Upload
wizz
View
219
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 1105
UVOD U EKONOMIJU
Savremena teorija i primjena
dr SINIŠA KUSOVACFakultet za mediteranske poslovne
studije Tivat
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 2105
Privrede u procesu tranzicije
Pojam
bull Promena vlasničkestrukture
bull Kod nas umestodruštvene ndash privatnasvojina
bull Definisanje titularavlasništva
Rezultat
bull Mijenjaju se institucijeprivrednog sistema
bull Pravila ponašanjaprivrednih subjekata
bull Ekonomska nauka dijelisudbinu privrede
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 3105
Novi koncept izlaganja Osnovaekonomije
Osnova ekonomije
povezuje
bull Institucionalnu
ekonomijubull Mikroekonomijubull Makroekonomiju
Situacije
bull Situacija stabilne privredebull Situacija nestabilne
privredebull Osnovni Cilj Modernadr983422ava postaje partnerprivatnom sektoru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105
Standardno shvatanje ekonomije
bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u
proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)
bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju
alternativne upotrebe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105
Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti
bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)
bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti
ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba
bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105
Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba
bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste
hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara
a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba
b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva
za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105
KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA
Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja
materijalnih dobara)
Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)
Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke
ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 2105
Privrede u procesu tranzicije
Pojam
bull Promena vlasničkestrukture
bull Kod nas umestodruštvene ndash privatnasvojina
bull Definisanje titularavlasništva
Rezultat
bull Mijenjaju se institucijeprivrednog sistema
bull Pravila ponašanjaprivrednih subjekata
bull Ekonomska nauka dijelisudbinu privrede
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 3105
Novi koncept izlaganja Osnovaekonomije
Osnova ekonomije
povezuje
bull Institucionalnu
ekonomijubull Mikroekonomijubull Makroekonomiju
Situacije
bull Situacija stabilne privredebull Situacija nestabilne
privredebull Osnovni Cilj Modernadr983422ava postaje partnerprivatnom sektoru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105
Standardno shvatanje ekonomije
bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u
proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)
bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju
alternativne upotrebe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105
Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti
bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)
bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti
ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba
bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105
Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba
bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste
hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara
a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba
b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva
za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105
KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA
Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja
materijalnih dobara)
Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)
Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke
ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 3105
Novi koncept izlaganja Osnovaekonomije
Osnova ekonomije
povezuje
bull Institucionalnu
ekonomijubull Mikroekonomijubull Makroekonomiju
Situacije
bull Situacija stabilne privredebull Situacija nestabilne
privredebull Osnovni Cilj Modernadr983422ava postaje partnerprivatnom sektoru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105
Standardno shvatanje ekonomije
bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u
proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)
bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju
alternativne upotrebe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105
Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti
bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)
bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti
ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba
bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105
Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba
bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste
hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara
