1

UVOD U EKONOMIJUUVOD U EKONOMIJUeconomicseconomics, , WirtschaftslehreWirtschaftslehre

2

EKONOMIJAEKONOMIJA

Znanost koja se bavi izuZnanost koja se bavi izuččavanjem avanjem pridjeljivanja oskudnih, rijetkih respridjeljivanja oskudnih, rijetkih resursa između ursa između

njihovih neograninjihovih neograniččenih, menih, međusobno eđusobno konkurirajukonkurirajuććihih, mogu, moguććih upotreba.ih upotreba.

Znanost koja izuZnanost koja izuččava naava naččine na koji ljudi i ine na koji ljudi i drudrušštvo nastoje zadovoljiti svoje materijalne tvo nastoje zadovoljiti svoje materijalne potrebe i potrebe i žželje buduelje budućći da sredstva koja im i da sredstva koja im

stoje na raspolaganju ne dozvoljavaju da se stoje na raspolaganju ne dozvoljavaju da se ona zadovolje u potpunosti.ona zadovolje u potpunosti.

NACIONALNA NACIONALNA EKONOMIJAEKONOMIJA

je obuhvat svih privrednih kategorija i je obuhvat svih privrednih kategorija i pojavnosti unutar jedne drpojavnosti unutar jedne držžave, koje se ave, koje se izuizuččavaju podruavaju područčja znanosti koji se zovu ja znanosti koji se zovu nacionalna ekonomija, odnosno politinacionalna ekonomija, odnosno političčka ka

ekonomija.ekonomija.

3

MAKROEKONOMIJAMAKROEKONOMIJAobuhvaobuhvaćća ekonomske teorije koje se bave a ekonomske teorije koje se bave

ukupnoukupnoššćću ekonomskih procesa jedne dru ekonomskih procesa jedne držžave ave ili grane privrede na temelju globalnih ili grane privrede na temelju globalnih

pokazatelja. U okviru makroekonomije su pokazatelja. U okviru makroekonomije su teorije teorije konjukturekonjukture, razvoja, zaposlenosti, , razvoja, zaposlenosti,

novca i drunovca i drušštvenog ratvenog raččunovodstva kod kojeg unovodstva kod kojeg se na temelju knjigovodstvenih konvencija se na temelju knjigovodstvenih konvencija

prate: proizvodnja, troprate: proizvodnja, trošškovi i dohodak kovi i dohodak ččitave itave zemlje.zemlje.

MIKROEKONOMIJAMIKROEKONOMIJAobuhvaobuhvaćća ekonomske teorije koje se bave a ekonomske teorije koje se bave

ekonomskim procesima pojedinih privrednih ekonomskim procesima pojedinih privrednih subjekata i definiraju njihova ekonomska subjekata i definiraju njihova ekonomska nanaččela i ponaela i ponaššanja. U makroekonomiju anja. U makroekonomiju spadaju teorije: proizvodnje, potrospadaju teorije: proizvodnje, potroššnje, nje,

cijena i trcijena i tržžiiššta.ta.

4

EKONOMSKA POLITIKAEKONOMSKA POLITIKAje politika koja koristeje politika koja koristećći saznanja ekonomskih i saznanja ekonomskih

teorija omoguteorija omoguććava mjere vlade za ava mjere vlade za oblikovanje cjelokupnog privrednog oblikovanje cjelokupnog privrednog žživota ivota

jedne drjedne držžave. Posebno mjesto u ekonomskoj ave. Posebno mjesto u ekonomskoj politici jedne drpolitici jedne držžave zauzima fiskalna ave zauzima fiskalna

((buđetskabuđetska) politika ) politika –– politika prorapolitika proraččuna, i una, i monetarna odnosno novmonetarna odnosno novččana politika.ana politika.

EKONOMIKA PODUZEEKONOMIKA PODUZEĆĆAAomoguomoguććava razumijevanje poslovanja ava razumijevanje poslovanja

poduzepoduzećća i obuhvaa i obuhvaćća: tehnike ekonomike a: tehnike ekonomike poduzepoduzećća opa općću ekonomiku poduzeu ekonomiku poduzećća i a i

posebnu ekonomiku poduzeposebnu ekonomiku poduzećća.a.

5

ININŽŽENJERSKA EKONOMIJAENJERSKA EKONOMIJAje ekonomska disciplina koja izuje ekonomska disciplina koja izuččava principe ava principe

i tehnike za donoi tehnike za donoššenje dugoroenje dugoroččnih nih investicijskih odluka. Ona je temelj pri ocjeni investicijskih odluka. Ona je temelj pri ocjeni

investicijskih projekata, odnosno studija investicijskih projekata, odnosno studija podobnosti. Pored ovih principa i tehnika podobnosti. Pored ovih principa i tehnika obuhvobuhvććaa i sve ostale aspekte ekonomike i sve ostale aspekte ekonomike poduzepoduzećća jer nastanak i razvoj poduzea jer nastanak i razvoj poduzećća a temelji se velikim dijelom na investicijskim temelji se velikim dijelom na investicijskim

poduhvatima.poduhvatima.

TRTRŽŽIIŠŠTETEPotencijalni kupci koji dijele određenu Potencijalni kupci koji dijele određenu

potrebu i/ili potrebu i/ili žželje te se ukljuelje te se uključčuju u uju u razmjenu kako bi zadovoljili svoje razmjenu kako bi zadovoljili svoje

žželje/potrebeelje/potrebe

6

POTRAPOTRAŽŽNJANJAKoliKoliččina proizvoda/dobara i usluga ina proizvoda/dobara i usluga

koju su kupci spremni kupiti po koju su kupci spremni kupiti po određenoj cijeniodređenoj cijeni

TTVVRRTTKKAA

IINNVVEESSTTIICCIIJJAA

FINANCIJEFINANCIJE TRTRŽŽIIŠŠTETE

VLASNIKVLASNIK

BANKABANKA

DRDRŽŽAVAAVA

7

Graditeljstvo unutar Graditeljstvo unutar gospodarskog sustava gospodarskog sustava

