UTJECAJ ZRAČNE LUKE ZAGREB NA ŽIVOTNE UVJETE OKOLNIH … · prometa može negativno utjecati na akademske uspjehe djece, njihovo ponašanje i sposobnost koncentracije. Istraživači

Bilić, M. Diplomski rad

Sveučilišni diplomski studij geodezije i geoinformatike

Usmjerenje: GEOINFORMATIKA

DIPLOMSKI RAD

UTJECAJ ZRAČNE LUKE ZAGREB NA ŽIVOTNE UVJETE

OKOLNIH NASELJA

Izradila:

Magdalena Bilić

Pavla Lončara 1a

10 290 Zaprešić

[email protected]

Mentor: Doc.dr.sc. Vesna Poslončec-Petrić, dipl. ing. geod.

Zagreb, rujan 2018.


Zahvala:

Zahvaljujem se svojoj mentorici doc.dr.sc Vesni Poslončec-Petrić, na pruženim

smjernicama, vodstvu i potpori tijekom izrade ovog diplomskog rada. Hvala udruzi „ŽMŽ“

za posudbu zvukomjera. Najviše od svega hvala mojoj obitelji i prijateljima koji su me

bodrili i davali mi snagu tijekom godina studiranja.


I. AUTOR

Ime i prezime: Magdalena Bilić Datum i mjesto rođenja: 01.01.1994, Zagreb, Hrvatska

II. DIPLOMSKI RAD

Predmet: Kartografija Naslov: Utjecaj zračne luke Zagreb na životne uvjete okolnih naselja

Mentor: Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić, dipl. ing. geod

III. OCJENA I OBRANA

Datum izdavanja zadatka: 23.siječnja 2018.

Datum obrane: 24.rujna 2018.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

Izv. prof. Robert Župan


Utjecaj zračne luke Zagreb na životne uvjete okolnih naselja

SAŽETAK.

Bukom se definira svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva

neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Oko 80% zagađenja bukom u

gradovima uzrokuje promet; cestovni, željeznički i zračni, a to najviše utječe na kvalitetu

života mještana u neposrednoj blizini prometnih središta. Karte buke olakšavaju praćenje

trendova u transportu vezane uz buku, a podaci omogućuju gledanje nacionalne slike

potencijalne izloženosti buke prometa na državnoj ili županijskoj razini.

U ovom diplomskom radu obrađen je utjecaj buke na ukupno četiri naselja koja su

smještena pored zračne luke Zagreb i to redom: Velika Kosnica, Mala Kosnica, Petina i

Selnica Šćitarjevska. Ispitana je ovisnost buke u odnosu na prostiranje pojedinog naselja

naspram frekventnosti letova. Podaci buke su prikupljeni pomoću aplikacije NoiseTube

te su ti isti podaci obrađeni u programskom paketu QGIS.

Ključne riječi: buka, zračna luka, NoiseTube, QGIS

The impact of airport Zagreb for living conditions of

surrounding villages

SUMMARY.

Noise is defined by every unwanted sound in the environment in which people live and

work, and that causes an uncomfortable feeling or may adversely affect health. About 80%

of noise pollution in cities are caused by road, rail and air traffic, and that most affects the

quality of life for the inhabitants in the vicinity of traffic centers. Noise maps make it easy

to monitor trends in transport-related noise, and the given data provide national picture

of potential exposure traffic noise at the state or county level. The impact of noise is

treated in this thesis on a total of four villages that are close to the airport of Zagreb by

this order: Velika Kosnica, Mala Kosnica, Petina and Selnica Šćitarjevska. It was examined

wheter there is dependence of noise with the respect to the propagation of each

community against the frequency of flights. Noise data were collected using the

application NoiseTube and these same data were processed in software package QGIS.

Keywords: noise, airport, NoiseTube, QGIS


SADRŽAJ

Uvod ......................................................................................................................................................................................... 1

1. Buka ............................................................................................................................................................................... 2

1.1. Zaštita od buke ................................................................................................................................................. 3

1.2. Sustavi upravljanja bukom okoliša.......................................................................................................... 4

1.2.1. Rješenja za nadzor buke ..................................................................................................................... 6

1.2.2. Smanjenje i sprječavanje buke ........................................................................................................ 6

1.2.3. Planiranje i upravljanje nadzorom buke ..................................................................................... 6

1.2.4. Nadziranje buke na izvoru ................................................................................................................ 7

2. Karte buke ................................................................................................................................................................... 8

2.1. Karte buke u Americi ..................................................................................................................................... 9

2.2. Strateške karte buke ................................................................................................................................... 11

2.2.1. Strateška karta buke grada Zagreba .......................................................................................... 12

2.2.2. Strateška karta buke Hrvatskih autocesta ............................................................................... 13

2.3. Konfliktne karte buke ................................................................................................................................ 14

2.4. Analiza izloženosti stanovništva buci ................................................................................................. 15

3. Zračna luka Zagreb ............................................................................................................................................... 16

3.1. Faza procjene utjecaja na okoliš ............................................................................................................ 16

3.2. Terminal praćenja buke ............................................................................................................................ 17

3.2.1. Rezultati mjerenja razine buke za godinu 2014. ................................................................... 18

3.2.2. Rezultati mjerenja razine buke za godinu 2015. ................................................................... 19

4. i-Scope ........................................................................................................................................................................ 20

4.1. NoiseTube ....................................................................................................................................................... 21

5. Mjerenje buke ......................................................................................................................................................... 21

5.1. Prikupljanje podataka ................................................................................................................................ 21

5.2. Quantum GIS .................................................................................................................................................. 23

5.2.1. Obrada i vizualizacija podataka u QGIS-u ................................................................................ 24

5.3. Prikaz buke prema naseljima ................................................................................................................. 33

5.3.1. Karte buke Velike Kosnice .............................................................................................................. 33

5.3.2. Karte buke Male Kosnice ................................................................................................................. 36

5.3.3. Karte buke Petine ............................................................................................................................... 39

5.3.4. Karte buke Selnice Šćitarjevske ................................................................................................... 43

5.4. Analiza dobivenih podataka .................................................................................................................... 47

5.5. Usporedba aplikacije i zvukomjera ...................................................................................................... 50

6. Zaključak ................................................................................................................................................................... 52


7. Literatura .................................................................................................................................................................. 54

7.1. Popis korištenih internetskih izvora ................................................................................................... 54

7.2. Popis slika ....................................................................................................................................................... 56

7.3. Popis tablica ................................................................................................................................................... 57

7.4. Prilozi ................................................................................................................................................................ 57


1

Uvod Bukom se definira svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva

neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Može djelovati vrlo ometajuće

i odvlačiti pozornost od rada za koji je potrebna povećana koncentracija. U ekstremnim

slučajevima može rezultirati i fizičkim poremećajima.

Prema nekim procjenama u Europi je 40% stanovništva izloženo buci cestovnog prometa intenziteta iznad 55 dB(A) tijekom dana, a čak 20% je izloženo razini buke koja prelazi 65dB(A). Te razine buke smatraju se nedopustivim za dugotrajnu izloženost stanovništva. Ako se analizira izloženost ljudi buci na radu, podaci su loši i to ne samo u nerazvijenim već i u ekonomski razvijenim zemljama. U Europskoj uniji 30% djelatnika više od četvrtine radnog vremena provodi u buci opasnoj po zdravlje te ne iznenađuje podatak da 7% radne populacije ima oštećen sluh bukom, a visokih 30% ima priznatu nagluhost, uvjetovanom prekomjernom bukom na radu, kao profesionalnu bolest. Oko 80% zagađenja bukom u gradovima uzrokuje promet; cestovni, željeznički i zračni. Smanjenje broja automobila i bolja protočnost prometa omogućili bi znatno smanjenje razine buke. Na otvorenom prostoru, smanjenje buke od 3 dB ekvivalentno je prepolavljanju razine buke. Studija provedena u Austriji (Tirol) na 1400 djece u dobi 8 -11 godina pokazala je da buka prometa može negativno utjecati na akademske uspjehe djece, njihovo ponašanje i sposobnost koncentracije. Istraživači smatraju da bi arhitekti i gradski planeri u svom radu trebali posvetiti više pažnje ovakvim problemima. Karte buke jednoznačno određuju ukupnu izloženost populacije buci uzrokovanoj cjelokupnom ljudskom aktivnošću, te daju uvid u probleme upravljanja bukom kao i jasnu, nedvosmislenu i lako čitljivu sliku tih problema. One olakšavaju praćenje trendova u transportu vezane uz buku, a podaci omogućuju gledanje nacionalne slike potencijalne izloženosti buke zrakoplovstva i autocesta na državnoj ili županijskoj razini.

U ovom diplomskom radu istraženo je koliki je utjecaj zračne luke Zagreb na okolna

naselja (Velika Kosnica, Mala Kosnica, Petina i Selnica Šćitarjevska), pri čemu je fokus

usmjeren na buku zračnog prometa, no utjecaj buke cestovnog prometa također nije

eliminiran. Podaci su prikupljeni NoiseTube aplikacijom, a isti su obrađeni i vizualizirani

u softveru QGIS. Napravljene su karte u ovisnosti o razdobljima dana i rasprostiranju

spomenutih naselja te istraženo postoji li korelacija između frekventnosti letova u odnosu

na kvalitetu života okolnih stanovnika.


2

1. Buka Buka je svakodnevni čimbenik okoliša koji djeluje stresogeno, a na koji čovjek nema

sposobnosti privikavanja. Bukom se definira svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi

borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje.

Osjetljivost na buku ovisit će o karakteristikama buke (jakost, ritam, sadržaj),

individualnim karakteristikama izložene osobe (stanje organa sluha, životna dob,

individualna osjetljivost na buku) te o duljini, vrsti i režimu izloženosti (položaj osobe

prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke u vrijeme odmora uzetog za radnog

vremena te u slobodno vrijeme). Glavni izvori buke u vanjskom prostoru su promet,

građevinski i javni radovi, industrija, rekreacija, šport i zabava. U zatvorenom boravišnom

prostoru izvori buke su servisni uređaji vezani uz stambenu zgradu, kućanski strojevi i buka iz susjedstva (Resanović i dr., 2011).

Buka može djelovati vrlo ometajuće i odvlačiti pozornost od rada za koji je potrebna

povećana koncentracija. U ekstremnim slučajevima može rezultirati i fizičkim

poremećajima. Može se podijeliti na izravnu i neizravnu. Izravna ili direktna buka je

određena intenzitetom izvora i njegovom udaljenošću. Neizravna buka ovisi o

koeficijentima refleksije poda, zidova, stropa itd. i o poziciji takvih objekata. Neizravna

buka može se smanjiti uvođenjem materijala koji apsorbiraju zvuk. Često ne postoji

mogućnost kontroliranja izvora buke i u takvim slučajevima treba konzultirati stručnjake.

Buka ima nekoliko nepoželjnih efekata na ljude - s fiziološke strane su to oštećenja sluha

ili njegov gubitak, dok sa psihološke strane može doći do problema u govornoj

komunikaciji, smanjenja produktivnosti i nervoze. Tako najveća briga s čovjekove strane gledišta, ostaje da buka može biti uznemiravajuća i ometajuća.

Postoji mnogo standarda koji propisuju mjerenje buke i to posebno za uređaje te posebno

za okolinu, a s druge strane postoji samo nekoliko standarda koji specificiraju granice

dozvoljene buke. Posljednjih godina novi zahtjevi teže postizanju maksimalne buke oko vrijednosti navedenih u tablici 1 (Đuras, 2000).

Tablica 1. Maksimalni nivo buke u odnosu na okolinu (Đuras 2000)

Okolina Maksimalni nivo buke

Područje tolerantno na buku 80 dB

Poslovno područje 70 dB

Opće uredsko okruženje 60 dB

Tiho uredsko okruženje 50 dB

Prva kategorija može vrijediti za proizvodne okoline ili gradilišta, druga za prodavaonice

i hotelska predvorja; a treća za sobe gdje se primaju stranke ili područja za konferencije.

U četvrtu grupu spadaju privatni uredi i znanstveni laboratoriji. Ove veličine su maksimalne i prosjek bi trebao biti za nekoliko decibela manji (Đuras 2000).


