105
7/23/2019 Uvod_u_ekonomiju_10 http://slidepdf.com/reader/full/uvoduekonomiju10 1/105 UVOD U EKONOMIJU Savremena teorija i primjena dr SINIŠA KUSOVAC Fakultet za mediteranske poslovne studije Tivat

Uvod_u_ekonomiju_10

  • Upload
    wizz

  • View
    219

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 1105

UVOD U EKONOMIJU

Savremena teorija i primjena

dr SINIŠA KUSOVACFakultet za mediteranske poslovne

studije Tivat

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 2105

Privrede u procesu tranzicije

Pojam

bull Promena vlasničkestrukture

bull Kod nas umestodruštvene ndash privatnasvojina

bull Definisanje titularavlasništva

Rezultat

bull Mijenjaju se institucijeprivrednog sistema

bull Pravila ponašanjaprivrednih subjekata

bull Ekonomska nauka dijelisudbinu privrede

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 3105

Novi koncept izlaganja Osnovaekonomije

Osnova ekonomije

povezuje

bull Institucionalnu

ekonomijubull Mikroekonomijubull Makroekonomiju

Situacije

bull Situacija stabilne privredebull Situacija nestabilne

privredebull Osnovni Cilj Modernadr983422ava postaje partnerprivatnom sektoru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105

Standardno shvatanje ekonomije

bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u

proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)

bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju

alternativne upotrebe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105

Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti

bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)

bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti

ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba

bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105

Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba

bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste

hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara

a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba

b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva

za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105

KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA

Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja

materijalnih dobara)

Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)

Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke

ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 2: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 2105

Privrede u procesu tranzicije

Pojam

bull Promena vlasničkestrukture

bull Kod nas umestodruštvene ndash privatnasvojina

bull Definisanje titularavlasništva

Rezultat

bull Mijenjaju se institucijeprivrednog sistema

bull Pravila ponašanjaprivrednih subjekata

bull Ekonomska nauka dijelisudbinu privrede

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 3105

Novi koncept izlaganja Osnovaekonomije

Osnova ekonomije

povezuje

bull Institucionalnu

ekonomijubull Mikroekonomijubull Makroekonomiju

Situacije

bull Situacija stabilne privredebull Situacija nestabilne

privredebull Osnovni Cilj Modernadr983422ava postaje partnerprivatnom sektoru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105

Standardno shvatanje ekonomije

bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u

proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)

bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju

alternativne upotrebe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105

Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti

bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)

bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti

ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba

bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105

Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba

bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste

hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara

a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba

b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva

za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105

KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA

Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja

materijalnih dobara)

Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)

Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke

ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 3: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 3105

Novi koncept izlaganja Osnovaekonomije

Osnova ekonomije

povezuje

bull Institucionalnu

ekonomijubull Mikroekonomijubull Makroekonomiju

Situacije

bull Situacija stabilne privredebull Situacija nestabilne

privredebull Osnovni Cilj Modernadr983422ava postaje partnerprivatnom sektoru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105

Standardno shvatanje ekonomije

bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u

proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)

bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju

alternativne upotrebe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105

Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti

bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)

bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti

ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba

bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105

Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba

bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste

hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara

a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba

b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva

za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105

KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA

Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja

materijalnih dobara)

Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)

Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke

ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 4: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105

Standardno shvatanje ekonomije

bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u

proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)

bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju

alternativne upotrebe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105

Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti

bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)

bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti

ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba

bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105

Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba

bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste

hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara

a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba

b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva

za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105

KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA

Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja

materijalnih dobara)

Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)

Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke

ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 5: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105

Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti

bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)

bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti

ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba

bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105

Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba

bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste

hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara

a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba

b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva

za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105

KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA

Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja

materijalnih dobara)

Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)

Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke

ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 6: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105

Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba

bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste

hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara

a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba

b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva

za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105

KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA

Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja

materijalnih dobara)

Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)

Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke

ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 7: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105

KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA

Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja

materijalnih dobara)

Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)

Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke

ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 8: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105

Vrste usluga

Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)

Neproizvodne usluge

(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 9: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105

Raspodjela dohotka u svijetu

(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)

Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij

Svj Stanov 59 26 15 100

Percap$ 390 2490 22160 4280

Svdohod 5 15 80 100

God983422ivota 62 68 77 66

Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447

Po stanovniku

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 10: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105