Poslovne tvrtke vezane uz Poslovne tvrtke vezane uz graditeljstvo se najgraditeljstvo se najččeeššćće bave:e bave:

ProjektiranjemProjektiranjemGrađenjemGrađenjemZavrZavrššnim radovimanim radovimaPremjeravanjem zemljiPremjeravanjem zemljišštataKartiranjemKartiranjem zemljizemljišštataIspitivanjem zemljiIspitivanjem zemljišštataIspitivanjem gradivaIspitivanjem gradivaKonzalting uslugamaKonzalting uslugama

8

Sudionici u procesu građenjaSudionici u procesu građenja

Investitor, fiziInvestitor, fiziččka ili pravna osoba u ka ili pravna osoba u ččije se ije se ime građevina gradiime građevina gradiProjektantProjektantIzvođaIzvođaččNadzorNadzorRevidentRevident

Uloga inUloga inžženjera/magistra enjera/magistra arhitekture arhitekture

InvestitorInvestitorKonzaltingKonzaltingProjektiranjeProjektiranjeIzvođenjeIzvođenje

9

Razine investicijaRazine investicija

DrDržžavne investicijeavne investicijePrivatne investicijePrivatne investicije

PROIZVODNJAPROIZVODNJA

Predstavlja transformacijski proces Predstavlja transformacijski proces dobara kod kojeg se kombiniranjem dobara kod kojeg se kombiniranjem

razlirazliččitih INPUTitih INPUT--a (faktora proizvodnje) a (faktora proizvodnje) postipostižže cilj,e cilj, tj tj. s. stvaranje određenog tvaranje određenog

OUTPUTOUTPUT--a (ua (uččinka proizvoda ili usluge).inka proizvoda ili usluge).

PROIZVODNJAINPUT

FAKTORI PROIZVODNJE

OUTPUT

PROIZVODI

10

Faktori proizvodnje na razini Faktori proizvodnje na razini nacionalne ekonomije:nacionalne ekonomije:

zemlja (resursi prirodna bogatstva),zemlja (resursi prirodna bogatstva),rad,rad,kapital,kapital,znanje (nove tehnologije).znanje (nove tehnologije).

UobiUobiččajeni faktori proizvodnje na ajeni faktori proizvodnje na razini ekonomike poduzerazini ekonomike poduzećća:a:

rad,rad,sredstva rada,sredstva rada,sirovine i energija,sirovine i energija,rukovođenjerukovođenje,,planiranje,planiranje,organizacija.organizacija.

11

PRINCIPI PROIZVODNJEPRINCIPI PROIZVODNJENacionalna ekonomijaNacionalna ekonomija –– ukupni proizvod ukupni proizvod jedne zemlje jedne zemlje ššto veto većći kako bi drui kako bi drušštvo tvo ččim im

bolje bilo opskrbljeno dobrima, stoga su jasna bolje bilo opskrbljeno dobrima, stoga su jasna nastojanja da doprinos svakog poduzenastojanja da doprinos svakog poduzećća u a u

ukupnom proizvodu bude ukupnom proizvodu bude ššto veto većći.i.Ekonomika poduzeEkonomika poduzeććaa –– zbog oskudnosti zbog oskudnosti

dobara slijedi se princip dugorodobara slijedi se princip dugoroččne ne maksimizacijemaksimizacije dobiti, neovisno o ciljevima dobiti, neovisno o ciljevima

nacionalne ekonomije.nacionalne ekonomije.

Ostvarenje principa proizvodnje u Ostvarenje principa proizvodnje u kontekstu ekonomike poduzekontekstu ekonomike poduzećća:a:kod zadanog INPUTkod zadanog INPUT--a postia postićći najvei najvećći i OUTPUT,OUTPUT,kod zadanog OUTPUTkod zadanog OUTPUT--a upotrijebiti a upotrijebiti najmanji INPUT,najmanji INPUT,za zadane kriterije optimizacije odrediti za zadane kriterije optimizacije odrediti odgovarajuodgovarajućći INPUT i OUTPUT.i INPUT i OUTPUT.

12

Princip Princip maksimiranjamaksimiranja dobiti sludobiti služži i razlirazliččitim poduzetniitim poduzetniččkim ciljevima:kim ciljevima:pokrivanje potreba poduzetnikove pokrivanje potreba poduzetnikove potropotroššnje nje -- podizanje drupodizanje drušštvenog ugledatvenog ugledapostizanje ekonomske snage i udjela na postizanje ekonomske snage i udjela na trtržžiišštu poduzetu poduzećća, a, reinvestiranjereinvestiranje dobitidobitiomoguomoguććavanje participacije u dobiti avanje participacije u dobiti djelatnika poduzedjelatnika poduzećća i dr.a i dr.

RACIONALIZACIJA RACIONALIZACIJA PROIZVODNJEPROIZVODNJE

Pod pojmom racionalizacija proizvodnje, u najPod pojmom racionalizacija proizvodnje, u najšširem irem smislu, se podrazumijevaju sve smislu, se podrazumijevaju sve mjere koje imaju za mjere koje imaju za

cilj intenzivirati primjenu principa cilj intenzivirati primjenu principa maksimizacijemaksimizacijedobiti u najdobiti u najšširem znairem značčenjuenju. Racionalizacija nije . Racionalizacija nije vezana samo na tehniku proizvodnje nego ima vezana samo na tehniku proizvodnje nego ima

primjenu u svim drugim ljudskim djelatnostima. U primjenu u svim drugim ljudskim djelatnostima. U praksi samo oko 30 % mjera racionalizacije ovise o praksi samo oko 30 % mjera racionalizacije ovise o potrebi za dodatnim kapitalom, potrebi za dodatnim kapitalom, ššto znato značči da i kod i da i kod nedostatka dodatnog kapitala postoji veliki prostor nedostatka dodatnog kapitala postoji veliki prostor

za primjenu mjera racionalizacije.za primjenu mjera racionalizacije.

