4
UVOD U DELPHI Delphi definicija Borland DELPHI je programski jezik visokog nivoa, koji omogućava pisanje kako strukturnih, tako i objektno orijentisanih aplikacija za Windows i Linuks. Delphi je baziran na objektnom paskalu (Object Pascal), ali danas je on daleko više od paskala sa umetnutim objektnim dizajnom. Istorijat Struktura Paskala kao jezika je u mnogome je vezana za Algol, koji je bio prvi jezik višeg nivoa sa jasno definisanom strukturom i jasno čitljivom sintaksom. Kasnih šesdesetih napravljen je naslednik Algol-a koji je predložio profesor Niklaus Wirth. Taj naslednik se zvao Paskal (i još uvek se zove) i zvanično je predstavljen 1971. Prava primena Paskala je ostvarena 1973 godine sa nekim malim izmenama u izvornoj definiciji. Mnoge osobine Paskala potiču od drugih programskih jezika kao što su Algol, Cobol, PL1. Na primer, Paskal je omogućio primenu korisnički kreiranih tipova podataka, za razliku od Algol-a koji je imao samo stritkno definisane tipove podataka. Paskal, takođe podržava i primenu dinamičkih struktura podataka, odnosno struktura podataka koje se menjaju u skladu sa radom programa. Borland Pascal i Delphi Borland je 1983 godine napravio svoje prvo razvojno okruženje za Paskal – Turbo Pascal 1.0. Glavna prednost u odnosu na linijske kompajlere je u tome što je moglo da se izvrši dinamička kontrola grešaka, bilo je mnogo lakše sagledati kod u celini, itd. 1995 godine Borland je napravio DELPHI, naslednik Paskala, čime je od Paskala napravljen pravi vizuelni programski jezik.

Uvod u Delphi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Uvod u Delphi

Citation preview

Page 1: Uvod u Delphi

UVOD U DELPHI

Delphi definicija

Borland DELPHI je programski jezik visokog nivoa, koji omogućava pisanje kako strukturnih, tako i objektno orijentisanih aplikacija za Windows i Linuks. Delphi je baziran na objektnom paskalu (Object Pascal), ali danas je on daleko više od paskala sa umetnutim objektnim dizajnom.

Istorijat

Struktura Paskala kao jezika je u mnogome je vezana za Algol, koji je bio prvi jezik višeg nivoa sa jasno definisanom strukturom i jasno čitljivom sintaksom. Kasnih šesdesetih napravljen je naslednik Algol-a koji je predložio profesor Niklaus Wirth. Taj naslednik se zvao Paskal (i još uvek se zove) i zvanično je predstavljen 1971. Prava primena Paskala je ostvarena 1973 godine sa nekim malim izmenama u izvornoj definiciji. Mnoge osobine Paskala potiču od drugih programskih jezika kao što su Algol, Cobol, PL1. Na primer, Paskal je omogućio primenu korisnički kreiranih tipova podataka, za razliku od Algol-a koji je imao samo stritkno definisane tipove podataka. Paskal, takođe podržava i primenu dinamičkih struktura podataka, odnosno struktura podataka koje se menjaju u skladu sa radom programa.

Borland Pascal i Delphi

Borland je 1983 godine napravio svoje prvo razvojno okruženje za Paskal – Turbo Pascal 1.0. Glavna prednost u odnosu na linijske kompajlere je u tome što je moglo da se izvrši dinamička kontrola grešaka, bilo je mnogo lakše sagledati kod u celini, itd. 1995 godine Borland je napravio DELPHI, naslednik Paskala, čime je od Paskala napravljen pravi vizuelni programski jezik.Anders Hejlsberg (glavni Borlandov Softver Arhitekta)je od Paskala napravio Delphi kao objektno-orijentisani jezik, sa kompletnim vizuelnim razvojnim okruženjem i mogućnostima konekcije sa bazama podataka.

Istorija Delphi-ja

1995 – Prva verzija Delphi-ja (Delphi 1)je omogućila objektno orijentisano programiranje, primenu formi kao integraciju sa Windows okruženjem, vezu sa bazama podataka, kompajler.

1996 – Druga verzija Delphi-ja je donela pun WIN32 kompajler (puna podrška za Windows 95), OLE komponentu, podršku za velike stringove (long String), nasleđivanje formi,itd.

1997 – Treća verzija Delphi-ja (Delphi 3) je donela tehnologiju code insight, DLL obradu, integraciju sa COM objektima kroy interfejse, itd.

Page 2: Uvod u Delphi

1998 – Četvrta verzija Delphi-ja (Delphi 4) je donela dinamičke nizove, preklapanje metoda, podršku za Windows 98,itd.