a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba
b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva
za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105
KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA
Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja
materijalnih dobara)
Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)
Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke
ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 4105
Standardno shvatanje ekonomije
bull Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju u
proizvodnji i raspodjeli materijalnih sredstava zazadovoljenje ljudskih potreba (Produktivna ineproduktivna djelatnost)
bull Ekonomija je nauka koja proučava ljudskoponašanje za koje je karakterističan odnosizmedju ciljeva i oskudnih sredstava koja imaju
alternativne upotrebe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105
Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti
bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)
bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti
ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba
bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105
Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba
bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste
hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara
a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba
b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva
za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105
KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA
Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja
materijalnih dobara)
Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)
Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke
ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 5105
Postoje 4 uslova za odredjivanjeekonomske aktivnosti
bull Mora da postoji više ciljeva (Svaki cilj vodi kazadovoljavanju ljudskih potreba)
bull Da se oni mogu rangirati po značaju i hitnostibull Da sredstva za njihovo ostvarivanje moraju biti
ograničenabull Da ona imaju više alternativnih upotreba
bull Suština je u sljedećem Da ljudi vrše izbor izbog toga je svaka ona ljudska aktivnostldquoekonomskardquo ukoliko se vrši alokacijaraspolo983422ivih resursa na osnovu procjene koristii troškova koje svaka od raspolo983422ivih alternativanose sa sobom
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105
Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba
bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste
hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara
a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba
b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva
za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105
KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA
Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja
materijalnih dobara)
Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)
Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke
ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 6105
Cilj privredne aktivnosti je zadovoljavanjeljudskih potreba ndash Kojih potreba
bull Postojanje potreba je notorna činjenica - nisu iste
hitnost i va983422nostibull Treba zadovoljiti biološke i luksuzne potrebebull Podjela materijalnih dobara
a) Materijalna dobra Prvog reda ili potrošna dobraza zadovoljavanje ljudskih potreba
b) Dobra Višeg reda ndash proizvodna dobra (bez kojihse ne mogu stvarati dobra prvog reda ndash sredstva
za proizvodnju)bull Rezultat proizvodnog procesa Proizvod daljasudbina proizvoda namijenjena za tr983422ište Roba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105
KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA
Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja
materijalnih dobara)
Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)
Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke
ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 7105
KARAKTER PROIZVODNJEMATERIJALNIH DOBARA
Tehnološki karakter (trošenje sredstava zaproizvodnju i ljudskog rada ndash proizvodnja
materijalnih dobara)
Društveni karakter (ne postoji izolovanaproizvodnja jedni od drugih)
Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke
ldquoEkonomija ne raspravlja o stvarima nego oodnosima izmedju ljudi povodom stvari
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 8105
Vrste usluga
Proizvodne usluge(usluge u trgovini i transportu)
Neproizvodne usluge
(obrazovanje zdravstvo kultura)ldquoEkonomska aktivnost je samo jedanaspekt ukupne ljudske aktivnostirdquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 9105
Raspodjela dohotka u svijetu
(Predmet prouččččavanja ekonomije kao nauke)
Neraz Srraz Visoko Raz Cijeli svij
Svj Stanov 59 26 15 100
Percap$ 390 2490 22160 4280
Svdohod 5 15 80 100
God983422ivota 62 68 77 66
Energu kg Nafte 338 1812 5101 1447
Po stanovniku
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 10105
Oportunitetni trošak
RIBA VOĆE
Rad kg Rad kg
2 25 0 01 15 1 20
0 0 2 30ldquoOportunitetni trošak jedne robe jeste gubitak količine