13

Osnovni oblici racionalizacije su:Osnovni oblici racionalizacije su:

POJEDNOSTAVLJENJEPOJEDNOSTAVLJENJE (simplifikacija) (simplifikacija) --Pojednostavljenje radnog postupka i sredstava Pojednostavljenje radnog postupka i sredstava rada te uvođenje tzvrada te uvođenje tzv. . ““opopććih pravila".ih pravila".STANDARDIZACIJASTANDARDIZACIJA -- OdrOdržžavanje iste kakvoavanje iste kakvoćće, e, oblika, dimenzija i sastava proizvoda, kao i oblika, dimenzija i sastava proizvoda, kao i omoguomoguććavanje zamjene istovrsnih elemenata u avanje zamjene istovrsnih elemenata u proizvodima raznovrsnih proizvođaproizvodima raznovrsnih proizvođačča.a.TIPIZACIJATIPIZACIJA -- Grupiranje proizvoda u tipove Grupiranje proizvoda u tipove proizvoda proizvoda ččime se smanjuju troime se smanjuju trošškovi i vrijeme kovi i vrijeme pripreme proizvodnje.pripreme proizvodnje.SPECIJALIZACIJASPECIJALIZACIJA -- Predstavlja unificiranje Predstavlja unificiranje rada.rada.

POKAZATELJI PROIZVODNJEPokazatelj proizvodnje, koji izravno ukazuje na Pokazatelj proizvodnje, koji izravno ukazuje na

primjenu principa primjenu principa maksimizacijemaksimizacije dobiti je dobiti je RENTABILNOSTRENTABILNOST, koja je u uskoj vezi sa slijede, koja je u uskoj vezi sa slijedećća a

dva pokazatelja proizvodnje, a to su: dva pokazatelja proizvodnje, a to su: EKONOMIEKONOMIČČNOSTNOST ii PROIZVODNOSTPROIZVODNOST..

Pored navedenog principa Pored navedenog principa maksimizacijemaksimizacije dobiti dobiti postoj princip financijskog uravnotepostoj princip financijskog uravnotežženja proizvodnje, enja proizvodnje,

koji ukazuje na to da se u svako doba mora biti u koji ukazuje na to da se u svako doba mora biti u stanju udovoljiti svim obvezama plastanju udovoljiti svim obvezama plaććanja. Pokazatelj anja. Pokazatelj

koji iskazuje princip financijske uravnotekoji iskazuje princip financijske uravnotežženosti je enosti je LIKVIDNOST.LIKVIDNOST.

14

PRODUKTIVNOSTPRODUKTIVNOSTProduktivnost ili proizvodnost je koliProduktivnost ili proizvodnost je količčinski inski

odnos između OUTPUTA i INPUTA odnosno odnos između OUTPUTA i INPUTA odnosno između koliizmeđu količčine proizvodnje nekom razdoblju i ine proizvodnje nekom razdoblju i

kolikoliččine jednog ine jednog reprezentirajureprezentirajuććegeg faktora faktora proizvodnje. Obiproizvodnje. Običčno se kao reprezentirajuno se kao reprezentirajućći i

faktor proizvodnje uzima rad tj. prosjefaktor proizvodnje uzima rad tj. prosječčni broj ni broj djelatnika ili ukupan broj radnih sati u nekom djelatnika ili ukupan broj radnih sati u nekom razdoblju. Kod toga se podrazumijeva da su razdoblju. Kod toga se podrazumijeva da su

svi ostali faktori proizvodnje konstantnoj svi ostali faktori proizvodnje konstantnoj relaciji s tim relaciji s tim reprezentirajureprezentirajuććimim faktorom faktorom

proizvodnje. proizvodnje.

Ovako izraOvako izraččunata produktivnost je unata produktivnost je stoga stoga produktivnost pogonaproduktivnost pogona, a ne , a ne

kao kao ššto se to se ččesto pogreesto pogreššno kano kažže e produktivnost rada.produktivnost rada.

Proizvodnost = Proizvodnost = ProizvodnjaProizvodnjaReprezentirajuReprezentirajućći faktor proizvodnjei faktor proizvodnje

Proizvodnost = Proizvodnost = 107 000 automobila / na godinu107 000 automobila / na godinu2 000 djelatnika2 000 djelatnika = 85 automobila / djelatniku= 85 automobila / djelatniku

15

Ako se proizvodnja sastoji od viAko se proizvodnja sastoji od višše proizvoda, e proizvoda, produktivnost se izraproduktivnost se izraččunava za svaki proizvodunava za svaki proizvod

odnosno sektor proizvodnje posebno, a kod odnosno sektor proizvodnje posebno, a kod ukupne produktivnosti pogona proizvodnja se ukupne produktivnosti pogona proizvodnja se

agregira pomoagregira pomoćću vrijednosti proizvoda. Pri tome se u vrijednosti proizvoda. Pri tome se kod usporedbe produktivnosti razlikod usporedbe produktivnosti različčitih razdoblja itih razdoblja moraju proizvodnje u svim razdobljima agregirati moraju proizvodnje u svim razdobljima agregirati

preko jedinstvenih cijena.preko jedinstvenih cijena.

Usporedivost produktivnosti među razliUsporedivost produktivnosti među različčitim itim pogonima mogupogonima mogućća je jedino ako se nalaze u istoj a je jedino ako se nalaze u istoj

grupaciji s obzirom na tehnologiju, odnosno grupaciji s obzirom na tehnologiju, odnosno intenzitet rada i kapitala.intenzitet rada i kapitala.

EKONOMIEKONOMIČČNOSTNOST

EkonomiEkonomiččnost je vrijednosni odnos između nost je vrijednosni odnos između OUTPUTA i INPUTA, OUTPUTA i INPUTA,

odnosno između prihoda i troodnosno između prihoda i trošška jednog ka jednog razdoblja ili jedinice proizvoda. razdoblja ili jedinice proizvoda.

Da bi postojala dobit, ekonomiDa bi postojala dobit, ekonomiččnostnostmora biti > 1.mora biti > 1.