Oportunitetni trošak

RIBA VOĆE

Rad kg Rad kg

2 25 0 01 15 1 20

0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine

druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se

proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom

ekonomskom izboru

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 11: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori

b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo

d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje

e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 12: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili

organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i

snose rizik)

a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)

c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 13: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA

bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)

a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena

bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 14: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105

ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza

izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)

a) Tr983422ište

b) Planiranjec) Svojina

ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju

privrednih subjekatardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 15: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105

ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK

Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih

za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja

ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog

sistemasistema

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 16: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105

Osnovni oblici

obavljanja privrednedjelatnosti

bull Privredna društvabull Preduzetnik

(fiziččččko lice koje

obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)

bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo

c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću

Osnovni ciljosnivanja dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 17: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105

KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO

bull Članovi odgovaraju za obaveze

društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima

i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili

stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno

bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka

Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se

zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori

bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom

bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga

bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 18: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105

KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA

bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA

bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU

bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI

UPLAĆ

EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI

bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI

bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA

bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 19: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105

KARAKTERISTIKE

bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I

PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE

DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI

DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U

POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO

bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA

bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 20: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105

U NAŠIM USLOVIMA

bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno

bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija

bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut

bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima

bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara

bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD

bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca

bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 21: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105

U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge

bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa

bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini

bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća

bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima

bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku

telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 22: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105

Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja

prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1

godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje

definišemo na sljedeći način

bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+

JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i

troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 23: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105

Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih

predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije

b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove

DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz

poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada

bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za

ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 24: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105

Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka

bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je

prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)

bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će

tehničke mogu

ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu

proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 25: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105

NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa

najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje

alokacije sredstava dok su drugi prinuđ

eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone

da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba

svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih

organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara

bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 26: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105

Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva

evangelistički pokreti)

bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)

bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)

bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke

organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije

bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 27: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105

Sa londonske berzeFootball Club Market Date of

floatationSuspended Profit(loss) in

2001-02 (pound000)

Aston Villa LSE 1997 (350)

Burnden Leisure (BoltonWanderers)

LSE 1994 January 2003 (1586)

Leeds Sporting (LeedsUnited)

LSE 1996 February2004

(33875)

Manchester United LSE 1991 32347

Millwall Holdings(Millwall)

LSE 1989 60

Newcastle United LSE 1997 (3079)

Sunderland LSE 1996 (2790)

Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala

imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo

Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 28: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105

Preduzeće ndash profitna organizacija

bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora

bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza

naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku

bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća

bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih

obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti

preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 29: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105

Bilans stanja preduzeća

AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100

Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440

Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70

Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30

Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 30: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105

Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash

Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost

obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine

bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku

organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za

preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja

koje je navedeno u statutu preduzeć

abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 31: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105

NETO IMOVINA PREDUZEĆA

KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto

imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih

vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne

vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit

Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti

akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 32: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105

BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI

PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI

Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115

Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20

UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 33: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105

TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA

USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog

sistema

bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa

bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene

bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i

prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja

sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 34: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105

PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA

bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje

bull Tr983422ište novca

bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani

promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog

odlučivanja

bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje

sa informacijama

Tr983422983422983422983422išne funkcije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 35: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105

Tr983422983422983422983422išne funkcije

bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri

konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije

c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 36: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105

CIJENE

bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom

novca

bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova

bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu

bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi

bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno

povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna

kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 37: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105

PONUDA ROBA

bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama

bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu

Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda

koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti

bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima

bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište

bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 38: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105

FAKTORI PONUDE

bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi

proizvodnje robe

bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede

na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se

nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost

prodavaca da prodaju veću koli

činu robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 39: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105

Hipotetički plan ponude i tra

983422nje

Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12

2 4 93 6 65 8 47 9 3

9 10 2

bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži

da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 40: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105

PROMJENA FAKTORA PONUDE

bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda

tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena

rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i

izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog

bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode

istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja

broja preduzeća

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 41: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105

Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva

jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje

bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe

b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju

bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe

F kt i t 983422 j

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 42: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105

Faktori potra983422nje

bull Količina robe koju

983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora

a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena

roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe

e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 43: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105

Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača

ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama

a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u

normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja

b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni

c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 44: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105

Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih

karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o

kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu

b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će

proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su

obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 45: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije

utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)

bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog

tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo

tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je

prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 46: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se

nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost

bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no

zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a

kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne

smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 47: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz

društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je

proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi

Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika

i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi

bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka

izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 48: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105

bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama

rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija

bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog

blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti

rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su

organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim

jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 49: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

Hijerarhija učččč

esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422

e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima

bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost

bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja

predmeta svojine

Z klj čččč i i I k l k ij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 50: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata

količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici

njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto

imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika

izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova

Zaključčččci priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 51: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105

Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve

ćććć

i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje

bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve

bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu

Zaključčččci - priprema za I kolokvij

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 52: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105

Zaključčččci priprema za I kolokvij

bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata

na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u

drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć

nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti

Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 53: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva

bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji

društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave

bull SHVATANJA

A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj

stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki

odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko

sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa

sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta

2) Alokatora oskudnih resursa

3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

Dr983422ava uloga politike u ekonomiji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 54: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105

Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim

školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i

opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva

bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica

a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za

povecanje

produktivnosti rada

bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke

privrede

Tr983422ište bez dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 55: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105

Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom

interesu bez dr983422avnih intervencija)

bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju

interese cijelog društva

bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog

poretka i spoljnu bezbjednost

bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je

mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa

bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu

zaposlenost ni stabilan privredni razvoj

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 56: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105

g j

bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih

radnih mjesta

bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja

ukupne potrošnje u društvu

bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog

osiguranja dobija na zamahu

bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno

izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do

formiranje dr983422ave blagostanja

Dr983422ava blagostanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 57: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105

a a b agosta ja

bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije

a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge

b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva

c) Alokatora oskudnih resursa

bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog

intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti

kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi

ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje

nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se

sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je

potrebna aktivna uloga dr983422ave

Oblici dr983422avne intervencije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 58: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105

Oblici dr983422avne intervencije

bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija

1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga

3Transferna plaćanja

4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa

Pravni propisi i regulativa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 59: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105

Pravni propisi i regulativa

1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)

2 Propisi o ugovorima (autonomna volja

ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)

4 Krivični propisi o zaštiti svojine

5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode

Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju

Kupovina i prodaja roba i usluga

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 60: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105

Kupovina i prodaja roba i usluga

bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga

bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge

(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)

bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele

bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da

proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća

Transferna plaćanja

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 61: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105

Transferna plaćanja

bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu

bull

Jedna strana dr983422ava pla

ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez

obaveze protivčinidbe

bull

U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne

potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava

bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 62: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105

jbull Suština makroekonomske politike svodi se na

ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u

odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima

odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne

potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi

politiku emisije novca (povećana i smanjena

emisija novca)

Makroekonomska stabilizacija

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 63: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105

Makroekonomska stabilizacija

3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili

neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa

Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne

valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama

5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za

uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na

obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata

Usmjeravanje alokacije resursa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 64: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105

Usmjeravanje alokacije resursabull

Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa

bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa

1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj

bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)

2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju

prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)

bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -

propisivanje cijena (cijena hljeba)

Razlozi za dr983422avnu intervenciju

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 65: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105

j

bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne

intervencije očekuje da ubla

983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi

2Javna dobra

3Eksterni efekti4Asimetrične informacije

5Monopoli

6Distribucija dohodaka

Privredni ciklusi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 66: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105

bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti

jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini

oscilacija

bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)

bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)

Javna dobra

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 67: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105

bull

Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)

bull

Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede

bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se

javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)

bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za

uslugu)

Eksterni efekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 68: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105

Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju

za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni

tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti

2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da

kompletno eliminiše negativne eksterne efekte

nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine

Asimetrične informacije

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 69: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105

j

bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu

bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata

bull

Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili

proizvodnji putničkih vozila

bull

Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl

Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 70: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105

bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu

bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu

bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača

bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača

bull

Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne

prodaje)

Monopolić

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 71: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105

bull

Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje

efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)

bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje

bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje

bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu

iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit

Monopoli

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 72: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105

bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište

takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)

bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se

monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist

bull

Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja

Karakteristike antimonopolske politike

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 73: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105