1999 – Delphi 5 je dodao podršku za različita okruženja za desktop aplikacije, koncept frejmova, podršku za XML, dodat ADO za baze,itd.

2000 – Delphi 6 je doneo podršku za Web servise kao osnove biznis poslovanja na internetu. Takođe je dodata podrška za unakrsno kompajliranje kako za Windows, tako i za Linux.2001 – Delphi 7 je doneo preko potrebnu integraciju sa Microsoft .Net tehnologijama.

2002 – Delphi 8 predstavlja jednu od najvažnijih verzija Delphi-ja, koja unapređuje VCL (Visual Component library) komponente i CLX (Component Library for Cross platform ) komponente, kompajler, deo za dizajn, itd.

2005 – Delphi 2005 (kao deo Borland Developer Studio 2006) . Podrška za Delphi for .Net, Delphi for WIN32 i C#.

2006 – Delphi 2006 dodaje kompletnu RAD (Rapid Application Develompent) podršku za C++, C# .

Kao dodatak komercijalnoj verziji, Borland Developer Studio 2006 pojavljuju se nekomercijalne verzije Delphi razvojnog okruženja, a to su: Turbo Delphi 2006 za WIN32 i .NET aplikacije.

Danas postoji verzija Delphi 2007 , koja dodatno unapređuje postojeće komponente, sa dodatkom nekih elemenata vezanih za programiranje u Vista okruženju, podršku za WEB 2.0 (Ajax), podrška za najnoviju verziju SQL-a,...

Borland Delphi verzije

Postoje različite vrste proizvoda a to su:

Borland Developer Studio 2006 ili BDS 2006– Kompletno razvojno okruženje za kreiranje Delphi aplikacija, C++ aplikacija, C# aplikacija.

Delphi 2006 – Samo drugi naziv za BDS 2006 jer mnogi programeri BDS 2006 zovu samo Delphi 2006.

Delphi 2007 for Win32 – Podrška za Vistu , Ajax, XML 1.1 Turbo – Namenjen programiranju u isključivo jednom jeziku (Turbo Delphi,

Turbo C++) za razliku od BDS-a koji je kompletno razvojno okruženje..

Svaki od ovih IDE-a ima svoje verzije tako da na primer BDS 2006 dolazi u tri verzije: Professional, Enterprise i Architect.

Professional – Namenjen za individualne programere, manje firme koje kreiraju desktop i web aplikacije sa lokalnom konekcijom ka bazama podataka:

o RAD (Rapid Application Develompent) podrška za Delphi, C++, C#o Vizuelni klijent i web razvoj

Page 3: Uvod u Delphi

o Konekcija sa bazama podataka: dBase, InterBase, Paradox, ADO, MySQL,...

o WIN32, Microsoft .NET, i ASP.NET podrška

Enterprise – Namenjen za srednje – velike kompanije koje razvijaju biznis softver sa potrebom za visokim performansama u radu sa bazama podataka.Enterprise verija sadrži sve što i profesionalna verzija sa dodatkom naprednog web razvoja: aplikacije u više nivoa, konekcija sa serverima baza podataka, komunikacija rada u timu (simultani rad),itd. U odnosu na professional verziju dodate su još:

o IntraWeb RAD razvoj web aplikacijao Borland StarTeam Standard Edition

Architect verzija obuhvata sve što i Enterprise verzija sa dodatkom:o Punog ECO III okruženja ( ECO - Enterprise Core Objects).o Kreiranje dijagrama stanja,...

Verzija Delphi 2007 postoji u obliku Delphi 2007 for WIN32 koji dolazi u dve verzije: Professional – Podržaba rad individualnih programera koji programiraju za

Windows XP, Vistu, korišćenje web 2.0 tehnologija (Ajax). Enterprise – Sve što i Professional uz podršku za Enterprise SQL baze (Oracle,

MS SQL server 2002 – 2005, IBM DB2, ...), kao i podršku za UML, XML 1.1 , šablone dizajna (design Patterns), generaciju dokumentata,...

Turbo Delphi dolazi u dve verzije: Explorer (besplatna verzija koja se ovde radi) i Professional verzija.

Explorer – Je besplatna sve u jednom verzija koja omogućava kreiranje kako WIN32, tako i NET aplikacija. Poseduje preko 200 prevuci i pusti komponenti koje se mogu koristiti za razvoj aplikacija. URL: http://www.turboexplorer.com/, URL za prevlačenje http://www.codegear.com/downloads/free/turbo

Professional – Verzija u kojoj se mogu dodavati komponente napravljene od strane drugih proizvođača. Poboljšana podrška za web razvoj. Mnogo korisnih primera, refaktoring,...