16

Postoji izvjesna Postoji izvjesna povezanost produktivnosti i povezanost produktivnosti i ekonomiekonomiččnostinosti. Za o. Za oččekivati je da ekivati je da ćće e

produktivnija proizvodnja biti i ekonomiproduktivnija proizvodnja biti i ekonomiččnija, ali to nija, ali to ne mora biti ako se npr. dogodi da se pri ne mora biti ako se npr. dogodi da se pri

povepoveććanju produktivnosti, zbog zasianju produktivnosti, zbog zasiććenosti trenosti tržžiiššta, ta, snize cijene.snize cijene.

proizvodajediniceTrošakCijena

TrošakihodPrstEkonomično ==

.j.n000.000.600.13.j.n000.00.000.17

.kom/.j.n000.80.kom000.170.kom/.j.n000.100.kom000.170E =

××

=

%12525,1.kom/.j.n000.80.kom/.j.n000.100E ===

RENTABILNOSTRENTABILNOSTRentabilnost je odnos između financijskog Rentabilnost je odnos između financijskog

rezultata (+ = dobit, rezultata (+ = dobit, -- = gubitak) jednog = gubitak) jednog razdoblja i prosjerazdoblja i prosječčno angano angažžiranog kapitala u iranog kapitala u

tom razdoblju.tom razdoblju.

kapitaluloženiosječnoPrTrošakihodPr

kapitaluloženiosječnoPrrezultatiFinancijskostlnntabiRe −

==

%17.j.n000.000.000.20.j.n000.00.400.3

000.000.000.20000.000.600.13000.000.000.17r ==

−=

17

Rentabilnost je na izvjestan naRentabilnost je na izvjestan naččin in povezana s ekonomipovezana s ekonomiččnostinosti, jer se i u njoj , jer se i u njoj

pojavljuju velipojavljuju veliččine: prihod i troine: prihod i troššak. Za ak. Za ooččekivat je da ekivat je da ćće ekonomie ekonomiččnija proizvodnja nija proizvodnja biti i rentabilnija, ali to ne mora biti ako se biti i rentabilnija, ali to ne mora biti ako se npr. dogodi da se kod venpr. dogodi da se kod većće ekonomie ekonomiččnosti nosti

ulouložži nerazmjerno vii nerazmjerno višše kapitala.e kapitala.

Rentabilnost je pokazatelj koji u sebi sadrRentabilnost je pokazatelj koji u sebi sadržži i dobit, pa je direktni iskaz za osnovni princip dobit, pa je direktni iskaz za osnovni princip poslovanja odnosno princip poslovanja odnosno princip maksimizacijemaksimizacije

dobiti. dobiti. Rentabilnost je u stvari Rentabilnost je u stvari stopa stopa okamaokamaččenjaenjaulouložženog kapitalaenog kapitala. . ŠŠto je rentabilnost za to je rentabilnost za

jednog poduzetnika to je kamatna stopa na jednog poduzetnika to je kamatna stopa na šštedni ulog za jednog tedni ulog za jednog ššteditediššu, iz u, iz ččega ega proizlazi da dobit u proizvodnji ima isti proizlazi da dobit u proizvodnji ima isti

karakter kao kamata na karakter kao kamata na šštednoj knjitednoj knjižžici, ici, odnosno da predstavlja mjeru (stopu) odnosno da predstavlja mjeru (stopu)

oplodnje kapitala.oplodnje kapitala.

18

MINIMALNA RENTABILNOSTMINIMALNA RENTABILNOST

Kod ocjene svrsishodnosti investicijskog Kod ocjene svrsishodnosti investicijskog poduhvata, rentabilnost ukupno ulopoduhvata, rentabilnost ukupno uložženog enog kapitala, je odlukapitala, je odluččujuujućći pokazatelji pokazatelj. Investirat . Investirat ććemo, stoga, ako je rentabilnost tog poduhvata emo, stoga, ako je rentabilnost tog poduhvata

vevećća od minimalno potrebne rentabilnosti. a od minimalno potrebne rentabilnosti.

U pravilu moU pravilu možžemo reemo rećći da i da ććemo investirati onda emo investirati onda ako se moako se možže ostvarit dobit prije plae ostvarit dobit prije plaććanja poreza anja poreza

na dobit, koja je priblina dobit, koja je približžno dvostruko veno dvostruko većća od a od kamate na dugorokamate na dugoroččno orono oroččenu enu šštednju.tednju.

Minimalna rentabilnost se sastoji Minimalna rentabilnost se sastoji od:od:

kamatne stope za dugorokamatne stope za dugoroččno orono oroččenu enu šštednju,tednju,rizika zbog mogurizika zbog moguććeg tuđeg poslovnog eg tuđeg poslovnog neuspjeha,neuspjeha,rizika zbog prekomjernog obezvrjeđenja rizika zbog prekomjernog obezvrjeđenja osnovnih sredstava kroz nagli razvoj osnovnih sredstava kroz nagli razvoj tehnologije,tehnologije,poreza na dobit.poreza na dobit.

19

Ne postoji određeni iznos za minimalnu Ne postoji određeni iznos za minimalnu rentabilnost.rentabilnost. Ona ovisi o osobnoj procjeni rizika Ona ovisi o osobnoj procjeni rizika

djelatnosti mjestu na trdjelatnosti mjestu na tržžiišštu kao i razvoja kamatne tu kao i razvoja kamatne stope. stope.

Za daljnja izlaganja, a i radi jednostavnosti uzet Za daljnja izlaganja, a i radi jednostavnosti uzet ććemo:emo:

5120,0%20rmin ===

KD

KapitalDobitrmin ==

5:KDmin = 5xDKmax =

MAKSIMALNA VRIJEDNOST TVORNICEMAKSIMALNA VRIJEDNOST TVORNICE

Kupac jedne tvornice Kupac jedne tvornice žželi izraeli izraččunati koja je unati koja je najvenajvećća cijena koja se moa cijena koja se možže prihvatiti a da e prihvatiti a da

rentabilnost ne bude manja od 20%.rentabilnost ne bude manja od 20%.Ulazni podaci:Ulazni podaci:

Dobit prije poreza na dobit = 2.000.000 n.j. Dobit prije poreza na dobit = 2.000.000 n.j. RjeRješšenje:enje:

KKmaxmax = 2.000.000 x 5 = 10.000.000 n.j. = 2.000.000 x 5 = 10.000.000 n.j. Provjera:Provjera:

KKmaxmax = 2.000.000/10.000.000 = 0,2 = 20%= 2.000.000/10.000.000 = 0,2 = 20%

20

MINIMALNA PLANIRANA DOBITMINIMALNA PLANIRANA DOBIT

Direktor tvornice pita se koliku dobit treba Direktor tvornice pita se koliku dobit treba planirati kako bi se ostvarila rentabilnost od planirati kako bi se ostvarila rentabilnost od

najmanje 20 %.najmanje 20 %.

