom poslovanju, Sinergija, Zagreb
10. Srića, V., Spremić M., 2000., Informacijskom tehnologijom do poslovnog
uspjeha, Sinergija, Zagreb
11. Stančić , Vejnović, 2009., Moj portal 5, Školska knjiga, Zagreb
70
2. ČLANCI:
12. Babić R. i ostali, 2011., Dosezi elektroničke trgovine u Hrvatskoj i svijetu,
Oeconomica Jadertina, Vol.1, br. 2, Prethodno priopćenje
dostupno na http://hrcak.srce.hr
13. Brautović M., 2007., Zaštita privatnosti, intelektualno vlasnišvo i elektroničko
poslovanje kao pokazatelji etičnosti on line medija u Hrvatskoj, Medijska
Istrazivanja, vol. 13 br. 1
14. Chen,Y.J., 2011., Strukturirana metodologija selekcije i evaluacije dobavljača u
dobavljačkom lancu, Informacijska znanost, vol. 181, br.9, dostupno na
http://www.sciencedirect.com
15. Ćuzović S. i ostali, 2012., Trgovina u uslovima Internet-Web ekonomije,
Economic Themes.nis, vol. 50 br. 2
16. Čavlek N. i ostali, 2010., Prilog novim odrednicama turističke politike u
Hrvatskoj, Prethodno priopćenje, Acta turistica, vol.22, br. 2, dostupno na
http://web.efzg.hr
17. Čerić,V. , 2000., Internet economy and electronic commerce, Zbornik radova
ekonomskog fakulteta u Zagrebu, vol. 24, br. 2
dostupno na https://www.google.hr/search?q=hrcak.srce.hr
18. Dehkordi i ostali, 2012., A Conceptual Study on e-marketing and Its Operation
on Firm's Promotion and Understanding Customer's Response, International
Journal of Business & Management, vol. 7, br 19
19. Kunac J., 2011., New models of communication with bank customers,
Informatologia, vol. 44, br. 4
20. Lovre D., 2011., Electronic business and electronic money , Poslovni
Konsultant, vol. 3, br. 15
71
21. Mandić M., 2009., Privatnost i sigurnost u elektroničkom poslovanju, Tržište,
vol. 21 br. 2, dostupno na http://web.ebscohost.com
22. Orehovački T. i ostali, 2008., Primjena web 2.0 tehnologija u poslovanju,
Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu, dostupno na
www.researchgate.net
23. Perić Hadžić, A., Jugović, A., Lončar, S., Primjena elektroničkoga poslovanja
na upravljanje morskim lukama, Ekonomski pregled, 2010 ., vol. 61, br. 5-6
24. Zeydan, M., Çolpan, Çobanoğlu, C., 2011., Kombinirana metodologija za
selekciju dobavljača i evaluaciju performanci, Ekspertni sistemi aplikacijama,
vol. 38, br. 3, dostupno na http://ac.els-cdn.com
72
3. OSTALI IZVORI:
Carnet, Digitalni potpis, pogledano 24.06.2013.
http://www.cert.hr/sites/default/files/CCERT-PUBDOC-2007-02-182.pdf
Državni zavod za statistiku, Priopćenje 03. Prosinca 2012., pogledano 15.06.2013.
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/02-03-01_01_2012.htm
Eciclopedia Brittanica,2013., pogledano 05.09.2013.
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/183748/e-commerce
Erste&Steiermarkische bank d.d., pogledano 15.05.2013.
www.erstebank.hr
Eurostat, pogledano 03.09.2013.
dostupno na http://appsso.eurostat.ec.europa.eu
FININFO, Adriaticanet d.o.o., pogledano 23.06.2013.
http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/adriaticanet/Detaljno/39718
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d.
www.hypo-alpe-adria.hr/
Index.hr, Broj korisnika interneta u svijetu premašio dvije milijarde, pogledano
15.05.2013.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/broj-korisnika-interneta-premasio-dvije-
milijarde/555506.aspx
Limun.hr, Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja,
pogledano 04.05.2013.
http://limun.hr/main.aspx?ID=725072
73
Ministarstvo financija, Porezna uprava, pogledano 24.06.2013.