3

Prema nekim procjenama u Europi je 40% stanovništva izloženo buci cestovnog prometa intenziteta iznad 55 dB (A) tijekom dana, a čak 20% je izloženo razini buke koja prelazi 65 dB (A). Te razine buke smatraju se nedopustivim za dugotrajnu izloženost stanovništva. Ako se analizira izloženost ljudi buci na radu, podaci su loši i to ne samo u nerazvijenim već i u ekonomski razvijenim zemljama. U Europskoj uniji 30% djelatnika više od četvrtine radnog vremena provodi u buci opasnoj po zdravlje te ne iznenađuje podatak da 7% radne populacije ima oštećen sluh bukom ,a visokih 30% ima priznatu nagluhost, uvjetovanom prekomjernom bukom na radu, kao profesionalnu bolest (Trotić R., 2005). Postoji niz kriterija razina buke obzirom na djelovanje na čovjeka koji su jedinstveni u tome da

• buka do 60 dB(A) ima samo psihološko djelovanja • buka od 60 dB(A) - 90 dB(A) - područje ozbiljnih psiholoških i

neurovegetativnih smetnji • buka iznad 90 dB (A) područje oštećenja sluha • buka iznad 120 dB(A) područje akutnog oštećenja sluha (Resanović i dr., 2011).

1.1. Zaštita od buke Zaštita od buke obuhvaća niz različitih koordiniranih postupaka radi postizanja prihvatljivog stanja buke u radnom i životnom okolišu. Uspješna zaštita od buke obično je vrlo složena zadaća i za nju ne postoji univerzalni recept. Svaki problem zaštite od buke može se prikazati kao sustav koji se sastoji od tri osnovna dijela:

• izvor buke (mjesto emisije) • putovi širenja buke • prijamni prostor (ugrožene osobe)

Postupnost sustavnog rješavanja buke može se promatrati kroz nekoliko cjelina:

• definiranje cilja temeljem zakona, normi, propisa i drugih zahtjeva • određivanje akustičkih svojstava izvora zvuka • analiza puta širenja zračne i strukturne komponente zvuka • prognoziranje razine buke • izbor i optimizacija mjera zaštite radi ostvarenja postavljenog cilja • ispitivanje i ocjena

Ovisno o težini problema, primjenjuju se najrazličitije kombinacije mjera (organizacijskih, tehničkih, građevinsko-planskih, lokalnih mjera izolacije, apsorpcije zvuka, osobna zaštita), jer se rijetko koji problem može uspješno riješiti samo jednom mjerom. Osim toga po nekoliko mjera može biti integrirano. Poznato je da oko 80% zagađenja bukom u gradovima uzrokuje promet; cestovni, željeznički i zračni. Svakako je najveći udio cestovnog prometa. Smanjenje broja automobila i bolja protočnost prometa omogućili bi znatno smanjenje razine buke. Na otvorenom prostoru, smanjenje buke od 3 dB ekvivalentno je prepolavljanju razine buke. Studija provedena u Austriji (Tirol) na 1 400 djece u dobi 8–11 godina pokazala je da buka prometa može negativno utjecati na akademske uspjehe djece, njihovo ponašanje i sposobnost koncentracije. Istraživači smatraju da bi arhitekti i gradski planeri u svom radu trebali posvetiti više pažnje ovakvim problemima (Resanović i dr., 2011).


4

Od 25.lipnja 2002. na snagu je stupila Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i

vijeća, o procjeni upravljanju bukom iz okoliša. Svrha je Direktive definiranje zajedničkog

pristupa usmjerenog prvenstveno na izbjegavanje, sprečavanje ili smanjivanje, prema

prioritetima, štetnih učinaka, uključujući smetanje, zbog izloženosti buci iz okoliša.

U tom se cilju postupno provode sljedeće mjere:

• utvrđivanje izloženosti buci iz okoliša izradom karata buke, metodama ocjene zajedničkima državama članicama;

• osiguravanje da podaci o buci iz okoliša i njezinim učincima budu dostupni javnosti;

• izrada akcijskih planova od strane država članica, temeljenih na rezultatima izrade karata buke, u svrhu sprečavanja i smanjivanja buke iz okoliša gdje je to potrebno, a posebno gdje razine izloženosti mogu izazvati štetne učinke na ljudsko zdravlje, kao i s ciljem očuvanja kvalitete buke iz okoliša gdje je ona dobra.

Direktiva također mora stvoriti temelj za uvođenje mjera Zajednice za smanjenje buke

koju emitiraju najveći izvori, posebno cestovna i željeznička vozila i infrastruktura, zrakoplovi, vanjska i industrijska oprema te pokretni strojevi (Direktiva 2002/49/EC)

1.2. Sustavi upravljanja bukom okoliša Sustavi upravljanja bukom okoliša predstavljaju integralni model rješavanja problema prekomjernih razina buke kojima je stanovništvo svakodnevno izloženo. Interdisciplinarni pristup i primjena najmodernijih akustičkih metoda mjerenja i predviđanja buke u okolišu osiguravaju snižavanje razine buke. Sustav upravljanja bukom okoliša predstavlja cjelovit set instrumenata poznatiji pod imenom „4M“:

• mjerenje- korištenje akustičkih mjerenja u cilju što točnije karakterizacije promatranih izvora buke u okolišu;

• monitoring – korištenje nenadziranih metoda akustičkih mjerenja u cilju što točnijeg praćenja vremenske promjenjivosti razina buke promatranih izvora;

• kartiranje – korištenje instrumenta karte buke i akcijskih planova kao polaznih instrumenata u uspostavi sustava upravljanja bukom okoliša;

• management – korištenje svih instrumenata u jednom cjelovitom, živom Interaktivnom sustavu (Resanović i dr., 2011).

Mjere smanjenja mogu se u širem smislu svrstati pod mjere za izbjegavanje (tj. primjenu alternativnog pristupa uklanjanju utjecaja) ili mjere smanjenja (smanjenje jačine utjecaja). Mjere ublažavanja utjecaja na okoliš mogu uključiti bilo što između:

• preinaka tehnološkog postupka u svrhu smanjenja emisija, • primjene zvučnih ograda, • ugradnje ili preinake nadzorne opreme, • ograničavanja broja sati ili intenziteta rada uređaja i • promjena na lokaciji ili samom uređaju, mjestima ispuštanja, itd., radi

smanjenja utjecaja emisija.


5

Dok se utvrđivanje i primjena mjera uglavnom razmatraju tijekom planiranja ili izrade studije utjecaja zahvata na okoliš, za upravljanje i nadzor buke potrebna je primjena mjera tijekom vijeka trajanja aktivnosti (uključujući i fazu stavljanja izvan pogona). Na nekim mjestima, kombinacija čimbenika, primjerice: uređaj koji je svojstveno tih i/ili učinkovita zaštitna obloga izvora buke, jamče da je buka u okolišu relativno mali problem pa se ne očekuju značajan porast utjecaja na okoliš. Međutim, u slučaju mnogih uređaja mora se stalno planirati djelovanje kako bi se osigurala učinkovita razina nadzora emisija buke s lokacije. S tim u svezi, pravilnim se smatra uvođenja programa upravljanja bukom, temeljnim na procjeni rizika, za većinu postrojenja/lokacija. Stupanj pozornosti i prioriteta koga zahtijeva program odredit će se ovisno o svojstvenosti lokacije, prema procjeni rizika. Većina postrojenja/lokacija može se svrstati u nisko rizične ili visokorizične s obzirom na buku. Mnoga će postrojenja/lokacije trebati nekakav oblik programa upravljanja bukom dok samo u izuzetnim slučajevima to neće biti potrebno. Takve okolnosti obuhvatit će mjesta gdje:

• uređaju/lokaciji pripisive razine buke uvijek su u skladu s relevantnim ograničenjima buke; ocjenska razina (LArT) je niža od 55 dB tijekom dana i LAeq je niža od 45 dB tijekom noći na granici lokacije/postrojenja,

• uređaju/lokaciji pripisive ocjenske razine nisu više od 5 dB veće od pozadinske buke (mjerene kao LA, 90 razina u odsutnosti buke iz uređaja/s lokacije),

• je buka širokopojasna, tj. ne postoji buka s istaknutim tonom ili impulsom, određena subjektivnim i objektivnim procjenama, na granici uređaja/lokacije, te

• u ranijim razdobljima nije bilo opravdanih pritužbi a osjetljivi receptori udaljeni su ili dobro zaštićeni od prevladavajućih izvora buke.

Ukoliko svi prethodno navedeni čimbenici nisu primjenjivi, treba pretpostaviti da je program upravljanja bukom potreban, a njegovo područje i opseg koga zahvaća trebaju biti proporcionalni stupnju uređaju/lokaciji pripadajućeg rizika. Program upravljanja bukom može se definirati kao dio sveukupnog sustava upravljanja koji se bavi pitanjima buke u okolišu koja su povezana s uređajem/lokacijom. Prioriteti programa upravljanja bukom trebali bi biti jasno utvrđivanje važnih pitanja buke u okolišu koja je povezana s postrojenjem/lokacijom, planiranje i provedba nadzora buke, procjena i aktivnosti za ublažavanje te periodična preispitivanja. Kako je već navedeno, zbog nužnosti donošenja formalnog programa upravljanja bukom u svakom postrojenju, potrebno je usvojiti pristup koji uključuje procjenu rizika. Međutim, čak će i postrojenja/lokacije s malim rizikom trebati stalno brinuti o svojim emisijama buke, i to u okviru cjelovitog pristupa sprječavanju i nadzoru onečišćenja. U tom smislu, vrijedno je pažnje da ugradnja nove opreme za nadzor emisija može značajno povećati emisije buke. Ostale situacije koje predstavljaju moguće probleme operaterima uključuju proglašenje novog područja u neposrednoj blizini postojećeg postrojenja stambenim i/ili područjem osjetljivim na buku, ili, pak, promjene razina pozadinske buke uslijed vanjskih čimbenika (NN 75/09 i 60/16).


6

1.2.1. Rješenja za nadzor buke

Mjere ublažavanja štetnih učinaka i mjere nadzora buke mogu se u širem smislu svrstati među tehnike planiranja i upravljanja, nadzora izvora buke te nadzora širenja buke. Iako postoje očita preklapanja nekih od njih, u odjeljcima koji slijede navedeni su i primjeri dobre prakse te mogući pristupi nadzoru (Resanović i dr., 2011)..

1.2.2. Smanjenje i sprječavanje buke

Buka i vibracije predstavljaju uobičajene probleme industrije, a izvore buke nalazimo u svim industrijskim sektorima. Buka iz tehnološkog postupka u postrojenju koja se ispušta u okolinu čimbenik je koji je do sada izazvao mnogo pritužbi, a prikupljene su i informacije o uzrocima i pristupima sprječavanju i smanjivanju buke i vibracija. Veliki izvori buke su promet i rukovanje sirovinama i proizvodima, tehnološki postupci, uključujući brušenje i drobljenje, uporaba crpki i ventilatora, ispuštanje pare i sustavi uzbunjivanja i obavještavanja bez nadzora. Buka i vibracija mogu se mjeriti na niz načina no s tim vezane pojedinosti specifične su za svaku lokaciju, kao i s obzirom na uzimanje u obzir frekvencije zvuka te blizine naseljenih područja (Resanović i dr., 2011)..

1.2.3. Planiranje i upravljanje nadzorom buke

Treba razviti svijest o ključnim pitanjima buke u okolišu (veliki izvori, bučni tehnološki postupci i njihov učinak na lokacije osjetljive na buku). U svakom je postrojenju važno usvojiti logičan i sustavan pristup upravljanju bukom. Prvi je korak kod postojećih postrojenja procjena postojećih ili planiranih izvora buke i njihovog relativnog doprinosa ambijentalnim razinama. Sljedeći je korak ustanovljavanje ciljnih razina buke za određenu situaciju ili izvor. Tada se može procijeniti stupanj potrebnog smanjenja razine buke. Nakon utvrđivanja potrebnog smanjenja buke, sljedeći je korak primjena načela projektnog rješenja nadzora buke. Krajnje rješenje problema buke moglo bi uključivati više od jedne mjere nadzora buke (npr. apsorpciju, pored analitičkog pregleda/screeninga, ili izolaciju, kao i prigušivanje). Učinkovito planiranje i upravljanje također može značiti postupanje po zdravom razumu i dobroj praksi prije nego primjenu rješenja visoke tehnologije. Neka važna rješenja upravljanja/nadzora podrazumijevaju:

• gdje je održivo, buku treba spriječiti na izvoru tijekom aktivnosti planiranja i provedbe; to postiže odgovarajućom radnom praksom i odabirom tihih uređaja i opreme,

• gdje je buka neizbježna treba je udaljiti što je dalje moguće od osjetljivih receptora,

• kada određen uređaj treba zamijeniti ili preinačiti, nadzor bi buke trebao biti ključno pitanje a za novu bi opremu trebalo postaviti ciljeve u svezi akustične izvedbe,

• gdje je moguć nastanak problema s bukom, od samoga početka treba poticati dobar akustičan projekt gdje je održivo, naročito bučne djelatnosti ne bi se trebale odvijati tijekom noćnih sati ili ranoga jutra, u situacijama gdje je vjerojatan učinak izvan lokacije,


7

• omogućavanje da postojeći nadzorni sustavi dobro funkcioniraju, primjerice, gdje je praktično treba zatvoriti vrata i prozore prema mjestima gdje se odvija bučan tehnološki postupak u vrijeme rada uređaja, dok poklopce i akustične

• prekrivke/ograde treba dobro pričvrstiti, • primjenu uzidavanja radi zaštite od izvora buke, • obujmljivanje bučnog uređaja ili sastavnica nekog uređaja konstrukcijom koja

apsorbira zvuk, • uporabu anti vibracijskih nosača i među spojeva za opremu, • usmjeravanje strojeva koji stvaraju buku dalje od receptora, • promjenu frekvencije zvuka, • osposobljavanje zaposlenika i podizanje njihove svijesti, jer u nekim

slučajevima oni mogu biti kritični čimbenici u održavanju nadzora, primjerice, izbjegavanjem prekomjernog ‘turiranja’ (broja okretaja) strojeva, smanjivanjem učinka buke,

• isključivanjem opreme kada nije u uporabi, • redovno, proaktivno održavanje strojeva i uređaja, s posebnom pozornošću

posvećenoj opremi za nadzor buke i • česta ispitivanja buke i izrade procjena od strane stručnog osoblja (Resanović

i dr., 2011).