Ulazni podaci:Ulazni podaci:Ukupni kapital = 10.000.000 n.j. Ukupni kapital = 10.000.000 n.j.

RjeRješšenje:enje:DDminmin = 10.000.000/5 = 2.000.000 n.j.= 10.000.000/5 = 2.000.000 n.j.

Provjera:Provjera:rrminmin = 2.000.000/10.000.000 = 0,2 = 20%= 2.000.000/10.000.000 = 0,2 = 20%

LIKVIDNOSTLIKVIDNOSTPod pojmom likvidnost podrazumijeva se Pod pojmom likvidnost podrazumijeva se

odnos između raspoloodnos između raspoložživih plateivih platežžnih nih sredstava i kratkorosredstava i kratkoroččnih obveza, koji mora biti nih obveza, koji mora biti

vevećći od jedan da bi se moglo govoriti da je i od jedan da bi se moglo govoriti da je jedno poduzejedno poduzećće ili jedna proizvodnja u e ili jedna proizvodnja u šširem irem

smislu rijesmislu riječči likvidna.i likvidna.

obvezeeKratkoročnsredstvaplatežnaaRaspoloživLikvidnostL == > 1> 1

21

Ovisno o razdoblju promatranja izraOvisno o razdoblju promatranja izraččunavaju unavaju se kratkorose kratkoroččne obveze tog razdoblja i njemu ne obveze tog razdoblja i njemu pripadajupripadajućća raspoloa raspoložživa plateiva platežžna sredstva, na sredstva,

pa razlikujemo:pa razlikujemo:do 1 mjesecdo 1 mjesecL1 = Gotovinska likvidnost, Likvidnost prvog L1 = Gotovinska likvidnost, Likvidnost prvog stupnjastupnjado 3 mjesecado 3 mjesecaL2 = Likvidnost drugog stupnjaL2 = Likvidnost drugog stupnja

do 12 mjesecido 12 mjeseciL3 = Likvidnost treL3 = Likvidnost treććeg stupnjaeg stupnja

1,51,5--2,02,01,01,0--1,11,1>>1,01,0POPOŽŽELJNA LIKVIDNOSTELJNA LIKVIDNOST

XXXXXXODMAH RASPLOODMAH RASPLOŽŽIV NOVACIV NOVAC

XXOSTALE STAVKE OBRTNIH SREDSTAVA KOJE OSTALE STAVKE OBRTNIH SREDSTAVA KOJE MOGU U DOTIMOGU U DOTIČČNOM RAZDOBLJU POSTATI NOM RAZDOBLJU POSTATI PLATEPLATEŽŽNO SREDSTVO (ZALIHE SIROVINA, NO SREDSTVO (ZALIHE SIROVINA, ZALIHE PROIZVODA I DR. )ZALIHE PROIZVODA I DR. )

XXXXKRATKOROKRATKOROČČNA POTRANA POTRAŽŽIVANJA KOJA MOGU IVANJA KOJA MOGU U DOTIU DOTIČČNOM RAZDOBLJUB POSTATI NOM RAZDOBLJUB POSTATI PLATEPLATEŽŽNO SREDSTVO (KUPCI VRIJEDNOSNI NO SREDSTVO (KUPCI VRIJEDNOSNI PAPIRI OST. )PAPIRI OST. )

XXXXXXODMAH RASPOLOODMAH RASPOLOŽŽIVE MJENICE KOJE SE IVE MJENICE KOJE SE MOGU DISKONTIRATIMOGU DISKONTIRATI

XXXXXXODMAH RASPOLOODMAH RASPOLOŽŽIVA SREDSTAV SA IVA SREDSTAV SA ŽŽIRO I IRO I TEKUTEKUĆĆEG RAEG RAČČUNAUNA

RASPOLORASPOLOŽŽIVA PLATEIVA PLATEŽŽNA SREDSTVA:NA SREDSTVA:

L3L3L2L2L1L1STUPANJ LIKVIDNOSTISTUPANJ LIKVIDNOSTI

22

1,51,5--2,02,01,01,0--1,11,1>>1,01,0POPOŽŽELJNA LIKVIDNOSTELJNA LIKVIDNOST

XXXXXXOBVEZE KOJE ODMAH MORAJU BITI OBVEZE KOJE ODMAH MORAJU BITI PODMIRENEPODMIRENE

XXOBVEZE KOJE OBVEZE KOJE ĆĆE SE MORATI PODMIRITI E SE MORATI PODMIRITI UNUTAR 12 MJESECIUNUTAR 12 MJESECI

XXXXOBVEZE KOJE OBVEZE KOJE ĆĆE SE MORATI PODMIRITI E SE MORATI PODMIRITI UNUTAR 3 MJESECAUNUTAR 3 MJESECA

KRATKOROKRATKOROČČNE OBVEZE:NE OBVEZE:

L3L3L2L2L1L1STUPANJ LIKVIDNOSTISTUPANJ LIKVIDNOSTI

ODNOS RENTABILNOSTI I ODNOS RENTABILNOSTI I LIKVIDNOSTILIKVIDNOSTI

23

Rentabilnost ukupnog kapitala je Rentabilnost ukupnog kapitala je pokazatelj koji daje uvid u pokazatelj koji daje uvid u mogumoguććnost dugoronost dugoroččnog nog

okamaokamaććenjaenja ulouložženog kapitala, s enog kapitala, s obzirom na moguobzirom na moguććnosti koje prunosti koje pružža a trtržžiiššte. Zbog toga je rentabilnost te. Zbog toga je rentabilnost

mjerodavna za ocjenu mjerodavna za ocjenu svrsishodnosti investiranja.svrsishodnosti investiranja.