1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika

a)Ukidanje monopola (restrukturiranje

monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)

2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu

3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)

Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 74: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105

4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve

ćina dr

983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva

koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i

preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti

odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog

proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)

6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju

Distribucija dohodaka

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 75: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105

bull

Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje

bull

Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom

resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu

bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište

stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju

bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu

funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)

Donošenje društvenih odlukabull č ć

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 76: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105

bull

Proces odlučivanja u preduze

ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja

potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji

bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke

bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i

glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju

ćupolitičku partiju

bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i

odgovarajuću ekonomsku politiku dr

983422ave

bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa

preferencijama birača (većinsko odlučivanje)

Problem odnosa principala i agenta

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 77: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105

bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika

bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun

poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju

polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada

polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih

glasača demokratska društva razvijaju javnu

kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 78: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105

odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih

sistema

1Privatna tr983422išna privreda

2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije

bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa

značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno

definisanih svojinskih prava

bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava

da donose privredne odluke

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 79: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105

bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim

ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje

bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i

kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari

bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja

1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)

3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 80: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105

odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine

bull

Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima

bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna

ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća

bull

Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u

poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 81: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105

bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava

1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)

2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)

bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 82: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105

odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava

AKTIVA PASIVAA)Svojina na

1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze

- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima

2 Novac

3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze

prema trećim licima

Imovinska prava Imovinske obaveze

Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 83: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105

bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari

bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća

bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava

bull

Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni

povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)

Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 84: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105

j j

1Kolektivna svojina

2Privatna svojina

bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine

bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)

2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)

3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)

Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 85: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105

j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine

5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)

6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot

kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva

7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji

dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)

Društvena svojinabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 86: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105

Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi

bull

Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su

akcionarska društva u kojima skupština

predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu

2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital

Društvena svojina

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 87: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105

3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim

preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća

1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status

rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća

2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava

ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala

Privatizacijabull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 88: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105

Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja

1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor

privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje

3Kako odrediti vrijednost društvene imovine

4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike

5Koja preduzeća privatizovati

Razlozi za privatizacijubull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 89: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105

bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta

udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja

Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole

2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja

Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća

Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 90: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105

kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava

4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)

Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga

Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od

dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

T b d di i ij d i i T šk i

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 91: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105

bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto

dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade

1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju

vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be

3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se

odrede kao potencijalni privatni investitori

Privatizacija uz naknadu ili beznaknade

P i i ij k d

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 92: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105

bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše

i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na

osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti

2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno

preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)

3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih

ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke

4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim

licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)

Izbor preduzećabull

K j dć

i ti ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 93: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105

Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije

elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude

vode putevi mineralne vode)

3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)

4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja

Radničko akcionarstvobull

M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 94: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105

Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu

bull

Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su

zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje

bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende

bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća

Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 95: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105

bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija

bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po

pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske

probleme

bull

Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim

i fizičkim licima

bull

Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve

putem licitacije ko ponudi najveću cijenu

bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj

Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga

1 U k i j k ij d ši

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 96: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105

1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)

2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)

Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 97: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105

njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine

putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na

osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća

bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna

svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća

bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši

se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća

ili osnivanje novih javnih preduzeća)

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Proizvodjači i potroša

či su osnovni privrednisubjekti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 98: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105

Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti

bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske

institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine

sadr983422inu društvene reprodukcije

bull

Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata

bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe

Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 99: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105

Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac

bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili

agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti

bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga

proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod

bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg

nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju

Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti

bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 100: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105

Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije

bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu

bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije

resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija

zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti

Kru983422ni tok robe i novcabull

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 101: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105

Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje

bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća

Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene

iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi

proizvodili robe i usluge

2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima

upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu

faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima

nude preduzeća robe i usluge

Društveni računibull

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 102: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105

Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko

im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom

Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom

bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u

medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom

bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje

bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja

Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 103: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105

koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa

bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti

proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje

bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode

bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se

finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje

Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni

proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 104: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105

p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima

bull

Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja

bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje

bull

Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod

bull

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105

Page 105: Uvod_u_ekonomiju_10

7232019 Uvod_u_ekonomiju_10

httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105