1.2.4. Nadziranje buke na izvoru

Nadziranje buke na izvoru daleko je najpoželjniji oblik ublažavanja no, može biti skupo i tehnički zahtjevno. Za svaki veliki ili problematičan izvor buke, potrebno je opširno ispitivanje svih mehanizama stvaranja buke. Pored toga, potrebna je i procjena kako određeni stroj ili postupak odašilje buku. Većina problema nadzora buke može se prikazati pomoću jednostavnog dijagrama energetskog toka. To obično potiče dva glavna pristupa za nadzor, to jest, smanjenje snage izvora ili sprječavanje akustične energije na njenom putu prijenosa. Mehanizmi, prema kojima se proizvodi zvuk i točan dio stroja/opreme koji je za to odgovoran uvelike diktiraju rješenja za upravljanje bukom. Buku, s izuzetkom aerodinamične buke, uglavnom izaziva sila koja uzrokuje vibriranje površine. Površine ili ploče najuspješnije odašilju zvuk na ili blizu neke od svojih modalnih ili rezonantnih frekvencija a neke nadzorne mjere uključuju primjenu obloga ili prigušnih slojeva te sprava za mehaničko ukrućivanje koje razdjeljuju ploču tako da se modalne frekvencije kreću prema gore i postaju manje problematične. I dok je projektiranje rješenja za nadzor buke predmet rada stručnjaka, u mnogim situacijama cilj je razdvojiti mehaničku putanju između izvora vibracije i površine odašiljanja (URL 1). U Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba već niz godina uspješno radi Odjel za buku, zrak, životnu i radnu okolinu. Djelatnost odjela se može pratiti i preko niza mjerenja razina buke po nalozima Sanitarne inspekcije kao i nekoliko vještačenja u sudskim procesima. Tijekom 2005. godine izvršeno je 93 mjerenja buke ometanja. Zavod je 1.12. 2005. godine , povodom Svjetskog dana zaštite od buke dobio Priznanje za unapređenje i doprinos smanjenju buke u Republici Hrvatskoj. Priznanje je dodijeljeno od Hrvatske udruge za unapređenje zaštite na radu (Resanović i dr., 2011).


8

2. Karte buke Karte buke definiraju se kao prikazi postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim

mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima

buke.

Na strateškim kartama buke moraju biti prikazane razine buke u suglasju s

harmoniziranim indikatorima buke (Lden, Lday, Levening, Lnight) preko ukupnog broja

stanovnika i/ili stanova izloženih buci određene razine.

Karte buke kao osnovni element sustava zaštite od buke su podloge za međusobnu suradnju svih sudionika na provođenju zaštite od buke prilikom:

• izrade strateške procjene utjecaja na okoliš, • izrade procjena o utjecaju na okoliš, • izrade prostornih planova, • određivanja lokacijskih uvjeta, • određivanja posebnih uvjeta gradnje u smislu zaštite od buke zgrada, • određivanja granica tihih zona, • utvrđivanja zona osjetljivosti na buku, • određivanja broja stanovnika izloženih prekomjernim razinama buke, • praćenja broja stanova izloženih prekomjernim razinama buke, • praćenja broja stanova s posebnom zvučnom izolacijom, • izrade akcijskih planova za područja na kojima je u karti buke utvrđeno

prekomjerno izlaganje stanovništva određenim razinama buke (NN 75/09 i 60/16).

Karte buke jednoznačno određuju ukupnu izloženost populacije buci uzrokovanoj cjelokupnom ljudskom aktivnošću, te daju uvid u probleme upravljanja bukom kao i jasnu, nedvosmislenu i lako čitljivu sliku tih problema. One omogućavaju učinkovitije prostorno planiranje, planiranje zaštite postojećih prostora od izvora buke, te provedbu „akustičkog zoniranja prostora“ prema zakonski dozvoljenim razinama buke. Izrađuje se pomoću računala, unutar aplikacija koje analiziraju i predviđaju širenje zvuka u zadanom modelu. Za izradu karte buke koja vjerno opisuje postojeće stanje su potrebni podaci koji se prikupljaju mjerenjima i od naručitelja tokom izrade karte buke model se višestruko kontrolira i uspoređuje sa stvarnim stanjem da bi se postigla dovoljna kvaliteta modela. Najčešći podaci koje karta buke može sadržavati jesu prekoračenje propisanih dopuštenih vrijednosti, procijenjeni broj ljudi izloženih pojedinim razinama buke, procijenjeni broj stanova, škola, bolnica izloženih određenim vrijednostima indikatora buke u promatranom području i sl.

Izvori buke zastupljeni u kartama buke dijele se na glavne komponente:

• buka cestovnog prometa, • buka željezničkog prometa, • buka industrijskih postrojenja.

Pravilnici koji su najuže vezani uz problematike izrade karata buke su:

• Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova,


9

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Modeliranje prostora

Osnovni model za izradu karte buke sastoji se od četiri glavne komponente:

• slojnice, • ceste i željezničke pruge, • prepreke širenju zvuka, • apsorpcijske zone (URL 2).

Slika 1. Prikazuje tumač znakova razine buke za općenite karte buke.

Slika 1. Tumač znakova razine buke za općenite karte buke (URL 2)

2.1. Karte buke u Americi

U SAD-u je oko 30% radne populacije izloženo buci na radu i to intenziteta iznad 85 dB(A),

a 20% populacije buci iznad 90 dB(A). Procjenjuje se kako izloženost buci preko 90 dB(A)

tijekom cijelog radnog staža uzrokuje kod 25% izloženih trajno oštećenje sluha (Trotić

R.,2005).

National Public Radio, Inc (US) je 2013. objavio članak koji se bavi pitanjima buke u Americi. Na slici 2. prikazana je interaktivna karta buke SAD-a koju je kreirao U.S. Bureau of Transportation Statistics.


10

Slika 2. Interaktivna karta buke SAD-a (URL 3)

Više od 97 posto američke populacije ima potencijal da bude izložena buci iz zrakoplovstva i međudržavnih autocesta na razinama iznad 50 decibela ili grubo usporedivši s razinom buke koju stvara zujanje hladnjaka. BTS navodi kako su za stvaranje karte korišteni podatci prikupljeni od strane Federal Aviation Administration i Federal Highway Administration.

Na slici 3. može se vidjeti da je grad koji je 2013. imao najveću razinu buke proizvedenu prvenstveno zračnim lukama i međunarodnim cestama Los Angeles.

Slika 3. Karta buke Los Angelesa (URL 3)

Karta buke olakšava praćenje trendova u transportu vezane uz buku, a podaci omogućuju gledanje nacionalne slike potencijalne izloženosti buke zrakoplovstva i autocesta na državnoj ili županijskoj razini. Karta buke nacionalnog transporta je dodatak atlasu podataka nacionalnog transporta (NTAD), skup geografskih baza podataka prometnih objekata, mreža i povezane infrastrukture na raspolaganju iz kataloga BTS geoprostornih podataka.

https://www.npr.org/sections/thetwo-way/2017/03/23/521227214/how-noisy-is-your-neighborhood-now-theres-a-map-for-that?t=1530437691437&t=1535714463230

http://www.npr.org/sections/thetwo-way/2017/03/23/521227214/how-noisy-is-your-neighborhood-now-theres-a-map-for-that

https://www.npr.org/sections/thetwo-way/2017/03/23/521227214/how-noisy-is-your-neighborhood-now-theres-a-map-for-that?t=1530437691437


11

Slojevi će biti ažurirani na godišnjoj osnovi, a u buduće verzije karte buke nacionalnog transporta zamišljeno je uključiti dodatne izvore buke, kao što su željeznički i pomorski promet (URL 3).

Koliko je pitanje buke problematičan faktor u Americi, svjedoči i činjenica da je pokrenut i časopis „Nosie Mapping“, koji se bavi problematikom buke. Cilj časopisa je promicanje i širenje znanje o karatama buke kroz objavljivanje visoke kvalitete radova recenziranih s naglaskom na aspekte kao što su:

• izrade karata buke i akcijskih planova buke (studije slučaja), • modeli i algoritmi karakterizacije izvora buke (prijedlozi, aplikacije,

usporedbe, ispitivanja), • lokalne, nacionalne i međunarodne politike i dobre prakse za karte buke -

planiranja, upravljanja i kontrole, • procjena akcija za ublažavanja buke, • procjena izloženosti buci okoliša, • akcije i komunikacije za povećanje javne svijesti o pitanjima buke okoliša, • klasifikacija, vrednovanje i očuvanje tihih područja.

Časopis je otvorenog tipa, te su radovi sljedećih izvora buke dobrodošli za objavljivanje:

• ceste; • željeznice; • zračne luke i zrakoplovi; • luke i brodovi; • industrijska postrojenja; • slobodno vrijeme i aktivnosti noćnog života; • urbana područja; • prirodni izvori zvuka (URL 4).

2.2. Strateške karte buke Strateške karte buke su karte buke koje obuhvaćaju samo jedan određeni izvor buke tj.

cestovni, željeznički, zračni promet i industriju, uključujući i pomorski i riječni promet

zajedno s pripadajućom infrastrukturom te objekte za šport i rekreaciju itd. (NN 75/09).

To je prikaz postojećih i previđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar

promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na strateškim

kartama buke moraju biti prikazane razine buke u skladu sa harmoniziranim

indikatorima buke (Lden, Lday, Levening, Lnight) preko ukupnog broja stanovnika i/ili stanova izloženih buci određene razine (Bublić I., 2010.)

Strateška karta buke izrađuje se za vremenska razdoblja ‘dan’, ‘noć’ i ‘dan-večer-noć’. Ona

odražava stanje razina buke u kalendarskoj godini koja prethodi godini izrade strateške

karte buke, te se usklađuju trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavlja svakih

pet godina.

Strateška karta buke sadrži najmanje:


12

• postojeće, prethodno ili predviđeno stanje buke izraženo indikatorom buke, • prekoračenje dopuštenih razina buke, • procijenjeni broj stanova, škola, bolnica i zgrada sličnih namjena u nekom

području koji su izloženi određenim vrijednostima indikatora buke, • procijenjeni broj ljudi na nekom području izloženom buci.

Strateške karte buke prikazuju se javnosti u tiskanom i/ili elektroničkom obliku, grafičkim prikazom ili brojčanim podacima u tablicama (NN 75/09).

2.2.1. Strateška karta buke grada Zagreba

Grad Zagreb je, kao obveznik izrade strateške karte buke naseljenog područja, 2014.

dovršio svoju prvu stratešku kartu buke. Ona obuhvaća stratešku kartu buke cestovnog

prometa, stratešku kartu buke željezničkog prometa, stratešku kartu buke tramvajskog

prometa i stratešku kartu industrijskih pogona i postrojenja te analizu izloženosti stanovništva buci pojedinih izvora buke.

Rezultati sumarne analize izloženosti stanovništva, provedene u okviru izrade Strateške

karte buke grada Zagreba, pokazuju da je više od 40% stanovnika izloženo prekomjernim

razinama buke cestovnog prometa za razdoblje dana, večeri i noći, 7% željezničkog i 6%

tramvajskog prometa, dok je prekomjernim razinama buke industrijskih pogona izložen

statistički gotovo zanemariv broj stanovnika. Takvi podaci ne odudaraju značajno od

europskog prosjeka gradova koji su izradili svoju prvu kartu buke, ali ukazuju na važnost

planiranja i održivog upravljanja prometom, propisivanja prostorno-planskih mjera

zaštite od buke i razmatranja tehničkih rješenja zaštite od buke na samom izvoru buke

(URL 5).