Likvidnost nam kaLikvidnost nam kažže je li e je li postignuta financijska ravnotepostignuta financijska ravnotežža a bilo kroz normalno poslovanje ili bilo kroz normalno poslovanje ili kratkorokratkoroččno zaduno zadužživanje. To je ivanje. To je

jedan pokazatelj za neko jedan pokazatelj za neko kratkorokratkoroččno razdoblje.no razdoblje.

24

MoMožže se poslovati ako ne postoji visoki e se poslovati ako ne postoji visoki stupanj rentabilnosti, ali uvijek mora biti stupanj rentabilnosti, ali uvijek mora biti

prisutna likvidnost. Nelikvidnost je prisutna likvidnost. Nelikvidnost je stoga prvi ili najstoga prvi ili najččeeššćći razlog propasti i razlog propasti

poduzepoduzećća, ako je kratkoroa, ako je kratkoroččno no zaduzadužživanje nemoguivanje nemogućće a e a

nerentabilnost ukazuje na to da se nerentabilnost ukazuje na to da se dotidotiččno poslovanje ne isplati.no poslovanje ne isplati.

E = E = 5050E = 5E = 55.0005.000

D = D = 10.00010.000D = 800.000D = 800.000.000.000

C = C = 100100C = C = 65.00065.000

B = B = 500500B = B = 6000.0006000.000A = 1.000A = 1.000A = 1.300.000A = 1.300.000PROSJEPROSJEČČNI BROJ ZAPOSLENIKANI BROJ ZAPOSLENIKAPROIZVODNJA kom./god.PROIZVODNJA kom./god.

C = 6C = 6..834.000834.000C = 7.150.000C = 7.150.000

E = 4.492.000E = 4.492.000E = 5.390.000E = 5.390.000

D = 747,663.000D = 747,663.000D = 800.000.000D = 800.000.000

B = 55.882.000B = 55.882.000B = 57.000.000B = 57.000.000A = 90.000.000A = 90.000.000A = 117.000.000A = 117.000.000TROTROŠŠKOVI kn/god.KOVI kn/god.PRIHOD kn/god.PRIHOD kn/god.

25

E = 4.490.000E = 4.490.000E = 898.000E = 898.000

D = 339.851.000D = 339.851.000D = 52.337.000D = 52.337.000

C = 4.758.000C = 4.758.000C = 766.000C = 766.000

B = 21.500.000B = 21.500.000B = 1.118.000B = 1.118.000A = 1.227.272.000A = 1.227.272.000A = 27.000.000A = 27.000.000PROSJEPROSJEČČNO ANGANO ANGAŽŽIRANI KAPITAL knIRANI KAPITAL knDOBIT kn/god.DOBIT kn/god.

C = 680.000C = 680.000C = 666.400C = 666.400

E E == 515.000515.000E = 386.000E = 386.000

D D == 73.000.00073.000.000D = 78.840.00D = 78.840.0000

B B == 4.700.0004.700.000B = 4.935.000B = 4.935.000A = 10.800.000A = 10.800.000A = 12.960.000A = 12.960.000

DOSPJELE OBVEZE U 3 DOSPJELE OBVEZE U 3 MJESECA knMJESECA kn

RASPOLORASPOLOŽŽIVA PLATEIVA PLATEŽŽNA NA SREDSTVA U 3 MJESECA knSREDSTVA U 3 MJESECA kn

0,70,71,081,080,980,981,051,051,201,20LIKVIDNOST (L2)LIKVIDNOST (L2)

20,120,115,415,416,116,15,25,22,22,2RENTABILNOST (R) %RENTABILNOST (R) %

1,21,2001,071,071,051,051,021,021,301,30EKONOMIEKONOMIČČNOST (E)NOST (E)

110110008008006506501200120013001300PRODUKTIVNOST (P)PRODUKTIVNOST (P)kom./zaposlenomkom./zaposlenom

EEDDCCBBAATVORNICATVORNICA

26

RETURN ON RETURN ON INVESTMENTINVESTMENT

(ROI)(ROI)

Rentabilnost "r" je rentabilnost Rentabilnost "r" je rentabilnost ukupno angaukupno angažžiranog kapitala u tvrtci iranog kapitala u tvrtci

ili poduhvatu. Ako iz dobiti ili poduhvatu. Ako iz dobiti izostavimo dobit nastalu izvan izostavimo dobit nastalu izvan proizvodnje proizvodnje nnpr. dobit iz najma pr. dobit iz najma

stanova djelatnicima, a iz kapitala stanova djelatnicima, a iz kapitala izostavimo dio koji je uloizostavimo dio koji je uložžen izvan en izvan

proizvodnje proizvodnje nnpr. kapitala za pr. kapitala za izgradnju stanova djelatnika izgradnju stanova djelatnika dobijemo rentabilnost dobijemo rentabilnost –– ROI.ROI.

27

ROI ="ROI ="ReturnReturn on on InvestmentInvestment" "

PPredstavlja rentabilnost ukupnog kapitala redstavlja rentabilnost ukupnog kapitala angaangažžiranog u proizvodnji.iranog u proizvodnji.

Financijski rezultat iz proizvodnje jednog razdobljaFinancijski rezultat iz proizvodnje jednog razdobljaProsjeProsječčni ukupni kapital angani ukupni kapital angažžiran u iran u proizvproizv. u jednom . u jednom razdobrazdob..ROI =ROI =

ROI je pokazatelj koji se koristi, ne samo na razini ROI je pokazatelj koji se koristi, ne samo na razini ukupne proizvodnje jednog poduzeukupne proizvodnje jednog poduzećća, a,

vevećć na isti nana isti naččin i na razini pojedinih pogona ili odjela.in i na razini pojedinih pogona ili odjela.

ROI se moROI se možže joe jošš razdvojiti i na svoja dva razdvojiti i na svoja dva sastavna dijela, a to su sastavna dijela, a to su

rentabilnost prihodarentabilnost prihoda i i obrt kapitalaobrt kapitala..