druge robe koji se mora983422rtvovati radi proizvodnje prveroberdquo Tr983422ište preko mehanizma cijena pokazuje šta se
proizvodi kako se proizvodi i za koga se proizvodiTo potvrdjuje da je ekonomija nauka o racionalnom
ekonomskom izboru
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 11105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull RESURSI (Predstavljaju subjektivne i materijalnečinioce proizvodnje)a) Prirodni izvori
b) Sredstva za proizvodnjuc) Stanovništvo ldquohumani kapitalrdquo
d) PreduzetništvoNavedeni resursi nazivaju se faktorima proizvodnjesubjektivnim i materijalnim činiocima proizvodnje
e) Osnovna obilje983422 ja resursa Oskudni i produktivniobnovljivi i neobnovljivi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 12105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Privredni subjekti ( su pojedinci ili
organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422ivaju koristi od njih i
snose rizik)
a) Preduzeća (Cilj i preferencija hijerarhija)b) Domaćinstva (Cilj i preferencija)
c) Dr983422ava (Cilj i preferencija)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 13105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMA
bull Aktivnosti (Osnovne aktivnosti u privrednom 983422ivotu svakogdruštva)
a) Proizvodnjab) Potrošnjac) Raspodjelad) Razmjena
bull Proširene aktivnostia) Finansijska aktivnostb) Investiciona aktivnostc) Unutrašnja i spoljno trgovinska razmjena roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 14105
ELEMENTI EKONOMSKOG SISTEMAbull Institucije (Predstavljaju trajan oblik veza
izmedju privrednih subjekata unutar kojih se naustaljen način odvijaju ekonomske aktivnosti)
a) Tr983422ište
b) Planiranjec) Svojina
ldquoInstitucije unose red u privredni 983422ivot izmedju
privrednih subjekatardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 15105
ZAKLJUZAKLJUČČČČČČČČAKAK
Ekonomija je nauka o zakonima koji vladaju uEkonomija je nauka o zakonima koji vladaju uproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnihproizvodnji i raspodjeli materijalnih dobara neophodnih
za zadovoljenje ljudskih potrebaza zadovoljenje ljudskih potreba ŠŠta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijeta se proizvodi kako i za koga se proizvodi najjasnijese ispoljava u procesu raspodjele dohodakase ispoljava u procesu raspodjele dohodaka Uredjen skup ekonomskih odnosa predstavljaUredjen skup ekonomskih odnosa predstavlja
ekonomski sistemekonomski sistem Proizvodnja raspodjela razmjena i potroProizvodnja raspodjela razmjena i potroššnja osnovnenja osnovnesu privredne aktivnostisu privredne aktivnosti Institucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuInstitucije predstavljaju trajan oblik veza izmedjuprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naprivrednih subjekata unutar kojih se na ustaljen naččininodvijaju ekonomske aktivnostiodvijaju ekonomske aktivnosti TrTr983422983422iiššte i svojina su najznate i svojina su najznaččajnije institucije privrednogajnije institucije privrednog
sistemasistema
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 16105
Osnovni oblici
obavljanja privrednedjelatnosti
bull Privredna društvabull Preduzetnik
(fiziččččko lice koje
obavlja privrednudjelatnost radisticanja dobiti)
bull Privredna društvaa) Ortačko društvob) Komanditno društvo
c) Akcionarsko društvod) Društvo sa ograničenomodgovornošću
Osnovni ciljosnivanja dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 17105
KARAKTERISTIKEORTAČČČČKO DRUŠTVO
bull Članovi odgovaraju za obaveze
društva neograničeno solidarnocjelokupnom svojom imovinombull Ulozi mogu biti u novcu stvarima
i pravimabull 0rtakluk prestaje smrću ili
stečajem bilo kog ortaka ukolikodrugačije nije ugovoreno
bull Ortak se mo983422e isključiti poosnovu tu983422be jednog ili višeortaka ili većinom glasova ostalihortaka
Komanditno društvobull Osnivaju jedno ili više lica koje se
zovu komplementari i jedno i višelica koje se zovu komanditori
bull Komplementari odgovaraju zaobaveze društva neograničenosolidarno sopstvenom imovinom
bull Komanditori na odgovaraju zaobaveze društva i snose rizikposlovanja do visine svog uloga
bull Društvom upravljajukomplementari i odluke sedonose prostom većinom glasova
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 18105
KARAKTERISTIKEbull AKCIONARSKO DRUŠTVObull DRUŠTVO MOGU OSNOVATI JEDAN ILI VIŠE OSNIVAČA
bull DRUŠTVO IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA
bull DRUŠTVO IMA IMOVINU KOJOM ODGOVARA ZA OBAVEZE KOJEPREUZIMA U PRAVNOM PROMETU
bull IMOVINA DRUŠTVA JE ODVOJENA OD IMOVINE AKCIONARAbull MINIMALNI NOVČANI KAPITAL IZNOSI 2500000 EURA I MORA BITI
UPLAĆ
EN U CJELINIbull OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA AKCIJE ODREDJENENOMINALNE VRIJEDNOSTI
bull ZAKLJUČENJEM UGOVORA O OSNIVANJU OSNIVAČI POSTAJUAKCIONARI
bull NAKON ZAKLJUČENJA UGOVORA O OSNIVANJU UPUĆUJE SE JAVNIPOZIV- PROSPEKT ZA UPIS I UPLATU AKCIJA
bull STATUT JE OSNOVNI AKT DRUŠTVA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 19105
KARAKTERISTIKE
bull DRUŠTVO SA OGRANIČČČČENOM ODGOVORNOŠĆĆĆĆUbull DRUŠTVO OSNIVAJU FIZIČKA I PRAVNA LICA RADI STICANJA DOBITIbull DRUŠTVO NE MO983421E IMATI VIŠE OD 30 ČLANOVAbull KAPITAL DRUŠTVA PODIJELJEN JE NA UDJELEbull ULOZI MOGU BITI NOVČANI I NENOVČANI A NE MOGU BITI U RADU I