Grafički prikaz strateške karte buke grada Zagreba, odnosno prikaz razreda indikatora

buke po pojedinim izvorima buke, objavljen je na ZG Geoportalu kao jedan od slojeva na

interaktivnoj karti grada Zagreba. Grafički prikaz Strateške karte buke grada Zagreba za cestovni promet u razdoblju Lday prikazan je na slici 4 (URL 6).

Slika 4. Grafički prikaz Strateške karte buke grada Zagreba za cestovni promet (Lday) (URL 6)

https://geoportal.zagreb.hr/karta


13

2.2.2. Strateška karta buke Hrvatskih autocesta

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 153/13, 55/13, 30/09), Hrvatske

autoceste d.o.o. izradile su od 2013. do 2016. godine stratešku kartu buke i akcijski plan

upravljanja bukom cestovnoga prometa za sve dionice autocesta pod svojom nadležnošću

za koje postoji propisana obaveza izrade strateških karata buke i akcijskih planova upravljanja

Ova strateška karte buke izrađena je računalnim metodama proračuna emisije i širenja

zvuka odnosno buke koja je emitiranih od cestovnog prometa kao izvora buke u

geografskom prostoru poznatih karakteristika. Prilikom izrade akustičkog modela

korištene su sve vjerodostojne stručne podloge (brojanja prometa, geodetske snimke,

razne verzije digitalnih modela terena, pokrov terena, trodimenzionalni modeli zgrada,

katastarske podloge, popis stanovništava i sl.) koje su omogućile izradu vjerodostojnog

modela koji je preduvjet za proračun imisijskih razina buke u okolišu autoceste.

U okviru projekta izrađeni su sljedeći dokumenti:

• strateška karta buke cestovnoga prometa za razdoblje noći, odnosno razdoblje dan-večer-noć,

• konfliktna karta buke cestovnoga prometa za razdoblje noć, • scenariji akcijskoga plana upravljanja bukom, • elaborat akcijskoga plana upravljanja bukom (URL 7).

Slika prikazuje dio strateške karte buke izrađene sa strane Hrvatskih autocesta, za

razdoblje Lden u području oko Novske (URL 8).

Slika 5. Strateška karte buke za razdoblje Lden u području oko Novske (URL 8)

http://kartebuke.coin.hr/main.html?map=hac


14

2.3. Konfliktne karte buke Na temelju izrađene strateške karte buke izrađuje se konfliktna karta buke, koja prikazuje

razliku između stanja imisije buke i dopuštenih razina buke, koje su propisane

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04 i NN 46/08).

Konfliktne karte buke daju podatak o tome koliko je stvarna razina buke u nekom dijelu

grada manja ili veća od dopuštene. Iz konfliktnih karata buke zapravo su najuočljiviji problemi vezanu uz preveliku imisiju buke u pojedinim zonama.

Konfliktna karta buke jest razlikovna karta buke koja se izrađuje na temelju izrađene

strateške karte buke, a iz koje je vidljiva razlika između postojećeg i/ili predviđenog

stanja imisije buke i dopuštenih razina buke. Konfliktna karta buke izrađuje se računalnim

metodama, pri čemu se od razina postojećega i/ili predviđenoga stanja imisije buke

oduzimaju dopuštene razine buke (NN 75/09).

Dopuštena razina buke tijekom dana i noći prema pojedinim zonama prikazana je u tablici

2 (NN 145/04 i NN 46/08). Grad se dijeli na zone namjene u kojoj su definirane dopuštene

razine buke tijekom dana i noći:

• zona namijenjena odmoru,oporavku i liječenju, • zona namijenjena samo stanovanju i boravku, • zona mješovite, pretežito stambene namjene, • zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem, • zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi..).

Tablica 2. Dopuštena razina buke tijekom dana i noći prema zonama (NN 145/04 I NN 46/08)

ZONA DOPUŠTENA RAZINA BUKE TIJEKOM DANA

DOPUŠTENA RAZINA BUKE TIJEKOM NOĆI

1 50 dB 40 dB

2 55 dB 40 dB

3 55 dB 45 dB

4 65 dB 50 dB

5 80 dB 80 dB

Na slici 6.prikazan je tumač znakova razine buke za konfliktne karte buke.


15

Slika 6. Tumač znakova razine buke za konfliktne karte buke (URL 2)

2.4. Analiza izloženosti stanovništva buci Nakon što se proračunom utvrde razine buke u području promatranog grada, može se

pristupiti analizi izloženosti stanovništva. Prvo se pomoću statističkih podataka o

populaciji izrađuje model naseljenosti grada, a zatim se na temelju proračunatih razina

buke određuje raspodjela izloženosti stanovništva određenim razinama buke. Prema tim

podatcima dobiva se uvid koliko je stanovnika i u kojoj mjeri izloženo štetnim utjecajima

prevelikih razina buke.

Radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući mjere zaštite od buke, na temelju strateške karte buke i konfliktne karte buke izrađuje se akcijski plan. Osnove za izradu akcijskih planova zaštite od buke su:

• plan mjera zaštite od buke odnosno upravljanja bukom za snižavanje razina buke okoliša (planiranje prometa, planiranje namjene prostora, tehničke mjere na izvorima buke, izbor izvora buke s nižim emisijskim vrijednostima, mjere za smanjenje na putu širenja buke, regulativne i/ili gospodarstvene mjere i sl.),

• strategija provođenja mjera zaštite od buke za snižavanje razina buke okoliša, • procjena troškova za smanjenje buke promatranoga područja, • procjena učinaka za smanjenje buke promatranoga područja, • popis obveznika podmirenja troškova mjera zaštite od buke za snižavanje

razina buke okoliša, i • vremenski plan izvršenja pojedinih aktivnosti tijekom provedbe mjera zaštite

od buke. Strateške karte buke i akcijski planovi sastavni su dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i čine stručnu podlogu za izradu prostornih planova i u postupku strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš. Usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obavezno se obnavljaju svakih pet godina. Izrađene strateške karte buke i doneseni akcijski planovi s pripadajućim rezultatima dostavljaju se Ministarstvu zdravlja i Europskoj komisiji (URL 4).

http://www.zmz.hr/download/karte-buke.pdf


16

3. Zračna luka Zagreb Projekt definiran 2012. podrazumijeva izgradnju novog putničkog terminala zagrebačke

zračne luke (NPT) s dodatnim priključcima na infrastrukturu mreže, prometnom

površinama na kopnu u NPT (pristupne ceste, parkirališta), prometnom površinama na

prijemu NPT-a (platformu, brzi izlaz voznih staza, pristup voznim stazama i područje

odleđivanja), energetska postrojenja, odvodnja i sustav upravljanja otpadnim vodama.

Područje izgradnje novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb je od ukupne površine

1,3 km2, a površina koncesije iznosi oko 3,2 km2. NPT se sastoji od jedne glavne jezgre

terminala (glavna zgrada), koja sadržava glavne objekte na kopnu za domaće i

međunarodne putnike, platforme za domaće i međunarodne putnike, te dvije dvorane sa

putničkim rampama na platformi za odlazni, dolazni prijevoz povezan uz glavni terminal (MZLZ, 2013).

3.1. Faza procjene utjecaja na okoliš U listopadu 2001. institut IGH je organizirao i proveo sastanak s građanima Petina i Mala

Kosnica, za vrijeme rada na studiju procjene utjecaja na okoliš. Građani su bili informirani

o NPT projektu, a njihova je glavna briga bila navedena u vezi negativnih utjecaja koji

dolaze iz zračnog prometa. Zaprimljene su se informacije koristile za daljnji rad studije

procjene utjecaja na okoliš, gdje je u središte pozornosti buka i utjecaj na zdravlje u ta dva

naselja. Nadalje, javna rasprava provedena je u sklopu PUO postupka u skladu sa Zakonom

o zaštiti okoliša u prostorijama Grada Velike Gorice od 9. srpnja do 7. kolovoza 2012. godine (MZLZ, 2013).

Obavijest o javnoj raspravi objavljena je u javnim glasilima, na oglasnim pločama i web

stranicama Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice i Grada Zagreba, uključujući i web

stranicu Ministarstva. Javna prezentacija o studiji utjecaja na okoliš i predloženim

mjerama ublažavanja i praćenja plana održana je 13. srpnja 2012. godine u prostorijama

Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Komentari primljeni tijekom javne rasprave su

razrađeni i odgovoreni. Predstavnici civilne inicijative za iseljenje iz Mala Kosnica i Petina

su zaprimljeni u Zračnu luku Zagreb nakon što je javna rasprava završila, te je dogovoreno

uključivanje daljnjih aktivnosti vezanih uz ublažavanje utjecaja na okoliš. U tablici 3. u

nastavku je pregled različitih očekivanja naselja koja su pružanjem povezana uz pitanje

buke i ostalih utjecaja na okoliš koju bi proizvodila zračna luka Zagreb.

Tablica 3. Faza procjene utjecaja zračne luke Zagreb na okoliš (MZLZ, 2013).

Dionici Tema Plan provedbe

Zagreb Brine se uz moguće probleme vezane uz preopterećenje infrastrukture, smetnje u cestovnom prometu i

okolišne utjecaje

Implementacija EIA odlukei građevinske

dozvole po potrebi

Velika Gorica Brine se uz moguće probleme vezane uz preopterećenje

Implementacija EIA odluke i građevinske

dozvole po potrebi


17

infrastrukture, smetnje u

cestovnom prometu i

okolišne utjecaje

Okruzi Pleso (GO) Brinu se za okolišne

utjecaje

Implementacija EIA odluke na specifičnim akcijama povezanih uz smanjenje buke i zračnog

zagađenja

Lokalni odbor Selnica Brine se za okolišne

utjecaje

Implementacija EIA odluke na specifičnim akcijama povezanih uz smanjenje buke i zračnog

zagađenja

15 građana općine Velika Gorica koji su evidentirani u MOM iz javnog predstavljanja

EIA studija

Opći interes za projekt Implementacija EIA odluke na specifičnim akcijama povezanih uz smanjenje buke i zračnog

zagađenja

Civilna inicijativa za iseljenje iz Male Kosnice i Petine

(NGO)

Brine se za okolišne

utjecaje

Obraćanje dioniku kao član upravnog odbora i dobivanje povratnih informacije o

projektiranju. Česta komunikacija i adresiranje pitanja su

imperativ

U svrhu općeg završetka projekta, MZLZ je razvio nekoliko konzultacijskih aktivnosti s

glavnim dionicima. Održani sastanci su, ovisno o vremenu, informativnih ili opći radni

sastanci za rješavanje operativnih, zakonskih i ekoloških problema (MZLZ, 2013).

3.2. Terminal praćenja buke Sustav stalnog praćenja buke koji je uveden u Zračne luke Zagreb, sastoji se od četiri

fiksnog i jednog prijenosnog mjernog uređaja. Položaji uređaja za mjerenje fiksne buke u

međunarodne zračne luke u Zagrebu (NMT - Buka Monitoring Terminal) su:

• NMT 1 mjere buku u blizini praga 05, • NMT 2 mjere buke u blizini Praga 23, • NMT 3 mjere buke u naselju Obrezina, • NMT 4 Mjere buke u selu Donja Lomnica.

Na slici 7. prikazan je položaj stanica za praćenje buke oko zračne luke Zagreb. Dva fiksna

mjerna uređaja su blizu rubova uzletno-sletne staze 05 i 23.


18

Udaljenost od stanice NMT 1 od ruba uzletno-sletne staze 05 su oko 306 metara,

udaljenost od stanice NMT 2 od ruba uzletno-sletne staze 23 oko 307 metara. Treća i

četvrta postaja su fiksne naprave postavljene na naselje Obrezine i Donja Lomnica.

Prijenosni uređaj ima svoj vlastiti izvor napajanja koji se može prenijeti na bilo koje mjesto oko zračne luke.

Slika 7. Stanice za praćenje buke oko zračne luke Zagreb ( Špoljar G., 2016).

3.2.1. Rezultati mjerenja razine buke za godinu 2014.

Na slici 8. Prikazani su rezultati mjerenja razine buke za godinu 2014. Iz grafa se vidi kako

je lokacija u blizini praga 05 - Terminal 1 praćenja buke (NMT izmjerene razine buke u

blizini položaja Prag 05, gdje se nalazi NMT 1 varira od 59,6 dB do 67,5dB). Lokacija u

blizini praga. 23 - Terminal 2 praćenja buke (NMT 2,1 na mjestima blizu Prag 23 razine

buke bile ispod 65 dB ). Okruženja sela Obrezina -Terminal 3 praćenja buke (NMT 3) na

lokaciji u naselju Obrezina razine buke su ispod 65 dB).Okruženja sela Donja Lomnica -.

Terminal 4 praćenja buke (NMT 4) na području sela Donja Lomnica razine buke bile su ispod 65 dB (Špoljar G., 2016).

Slika 8. Rezultati praćenja buke za godinu 2014 (Špoljar G., 2016).

http://www.zagreb-airport.hr/UserDocsImages/okolis/Noise Level Measurements in 2014 and 2015.pdf


19

3.2.2. Rezultati mjerenja razine buke za godinu 2015.

Slika 9. Prikazuje rezultate mjerenja buke za godinu 2015. Lokacije u blizini praga 05 -

Terminal 1 praćenja buke (NMT 1) izmjerio je razine buke u blizini položaja Prag 05, gdje

se NMT 1. nalazi razlikuju od 61,6 dB do 66,1 dB. Lokacije u blizini praga 23 - Terminal 2

praćenja buke (NMT 2) na lokaciji u blizini Prag 23 razine buke bile su ispod 65 dB.

Okruženja sela Obrezina - Terminal 3 praćenja buke (NMT 3) na lokaciji u selu razine buke

Obrezina su ispod 65 dB. Okruženja sela Donja Lomnica - Terminal 4 praćenja buke (NMT 4) Na području sela Donja Lomnica razine buke bile su ispod 65 dB (Špoljar G.,2016).

Slika 9. Rezultati praćenja buke za godinu 2015 (Špoljar G., 2016).

Lokacije blizu praga 05 - Terminal 1 praćenja buke (NMT1)-najveći porast razine buke

zabilježen je u ožujku 2015. godine za 5,3% .Najveći pad razina buke je snimljen tijekom

studenog 2015. godine za 2,8%. Lokacije u blizini PRAG 23 -Terminal 2 praćenja buke

(NMT 2) -najveći porast razine buke je snimljen u ožujku 2015. i za 0,7% najveće smanjenje razine buke je zabilježen u studenom 2015. za 2,6%.

Okruženja sela Obrezina -Terminal 3 praćenja buke (NMT 3)- najveći porast razine buke

zabilježen je u svibnju 2015. godine za 0,2% .Najveće smanjenje razine buke zabilježen je

tijekom lipnja 2015 za 2,8%. Okruženja sela Donja Lomnica -Terminal 4 praćenja

buke(NMT 4) Najveći porast razine buke zabilježen je u ožujku 2015. godine za 0,1%

Najveće smanjenje razine buke zabilježen je tijekom lipnja. i studeni 2015. godine 2,4%.

Na temelju rezolucije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog planiranja graditeljstva

Republike Hrvatske, od 26. listopada 2010. godine, kojim je IGH tvrtka dobila odobrenje

za provođenje studija utjecaja na okoliš za Zračnu luku Zagreb , navedeno najviša

dopuštena razina buke za svaki Noise Monitoring Terminal (NMT) je 65dB (a) za Lmght i

75 dB (a) za i-dan, večer. Zaključak mjerenja razine buke za svaki Noise Monitoring

Terminal (NMT) tijekom 2014. i 2015. godine je kako slijedi: Najveća vrijednost razine

buke prati između 2014. i 2015. godine od 67,5 dB zabilježen u blizini adrese Prag 05 u

lipnju 2014. godine izmjerena razina buke u odnosu na dopuštene razine buke (65 dB),

veća je za 2,5 dB. Povećana je razina buke rezultat povećanog broja operacija zbog utjecaja

sezonalnosti i različitog rasporeda (IATA zimi i ljeti). Osim toga, daljnja istraživanja

porasta razine buke pokazala su da je povećanje buke bila izravna posljedica operacije MIG 21 vojnih zrakoplova.

http://www.zagreb-airport.hr/UserDocsImages/okolis/Noise Level Measurements in 2014 and 2015.pdf


20

Trenutni terminali nadzora buke (NMTs) mjere razinu buke koji proizvode vojni

zrakoplovi i tako izmjerene vrijednosti su uključene u ukupne mjerne rezultate. Međutim

Zračna luka Zagreb nema utjecaja na vojne zrakoplove ni vojne operacije (Špoljar G.,

2016).

4. i-Scope Najnovija generacija 3D Urban informacijskih modela (UIM) može se koristiti za stvaranje

pametne web usluge na temelju geometrijskih, semantičkih, morfoloških i strukturnih

podataka na razini urbane skale, koji se mogu koristiti od strane jedinica lokalne

samouprave u cilju:

• poboljšanja donošenja odluka o pitanjima vezanih uz urbanističko planiranje, upravljanje gradom, zaštitu okoliša i potrošnje energije na temelju urbanog uzorka i njegove morfologije,

• promicanja inkluzije među različitim korisničkim skupinama (npr stariji ili različito sposobni građani) kroz usluge koje računaju barijere na razini grada,

• uključivanja građana na široj razini da prikupljaju georeferencirane informacije temeljene na lokacijskim uslugama na urbanoj skali.

Na temelju interoperabilnih 3D UIM-a, i-SCOPE pruža otvorenu platformu na vrhu kojeg

razvija u okviru različitih domena, tri usluge „pametnog grada“. Biti će upravljano i

ovjereno u okviru niza gradova Europske unije koje će se aktivno baviti životnim ciklusom

projekta. Usluge će se baviti:

• poboljšanim uključivanjem mobilnosti starijih i različito sposobnih građana kroz precizne usluge za usmjeravanje na razini grada,

• optimizacijom potrošnje energije putem servisa za točnu procjenu solarnog energetskog potencijala na razini zgrade,

• praćenjem okoliša kroz usluge za kartiranje buke u realnom vremenu angažirajući građane na način da djeluju kao distribuirani senzori mjereći buku kroz svoje mobilne telefone (URL 9).

Uspostavljanje veze s drugim projektima, inicijativama i ICT PSP zajedničkih radnih

grupa, smatra se jednim od najvažnijih komponenti strategije razvoja projekta, kao i jedan

od ključnih čimbenika koji utječu na održivost projekta i iskorištavanje rezultata projekta.

Sudjelovanje i-SCOPE grupi aktivnosti je unaprijeđeno kako bi se olakšalo dijeljenje i

razmjena rezultata projekta za ICT PSP portifelj. Cilj je poticati međusobnu suradnju među

projektima u cilju usklađivanja politike i tehnologije na različitim projektima, kako bi se

povećao utjecaj projekata koji su uključeni. Neki od glavnih ciljeva ovih grupnih aktivnosti

su stvaranje bliskih veza s drugim ICT PSP projektima koji pripadaju portfelju pametnih

gradova, povećanje umrežavanja kapaciteta zajednice dionika povezivanjem većeg broja

gradskih uprava koji su uključene u druge ICT PSP projekte, kako bi potvrdili da su svi

zahtjevi i ostali rezultati uspješno i učinkovito rukovani i da ispunjavaju sveukupne ciljeve

ICT PSP okvira. Nadalje, grupiranja aktivnosti nastoje maksimizirati razmjenu znanja

među partnerima, svijest kroz zajedničke otvorene aktivnosti i olakšavanje razmjene najbolje prakse među različitim dionicima (URL 9).


21

4.1. NoiseTube NoiseTube je istraživački projekt koji je započeo 2008. godine na Sony Computer

znanstvenom laboratoriju u Parizu, a trenutno ga održava laboratorij sofverskog jezika na

sveučilištu Vrije u Brusselu. Projekt NoiseTube predlaže uključivanje šire javnosti u

praćenje zagađenja bukom. NoiseTube mobilna aplikacija proširuje trenutačnu upotrebu

mobilnih telefona pretvarajući ih u senzore buke i tim načinom omogućuju građanima

mjerenje izloženosti zvuka u svakodnevnom okruženju. Osim toga, svaki korisnik može

sudjelovati u stvaranju kolektivne karte buke dijeleći geolocirane mjerne podatke s

NoiseTube zajednice. Instaliranjem besplatne aplikacije na svoj smartphone, građani su u

stanju mjeriti razinu buke u dB (A), a označiti dobivena mjerenja (npr. subjektivna razina

muka, izvor zvuka,...). Kod učitavanja na web stranicu (3G, Wi-Fi ili ručno) može se

provjeriti zvuk putanje snimljenih mjerenja na Google kartama (URL 10).

5. Mjerenje buke Da bi se izradila karta potrebno je prikupiti, obraditi, analizirati i na kraju vizualizirati podatke.

Za područje mjerenja buke izabrana su naselja u neposrednoj blizini zračne luke Zagreb:

Velika Kosnica, Mala Kosnica, Petina i Selnica Šćitarjevska, kako bi se ispitao utjecaj zračnog prometa na spomenuta naselja (na slici 10 zaokružena crvenom bojom).

Slika 10. Prikaz odabranih naselja oko zračne luke Zagreb

Mjerenje buke obavljeno je,na uređaju LG G4c, a za mjerenje je korištena aplikacija

NoiseTube. Aplikacija i dodatne informacije dostupne su putem Google Play trgovine .

5.1. Prikupljanje podataka NoiseTube aplikacija je preuzeta na mobitel: LG G4c.s operativnim sustavom Android

(verzija 6.0) Aplikaciju je moguće koristiti na mobilnim uređajima opremljenim GPS-om

te pristupom internetu. Za procesiranja mjerenja potrebno je nekoliko sati do 1 dan, te su

naknadno dostupna na Web-u (u .json i.kml formatu), o čemu je korisnik obaviješten

putem e-maila.

https://www.google.hr/maps/place/Zra%C4%8Dna+luka+Franjo+Tu%C4%91man+Zagreb/@45.7454955,16.0606935,13.81z/data=!4m5!3m4!1s0x47667ee85c7fab29:0x9ef60b3c28e288f6!8m2!3d45.7407504!4d16.0674366

https://play.google.com/store/apps/details?id=net.noisetube&hl=hr

https://www.google.hr/maps/place/Zra%C4%8Dna+luka+Franjo+Tu%C4%91man+Zagreb/@45.7454955,16.0606935,13.81z/data=!4m5!3m4!1s0x47667ee85c7fab29:0x9ef60b3c28e288f6!8m2!3d45.7407504!4d16.0674366


22

Prilikom preuzimanja podataka dobiju se vrijednosti kao što su minimalna, maksimalna

te srednja razina buke koje se mogu iščitati iz grafa na Web-u, prije neposredne obrade i vizualizacije podataka mjerenja (URL 10) (slika 11).

Slika 11. Prikaz preuzimanja podataka sa stranice NoiseTube (URL 10)

Prilikom preuzimanja datoteke dostupan nam je i .kml format, kojeg možemo otvoriti u

Google Earth programu koji omogućuje 3D prikaz Zemljine površine kao što je prikazano

na slici 12.

Slika 12. Prikaz mjerenog područja u programu Google Earth

Google Earth nam nudi mogućnosti kao što su „raspršeni“ prikaz mjerenja kao što je

prikazano na slici 13, a također nudi i mogućnost da saznamo razinu buke (dB(A))

kliknuvši točno na područje koje nas zanima, što je prikazano na slici 14.

http://www.noisetube.net/index.html#&panel1-2


23

Slika 13. Raspršeni prikaz mjerenog područja u programu Google Earth

Slika 14. Prikaz vrijednosti dB(A) klikom na odabrano područje u programu Google Earth

Obrada i vizualizacija podataka u primjerim koji slijede izvršena je programom Quantum GIS,

5.2. Quantum GIS QGIS (ranije poznat i kao "Quantum GIS") je računalna GIS aplikacija otvorenog koda koja

omogućuje vizualizaciju, upravljanje, uređivanje i analiziranje prostornih podataka.

Slično ostalim GIS aplikacijama, QGIS korisnicima omogućuje stvaranje karata s većim

brojem slojeva koji koriste različite projekcije karata. Karte mogu biti sastavljene u različitim formatima i za različite namjene.


24

QGIS omogućuje stvaranje karata koje se sastoje od rasterskih ili vektorskih slojeva.

Vektorski podaci mogu biti pohranjeni kao točke, linije ili poligoni, a podržane su različite vrste rasterskih slika. Program podržava i georeferenciranje (URL 11).

5.2.1. Obrada i vizualizacija podataka u QGIS-u

Za obradu i vizualizaciju podataka korišten je softver: Quantum GIS 3.0. Prvo je trebalo

podatke konvertirati iz .json u .csv format koji ima pripadajuća polja: geografska širina i

duljina, decibeli i vrijeme mjerenja. Za potrebe pretvorbe datoteke u .json format korišten

je online konverter (URL 12). Slika 15. prikazuje uređene podatke mjerenja u MS_Office Excelu prije njihovog učitavanja u QGIS.

Slika 15. Prikaz mjerenja po stupcima u MS_office Excelu

Mjerenje je obavljeno u WGS84 koordinatnom sustavu, stoga na početku da bi mogli

učitati podatke moramo provjeriti je li nam projekt u WGS84 koordinatnom sustavu

(Project/Project Propeties/CRS).

Zatim učitamo tekstualnu datoteka pomoću naredbe Layer/Add Layer/Add Delimited Text Layer te namjestimo parametre onako kako je prikazano na slici 16.


25

Slika 16. Učitavanje tekstualne datoteke u softver QGIS

Dobivena su mjerenja u WGS84 koordinatnom sustavu, te ih je potrebno transformirati u

odgovarajući HTRS96/TM koordinatni sustav kako bi ih mogli preklopiti s DOF-om koji je

također u HTRS96/TM sustavu. DOF učitamo preko naredbe Add Layer WMS/ WMTS.

Stvori nam se novi sloj „DOF“ kojeg u izbornoj traci premjestimo ispod sloja mjerenja da

bi vidjeli preklop DOF-a i mjerenih podataka kao što je prikazano na slici 17.

Slika 17. Preklop DOF-a i mjerenih podataka

Idući korak bio je prikazati buku po mjerenim područjima, prilikom čega je potrebno napraviti vektorsku mrežu kvadrata i spojiti ju s mjerenjem prema lokaciji.


26

Napravljena je mreža kvadrata dimenzija 50m x 50m prikazana na slici 18., a postupak je

ostvaren naredbom Vector/Research Tools/Create Grid, a potom su mjerenja spojena s

područjem što je prikazano na slici 19., a navedeno je napravljeno pomoću naredbe

Vector/Data Management Tools/Join attributes by location.

Slika 18. Vektorska mreža dim50x50

Slika 19. Preklop mreže kvadrata i mjerenja

Nakon preklopa mreže kvadrata i mjerenja, sloj je potrebno klasificirati u razrede prema

granicama buke izražene u dB. Klikom na sloj odabere se Properties, te pod „Symbology“,

graduated vrstu klasifikacije. Slika 20. prikazuje klasifikaciju kvadrata u 5 razreda na

način da je 20-30 dB: plava boja, 31-40 dB: zelena boja, 41-50 dB: žuta boja, 51-60 dB:

narančasta boja i 61-70 dB: crvena boja.


27

Slika 20. Prikaz klasifikacije podataka u QGIS-u

Ispis je iz QGIS-a omogućen pomoću Print Composera. U njemu je dodan sav sadržaj karte

(koordinatna mreža, kazalo, mjerilo,…).

Napravljene su dvije karte koje prikazuju buku za prijepodnevno razdoblje- jedna je u

doba kada se prema službenoj stranici MZLZ očekivao veći broj aviona su sletjeti/uzletjeli,

a druga kad je očekivani broj aviona koji su sletjeti/uzletjeli manji. Slika 21. (URL 13)

prikazuje kako doći do informacije o letovima na stranici MZLZ. Zatim su napravljene još dvije karte za poslijepodnevno razdoblje prema istim kriterijima.

Slika 21. Informacije o letovima na stranici MZLZ (URL 13)

http://www.zagreb-airport.hr/putnici/informacije-o-letovima/odlasci/26


28

Podaci korišteni za izradu karte buke za prijepodnevno razdoblje odnose se na razdoblje

između 8 i 13 sati. U prvoj karti koju prikazuje slika 22., razdoblje mjerenja je od 8 do 10

sati, kada je broj aviona koji je sletio/uzletio bio veći od onih u razdoblju od 11 do 13 sati

koje prikazuje slika 23. Uspoređujući te dvije karte, možemo vidjeti kako je buka veća u

razdoblju od 8 do 10 sati, a osim utjecaja buke zračnog prometa treba se uzeti u obzir i

buka cestovnog prometa, budući da brza cesta u neposrednoj blizini naselja te da ljudi u

to vrijeme većinom odlaze na posao.

Na slikama 23,24 i 25 koje slijede u nastavku korišten je isti tumač znakova, mjerilo 1:13 000 i projekcija HTRS96/TM, stoga su te informacije izostavljene s karte.

Slika 22. Karta buke u prijepodnevnim satima, za vrijeme gušćeg zračnog prometa


29

Slika 23. Karta buke u prijepodnevnim satima, za vrijeme rjeđeg zračnog prometa

Podaci korišteni za izradu karte buke za poslijepodnevno razdoblje odnose se na

razdoblje između 12:30 i 17:30 sati. Na prvoj karti koju prikazuje slika 24., razdoblje

mjerenja je od 12:30 do 14:30 sati, kada je broj aviona koji je sletio/uzletio bio veći od

onih u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati što prikazuje slika 25. Uspoređujući te dvije karte

može se vidjeti kako je buka veća u razdoblju od 12:30 do 14:30 sati, što odgovara

pretpostavci da je veća razina buke za vrijeme gušćeg rasporeda letenja aviona. Za

očekivati bi bilo da će buka biti još veća u razdoblju od 15:20 do 17:30 kada ljudi idu sa

posla prema svojim domovima, ali je dan mjerenja bila nedjelja, koja je za većinu ljudi neradna tako da nije bilo veće buke.


30

Slika 24. Karta buke u poslijepodnevnim satima, za vrijeme gušćeg zračnog prometa


31

Slika 25. Karta buke u poslijepodnevnim satima, za vrijeme rijeđeg zračnog prometa

Najviša buka (80 dB) bila je tijekom lajanja pasa i sl. Za vrijeme letova aviona buka je bila

oko 70 dB što je prilično visoko, te odgovara primjerice neposrednoj blizini tramvaja u

centru grada Zagreba. QGIS nudi i mogućnost izrade histograma iz klasificiranih podataka

buke, što nam omogućuje lakšu interpretaciju dobivenih podataka. Na slikama 26. i 27.

prikazan je histogram klasificiranih mjerenja za gušćeg rasporeda letenja aviona u

prijepodnevnim te u poslijepodnevnim satima.


32

Slika 26. Histogram klasificiranih mjerenja u prijepodnevnim satima

Slika 27. Histogram klasificiranih mjerenja u poslijepodnevnim satima

Prema navedenim histogramima napravljena je tablica kako bi lakše mogli utvrditi u

kojem je dijelu dana razina buke veća. Iz tablice 4. se vidi kako je broj uzoraka žute i

narančaste boje veći u poslijepodnevnim satima, a broj uzoraka crvene boje za 7 uzoraka

veći u prijepodnevnim satima. Također, u poslijepodnevnim satima nema uzorka plave

boje, te je manje uzoraka zelene boje. Iz navedenog se zaključuje kako je razina buke slična

u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima, no veća je filtriranost buke u jutarnjim

satima, a u poslijepodnevnim satima je kontinuirana razina buke od 40-60 dB. Pojedinim

ljudima više smeta nagla promjena frekvencije buke, dok nekima smeta kontinuirano „zujanje“, tako da se ne može sa sigurnošću zaključiti u koje je doba dana razine buke veća.


33

Tablica 4. Usporedba buke prema prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima

5.3. Prikaz buke prema naseljima U svrhu detaljnije analize buke, napravljene su karte buke za naselja: Velika Kosnica, Mala

Kosnica, Petina te Selnica Šćitarjevska. Za svako od spomenutih naselja napravljene su

četiri karte, za četiri različita razdoblja i to u mjerilima 1:5000 za Veliku i Malu Kosnicu,

te 1:3 000 za Petinu i Selnicu Šćitarjevsku. Odabrana su različita mjerila kako bi se što

bolje prikazalo pojedino naselje prema vrsti njegova rasprostiranja. Svaka od karata ima

isti pripadajući tumač znakova.

5.3.1. Karte buke Velike Kosnice

Velika Kosnica je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Nalazi se

u Turopolju, a administrativno je u sastavu grada Velike Gorice. Proteže se na površini od

2,13 km². Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Velika Kosnica ima 770

stanovnika koji žive u 151 domaćinstvu. Gustoća naseljenosti iznosi 362 st./km² (URL 14).

Karte buke Velike Kosnice izrađene su za sljedeća razdoblja:

• za razdoblje od 8 do 10 sati (slika 28.), • za razdoblje od 11 do 13 sati (slika 29.), • za razdoblje od 12:30 do 14:30 sati (slika 30.), • za razdoblje od 15:20 do 17:30 sati (slika 31.).

Prijepodnevni sati Poslijepodnevni sati

1 0

9 4

66 89

49 57

9 2


34

Slika 28. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 8 do 10 sati

Karte na slikama pod brojem 29, 30 i 31 također su prikazane u mjerilu :5000, imaju isti

pripadajući tumač znakova te projekciju HTRS96/TM.

Slika 29. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 11 do 13 sati


35

Slika 30. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 12:30 do 14:30 sati

Slika 31. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 15:20 do 17:30 sati

Slika 32. prikazuje koja je razina buke bila zastupljena u ovisnosti prema razdobljima. Najmanja razine buke bila je za vrijeme najrjeđeg zračnog prometa, odnosno u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati.


36

U to je vrijeme izbrojano najviše srednjih vrijednosti 20-30 dB, čak njih 19 u odnosu na ostala razdoblja kada se srednja vrijednost razine 20-30 dB kreće između 0 i 1. Najveća razine buke bila je za vrijeme najgušćeg zračnog i cestovnog prometa, u razdoblju od 8 do 10 sati. Tada je najviše srednjih vrijednosti razine 51-60 dB te 61-70 dB. Izbrojano je 23 srednjih vrijednosti razine 51-60 dB, te 2 srednjih vrijednosti razine 61-70 dB što je više no u ostalim razdobljima.

Slika 32. Razina buke Velike Kosnice u ovisnosti prema razdobljima

5.3.2. Karte buke Male Kosnice

Mala Kosnica je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Nalazi se

u sastavu grada Velike Gorice u Turopolju. Proteže se na površini od 1,01 km². Prema

posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Mala Kosnica ima 49 stanovnika koji stanuju u 20 kućanstava. Gustoća naseljenosti iznosi 49 st./km² (URL 15).

Karte buke Male Kosnice izrađene su za sljedeća razdoblja:


0 5 10 15 20 25 30 35

Razdoblje od 15:20 do 17:30 sati


Razdoblje od 11 do 13 sati


Razdoblje od 15:20 do17:30 sati


Razdoblje od 11 do 13sati


20-30 dB 19 0 1 1

31-40 dB 17 2 19 4

41-50 dB 13 29 20 17

51-60 dB 4 22 6 23

61-70 dB 0 0 1 2

Velika Kosnica

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB


37

Slika 33. Karta buke Male Kosnice u razdoblju od 8 do 10 sati



Slika 34. Karta buke Male Kosnice u razdoblju od 11 do 13 sati


38

Slika 35. Karta buke Male Kosnice za razdoblje od 12:30 do 14:30 sati

Slika 36. Karta buke Male Kosnice za razdoblje od 15:20 do 17:30 sati

Slika 37. prikazuje koja je razina buke bila zastupljena u ovisnosti prema razdobljima. Najmanja razine buke bila je u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati. U to je vrijeme izbrojano najviše srednjih vrijednosti 20-30 dB i 31-40 dB. Najveća razine buke bila je za vrijeme najgušćeg zračnog i cestovnog prometa, u razdoblju od 8 do 10 sati.


39

Tada je najviše srednjih vrijednosti razine 61-70 dB. Izbrojano je 4 srednjih vrijednosti razine buke 61-70 dB. Prema razini buke, blizu je i razdoblje 12:30 do 14:30 sati, s najvećim brojem srednjih vrijednosti razine buke 41-50 dB, njih 22, te istim brojem srednjih vrijednosti razine buke kao i u radoblju od 8 do 10 sati, njih 16.

Slika 37.Razina buke Male Kosnice u ovisnosti prema razdobljima

5.3.3. Karte buke Petine

Petina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Nalazi se u

Turopolju, a administrativno je u sastavu grada Velike Gorice. Proteže se na površini od

1,84 km². Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Petina ima 213

stanovnika koji žive u 67 domaćinstava. Gustoća naseljenosti iznosi 116 st./km² (URL 16).

Karte buke Petine izrađene su za sljedeća razdoblja:


0 5 10 15 20 25







Razdoblje od 11 do 13 sati Razdoblje od 8 do 10 sati

20-30 dB 6 0 7 0

31-40 dB 17 0 14 0

41-50 dB 8 22 12 18

51-60 dB 4 16 4 16

61-70 dB 2 1 1 4

Mala Kosnica

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB


40

Slika 38. Karta buke Petine u razdoblju od 8 do 10 sati




41

Slika 39. Karta buke Petine u razdoblju od 11 do 13 sati

Slika 40. Karta buke Petine u razdoblju od 12:30 do 14:30 sati


42

Slika 41. Karta buke Petine u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati

Slika 42. prikazuje koja je razina buke u Petini bila zastupljena u ovisnosti prema razdobljima. Najmanja razine buke bila je u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati. U to je vrijeme izbrojano najviše srednjih vrijednosti 20-30 dB i 31-40 dB, njih 11. Najveća razine buke bila je za vrijeme najgušćeg zračnog i cestovnog prometa, u razdoblju od 8 do 10 sati. Tada je najviše srednjih vrijednosti razine 61-70 dB i 51-60 dB. Izbrojano je 12 srednjih vrijednosti razine buke 51-60 dB. Prema razini buke, blizu je i razdoblje 12:30 do 14:30 sati, koje ima za 1 manje srednjih vrijednosti razine buke 51-60 dB, te 41-50 dB od razdoblja od 8 do 10 sati.


43

Slika 42.Razina buke Petine u ovisnosti prema razdobljima

5.3.4. Karte buke Selnice Šćitarjevske

Selnica Šćitarjevska je naseljeno mjesto u sastavu grada Velike Gorice, Zagrebačka

županija, Republika Hrvatska. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u

sastavu stare zagrebačke prigradske općine Velika Gorica. Na popisu stanovništva 2011. godine, Selnica Šćitarjevska je imala 535 stanovnika (URL 17).

Karte buke Selnice Šćitarjevske izrađene su za sljedeća razdoblja:


0 2 4 6 8 10 12 14 16









20-30 dB 11 0 5 0

31-40 dB 11 1 11 0

41-50 dB 3 14 8 15

51-60 dB 1 11 3 12

61-70 dB 0 1 0 1

Petina

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB


44

Slika 43. Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 8 do 10 sati




45

Slika 44. Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 11 do 13 sati

Slika 45. Karta buke Selnice Šćitarjevse u razdoblju od 12:30 do 14:30 sat


46

Slika 46.Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati

Slika 47. prikazuje koja je razina buke bila zastupljena u ovisnosti prema razdobljima.

Najmanja razine buke bila je u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati. U to je vrijeme izbrojano

najviše srednjih vrijednosti 20-30 dB i 31-40 dB, njih 10 i 11. Najveća razine buke bila je

prijepodne, za vrijeme najgušćeg zračnog i cestovnog prometa, u razdoblju od 8 do 10 sati.

Tada je najviše srednjih vrijednosti razine 51-60 dB. Izbrojano je 5 srednjih vrijednosti

razine buke 51-60 dB. Prema razini buke, blizu je i razdoblje od 11 do 13 sati, koje ima

istu srednju vrijednost razine buke 61-70 dB.


47

Slika 47.Razina buke Selnice Šćitarjevske u ovisnosti prema razdobljima

5.4. Analiza dobivenih podataka Da bi se lakše interpretirali grafove iz prethodnih poglavlja koji prikazuju klasifikaciju

buke po pojedinim razdobljima tijekom dana u naseljima, napravljeni su kružni grafikoni.

Ti grafikoni su podijeljeni na vrijednosti od kojih svaka pojedina vrijednost označava

zbroj pojedine klase prema spomenutim razdobljima. Na primjer, ako uzmemo Selnicu

Šćitarjevsku kao naselje i klasu 20-30 dB, iz tablice zbrojimo uzorke prema razdobljima i

u ovom slučaju dobijemo broj 15. To je učinjeno za svaku klasu i svako naselje te je dobiveno:

• kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Velike Kosnice (slika 48.),

• kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Male Kosnice (slika 49.),

• kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Petine (slika 50.), • kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Selnice

Šćitarjevske (slika 51.).

0 5 10 15 20 25









20-30 dB 10 0 5 0

31-40 dB 11 1 9 2

41-50 dB 1 20 9 17

51-60 dB 2 3 1 5

61-70 dB 0 0 1 1

Selnica Šćitarjevska

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB


48

Slika 48. Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Velike Kosnice

Slika 49.Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Male Kosnice

11%

21%

40%

28%

2%

Velika Kosnica

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB

9%

20%

39%

26%

5%

Mala Kosnica

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB


49

Slika 50.Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Petine

Slika 51.Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Selnice Šćitarjevske

Iz kružnih se grafikona može iščitati kako je naselje koje je u najvećoj mjeri kroz četiri

spomenuta razdoblja zastupljeno bukom Mala Kosnica. To je bilo i za pretpostaviti budući

da je njen položaj u neposrednoj blizini uzlazne/silazne piste (slika 10). U Maloj Kosnici

5% srednjih vrijednosti od ukupnog mjerenja iznosi 61-70 dB, što je za 3% više od ostalih

naselja. Također, zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-60 dB u Maloj Kosnici iznosi

66%, što je također više od ostalih naselja. Na drugom mjestu je Velika Kosnica koja se pruža odmah iznad Male Kosnice.

15%

21%

37%

25%

2%

Petina

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB

15%

23%

48%

11%2%

Selnica Šćitarjevska

20-30 dB 31-40 dB 41-50 dB 51-60 dB 61-70 dB


50

U Velikoj je Kosnici zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-60 dB 67%, a veoma blizu ju

po brojkama prati Petina, u kojoj je zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-60 dB 62%.

Naposlijetku ostaje još Selnica Šćitarjevska, čiji je zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-

60 dB 59%.

5.5. Usporedba aplikacije i zvukomjera Budući da je aplikacija za prikupljanje samih podataka buke besplatna ne može se

očekivati baš velika točnost iste. Kako bi se što vjernije prikazalo kolika bi se točnost

mogla očekivati u spomenutim mjerenjima buke, napravljena je usporedba aplikacije i

zvukomjera. Zvukomjer je, za potrebe pisanja diplomskog rada, posudila neprofitna

Udruga građana za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja: „Želim miran život“ (URL 18).

Temeljni su ciljevi Udruge zaštita okoliša i prirode, te promicanje održivog razvoja Republike Hrvatske.

Posebna je pozornost i djelovanje Udruge usmjerena na zaštitu okoliša od zvučnog

onečišćenja i općenito problema buke. Na njihovoj službenoj stranici navode kako imaju

zvukomjere koji su besplatni za posudbu, te potiču građane da se uključe u njihovu inicijativu.

Za potrebe usporedbe točnosti između zvukomjera i aplikacije, korišten je zvukomjer tipa Volcraft SL-100 (slike 52. i 53.)

Slika 52.Usporedba zvukomjera i aplikacije Slika 53.Usporedba zvukomjera i aplikacije


51

Njegove su značajke:

• Mjerno područje 30 do 130 dB A/C, • Preciznost ± 2 dB (1 kHz), • Zadovoljava standard EN 60651 klasa 3.

Ovaj zvukomjer mjeri buku u realnom vremenu, te nije moguće dobiti mjerene podatke

na mail, kao što je slučaj s aplikacijom. Kako bi se dokazalo kolika je razlika u mjerenju

između zvukomjera i aplikacija, korišten je fotoaparat kojim je zabilježena vrijednost

mjerenja zvukomjera i aplikacije u istom trenutku, što je prikazano na slikama 52. i 53.

Usporedba je napravljena u centru Zaprešića, pokraj ulice bana Josipa Jelačića, za vrijeme

sunčanog razdoblja. Napravljeno je nekoliko uzastopnih fotografija, te je na svakoj razina

buke koju prikazuje zvukomjer za 9-15 dB veća od one koju prikazuje aplikacija. Na slici

52.je razlika između mjerenih decibela 14,1 dB, a na slici 53. Razlika iznosi 9,8 dB. Ako se

uzme u obzir da je preciznost zvukomjera ± 2 dB, zaključuje se kako su sva mjerenja

obavljena besplatnom aplikacijom za barem 8 dB veća. Takav rezultat pokazuje kako se

pomoću aplikacije mogu dobiti zadovoljavajući i pouzdani rezultati, ukoliko se isti ne

koriste u službene svrhe. Osim što je aplikacija veoma jednostavna i uz pomoću nje su

uspješno izmjerni podaci buke, nudi i mogućnost naknadnog dohvaćanja podataka na e-

mail, što je velika prednost u odnosu na ovu vrstu zvukomjera.


52

6. Zaključak Buka je svakodnevni čimbenik okoliša koji djeluje stresogeno, a na koji čovjek nema sposobnosti privikavanja. Može djelovati vrlo ometajuće i odvlačiti pozornost od rada za koji je potrebna povećana koncentracija. U ekstremnim slučajevima može rezultirati i fizičkim poremećajima. U Europi je 40% stanovništva izloženo buci cestovnog prometa intenziteta iznad 55 dB(A) tijekom dana, a čak 20% je izloženo razini buke koja prelazi 65dB(A). Te razine buke smatraju se nedopustivim za dugotrajnu izloženost stanovništva. Postoji niz kriterija razina buke obzirom na djelovanje na čovjeka koji su jedinstveni u tome da buka od 60 dB(A)-90 dB(A) može izazvati ozbiljne psihološke i neurovegetativne smetnje. Fokus diplomskog rada bio je istražiti postoji li korelacija između frekvenosti letova u odnosu na kvalitetu života okolnih stanovnika. Prema istraživanjima ovog diplomskog rada, kvaliteta života okolnih naselja uistinu jest umanjena. Stanovnici tvrde kako su se navikli na takve uvjete, te da avione skoro pa više ni ne primjećuju, što ne mora značiti kako je to u redu. Najviša buka (80 dB) bila je tijekom lajanja pasa i sl. Za vrijeme letova aviona buka je bila oko 70 dB što je prilično visoko, te odgovara primjerice neposrednoj blizini tramvaja u centru grada Zagreba. Uspoređujući karte prema razdobljima tijekom dana, zaključuje se kako je razina buke slična u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima, no veća je filtriranost buke u jutarnjim satima, a u poslijepodnevnim satima je kontinuirana razina buke od 40-60 dB. Pojedinim ljudima više smeta nagla promjena frekvencije buke, dok nekima smeta kontinuirano „zujanje“, tako da se ne može sa sigurnošću zaključiti u koje je doba dana razine buke veća. U svrhu detaljnije analize buke, napravljene su karte buke za naselja: Velika Kosnica, Mala Kosnica, Petina te Selnica Šćitarjevska. Prema grafovima, ali i subjektivnom doživljaju tijekom mjerenja buke, naselje koje je u najvećoj mjeri zahvaćeno bukom je Mala Kosnica koja je najbliža uzlaznoj/silaznoj pisti. U Maloj Kosnici 5% srednjih vrijednosti od ukupnog mjerenja iznosi 61-70 dB, što je za 3% više od ostalih naselja. Također, zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-60 dB u Maloj Kosnici iznosi 66%, što je također više od ostalih naselja. Na drugom mjestu je Velika Kosnica koja se pruža odmah iznad Male Kosnice. U Velikoj je Kosnici zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-60 dB 67%, a veoma blizu ju po brojkama prati Petina, u kojoj je zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-60 dB 62%. Naposlijetku ostaje još Selnica Šćitarjevska, čiji je zbroj srednjih vrijednosti 41-50 dB i 51-60 dB 59%. Mjerenja su pokazala da je buka pojedinih aviona bila veća od 70 dB, a prema propisima ona nebi smjela iznositi više od 65 dB. Bitno je spomenuti kako stanovnicima najviše smeta buka koja je izravna posljedica operacije MIG 21 vojnih zrakoplova; međutim Zračna luka Zagreb nema utjecaja na vojne zrakoplove ni vojne operacije. Buka je neizbježni dio svakodnevnog života i bilo bi nerealno očekivati potpunu eliminaciju iste. Društvo postaje sve svjesnije njezine štetnosti i radi na njenom otklanjanju ili smanjivanju. Zaštita od buke obuhvaća niz različitih koordiniranih postupaka radi postizanja prihvatljivog stanja buke u radnom i životnom okolišu. Uspješna zaštita od buke obično je vrlo složena zadaća i za nju ne postoji univerzalni recept. Karte buke jednoznačno određuju ukupnu izloženost populacije buci uzrokovanoj cjelokupnom ljudskom aktivnošću, te daju uvid u probleme upravljanja bukom kao i jasnu, nedvosmislenu i lako čitljivu sliku tih problema. Usprkos tome što rezultati dobiveni volonterski ne mogu biti u rangu s onima dobivenih od obučenih profesionalaca, oni predstavljaju dramatičnu inovaciju koja ima učinak na cjelokupno društvo. Svaki korisnik može sudjelovati u stvaranju kolektivne karte buke dijeleći geolocirane mjerne podatke izloženosti zvuka u svakodnevnom okruženju.


53

Rezultati su pokazali kako je aplikacija NoiseTube jednostavna za rukovanje, te da ima zadovoljavajuću točnost. Podaci dobiveni volonterski mogu pomoći građanima koje muči problem buke, ali ne znaju kome se obratiti, tako da je krajnja vrijednost za korisnike veća ne samo u funkcionalnom već i u društveno-etničkom smislu.


54

7. Literatura

Bublić, I.(2010): Izrada strateške karte buke kao dio sustava upravljanja bukom okoliša u naseljenim područjima, Brodarski institut d.o.o., Zagreb.

Direktiva 2002/49/EC: Utjecaj buke na okoliš, Službeni glasnik Europske unije (link)

Đuras, R. (2000): Buka i šum, Fakultet elektrotehnike i računarstva- Zavod za primjenjenu

matematiku- Računarske znanosti, Zagreb.

MZLZ (2013): Stakeholders Engagement Plan, Međunarodna zračna luka Zagreb, Zagreb

NN (75/09 i 60/16.): Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova

te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke, Narodne novine, Službeni glasnik

Republike Hrvatske.

NN (46/08): Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu,Narodne novine, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

NN (145/04): Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade

i borave, Narodne novine, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

Resanović, B., Vranjković M., Orsag Z. (2011): Buka okoliša - javnozdravstveni problem, Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Br. 28, Vol. 7, Zagreb.

Stojnić, Lj., Klarić J. (2009): Odluka o dozvoljenom prekoračenju najviše dopuštene razine

buke za noć na otvorenim prostorima grada Rijeka na kojima se pružaju ugostiteljske

usluge - nacrt prijedloga, Rijeka.

Špoljar, G.(2016.): Summary of Noise Level Measurements in 2014 and 2015 at Zagreb International Airport, Zagreb.

Trotić, R. (2005) Kirurška terapija nagluhosti i gluhoće. Stručni skup „Buka i zdravlje“, Zagreb, knjiga sažetaka, 19-20.

7.1. Popis korištenih internetskih izvora

URL 1: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

http://www.mzoip.hr/doc/zastita_od_buke__1.pdf , (10.04.2018.)

URL 2: Zvuk i okoliš, http://www.zmz.hr/download/karte-buke.pdf, (20.05.2018.)

URL 3: National Public Radio, Inc (US), https://www.npr.org/sections/thetwo-

way/2017/03/23/521227214/how-noisy-is-your-neighborhood-now-theres-a-map-

for-that?t=1530437691437, (10.04.2018.)

URL 4: Časopis Nosie Mapping, https://www.degruyter.com/view/j/noise, (15.04.2018.)

URL 5: Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, http://www.eko.zagreb.hr/print.aspx?id=2314, (12.04.2018.)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32002L0049

http://www.mzoip.hr/doc/zastita_od_buke__1.pdf

http://www.zmz.hr/download/karte-buke.pdf




https://www.degruyter.com/view/j/noise

http://www.eko.zagreb.hr/print.aspx?id=2314


55

URL 6: Geoportal ZIPP-a, https://geoportal.zagreb.hr/karta, (12.04.2018.)

URL 7: Hrvatske autoceste d.o.o., http://hac.hr/hr/drustvena-odgovornost/zastita-od-buke, (12.04.2018.)

URL 8: Karta buke hrvatskih autocesta, http://kartebuke.coin.hr/main.html?map=hac,

(12.04.2018.)

URL 9. i-Scope projekt, http://www.iscopeproject.net/about/abstract, (31.1.2017.)

URL 10. NoiseTube aplikacija http://www.noisetube.net/index.html#&panel1-2,

(30.02.2017.)

URL 11: QGIS, https://hr.wikipedia.org/wiki/QGIS, (30.01.2017.)

URL 12: ONLINE KONVERTER, https://konklone.io/json/, (30.01.2017.) URL 13: Informacije o letovima: MZLZ, http://www.zagreb-airport.hr/putnici/informacije-o-

letovima/odlasci/26, (20.05.2018.) URL 14: Velika Kosnica, https://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Kosnica, (20.05.2018.)

URL 15: Mala Kosnica, https://hr.wikipedia.org/wiki/Mala_Kosnica, (20.05.2018.)

URL 16: Petina, https://hr.wikipedia.org/wiki/Petina, (20.05.2018.)

URL 17: Selnica, https://bs.wikipedia.org/wiki/Selnica_%C5%A0%C4%87itarjevska,

(20.05.2018.)

URL 18: UDRUGA „ŽMŽ“, http://www.zmz.hr/, (20.05.2018.)

https://geoportal.zagreb.hr/karta

http://hac.hr/hr/drustvena-odgovornost/zastita-od-buke

http://hac.hr/hr/drustvena-odgovornost/zastita-od-buke

http://kartebuke.coin.hr/main.html?map=hac

http://www.iscopeproject.net/about/abstract

http://www.noisetube.net/index.html#&panel1-2,

http://www.noisetube.net/index.html#&panel1-2,

https://hr.wikipedia.org/wiki/QGIS

https://konklone.io/json/



https://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Kosnica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mala_Kosnica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Petina

https://bs.wikipedia.org/wiki/Selnica_%C5%A0%C4%87itarjevska

http://www.zmz.hr/


56

7.2. Popis slika Slika 1. Tumač znakova razine buke za općenite karte buke (URL 2).......................................................... 9

Slika 2. Interaktivna karta buke SAD-a (URL 3) ................................................................................................. 10

Slika 3. Karta buke Los Angelesa (URL 3) ............................................................................................................. 10

Slika 4. Grafički prikaz Strateške karte buke grada Zagreba za cestovni promet (Lday) (URL 6) 12

Slika 5. Strateška karte buke za razdoblje Lden u području oko Novske (URL 8) ............................... 13

Slika 6. Tumač znakova razine buke za konfliktne karte buke (URL 2) ................................................... 15

Slika 7. Stanice za praćenje buke oko zračne luke Zagreb ( Špoljar G., 2016). ...................................... 18

Slika 8. Rezultati praćenja buke za godinu 2014 (Špoljar G., 2016). ........................................................ 18

Slika 9. Rezultati praćenja buke za godinu 2015 (Špoljar G., 2016). ......................................................... 19

Slika 10. Prikaz odabranih naselja oko zračne luke Zagreb .......................................................................... 21

Slika 11. Prikaz preuzimanja podataka sa stranice NoiseTube (URL 10)................................................ 22

Slika 12. Prikaz mjerenog područja u programu Google Earth .................................................................... 22

Slika 13. Raspršeni prikaz mjerenog područja u programu Google Earth .............................................. 23

Slika 14. Prikaz vrijednosti dB(A) klikom na odabrano područje u programu Google Earth ........ 23

Slika 15. Prikaz mjerenja po stupcima u MS_office Excelu ............................................................................ 24

Slika 16. Učitavanje tekstualne datoteke u softver QGIS ................................................................................ 25

Slika 17. Preklop DOF-a i mjerenih podataka ...................................................................................................... 25

Slika 18. Vektorska mreža dim50x50 ..................................................................................................................... 26

Slika 19. Preklop mreže kvadrata i mjerenja ....................................................................................................... 26

Slika 20. Prikaz klasifikacije podataka u QGIS-u ................................................................................................ 27

Slika 21. Informacije o letovima na stranici MZLZ (URL 13) ........................................................................ 27

Slika 22. Karta buke u prijepodnevnim satima, za vrijeme gušćeg zračnog prometa ........................ 28

Slika 23. Karta buke u prijepodnevnim satima, za vrijeme rjeđeg zračnog prometa ......................... 29

Slika 24. Karta buke u poslijepodnevnim satima, za vrijeme gušćeg zračnog prometa .................... 30

Slika 25. Karta buke u poslijepodnevnim satima, za vrijeme rijeđeg zračnog prometa .................... 31

Slika 26. Histogram klasificiranih mjerenja u prijepodnevnim satima .................................................... 32

Slika 27. Histogram klasificiranih mjerenja u poslijepodnevnim satima ................................................ 32

Slika 28. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 8 do 10 sati ............................................................... 34

Slika 29. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 11 do 13 sati ............................................................ 34

Slika 30. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 12:30 do 14:30 sati ............................................... 35

Slika 31. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 15:20 do 17:30 sati ............................................... 35

Slika 32. Razina buke Velike Kosnice u ovisnosti prema razdobljima ...................................................... 36

Slika 33. Karta buke Male Kosnice u razdoblju od 8 do 10 sati.................................................................... 37

Slika 34. Karta buke Male Kosnice u razdoblju od 11 do 13 sati ................................................................. 37

Slika 35. Karta buke Male Kosnice za razdoblje od 12:30 do 14:30 sati .................................................. 38

Slika 36. Karta buke Male Kosnice za razdoblje od 15:20 do 17:30 sati .................................................. 38

Slika 37.Razina buke Male Kosnice u ovisnosti prema razdobljima .......................................................... 39

Slika 38. Karta buke Petine u razdoblju od 8 do 10 sati .................................................................................. 40

Slika 39. Karta buke Petine u razdoblju od 11 do 13 sati ............................................................................... 41

Slika 40. Karta buke Petine u razdoblju od 12:30 do 14:30 sati .................................................................. 41 Slika 41. Karta buke Petine u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati .................................................................. 42

Slika 42.Razina buke Petine u ovisnosti prema razdobljima ........................................................................ 43

Slika 43. Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 8 do 10 sati ...................................................... 44

Slika 44. Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 11 do 13 sati .................................................... 45

Slika 45. Karta buke Selnice Šćitarjevse u razdoblju od 12:30 do 14:30 sat .......................................... 45

Slika 46.Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati ....................................... 46

Slika 47.Razina buke Selnice Šćitarjevske u ovisnosti prema razdobljima ............................................. 47

Slika 48. Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Velike Kosnice .................... 48

Slika 49.Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Male Kosnice ........................ 48


57

Slika 50.Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Petine ...................................... 49

Slika 51.Kružni isječak koji prikazuje klase srednjih vrijednosti buke Selnice Šćitarjevske ........... 49

Slika 52.Usporedba zvukomjera i aplikacije ........................................................................................................ 50

Slika 53.Usporedba zvukomjera i aplikacije ........................................................................................................ 50

7.3. Popis tablica

Tablica 1. Maksimalni nivo buke u odnosu na okolinu (Đuras 2000) .......................................................... 2

Tablica 2. Dopuštena razina buke tijekom dana i noći prema zonama (NN 145/04 I NN 46/08) 14

Tablica 3. Faza procjene utjecaja zračne luke Zagreb na okoliš (MZLZ, 2013). .................................... 16

Tablica 4. Usporedba buke prema prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima .................................. 33

7.4. Prilozi

Prilog 1. Karta buke u prijepodnevnim satima, za vrijeme gušćeg zračnog prometa Prilog 2. Karta buke u prijepodnevnim satima, za vrijeme rijeđeg zračnog prometa Prilog 3. Karta buke u poslijepodnevnim satima, za vrijeme gušćeg zračnog prometa Prilog 4. Karta buke u poslijepodnevnim satima, za vrijeme rijeđeg zračnog prometa Prilog 5. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 8 do 10 sati Prilog 6. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 11 do 13 sati Prilog 7. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 12:30 do 14:30 sati Prilog 8. Karta buke Velike Kosnice za razdoblje od 15:20 do 17:30 sati Prilog 9. Karta buke Male Kosnice u razdoblju od 8 do 10 sati Prilog 10. Karta buke Male Kosnice u razdoblju od 11 do 13 sati Prilog 11. Karta buke Male Kosnice za razdoblje od 12:30 do 14:30 sati Prilog 12. Karta buke Male Kosnice za razdoblje od 15:20 do 17:30 sati Prilog 13. Karta buke Petine u razdoblju od 8 do 10 sati Prilog 14. Karta buke Petine u razdoblju od 11 do 13 sati Prilog 15. Karta buke Petine u razdoblju od 12:30 do 14:30 sati Prilog 16. Karta buke Petine u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati Prilog 17. Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 8 do 10 sati Prilog 18. Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 11 do 13 sati Prilog 19. Karta buke Selnice Šćitarjevse u razdoblju od 12:30 do 14:30 sati Prilog 20.Karta buke Selnice Šćitarjevske u razdoblju od 15:20 do 17:30 sati


58


59


60


61


62


63


64


65


66


67


68


69


70


71


72


73


74


75


76


77

Documents

UTJECAJ ZRAČNE LUKE ZAGREB NA ŽIVOTNE UVJETE OKOLNIH … · prometa može negativno utjecati na akademske uspjehe djece, njihovo ponašanje i sposobnost koncentracije. Istraživači