RentabilnostRentabilnostprihodaprihoda

ObrtObrtkapitalakapitala

DobitDobitProsjeProsječčni kapitalni kapital

DobitDobitPrihodPrihod

PrihodPrihodProsjeProsječčni kapitalni kapitalROI = ROI = == ••

28

1.030.0001.030.000==Ukupna dobitUkupna dobit30.00030.000==Ostale dobitiOstale dobiti

-- 50.00050.000==Gubitak pogona CGubitak pogona C850.000850.000==Dobit pogona BDobit pogona B200.000200.000==Dobit pogona ADobit pogona A

Financijski rezultat poduzeFinancijski rezultat poduzećća sastoji se od:a sastoji se od:

POKAZATELJI ROIPOKAZATELJI ROI--aa

U nekom poduzeU nekom poduzećću djeluju pogoni A, B i C. u djeluju pogoni A, B i C. Treba odrediti rentabilnost (ROI) cijele proizvodnje Treba odrediti rentabilnost (ROI) cijele proizvodnje kao i rentabilnost pojedinih pogonakao i rentabilnost pojedinih pogona

4.280.0004.280.000==Ukupni kapitalUkupni kapital80.00080.000==Ostali kapitalOstali kapital

100.000100.000==Kapital pogona CKapital pogona C1.900.0001.900.000==Kapital pogona BKapital pogona B2.000.0002.000.000==Kapital pogona AKapital pogona A

ProsjeProsječčni angani angažžirani kapital tog poduzeirani kapital tog poduzećća sastoji se od:a sastoji se od:

29

1.000.000 : 4.200.000 = 23,8 %1.000.000 : 4.200.000 = 23,8 %==ROIROI

-- 50.000 : 100.000 = 50.000 : 100.000 = --50,0 %50,0 %==ROI ROI -- CC

850.000 : 1.900.000 = 44,7 %850.000 : 1.900.000 = 44,7 %==ROI ROI -- BB

200.000 : 2.000.000 = 10,0 %200.000 : 2.000.000 = 10,0 %==ROI ROI -- AA

ROI na razini poduzeROI na razini poduzećća i pojedinih pogona iznosi: a i pojedinih pogona iznosi:

4.280.0004.280.000==Ukupni kapitalUkupni kapital

80.00080.000==Ostali kapitalOstali kapital

100.000100.000==Kapital pogona CKapital pogona C

1.900.0001.900.000==Kapital pogona BKapital pogona B

2.000.0002.000.000==Kapital pogona AKapital pogona A

1.030.0001.030.000==Ukupna dobitUkupna dobit

30.00030.000==Ostale dobitiOstale dobiti

-- 50.00050.000==Gubitak pogona CGubitak pogona C

850.000850.000==Dobit pogona BDobit pogona B

200.000200.000==Dobit pogona ADobit pogona A

Rentabilnost je dakle krajnji pokazatelj uspjeRentabilnost je dakle krajnji pokazatelj uspješšnosti nosti okamaokamaććenjaenja kapitala ali i kapitala ali i manageramanagera koji je za to zadukoji je za to zadužžen.en.

RENTABILNOST RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALAVLASTITOG KAPITALA

30

Rentabilnost ukupnog kapitala (r) Rentabilnost ukupnog kapitala (r) mjerodavna je kod odluke investiranja, jer mjerodavna je kod odluke investiranja, jer

ona ukazuje na uspjeona ukazuje na uspješšnost dotinost dotiččne ne investicije s obzirom na trinvesticije s obzirom na tržžiiššnu situaciju.nu situaciju.

Kako se Kako se ukupni kapitalukupni kapital momožže sastojati e sastojati dijelom od dijelom od vlastitogvlastitog, a dijelom od , a dijelom od tuđegtuđeg

kapitala tj. kredita, postavlja se pitanje kolika kapitala tj. kredita, postavlja se pitanje kolika je je rentabilnost vlastitog kapitala (R).rentabilnost vlastitog kapitala (R).

Ukupni kapital (UK) sUkupni kapital (UK) sastoji se od tuđeg kapitala astoji se od tuđeg kapitala (TK) i vlastitog kapitala (VK):(TK) i vlastitog kapitala (VK):

UK = TK + VKUK = TK + VK

Ukupna dobit (D) saUkupna dobit (D) sastoji se od dobiti tuđeg kapitala stoji se od dobiti tuđeg kapitala tj. kamate (K) i dobiti vlastitog kapitala tj. tj. kamate (K) i dobiti vlastitog kapitala tj.

ostatka dobiti (D ostatka dobiti (D -- K):K):

D = K + (D D = K + (D -- K)K)

31

Rentabilnost ukupnog kapitala je:Rentabilnost ukupnog kapitala je:

DDUKUK

DDTK + VKTK + VK D = r (TK + VK)D = r (TK + VK)r = r = ==

Rentabilnost tuđeg kapitalaRentabilnost tuđeg kapitala, odnosno kamatna stopa kredita je:, odnosno kamatna stopa kredita je:

KKTKTK K = TK K = TK •• iii = i =

Rentabilnost vlastitog kapitala je tada:Rentabilnost vlastitog kapitala je tada:

D D -- KKVKVKR = R =

Na slijedeNa slijedećći nai naččin uspostavit in uspostavit ććemo vezu između remo vezu između r, i, R i to kako slijedi:, i, R i to kako slijedi:

r (TK + VK) r (TK + VK) –– TK TK •• iiVKVKR = R = = r = r •• 1 + 1 + TKTK

VKVKTKTKVKVK-- i i ••

ZNAZNAČČAJAJ RR--aa

OOččito je da ito je da ćće rentabilnost vlastitog e rentabilnost vlastitog kapitala znakapitala značčajno ovisiti o odnosu tuđeg ajno ovisiti o odnosu tuđeg kapitala prema vlastitom kapitalu, kao i kapitala prema vlastitom kapitalu, kao i

o tome je li r > i iIi r< i.o tome je li r > i iIi r< i.

32

Za vlasnika tvrtke interesantno je znati Za vlasnika tvrtke interesantno je znati kolika je rentabilnost njegovog vlastitog kolika je rentabilnost njegovog vlastitog kapitala, ali bitno je pri tome i da je zna kapitala, ali bitno je pri tome i da je zna

pravilno interpretirati, jer i visoka rentabilnost pravilno interpretirati, jer i visoka rentabilnost vlastitog kapitala ne mora neminovno vlastitog kapitala ne mora neminovno ukazati na povoljnu situaciju na trukazati na povoljnu situaciju na tržžiišštu.tu.