http://www.porezna-uprava.hr/HR_ePorezna/Stranice/aplikacija.aspx
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, ITB Berlin: adriatica.net Grupa s
novostima u ponudi i poslovanju
http://www.mint.hr/default.aspx?id=9603
Poslovni.hr, Ivezić B., Banke i kartičari uveli standard za još sigurniju e-kupnju,
pogledano 03.05.2013.
http://www.poslovni.hr/trzista/banke-i-karticari-uveli-standard-za-jos-sigurniju-e-
kupnju-166255
Poslovni forum, Međurečan D., Povezivanje ponude i potražnje poslovnih
subjekata putem Interneta i baze podataka, pogledano 24.04.2013.
http://www.poslovniforum.hr/projekti/p003.asp
Poslovni forum, Novak N., Elektroničko poslovanje i mrežno gospodarstvo u
funkciji razvitka Hrvatske, pogledano 04.05.2013.
http://www.poslovniforum.hr/projekti/008.asp
Profitiraj.hr, Mršić T., B2B i B2C – osnovni pojmovi elektroničkog poslovanja,
pogledano 24.04.2013.
http://www.profitiraj.hr/poduzetnici/b2b-i-b2c-%E2%80%93-osnovni-pojmovi-
elektronickog-poslovanja/
OECD, 2011.,Vodič ka mjerenju informacijskog društva, pogledano 06.09.2013.
http://stats.oecd.org/glossary/detail.asp?ID=4721
Poslovni forum, Internet bankarstvo, pogledano 15.06.2013.
http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp
Privredna banka Zagreb d.d.
74
www.pbz.hr
Pearson Education, 2009. , E-Government, pogledano na
http://seit.unsw.adfa.edu.au/coursework/ZEIT3104/pdfs/L19-e-Government.pdf
Profitiraj.hr, Uvođenje elektroničkog poslovanja smanjuje troškove, korupciju i
redove, pogledano 24.04.2013.
http://www.profitiraj.hr/novosti/uvodenje-elektronickog-poslovanja-smanjuje-
troskove-korupciju-i-redove/
Škramić S., U Hrvatskoj predvodnici inovacija PBZ i Zaba, pogledano 15.05.2013.
http://www.poslovni.hr/trzista/u-hrvatskoj-predvodnici-inovacija-pbz-i-zaba-210072
Zagrebačka banka, pogledano 15.05.2013.
www.zaba.hr
Zakon o elektroničkoj ispravi, Narodne novine, br. 150, 2005.
Zakon o elektroničkoj trgovini, Narodne novine, br. 130, 2011.
Zakon o elektroničkom potpisu, Narodne novine, br. 80, 2008.
Zakon o informacijskoj sigurnosti, Narodne novine, br. 79, 2007.
Zakon o tajnosti podataka, Narodne novine, br. 86, 2012.
Zakon o zaštiti osobnih podataka, Narodne novine, br. 106, 2012.
Zavod za sigurnost informacijskih sustava, pogledano 19.06.2013.
dostupno na http://www.zsis.hr
World Economic Forum, pogledano 03.09.2013.
75
dosupno na http://www.weforum.org
76
POPIS GRAFIKONA:
Grafikon 1: Uporaba IKT-a u poduzećima po djelatnostima u prvom tromjesečju 2012.
Grafikon 2: Građani korisnici elektroničkih bankarskih usluga (2005.-2013. )
Grafikon 3: Poslovni subjekti korisnici elektroničkih bankarskih usluga (2005.-2013.)
Grafikon 4: Ostvareni prihodi adriatica.net Grupe (2007.-2012.)
Grafikon 5: Predviđanje online maloprodaje u SAD-u
Grafikon 6: Procjena utjecaja weba na maloprodaju i online maloprodaje u SAD-u
Grafikon 7: Rast i predviđanje rasta e-trgovine u Hrvatskoj
Grafikon 8: Promet u elektroničkoj maloprodaji u Hrvatskoj za 2005. godinu
Grafikon 9: Struktura online nabava građana u I tromjesječju 2012. godine
77
POPIS SLIKA:
Slika 1: Okruženje tvrtke u uvjetima elektroničkog poslovanja
Slika 2: Konkurentske snage
Slika 3: Okvir za GCI
Slika 4: Simetrični kriptografski sustav
Slika 5: Asimetrični kriptografski sustav
78
POPIS TABLICA:
Tablica 1: Vrste interakcija izmađu subjekata u e-poslovanju
Tablica 2: Glavni trendovi koji upravljaju e-poslovanjem
