Uvod u Dijalektologiju HJ

qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvbnmq

wertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvbnmqw

ertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvbnmqwer

tzuiopšđasdfghjklčćžyxcvbnmqwertz

uiopšđasdfghjklčćžyxcvbnmqwertzui

opšđasdfghjklčćžyxcvbnmqwertzuiop

šđasdfghjklčćžyxcvbnmqwertzuiopšđ

asdfghjklčćžyxcvbnmqwertzuiopšđas

dfghjklčćžyxcvbnmqwertzuiopšđasdf

ghjklčćžyxcvbnmqwertzuiopšđasdfgh

jklčćžyxcvbnmqwertzuiopšđasdfghjkl

Uvod u dijalektologiju HJ

Analiza tekstova

28.1.2013.

Iva Rupčić

GOSPOĐI PLEMENITOJ

gospođi:gospoji - afrikat /Ʒ/ je rezultat jotacije fonema /d/ pri primarnoj jotaciji skupine /dį/, alijetet

san:sam - fonetska neutralizacija dočetnog m>n >adrijatizam

u:v:va - prijedlog u, alteritet

mlađe:mlaje - afrikat /Ʒ/ je rezultat jotacije fonema /d/ pri primarnoj jotaciji skupine /dį/, alijetet

mada:iako - leksička razlikovnost

neki:nekih - redukcija fonema /h/ na dočetku riječi, alteritet

mlađe:mlaje - afrikat /Ʒ/ je rezultat jotacije fonema /d/ pri primarnoj jotaciji skupine /dį/, alijetet

dite:dijete:dete - ikavski refleks jata, alteritet

dičina:djeca - leksička razlikovnost, ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

naiđe- alijetet đ

što:ča:kaj - uporaba upitno-odnosne zamjenice za neživo što/šta, alijetet

vodali:vodili

medvida:medvjeda:medveda - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

ko:tko - redukcija t

medvid:medvjed:medved - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

u:v:va - prijedlog u, alteritet

tanca:pleše - leksička razlikovnost

svak:svaki:saki - razvoj skupine vəsə > vs > sv, alteritet

ništo:nešto:nešta - složena neodređena zamjenica za neživo, alijetet

prid:pred - ikavski refleks jata, alteritet

dinar:novac - leksička razlikovnost

kake:kakve

'rane:hrane - redukcija fonema /h/ na početku riječi, alteritet

dičinu:djecu - leksička razlikovnost, ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

minjača:mjenjača:menjača - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka, G mn. alijetet

minjali:mjenjali:menjali - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

'ranu:hranu - redukcija fonema /h/ na početku riječi, alteritet

u:v - prijedlog u, alteritet

uvik:uvijek:uvek:vavik - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka,prijedlog u

u:v - prijedlog u, alteritet

litinon:ljetinom - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka, fonetska neutralizacija dočetnog m>n >adrijatizam

jin:njima - protetsko j, adrijatizam

uvik:uvijek:uvek:vavik - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka,prijedlog u

zeru:malo - leksička razlikovnost

krunpira:krumpira

znan:znam - adrijatizam

sićan:sjećam:sećam - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka, fonetska neutralizacija dočetnog m>n >adrijatizam

j' - okrnjeno 3.l.jd. prezenta glagola biti, arealna značajka

ka:kao - sažimanje

mliko:mlijeko:mleko - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

ka:kao - sažimanje

razminu:razmjenu:razmenu - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

štogod:štagod:čagod:kajgod - složena neodređena zamjenica za neživo, alijetet

izprose:isprose - neprovedeno jednačenje po zvučnosti

za'vale:zahvale - redukcija fonema /h/ unutar riječi, alteritet

sićan:sjećam:sećam - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka, fonetska neutralizacija dočetnog m>n >adrijatizam

bija:bio:bil - adrijatizam s umetnutim intervokalnim /j/


'rapa: hrapao - redukcija h na početku riječi, finalno l > a, alteriteti

ka':kao - sažimanje

'rasta:hrasta - redukcija fonema /h/ na početku riječi,alteritet

govorija:govorio:govoril - intervokalno j, finalno l > a , alteritet


rašpon:rašpom - fonetska neutralizacija dočetnog m>n >adrijatizam, skupina *šp

zapiva:zapjeva:zapeva - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka, adrijatizam

brajne:braće - leksička razlikovnost


pisma:pjesma:pesma - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka

nako:onako - redukcija o

iztija:istiha - zamjena h>j, alteritet

uvik:uvijek:uvek:vavik - ikavski refleks jata kao alteritetna značajka, prijedlog u

U štokavskom tekstu Gospođi plemenitoj alijeteti su: upotreba đ u primjerima: gospođi,mlađe,naiđe,mlađe , zatim neodređene zamjenice štogod,što i ništo, G mn. u primjerima: prosjaka,minjača i suglasnička skupina *šp u primjeru: rašpon. U tekstu nalazimo i alteritete: upotreba prijedloga u: u,uvik, redukcija h u svim pozicijama u riječi:neki,'rane,'ranu,za'vale,'rapa,'rasta,ikavski refleks jata:dite,dičina,medvida,prid,minjača,minjali,uvik,litinon,sićan,mliko,razminu, zapiva,pisma, skupina vs>sv: svega, finalno l>a: hrapa,zapiva, intervokalno j:bija,govorija te zamjena h>j:iztija. Riječi koje potvrđuju leksičku razlikovnost: dičina,tanac,brajne i zeru. Potvrde za adrijatizam su: san,litinon,znan,sićan,bija,govorija,rašpon,zapiva i jedna arealna značajka koja se pojavljuje nekoliko puta: J' kao okrnjeno 3.l.jd. prezenta glagola biti. Jedan je primjer gdje nije provedeno jednačenje po zvučnosti: izprose.Ikavski refleks jata

dosljedno je proveden u cijelom tesktu pa zaključemo da on pripada ikavskom dijalektu štokavskog narječja.

OSTAL BODEM SAM

ostal:ostao:osta - status finalnog l koji je zadržan, alteritet

bodem:budem - dio druge kajkavske jednadžbe,stražnji nazal prelazi u o,alijetet

tak:tako - gubljenje nenaglašenog vokala,alteritet

toužna:tužna - vokal u prelazi u diftong ou

kak:kako - gubljenje nenaglašenog vokala,alteritet

v:u - upotreba prijedloga v, alijetet

dugem:dugom - - oprjeka palatalnost (e) - nepalatalnost (a), palatalni nastavci dolaze na nepalatalnu osnovu

veku:vijeku:viku - ekavski refleks jata koji je dio prve kajkavske jednadžbe, alijetet

belem:bijelom:bilom - ekavski refleks jata koji je dio prve kajkavske jednadžbe, alijetet

steblu:stablu - oprjeka palatalnost (e) - nepalatalnost (a), palatalni nastavci dolaze na nepalatalnu osnovu

tenju:sjenu - leksička razlikovnost

tak:tako - gubljenje naglašenog vokala, alteritet

čakamo:čekamo - dio prve kajkavske jednadžbe, refleks poluglasa, alijetet

kaple:kaplje - ĺ>l depalatalizacija,alijetet

z:s:sa - izjednačenje prijedloga iz,s sa z,alteritet

vetrom:vjetrom:vitrom - ekavski refleks jata koji je dio prve kajkavske jednadžbe, alijetet

bodu:budu - dio druge kajkavske jednadžbe

nosiju:nose - morfem 3.l.mn., ujednačen na dočetak /ju/,alteritet

buju:budu - dio druge kajkavske jednadžbe kad nazalno o prelazi u o što je alijetetna značajka

bute:budite - gubitak nenaglašenog sloga,alteritet

srečni:sretni -

unda:onda

soncem:suncem - druga kajkavska jednadžba Į>o, alijetet

bodeš:budeš:buš - dio druge kajkavske jednadžbe,alijetet

lepo:lijepo:lipo - ekavski refleks jata koji je dio prve kajkavske jednadžbe, alijetet

hmita:umivena - leksička raznolikost

vsaka:svaka:fsaka - nematatezirana skupina *vs, alteritet

bu:budu - gubitak nenaglašenog sloga,alteritet

kakti:kao

lepa:lijepa:lipa - ekavski refleks jata koji je dio prve kajkavske jednadžbe, alijetet

ostal:ostao:osta - status finalnog l koji je zadržan, alteritet

bodem:budem - dio druge kajkavske jednadžbe kad stražnji nazal prelazi u o,alijetet

kita:pletenica - leksička razlikovnost

U kajkavskoj pjesmi Ostal bodem sam nalaze se ovi alijeteti: primjeri koji potvrđuju pripadnost drugoj kajkavskoj jednadžbi (bodem,buju,soncem,bodeš), primjeri koji potvrđuju pripadnost prvoj kajkavskoj jednadžbi (ekavski refleks jata: veku,belem,vetrom,lepo,lepa,refleks poluglasa: čakamo), depalatalnost (kaple), tvorba futura: jedan složeni oblik za oba futura + mogućnost izricanja futura prostim oblikom (bodem, bodu, bodeš,bodem).

Osim alijeteta nalazimo i jedinice nižeg razlikovnog ranga - alteritete: status finalnog l koji je zadržan (ostal), upotreba prijedloga v, gubljenje nenaglašenog

sloga (tak,kak,bu), izjednačavanje prijedloga iz,s sa z te morfem za 3.l.mn (nosiju),očuvana skupina *vs (vsaka).

Leksička razlikovnost vidljiva je u ovim primjerima: hmita,tenja i kita.

Documents

Uvod u Dijalektologiju HJ