Utjecaj promjene na rentabilnost vlastitog Utjecaj promjene na rentabilnost vlastitog kapitala vidljiva je iz slijedekapitala vidljiva je iz slijedeććeg primjera.eg primjera.

r = 20% i = 10% TK = 0,5 VK = 0,5r = 20% i = 10% TK = 0,5 VK = 0,5 TKTKVKVK = 1= 1

R = 0,20 (1+1) R = 0,20 (1+1) –– 0,10 0,10 •• 1 = 0,40 1 = 0,40 –– 0,10 = 0,30 = 30%0,10 = 0,30 = 30%

CCBBAASLUSLUČČAJAJ

‘‘10%10%----0,000,001,001,00

--40%40%10%10%110%110%9,009,000,100,100,900,90

0%0%10%10%30%30%1,001,000,500,500,500,50

4%4%10%10%21%21%0,110,110,900,900,100,10

5%5%10%10%20%20%0,000,001,001,000,000,00

RRRRRRTK / VKTK / VKVKVKTKTK

r = 5%r = 5%i = 10%i = 10%

r = 10%r = 10%i = 10%i = 10%

r = 20%r = 20%i = 10%i = 10%

ODNOSODNOSUDIOUDIOUDIOUDIO

33

i = 10%i = 10%

r = 20%r = 20%

30%30%

1100 TKTKVKVK

RR

SLUSLUČČAJ AJ ““AA””

Kod velikih udjela tuđeg kapitala rentabilnost Kod velikih udjela tuđeg kapitala rentabilnost vlastitog kapitala vivlastitog kapitala viššestruko veestruko većća ili manja a ili manja od rentabilnosti ukupnog kapitala ovisno o od rentabilnosti ukupnog kapitala ovisno o

tome je li r > i ili r< i. tome je li r > i ili r< i.

Kako rentabilnost ukupnog kapitala ovisi o Kako rentabilnost ukupnog kapitala ovisi o uspjeuspješšnosti poslovanja veliki udjel tuđeg nosti poslovanja veliki udjel tuđeg

kapitala krije u sebi rizik vikapitala krije u sebi rizik viššestruko estruko negativnog negativnog rentabilitetarentabiliteta vlastitog kapitala vlastitog kapitala kod smanjenja dobiti odnosno ostvarenja kod smanjenja dobiti odnosno ostvarenja

niske rentabilnosti ukupnog kapitala.niske rentabilnosti ukupnog kapitala.

34

PreporuPreporučča se da udio tuđeg kapitala ne a se da udio tuđeg kapitala ne pređe pređe 50 %.50 %. Kod takvog udjela tuđeg Kod takvog udjela tuđeg

kapitala (TK/VK = 1,0). Uz pretpostavku da kapitala (TK/VK = 1,0). Uz pretpostavku da je planirana rentabilnost ukupnog kapitala je planirana rentabilnost ukupnog kapitala dvostruko vedvostruko većća od kamatne stope (r = 2 i, a od kamatne stope (r = 2 i,

slusluččaj A), moguaj A), mogućće je da je planirana e je da je planirana rentabilnost ukupnog kapitala padne rentabilnost ukupnog kapitala padne ččak ak ččetiri puta do polovice kamatne stope etiri puta do polovice kamatne stope

(r = 0,5 i, kao u slu(r = 0,5 i, kao u sluččaju C), aju C), a da se ne dođe a da se ne dođe u gubitak, odnosno do negativne u gubitak, odnosno do negativne

rentabilnosti kapitala. Tada je R = 0.rentabilnosti kapitala. Tada je R = 0.

SluSluččajevi A i C : ajevi A i C :

Ako je ukupni kapital 100 kn (odnosno 100 Ako je ukupni kapital 100 kn (odnosno 100 %) onda bi se svaka kuna, ako ima %) onda bi se svaka kuna, ako ima

rentabilnost r = 20 %, morala oploditi s 20 rentabilnost r = 20 %, morala oploditi s 20 lipa.lipa.

35

50 % VK50 % VK 50 % TK50 % TK

50 % VK50 % VK 50 % TK50 % TK

r = 20%r = 20%

i = 10%i = 10%

i = 10%i = 10%

r = 5%r = 5%

r r >> ii

r r << ii

SLUSLUČČAJ AJ ““AA””

SLUSLUČČAJ AJ ““CC””

PRIMJER:PRIMJER:

SLUSLUČČAJ:AJ:A: r A: r == 18,0 %, i = 9,0 %, TK = 5018,0 %, i = 9,0 %, TK = 50%%B: r = 18,0 %, i = 9,0 %, TK B: r = 18,0 %, i = 9,0 %, TK == 9595%%C:C: rr = = 4,54,5 %,%, ii == 9,09,0 %,%, TKTK == 50%50%D: r = D: r = 4,54,5 %, i%, i = 9,0 %, TK = 95= 9,0 %, TK = 95%%

B : R B : R = 0,18 = 0,18 •• 1 + 1 + 0,950,950,050,05 -- 0,09 0,09 •• 0,950,95

0,050,05 = 0,89 = 189,0 %= 0,89 = 189,0 %

C : R C : R = 0,045 = 0,045 •• 1 + 1 + 0,500,500,500,50 -- 0,09 0,09 •• 0,500,50

0,500,50 = 0,00 = 0,0 %= 0,00 = 0,0 %

D : R D : R = 0,045 = 0,045 •• 1 + 1 + 0,950,950,050,05 -- 0,09 0,09 •• 0,950,95

0,050,05 = = -- 0,81 = 0,81 = -- 81,0 %81,0 %

A : R A : R = 0,18 = 0,18 •• 1 + 1 + 0,500,500,500,50 -- 0,09 0,09 •• 0,500,50

0,500,50 = 0,27 = 27,0 %= 0,27 = 27,0 %

RJERJEŠŠENJE:ENJE: