Upload
mehanovic-mirsad
View
22
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Utjecaj resursa na razvoj
Citation preview
UNIVERZITET U TRAVNIKU
Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju
SEMINARSKI RAD
Tema: Utjecaj prirodnih i energetskih resursa na razvoj države
Mentor: Student:
Dr.sc. Sadik Bahtić,docent Nuhagić Amel, 1577/12-IX
Travnik,2013 god.
Sadržaj
UVOD...................................................................................................................3
PRIRODNI RESURSI – Pojmovi, definicija i podjela.........................................4
MINERALNI RESURSI.......................................................................................5
UTICAJ EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA NA ŽIVOTNU SREDINU..............................................................................................................8
OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI...............................................................9
ZEMLJIŠTE KAO RESURS..............................................................................10
VODENI RESURSI............................................................................................11
ŠUMSKI RESURSI............................................................................................12
OSTALI PRIRODNI RESURSI.........................................................................13
ZAKLJUČAK.....................................................................................................14
LITERATURA....................................................................................................16
2
UVOD
Prorodni resursi su opšte dobro i zajedničko bogatstvo. Njihovo korišćenje, privredna
primjena i ekonomsko vrijednovanje treba da budu planski usmjereni i namjenski
konstrolisani.
Bez obzira na vrstu, strukturu i pojedinačne količine, oni su osnov za predstojeći
privredni i ekonomski razvoj svake zemlje, tako i Bosne i Hercegovine. Naravno, postoji i dio
prirodnih resursa koji mora ostati izvan ekonomskih i privrednih tokova i koji treba da bude
sačuvan za sadašnje i buduće generacije, a to posebno važi za one resurse koji se teško
obnavljaju i neobnovljive prirodne resurse.
Pristup prirodnim resursima mora da obuhvati definisanje politike i strategije njihovog
održivog korišćenja, kao i definisanje zakonodavno-pravnog okvira za njihovo efikasno
sprovođenje.
Prirodnim resursom obično nazivamo sve ono što potiče od Zemlje - zemljište, biljke,
životinje, vodu, drvo, naftu, metale i ostalo. Sve ih koristimo u vrlo različite svrhe, kao što je:
proizvodnja najraznovrsnijih proizvoda važnih za svakodnevni život,
dobijanje električne energije,
gajenje usjeva,
vožnju automobila,
građevinske radove...
Sve što jedemo, koristimo ili kupujemo predstavlja ili prirodni resurs ili je nastalo od
njega. Prirodni resursi su svuda oko nas, a zbog sve većih i rastućih potreba, mi ih vrlo brzo
iskorištavamo. Mnogi prirodni resursi se iscrpljuju brže nego što mogu biti zamjenjeni novim.
Iz tog razloga mora se obratiti pažnja na tu činjenicu da će se neki od njih u potpunosti
iscrpjeti ukoliko ne smanjimo potrošnju, što je ozbiljan problem, zato što živi svijet na Zemlji
zavisi od ovih resursa.
3
1. PRIRODNI RESURSI – Pojmovi, definicija i podjela
Elementi prirode se dijle na:
Prirodne resurse (izvore) - odnose se na prirodna dobra koja su u funkciji tj.
privedena korišćenju.
Prirodni uslovi - prirodni faktori su elementi geografske sredine (klima,
reljef, zemljište, sunčeva toplota, atmosferske padavine, blizina vode za navodnjavanje) koji
se ne mogu neposredno koristiti, ali bez njihovog učešća neke proizvodnje nisu moguće. Oni
ispoljavaju svoj uticaj nezavisno od volje čovijeka, a samo je pitanje u kojoj mjeri će to on
iskoristiti u stvaranju novih vrijednosti.
Prirodna dobra koja se još ne koriste predstavljaju rezerve.
Prirodni potencijal predstavljaju prirodni resursi sa rezervama prirodnih dobara i
prirodnih uslova koja čovijeku mogu biti od koristi ili to već jesu, tj. mineralne sirovine, vode,
zemljište sa vegetacijom i prirodni uslovi.
Prirodno bogatstvo je opisna vrijednosna odrednica za prirodni potencijal.
Prirodni resursi se mogu podijeliti prema pripadnosti na prirodne resurse:
atmosfere (vjetar, kiša, sunčanost,...)
litosfere-zemljine kore (mineralne sirovine i zemljište)
hidrosfere (kopnene vode i okeani)
biosfere (flora i fauna)
Prema trajanju, prirodni resursi mogu biti:
neobnovljivi resursi (mineralne sirovine)
obnovljivi resursi (zemljište, vode, flora i fauna na kopnu i moru, kao i neki
nemetali npr. šljunak i pesak, kao i morske soli)
4
2. MINERALNI RESURSI
Mineralni resursi spadaju u grupu neobnovljivih resursa, to su iscrpljivi resursi i zbog
toga je potrebno njihovo racionalno korišćenje tj. štednja, koje se u savremeno vrijeme
ostvaruje: reciklažom, supstitucijom i uvozom.
Korišćenje mineralnih resursa izaziva veliko zagađenje životne sredine i praćeno je
slijedećim pojavama:
velika degradacija zemljišne površine
velika količina otpada
velika količina otpadnih voda
naftne mrlje.
Mineralne sirovine su mineralne materije neorganskog ili organskog porjekla koje, pri
određenom stupnju razvoja tehnike i tehnologije, mogu ekonomično da se koriste u prirodnom
stanju ili nakon prerade. Minerali predstavljaju različita postojana hemijska jedinjenja.
Postoje ograničeni dijelovi zemljine kore u kojima je sadržaj nekog elementa znatno
veći od njegovog prosječnog sadržaja u zemljinoj kori i njih nazivamo ležišta mineralnih
sirovina.
Sirovine koje sadrže minerale metala nazivaju se rude. Rude mogu biti:
Monometalične – one koje sadrže samo jedan metal;
Polimetalične ili kompleksne – one koje sadrže više metala.
Mineralne komponente u jednoj sirovini mogu se svrstati u pet grupa i to:
1. Osnovne korisne komponente - mineralni nosioci elemenata zbog kojih se
mineralna sirovina eksploatiše.
2. Korisne komponente - korisni mineralni pratioci osnovnih korisnih minerala,
njima se povećava ekonomska vrijednost sirovina.
3. Korisne primjese - korisni elementi koji se javljaju u malim količinama, npr.
plemeniti metali u rudama obojenih metala, gde se najčešće izdvajaju u koncentrate osnovnih
korisnih metala i povećavaju ekonomsku vrijednost.
4. Nekorisne komponente - minerali stenske mase i ostali minerali koji u datom
trenutku nemaju ekonomsku vrijednost.
5
5. Štetne primjese - elementi čije prisustvo preko određenog sadržaja u sirovini ili
koncentratima otežava ili čak onemogućava njihovo korišćenje, npr. arsen, sumpor u
ugljevima itd.
Primarna prerada rude se vrši procesom koji se naziva koncentracija. Koncentracijom
se iz rude izdvajaju korisne komponente i primjese u jedan ili više odvojenih proizvoda, koji
se nazivaju koncentrati. Nekorisne komponente i štetne primjese čine odvojen proizvod tj.
jalovinu. Mesto gde se jalovina odlaže je jalovište.
Mineralne sirovine, prema tehnološkoj klasifikaciji mogu biti metalični i nemetalični.
Metalične mineralne sirovine se dijele na:
rude obojenih metala,
rude crnih metala,
rude plemenitih metala,
rude rjetkih metala,
rude rjetkih i rasejanih metala.
Nemetalične mineralne sirovine imaju veliku i raznovrsnu primjenu i to :
u hemijskoj industriji i poljoprivredi,
u građevinarstvu i industriji građevinskih materijala,
u staklarskoj i livačkoj industriji,
u keramičkoj i vatrostalnoj inustriji,
abrazivni materijali,
drago kamenje.
Energetske sirovine tj. goriva, služe za dobijanje toplotne energije i drugih vidova
energije. S obzirom na agregatno stanje dijele se na:
čvrsta goriva (ugalj, drvo...),
tečna goriva (nafta),
gasovita goriva (prirodni gas),
geotermalni fluidi - oni spadaju u grupu obnovljivih energetskih izvora.
U procesu primarne prerade rude izdvaja se koncentrat metala koji čini veći dio i
jalovina koja predstavlja gubitak. Prilikom ovog procesa postoje slijedeći troškovi: fiksni
(nisu zavisni od proizvodnje) i varijabilni (zavisni od proizvodnje) troškovi. Varijabilni
troškovi su direktno proporcionalni proizvodnji. Donji granični sadržaj metala u rudi je
6
minimalni sadržaj metala pri kome je eksploatacija rude ekonomski opravdana. Ekonomski je
opravdana ako se stvori prihvatljiva minimalna dobit.
Parametri kvaliteta mineralnih sirovina od kojih zavisi njihova cijna su:
Sadržaj korisnih komponenti - sadržaj metala u koncentratu je najvažniji
pokazatelj kvaliteta.
Sadržaj korisnih primjesa - korisne primese u koncentratima povećavaju
njegov kvalitet a samim tim i cijnu npr. plemeniti metali, platina, selen, paladijum,
germanijum u koncentratima bakra.
Sadržaj štetnih primjesa - umanjuju kvalitet koncentrata a time i njegovu cijnu.
Za sve rude i koncentrate metala definisani su maksimalno dozvoljeni sadržaji štetnih
primjesa, za neke to znači manju cijnu, dok je za neke to "prag" upotrebljivosti iznad koje
koncentrat nije upotrebljiv pa samim tim nema ni cijnu. Štetne primjese mogu negativno da
utiču na proces i kvalitet dobijenog metala, kao i životnu sredinu.
Sadržaj vlage - štetna je u svim rudama i koncentratima, povećava troškove
transporta koncentrata do topionice i povećava troškove topljenja u topionici.
Istraživanje ležišta ruda je složen poduhvat koji zahteva velika finansijska ulaganja,
njegove osnovne faze su:
osnovna geološka istraživanja,
regionalna geološka istraživanja,
poludetaljna geološko-rudarska istraživanja,
detaljna geološko-rudarska istraživanja.
7
3. UTICAJ EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA NA ŽIVOTNU SREDINU
Iskorišćavanjem jednog prirodnog resursa, djelimično ali dugotrajno, sa tendencijom
rasta, uništavamo druge prirodne resurse. To je direktna i odmah vidljiva šteta na samom
početku eksploatacije rude. Ostale štete manifestuju se kroz zagađivanje životne sredine.
Jalovine rudnika metala izložene su neprekidnom dejstvu vjetra. U njima se odvijaju
hemijski procesi rastvaranja većine prisutnih minerala teških metala i spirala njihovih jona u
vodotokove, čime se ugrožavaju, a negde i u potpunosti uništavaju biljke i životinje. Erozijom
odlagališta i jalovišta od strane površinskih voda ili od atmosferskih padavina, takođe, nastaju
ozbiljna zagađenja vodotokova. Kod nailaska velikih voda plavi se priobalno, po pravilu,
kvalitetno poljoprivredno zemljište i trajno zagađuje štetnim jonima teških metala.
Eolska erozija (erozija delovanjem vetra) flotacijskih jalovišta izaziva zagađenje
prašinom, u krugu prečnika od nekoliko desetina kilometara.
U novije vreme su propisi u oblasti zaštite životne sredine znatno strožiji. Trošak za
zaštitu životne sredine postaje realna ekonomska kategorija, prisutna u svim tehno-
ekonomskim elaboratima za otvaranje rudnika, ali i pored preuzimanja svih mjera zaštite,
apsolutna sigurnost nije zagarantovana. Havarije na flotacijskim jalovištima ne mogu se
apsolutno isključiti, zbog mogućih elementarnih nepogoda ili katastrofa, pa i mogućeg
ljudskog propusta.
Drugi veliki zagađivač životne sredine su rudnici lignita i termoelektrane u kojima
lignit sagorjeva radi proizvodnje elektroenergije. Pošto u našim termoelektranama sagorevaju
niskokvalitetni ligniti sa velikim sadržajem pepela, količine pepela su velike. Zagađivanje
okoline može biti vrlo intenzivno, a ponekad i vrlo opasno za ljude i životinje. Problem
deponovanja pepela iz termoelektrana je daleko složeniji i skuplji od deponovanja flotacijskih
jalovina.
Treći po redu veliki zagađivač životne sredine je proizvodnja i transport nafte.
Zagađenje naftom najviše nastaje u njenom pomorskom ili rečnom transportu.
Prema tome, racionalna potrošnja i štednja mineralnih resursa je neminovnost iz dva
osnovna razloga:
1. mineralni resursi su neobnovljivi i kao takvi imaju ograničene rezerve,
8
2. smanjenom eksploatacijom mineralnih resursa umanjuje se zagađenje i štetne
posledice po životnu sredinu.
4. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI
Obnovljiva energija se obnavlja približno istom brzinom kojom se eksploatiše. U
obnovljive energetske izvore spadaju:
hidroenergija,
geotermalna energija,
solarna (sunčeva) energija,
energija vjetra,
energija biomase,
energija plime i talasa.
Korišćenje obnovljivih energetskih izvora je od izuzetnog značaja za svaku zemlju.
Značaj se ogleda u štednji neobnovljivih energetskih izvora i zaštita životne sredine.
Energetska stabilnost i sigurnost se mogu ostvariti štednjom neobnovljivih energetskih
izvora na račun većeg korišćenja obnovljivih i štednjom i racionalizacijom potrošnje.
Postoje 4 grupe rešenja za smanjenje štetnih gasova:
1. Energetska efikasnost;
2. Obnovljivi izvori energije;
3. Geološko skladištenje ugljendioksida i
4. Nuklearna energija.
Ugljendioksid se skladišti u dubokim geološkim formacijama (slatkovodni i slani
akviferi i ležišta nafte, gasa i uglja). Odlike geološkog skladiranja CO2 su: čistoća, sigurnost,
dugoročna perspektiva, energetska bezbjednost, ekonomičnost, efikasnost i prihvatljivost
javnog mjenja.
9
5. ZEMLJIŠTE KAO RESURS
Zemljište kao resurs ima značajnu ulogu, naročito sa dva životno i privredno važna
aspekta. Prvi je poljoprivredno zemljište, drugi je građevinsko zemljište. Postoji i treći, koji se
preklapa sa šumskim resursima, a to je šumsko zemljište. Obradivo zemljište predstavlja
suštinsku osnovu poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini.
Zemljište kao građevinski resurs veoma je bitno za prostorno planiranje i izgradnju na
svim nivoima (nacionalnom, regionalnom i lokalnom). Plansko korišćenje ovog resursa
predstavlja preduslov razvoja uslovljenog urbanim funkcijama i preduslov za poboljšanje
veza između gradskih i seoskih područja. Kroz ovakav pristup moguć je intenzivniji planski
razvoj mreže javnog transporta, zatim revitalizacija ruralnih ekonomija, razvoj rekreativnih i
vikend zona za potrebe urbanog stanovništva, zaštita i unapređenje prirodnog i kulturnog
nasljeđa i naročito razvoj održivog turizma.
10
6. VODENI RESURSI
Vodni resursi zahtjevaju posebnu pažnju s obzirom na životni značaj vode kao
materije. Vodni resursi obuhvataju resurse površinskih i podzemnih voda. Resursi podzemnih
voda naročito su bitni, jer preko 80% pitke vode potiče od podzemnih voda. Za mnoga naselja
u predstojećem periodu neophodno je obezbediti dovoljne količine pitke vode, ali i
organizovati konstantnu kontrolu njihovog kvaliteta u izvorištima. Osim toga, veliki značaj sa
privrednog aspekta imaju površinske akumulacije, bitne kako za vodosnabdevanje tako i za
proizvodnju električne energije.
U kompletnoj strategiji upravljanja vodnim resursima važno mjesto ima i strategija
borbe protiv površinskih voda i poplava, koje često uzrokuju velike ekonomske,
poljoprivredne i druge posljedice. Vodni resursi imaju veze i sa drugim privrednim granama,
kao što su turizam, ribolov, riječni saobraćaj i drugo, a koje su pogodne za malo
preduzetništvo. Brojne reke i jezera Bosne i Hercegovine predstavljaju istaknute turističke
destinacije koje svojom atraktivnošću otvaraju prostor za prateće uslužne djelatnosti.
Treba napomenuti postojanje značajnog potencijala podzemnih voda za dalje
istraživanje i eksploataciju.
11
7. ŠUMSKI RESURSI
Šumski resursi obezbeđuju biološke preduslove zdravijih uslova životne sredine, a u
ekonomskom djelu predstavljaju osnovu za drvnu industriju. Takođe, obezbeđuju sirovine za
obnovljive i ekološki zdrave proizvode, imaju ulogu u ekonomskom razvoju, ali i globalnom
okruženju ugljenika i vodnom bilansu. Šume su bitne i za ekološke, zaštitne,
turističkorekreativne, zdravstvene, kulturne i druge usluge.
U skladu sa trendovima evropske i svetske šumarske politike, šumarska politika Bosne
i Hercegovine mora naći ravnotežu između ekonomske, ekološke, socijalne i kulturološke
funkcije. U sklopu upravljanja šumskim resursima neophodno je ostvarenje niza ciljeva među
kojima su: povećanje površina pod šumama; racionalno korišćenje proizvodnog potencijala
šumskih područja; uspostavljanje sistema zaštita šuma, uključujući bespravnu sječu i
bespravnu gradnju; osnivanje i razvoj udruženja privatnih šumovlasnika; osnivanje malih i
srednjih preduzeća za obavljanje poslova u šumarstvu.
Ekonomski je interesantno korišćenje nedrvnih šumskih resursa, dok je sa turističkog
aspekta važno održavanje sistema zaštite i unapređenje stanja šuma u zaštićenim prirodnim
cjelinama. U sklopu gazdovanja šumskim resursima posebnu pažnju treba posvetiti
gazdovanju populacijama divljači, kao i prisutnoj šumskoj flori.
12
8. OSTALI PRIRODNI RESURSI
Vazdušni resursi predstavljaju egzistencijalni preduslov zdravlja nacije.
Obezbeđivanje kvaliteta vazduha kroz smanjenje i prevenciju industrijskog i drugih vrsta
zagađenja, uz povećanje šumskih površina značajnih za stvaranje novih količina vazduha,
predstavlja prioritet delovanja u upravljanju ovim prirodnim resursima.
Biljni resursi mogu pokazivati veliku raznolikost flore i vegetacije. Osim značaja koje
biljne vrste imaju za poljoprivredu, drvnu industriju i proizvodnju hrane, postoje i brojne
ljekovite i aromatične biljke koje se koriste za proizvodnju ljekova i medicinskih preparata.
Životinjski svet odlikuje se raznovrsnošću faune, naročito divljači, ptica, rijetkih i
zaštićenih životinjskih vrsta. Dio raznolike faune ima staništa u zaštićenim prirodnim dobrima
i nacionalnim parkovima. Njihovo očuvanje i povećanje broja jedinki određenih vrsta važno
je kako za postojeće ekosisteme, tako i za raznovrsnost opšte turističke ponude, posebno za
organizovana, atraktivna lovišta. Pažnju takođe privlači i riblji fond, kako u delu privrednog,
tako i u delu sportskog ribolova, koji pruža mogućnosti rekreativnih, ali i drugih, ekonomski
značajnih aktivnosti.
Stočarski resursi zavisno od stanja i stepena obezbjeđenosti drugih prirodnih resursa,
nudi mogućnost unapređenja, koje između ostalog direktno proističe iz povećanih potreba u
urbanim centrima za odgovarajućim količinama kvalitetnog i zdravog mesa.
Voćarstvo je takođe zavisno od stanja i stepena objezbeđenosti drugih prirodnih
resursa. Ono takođe direktno proističe iz savremenih potreba u razvijenim centrima.
Geografski položaj Bosne i Hercegovine je doveo do toga da je bosansko voćarstvo u ranijim
periodima bilo poznato po kvalitetnom voću i proizvodima od voća i izvan granica naše
zemlje. U savremenim uslovima neophodno je povratiti i ponovo uspostaviti organizovanu
proizvodnju, nastup na tržištu, brendiranje proizvoda za organizovan tržišni plasman, naročito
na probirljivom tržištu, kao što je današnje svetsko tržište. Potencijalno najveći značaj u ovom
trenutku imaju razvijena proizvodnja malina, zatim šljiva, ribizli, borovnica, što pruža
mogućnost za upošljavanje i ostvarivanje prosperitetnijih životnih uslova, posebno za
stanovništvo seoskih i prigradskih područja.
Nacionalni parkovi takođe predstavljaju deo prirodnih bogatstava svake zemlje, pa
tako i Bosne. U njima se, na jednom području, u definisanim granicama, nalazi veliki broj
različitih prirodnih resursa, koji su pod posebnim režimom zaštite, održavanja i korišćenja.
13
14
ZAKLJUČAK
Na putu ka dobrom ekonomskom razvoju svaka država, pa tako i Bosna i Hercegovina
polazi od raspoloživih prirodnih resursa. Pri tome, dio navedenih prirodnih resursa neminovno
se mora koristiti za potrebe privrede i ekonomskog rasta, ali se jedan dio mora sačuvati za
sadašnje i buduće generacije. Iako u poređenju sa drugim zemljama, po prirodnim resursima u
ekonomskom smislu, Bosna ne pripada posebno bogatim zemljama, postoji obaveza i
odgovornost racionalnog gazdovanja i upravljanja raspoloživim prirodnim resursima u skladu
sa politikom i strategijom njihovog održivog korišćenja.
U zavisnosti od raspoloživih prirodnih resursa pojedini od navedenih prirodnih resursa
imaju veći ili manji resursni potencijal i generalno nedovoljnu plansku i stratešku
iskorišćenost. Ovo zahteva definisanje jasnih sektorskih politika i strategija, uz pronalaženje
pravih mehanizama za njihovu implementaciju. U pojedinim slučajevima, za određene
prirodne resurse, neophodno je definisanje institucionalnih i pravnih okvira, potrebna je
organizaciona infrastruktura za primjenu, kao i za strateško i operativno upravljanje.
Moramo obratiti pažnju na činjenicu da će se neki od prirodnih resursa u potpunosti
iscrpjeti ukoliko ne smanjimo potrošnju, što je ozbiljan problem, jer živi svet zavisi od ovih
resursa. To se odnosi na stanje prirodnih resursa koji su neophodni za opstanak i razvoj života
na planeti, a čine ih: biološki sistemi Zemlje, zemljište, podzemne i površinske vode,
atmosfera, okeani i dr.
Koji se dijelovi prirode javljaju kao prirodni resursi zavisi, između ostalog, od
dostignutog nivoa razvijenosti tehnike i tehnologije, od ekonomskih mogućnosti i
cjelishodnosti korišćenja, i stepena istraženosti i poznavanja resursa.
Obnovljivi resursi su svi prirodni resursi koji se troše sporije nego što se regenerišu.
Obnovljivi resursi uključuju vazduh, vode i biomasu. Ipak, neki od njih mogu postati
neobnovljivi, ukoliko se brže troše od ciklusa obnavljanja (npr. podzemne vode).
Neobnovljivim resursima smatraju se prirodni resursi koji ne mogu ponovo nastajati,
kao što su fosilna goriva, u koja spadaju ugalj, nafta i prirodni gas, razne vrste kamena,
metali, uran i drugi materijali i minerali.
U generalnom osvrtu na prirodne resurse Bosne može se konstatovati postojanje
širokog područja za privredne aktivnosti, ulaganja domaćeg i stranog kapitala, razvoj malog
preduzetništva, davanja koncesija. Brojni konkretni pojedinačni projekti mogu Bosni donijeti
15
ekonomski rast i razvoj usmjeren na poboljšanje uslova rada i privređivanja, a time i viši
životni standard.
Prirodni resursi Bosnu moraju imati ispunjenu ekonomsku, socijalnu, razvojnu i
upravljačku dimenziju, kako bi bili na dobrobit sadašnjim, ali i budućim generacijama.
16
LITERATURA
1. http:// www.economy.co.yu
2. http://www.wikipedia.org/
3. Kadrija Hodžić: Uvod u ekonomiju,Tuzla 2006. God
17
18
19