PRU983421ANJU USLUGAbull DRUŠTVO IMA STATUT TO JE USLOV ZA PUNOVA983421NO OSNIVANJE
DRUŠTVAbull SKUPŠTINA ODBOR DIREKTORA I SEKRETAR NIJESU OBAVEZNI ORGANI
DRUŠTVAbull IZVRŠNI DIREKTOR JE JEDINI OBAVEZNI ORGAN DRUŠTVAbull DJELOKRUG RADA DIREKTORA ODREDJUJE SE STATUTOMbull STATUT ODREDJUJE PRAVILA PRENOSA UDJELA IZMEDJU ČLANOVA U
POGLEDU REDOSLJEDA PRVENSTVA OČUVANJE POSTOJEĆESRAZMJERE I SLIČNO
bull STATUTOM SE MO983421E ODREDITI PRAVO PREČE KUPOVINE UDJELA USLUČAJU DA DRUŠTVO DONESE ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOGKAPITALA
bull AD I DOO SU DRUŠTVA KAPITALA ORTAČKO I KOMANDITNO DRUŠTVOSU DRUŠTVA LICA
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 20105
U NAŠIM USLOVIMA
bull Društvena preduzećććća organizovana su kao akcionarska društvabull Osnivanje akcionarskog društva mo983422983422983422983422e biti sumultano i sukcesivno
bull Simultano osnivanje prvu emisiju akcija otkupljuju isključčččivoosnivačččči bez javnog poziva za upis i uplatu akcija
bull Svi osnivačččči potpisuju ugovor o osnivanjuu akcionarskog društva idonose njegov statut
bull Sukcesivno osnivanje osnivačččči upisuju jedan dio akcija a za ostatakse upuććććuje javni poziv svim zainteresovanim licima
bull Visina poččččetnog kapitala mora biti većććća nego kod simultanogosnivanja ali ne postoje ograniččččenja u broju akcionara
bull Ako se ne prijavi dovovoljan broj zainteresovanih kupaca akcija smatra se da nije uspjelo osnivanje AD
bull Akcije su hartije od vrijednosti koje se mogu izdavati na ime i nadonosioca
bull Akcije daju svojim vlasnicima pravo na upravljanje pravo naprisvajanje dividente i pravo svojine na uplaććććenom ulogu u AD
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 21105
U NAŠIM USLOVIMAbull Javno preduzećććće proizvodi javna dobra i pru983422983422983422983422a javne usluge
bull To su sva preduzećććća bez obzira na oblik svojine kojaobavljaju svoju djelatnost u oblasti javnog interesa
bull Javno preduzećććće mo983422983422983422983422e da bude u privatnom vlasništvu kao i udr983422983422983422983422avnoj svojini ili društvenoj svojini
bull Dr983422983422983422983422ava po pravilu kontroliše politiku cijena javnih preduzećććća ipostavlja ograniččččenja u pogledu izbora uprave preduzećććća
bull Jedna treććććina ččččlanova uprave mora biti birana iz redovazaposlenih u javnim preduzeććććima
bull Javni interes se običčččno vezuje za djelatnosti u oblastiinfrastrukture ( saobraććććajnice 983421983421983421983421eljeznice energetiku
telekomunikacije i sl)bull Dr983422983422983422983422ava ima obavezu da vodi raččččuna o stabilnosti cjelokupnogtr983422983422983422983422išta to je njena briga za infrastrukturne djelatnosti odjavnog interesa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 22105
Preduzeće ndash profitna organizacijabull Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobitibull Prodata količina roba pomno983422en sa tr983422išnim cijenama predstavlja
prihod koje je dato preduzeće ostvarilo u jednom periodu vremena (1
godina)bull PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA ROBEbull Proizvodnja robe povlači za sobom troškove Troškove proizvodnje
definišemo na sljedeći način
bull TROŠKOVI = PLATE x BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA+
JEDINIČNI TROŠAK KAPITALA x KOLIČINA KAPITALAbull Jedinični trošak kapitala sastavljen je iz materijalnih troškova i
troškova amortizacije ( predmeti rada i sredstva za rad)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 23105
Preduzeće ndash profitna organizacijebull Cijena kapitala koja se odnosi na oportunitetni trošaka) Troškovi kapitala bez navodjenja ikakvog pridjeva ispred njih
predstavljaju zbir materijalnih troškova i amortizacije
b) Puni troškovi kapitala koji u sebi pored navedenih troškovakapitala obuhvataju još i oportunitetne troškove
DOBIT = PRIHODI ndash TROŠKOVI - U sebi obuhvata svu dobit iz
poslovanja nezavisno od postojanja oportunitetnih troškovaEKSTRA DOBIT = PRIHODI ndash PUNI TROŠKOVI ndash Razlika izmedjuprihoda i punih troškova kapitala i rada
bull Čvrsto bud983422etsko ograničenjeMotivi nisu vezani samo za
ostvarivanje profita nego i da se izbjegnu gubici uposlovanju Nadu983422i rok dovodi do erozije imovine i do bankrotstva preduzećaUKUPNI PRIHODI ge UKUPNI RASHODI
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 24105
Preduzeće ndash odluke u cilju profitaPreduzeće donosi čitav niz odluka
bull Odluke o pravnom obliku organizacije (Va983422no je
prilagoditi pravnu formu preduzeća konkretnim uslovimau kojima se realizuje profit)
bull Odluke o tehnici proizvodnje (Mora se odlučiti koje će
tehničke mogu
ćnost primijeniti u proizvodnji roba)bull Odluke o obimu i vrsti proizvoda (Odluke o asortimanu
proizvodnje i o njegovim razmjerama direktno utiče navisinu profita)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 25105
NEPROFITNA ORGANIZACIJAbull Višestruka javnost ndash Neprofitne organizacije uprocesu poslovanja odr983422avaju neposredne veze sa
najmanje dvije velike grupe u njihovoj javnosti saklijentima i osnivačima Prvi uvijek postavljaju pitanje
alokacije sredstava dok su drugi prinuđ
eni da ihpribavljajubull Višestruki ciljevi ndash Neprofitne organizacije su sklone
da postavljaju više od jednog cilja Neprofitnaorganizacija mora da vodi računa o zadovoljenju potreba
svojih klijenata ali i o društvenim interesimabull Preimuććććstvo usluga a ne dobara ndash Većina neprofitnih
organizacija bavi se uslu983422nim djelatnostima a neproizvodnjom ili pribavljanjem dobara
bull Javna kontrola i uticaj netr983422983422983422983422išnih faktora ndash Neprofitneorganizacije podvrgnute su sna983422noj javnoj i društvenojkontroli u cilju provjere zakonitog korištenja sredstava izsubvencioniranih izvora i onih stvorenih poreskimolakšicama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 26105
Neprofitna organizacijabull Religiozne organizacije (crkve crkvena društva
evangelistički pokreti)
bull Društvene organizacije (uslu983422ni klubovi i sl)
bull Kulturne orgnizacije (muzeji simfonijski orkestripozorišta zoo vrtovi)
bull Obrazovne organizacije (univerziteti istra983422ivačke
organizacije)bull Zaštitne organizacije (sindikati komore i sl)bull Političke organizacije i partije
bull Filantropske organizacijebull Društveni pokretibull Zdrastvene organizacije (bolnice klinike )
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 27105
Sa londonske berzeFootball Club Market Date of
floatationSuspended Profit(loss) in
2001-02 (pound000)
Aston Villa LSE 1997 (350)
Burnden Leisure (BoltonWanderers)
LSE 1994 January 2003 (1586)
Leeds Sporting (LeedsUnited)
LSE 1996 February2004
(33875)
Manchester United LSE 1991 32347
Millwall Holdings(Millwall)
LSE 1989 60
Newcastle United LSE 1997 (3079)
Sunderland LSE 1996 (2790)
Tottenham Hotspur LSE 1983 946Kada posmatramo alternativna tr983422983422983422983422išta kapitala
imamo još 9 klubova ali i još 6 ldquogubitašardquo
Danas 14 klubova sa profitom samo 6 (200102)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 28105
Preduzeće ndash profitna organizacija
bull Preduzeće ima svoju imovinu kojom odgovara za preuzeteobaveze po osnovu različitih ugovora
bull Finansijski izvještaj koji utvrdjuje stanje imovine i obaveza
naziva se naziva se bilans stanja imovinebull Bilans stanja pokazuje koliki je fond bogatstva kojim upravljapreduzeće u jednom odredjenom trenutku
bull Pozitivni dijelovi nazivaju se aktiva ili imovina preduzeća
bull Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzećabull Razlika izmedju ukupne imovine preduzeća i ukupnih
obaveza je neto imovina preduzeća (neto vrijednosti
preduzeća o kapitalu i rezervama o poslovnom fondu)
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 29105
Bilans stanja preduzeća
AKTIVA PASIVAOSNOVNA SREDSTVA NETO IMOVINAZemlja i zgrade 230 Kumulativne Pov Akcije 100
Mašina i oprema 800 Obične akcije 600Ulaganje u povPreduzeća 110 Rezerve 440
Nematerijalna ulaganja 40 POZAJMLJENI KAPITALOBRTNA SREDSTVA Zajmovi od 1-5 g 70
Ukupne zalihe 310 Zajmovi preko 5g 370Potra983422ivanja prema kupcima 350 TEKUĆE OBAVEZETekuće investicije 10 Dugovanja prodavcima 210Kratkoročni depoziti 90 Krediti do 1 g 30
Gotov novac 20 Ostala dugovanja 140UKUPNA IMOVINA 1960 OBAVEZE I NETO IMOVINA 1960
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 30105
Bilans stanja (imovine)preduzeća ndash
Razgraničenje pojmovabull Neto imovina preduzećććća=Vrijednost aktive ndash Vrijednost
obavezabull Neto imovina preduzeća odredjuje identitet preduzeća iima prirodu rezidualne (promjenljive) veličine
bull Neto imovina preduzeća odražava svojinsku
organizaciju preduzećabull Preduzeće svom svojom imovinom odgovara za
preuzete obaveze u okviru svog redovnog poslovanja
koje je navedeno u statutu preduzeć
abull Vlasničko prisvajanje kupovinom akcija ndash dobijatedividende ndash Drugi način dobijate kapitalnu dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 31105
NETO IMOVINA PREDUZEĆA
KARAKTERISTIKEbull Nominalna vrijednost izdatih i prodatih akcija = Neto
imovini preduzećabull Neto imovina može da premaši ukupni zbir nominalnih
vrijednosti akcija - Razlika se prikazuje kao rezervebull Pozitivan iznos rezervi neto imovina iznad nominalne
vrijednosti akcija odražava se na tržišnu cijenu koja rasteu odnosu na njenu nominalnu vrijednostbull Prodajom takve akcije ostvaruje se kapitalna dobit
Tržišna cijena akcija veća od nominalne vrijednosti
akcijebull Takodje umjesto dividendi i kapitalne dobiti mogunastupiti tekući i kapitalni gubici
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 32105
BILANS USPJEHA ndash FINANSIJSKI TOKOVI
PRIHODA I RASHODA PREDUZEĆAPRIHODI RASHODI
Prihodi od prodaje u zemlji 700 Troškovi materijal 870Prihodi od prodaje u svijetu 770 Plate i nadnice 320Prihodi od ind Svojine 15 Dop Peni soc Fon 30Priodi od fin Investicija 20 Amortizacija 115
Plaćene kamate 35DOBITUčešće zap u pod D 10Porez na dobit 35Dividende po PA 10Dividende po OA 60Odobreno rezervama 20
UKUPNI PRIHODI 1505 UKUPNI RASHODI 1505
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 33105
TR983421IŠTE VEZA IZMEDJU POTROŠAČA tj KORISNIKA
USLUGE I PREDUZEĆA tj ORGANIZACIJEbull Svojina i tr983422ište su dvije osnovne insitucije ekonomskog
sistema
bull Svojina odredjuje ko će biti učesnik na tr983422ištu i kako će seponašati u tr983422išnoj razmjeni dok tr983422ište predstavljauredjeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjenskihodnosa
bull Uredjenost tr983422išta znači da postoje čvrsto definisanapravila ponašanja kojih se dr983422e svi učesnici razmjene
bull Tr983422ište predstavlja skup ugovora izmedju kupaca i
prodavaca radi razmjene roba i uslugabull Povezivanje kupaca i prodavaca povezuje se proizvodnja
sa potrošnjom i time se omogućava nesmetano odvijanjedruštvene reprodukcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 34105
PODJELA TR983421983421983421983421IŠTA
bull Tr983422išta roba i uslugabull Tr983422išta faktora proizvodnje
bull Tr983422ište novca
bull Fokus pa983422nje na odnos razmjene na tr983422ištu roba i uslugabull Oblik razmjena robe za robe naziva se trampabull Tipičan oblik razmjene predstavlja robno ndash novčani
promet ndash novac sredstvo razmjene roba i uslugabull Za tr983422ište karakterističan sistem decentralizovanog
odlučivanja
bull Svaki prodavac i svaki kupac predstavlja nezavisnecentre odlučivanjabull Poslovni rizik povezan sa neizvjesnošću ndash raspolaganje
sa informacijama
Tr983422983422983422983422išne funkcije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 35105
Tr983422983422983422983422išne funkcije
bull Osnovna tr983422išna funkcija mo983422e se raščlaniti na četiri
konkretne tr983422išne funkcijea) Informativna funkcija ndash stanje ponude i tra983422nje zaodredjenom robom ili uslugom ndash tr983422983422983422983422išna cijenab) Selektivna funkcija ndash tr983422ište vrši selekciju privrednihsubjekata nagradjuje privredne subjekte koji su efikasniji iproduktivniji ndash selekcija se odvija kroz proceskonkurencije
c) Alokativna funkcija -Djelatnosti u kojima raste cijenaproizvoda javlja se mogućnost zarade ekstra dobiti doku drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućnostzarade se su983422ava uz pojavu formiranja gubitaka Kretanjecijena indikator za prisvajanje budućih dobitid) Distributivna funkcija - Primarna raspodjeladruštvenog proizvoda predstavlja postupak odredjivanjacijena faktori proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnicističu dohotke i učestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 36105
CIJENE
bull Cijene izra983422avaju odnos razmjene roba izra983422ene u novcubull Robe se ne razmjenjuju neposredno nego posredstvom
novca
bull Cijene se izračunavaju u količini novca po jediniciproizvoda koja mora biit plaćena da bi se pribavila nova
bull Sa stanovišta prodavca to je količina novca po jediniciproizvoda koju on dobije za prodatu robu
bull Cijene daju poruku Šta da se proizvodi Koliko da seproizvodi i za Koga da se proizvodi
bull U mješovitoj privredi dr983422ava i tr983422ište medjusobno
povezani odredjuju šta će se koliko i za koga proizvoditibull Privreda funkcioniše na mješovit način ndash tr983422ište i dr983422avna
kontrola utiču na to ldquošta će se koliko i za kogardquo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 37105
PONUDA ROBA
bull Ponuda predstavlja onu količinu roba koju suproizvodjači spremni da prodaju po odgovarajućimcijenama
bull Nosioci ponude nalaze se u ulozi prodavca na tr983422ištu
Trgovina je posrednik izmedju proizvodjača roba injihovih kupacabull Ponuda roba odredjuje se prema onoj količini proizvoda
koja garantuje ostvarivanje najveće dobiti
bull Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimuproizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodiračuna o prihodima i troškovima
bull Ponuda roba je uvijek vezana za odgovarajući prostorlokalno regionalno nacionalno i svjetsko tr983422ište
bull Ponuda roba je vezana i za odgovarajuće vrijeme nakratak i dugi rok
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 38105
FAKTORI PONUDE
bull Cijena same robe koja se prodajebull Tekućih cijena faktora proizvodnje koji su neophodni radi
proizvodnje robe
bull Raspolo983422ive tehnologije kojom se stvaraju proizvodibull Cijene drugih roba koje bi prodavac mogao da proizvede
na osnovu faktora proizvodnje kojima raspola983422ebull Očekivanja u pogledu budućih kretanja cijenabull Broja prodavaca odnosno veličine grane u kojoj se
nalaze proizvodjačiZakon ponude S porastom cijena raste spremnost
prodavaca da prodaju veću koli
činu robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 39105
Hipotetički plan ponude i tra
983422nje
Cijena u euro Kol spremna za prodaju Kolspremna za kup1 2 12
2 4 93 6 65 8 47 9 3
9 10 2
bull Uvijek iza ponude preduzeća krije se odnos tržišnihcijena i troškova proizvodnje preduzeća i ono uvijek teži
da tako odredi svoju ponudu da u ldquodatim okolnostimardquoostvari najveću dobit
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 40105
PROMJENA FAKTORA PONUDE
bull Tehnološki progres (tehnološke inovacije efikasnijeorganizacije proizvodnje usvajanje savremenijetehnologije) = Smanjenje troškova po jedinici proizvoda
tj povećanje proizvodnje za iste troškovebull Promjena cijene faktora proizvodnje (promjena cijena
rada ili cijena kapitala mijenjaju se troškovi proizvodnje)Pad faktorskih cijena smanjuje troškove proizvodnje i
izaziva iste efekte kao i tehnološki progres U slučajuobrnutog
bull Promjena veličina grane ndash Proizvodjači koji proizvode
istu vrstu roba iznose je i prodaju na istom tržištu gdjestvaraju konkurenciju obrazuju granu industrijeCjelokupan ovim proizvodnje date grane predstavljaukupnu ponudu roba Slučaj povećanja i smanjivanja
broja preduzeća
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 41105
Potra983422nja robabull Osnovni uslov pretpostavimo da su prihodi stanovništva
jednaki izdacima za potrošnju i da su prihodinepromjenljivi Pretpostavimo da nema štednje
bull Šta se dogadja kada dodje do promjene tr983422išnih cijena(Uz uslov da svi ostali faktori ostaju nepromijenjeni)a) Pad tržišnih cijena omogućava veću kupovinu robe
b) Porast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača iobara njihovu tražnju
bull Zakon potra983422nje Sa sni983422avanjem cijena raste spremnostpotrošača da kupe veću količinu robe
F kt i t 983422 j
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 42105
Faktori potra983422nje
bull Količina robe koju
983422elimo da kupimo zavisi od nizafaktora
a) Dohodak potrošača koji 983422eli da kupi robub) Imovina kojom raspola983422e kupac (vrijednostnekretnina koju posjeduje kupac hartije od vrijednostidragocjenosti i sl)c) Očekivanja u pogledanju kretanja budućih cijena
roba ili budućeg dohodka odnosno promjene vrijednostirobed) Cijene drugih roba koje konkurišu u potrošnji ili jenjihova potrošnja povezana sa upotrebom date robe
e) Ukus i preferencija potrošačaf) Broj stanovnika čije potrebe zadovoljava posmatranotr983422ište
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 43105
Promjena faktora potra983422njebull Potra983422nju potrošača odredjujemo na osnovu niza podataka ocijenama i količinama koje pokazuju različitu spremnost potrošača
ka kupovini roba pod pretpostavkom da se ostale okolnosti nijesuizmijenile no ostale okolnosti su sklone promjenama
a) Promjena dohotka potrošača Dohodak raste ili opadaAko dohodak raste potrošači raspola983422u većom kupovnom moći i u
normalnim okolnostima te983422e da povećaju svoju potrošnjuPri istimcijenama raste potra983422nja
b) Promjena ukusa potrošača Ukusi se brzo mijenjaju kao rezultatmodnih trendova koji su vrlo izra983422eni
c) Promjena cijena povezanih roba Robe supstituti su one robe kojemogu na sličan način da zadovolje istu potrebu Ako kupimo jednurobu nemamo potrebu da kupimo njen supstitutPrimjer supstituta suputer i margarin Komplementarne robe nisu konkurentske robe kaošto je slučaj sa supstitutima Potrošnja jedne robe ne mo983422e da seodvija bez potrošnje komplementarne robe
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 44105
Formiranje ravnote983422nih cijenabull Tr983422ište potpune konkurencije definiše se na osnovu sljedećih
karakteristikaa) Brojni učesnici Postoji veliki broj nezavisnih kupaca i prodavacaSvako od njih je male privredne snage tado da svojim odlukama o
kupovini ili prodaji ne mo983422e bitnije da mijenja ukupnu tr983422išnu tra983422njuili ukupnu tr983422išnu ponudu
b) Homogene robe Robe se medju sobom bitno ne razlikuju posvojim svojstvima i kvalitetu tako da je kupcima svejedno čiji će
proizvod da kupec) Slobodan ulazak i izlazak iz grane Nova preduzeća slobodnoulaze na tr983422išted) Potpuna obavještenost Svako preduzeće i svaki potrošač su
obavješteni o cijenama proizvoda i o njegovim raspolo983422ivimkoličinama
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 45105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 1 Novi koncept osnova ekonomije povezuje institucionalnuekonomiju sa mikroekonomijom i makroekonomijom Institucije
utičččču na ponašanje privrednih subjekata jer popdstičččču ili koččččenjihovu privrednu aktivnost sve zavisno od toga kako suformirane Kada su institucije jedne privrede stabilne i kadaomoguććććavaju njeno efikasno funkcionisanje potreba zaizuččččavanjem institucionalne ekonomije gubi na značčččaju iobratno (proces tranzicije upravljanje i sl)
bull 2 Moderna dr983422983422983422983422ava postaje partner privatnom sektoru Dr983422983422983422983422avaformuliše strateške ciljeve privrednog razvoja dopušta zdravukonkurenciju i pokušava da otkloni nedostatke slobodnog
tr983422983422983422983422ištabull 3 Suština shvatanja ekonomske aktivnosti je u tome da ljudivrše izbor racionalni ekonomski izbor Samo u sluččččaju da susredstva za ostvarivanje ciljeva oskudna i upotrebljiva na višenaččččina i da se ciljevi mogu poredati po značčččaju i hitnosti samo
tada ljudska aktivnost dobija obilje983422983422983422983422je ekonomske djelatnostijer se zasniva na vršenju izbora Cilj privredne aktivnosti je
prema tome zadovoljavanje ljudskih potreba
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 46105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 4Ukoliko ljudske potrebe ne mogu da se zadovoljeprisvajanjem slobodnih materijalnih dobara dobara koje se
nalaze u prirodi i koje ne zahtijevaju nikakve troškove radipribavljanja tada ljudi moraju organizovati posebnu aktivnostradi njihovog stvaranja Ta aktivnost se naziva ekonomskaaktivnost
bull 5Nisu sve potrebe iste hitnosti i va983422983422983422983422nosti Svakako sunajva983422983422983422983422nije osnovne ili biološke potrebe od ččččijeg zadovoljavanjazavisi biološki opstanak ljudi (hrana odijevanje stanovanjemhigijenom)Druge potrebe imaju izvedeni karakter i ne moraju se nu983422983422983422983422no
zadovoljavati To su tzv Luksuzne potrebe One nisuravnomjerno rasporedjene medju ljudima (luksuzne potrebe)bull 6 Rezultati proizvodnog procesa se nazivaju proizvodima a
kada su ovi proizvodi nastali s ciljem da se prodaju na tr983422983422983422983422ištu dobijaju poseban naziva robe Sa robama se trguje ali se ne
smije zaboraviti da su one rezultat proizvodnog procesaNijedan proizvodni proces ne mo983422983422983422983422e da se obavlja bez ljudskograda ČČČČak i kada se radi o potpuno automatizovanom procesuproizvodnje ljudski rad je neophodan za kontrolu i nadzor nadfunkcionisanjem proizvodnog procesa
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 47105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 7 Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara ima svoj društveni itehnološki karakter Društveni karakter proizvodnje potičččče iz
društvenog karaktera rada Ljudi ne mogu proizvoditi izolovano jedniod drugih Na taj naččččin svaki privatni rad postaje dio ukupnogdruštvenog rada Društveni rad je preduslov stvaranja materijalnihdobara kojima s zadovoljavaju ljudske potrebe Tehnološki proces je
proces u kome se trošenjem sredstava za proizvodnju i upotrebomljudskog rada stvaraju materijalna dobrabull 8Ekonomija ne raspravlja o stvarima nego o odnosima izmedju ljudi
Ono što prouččččava ekonomija kao nauka predstavljaju samo društveneodnose u proizvodnji i prisvajanju materijalnih dobara Prisvajanjeprofita potičččče iz društvene organizacije proizvodnje iz odnosa vlasnika
i nevlasnika sredstava za proizvodnju i ono je pravi predmetprouččččavanja ekonomije kao nauke Raspodjela pru983422983422983422983422a odgovor napitanje za koga se proizvodi
bull 9 Veliččččina dohotka po glavi stanovnika predstavlja najbolji pokazatelj983422983422983422983422ivotnog standarda ljudi odnosno njihove kupovne moćććći Ekonomijukao nauku zanimaju uzroci koji dovode do razlika u raspodjeli dohotka
izmedju zemaljabull 10 Ekonomska aktivnost je samo jedan aspekt ukupne ljudskeaktivnostiTo je poseban aspekt ponašanja koji je nametnut zbogoskudnosti sredstava Ekonomija je dakle nauka o optimalnom izborukada su resursi oskudni a ciljevi brojni
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 48105
bull 11 Potrošačččč ima različčččite potrebe i shodno vlastitom ukusu i navikama
rasvrstava ih po odredjenom redosljedu hitnosti prioriteta i to senaziva skala preferencija potrošačččča Svaki potrošačččč za sebe formiraskalu preferencija
bull 12Elementi ekonomskog sistema resursi privredni subjektiaktivnosti institucije Resursima nazivamo sve materijalne inematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog
blagostanja Prirodni izvori predstavljaju najdu983422983422983422983422e korišććććene ekonomskeresurse U tu grupu ulaze zemljište rudno bogatstvo voda vazduh isve organske i neorganske stvari Ljudskim radom stvorenena su isredstva za proizvodnju i predmeti rada Na kraju nalazi se istanovništvo i njegov kreativni potencijalResurse obuhvata prirodni izvori sredstva za proizvodnju predmeti
rada i ljudski potencijal Svi ovi resursi nazivaju se faktorimaproizvodnjebull 13 Privredni subjekti domaććććinstva preduzećććća i dr983422983422983422983422avaPreduzećććća su
organizacione jedinice u kojima se proizvode materijalna dobra i vršeusluge odgovarajuććććom transformacijom ili proizvodnom preradomulaganja u proizvode U domaććććinstvima kao osnovnim potrošaččččkim
jedinicama vrši se transformacija proizvoda i usluga u odgovarajuććććestanje zadovoljstva koje nastaje kao rezultat podmirenosti potrebaDr983422983422983422983422ava kao privredni subjekt transformiše ulaganja u stvaranjeproizvoda kao javnih ili kolektivnih dobara Na kraju privredni subjektisu pojedinci ili organizovane grupe pojedinaca koje samostalnodonose privredne odluke u983422983422983422983422ivaju koristi od njih i snose rizik
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 49105
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
Hijerarhija učččč
esnika u privrednim subjektima mo983422983422983422983422
e biti centralizovan idecentralizovan sistem odluččččivanjaU centralizovanom ekonomskomsistemu sve privredne odluke donose se od strane jednog jedinogprivrednog subjekta koji predstavlja jedini centar odluččččivanja Potpunoodsustvo hijerarhijskih veza predstavlja jedan ekstrem koji se nazivadecentralizovan sistem odluččččivanja U potpuno decentralizovanomsistemu svaki privredni subjekt predstavlja zaseban centar odluččččivanjai svaki privredni subjekt je medjusobno jednak i ravnopravan sa svimostalm privrednim subjektima
bull 14 Postoje ččččetiri osnovne aktivnosti u privrednom 983422983422983422983422ivotu svakogdruštva proizvodnja raspodjela razmjena i potrošnja robaProizvodnja roba ima primat u odnosu na druge aktivnosti Pored oveččččetiri aktivnosti moramo uvesti i posebnu finansijsku aktivnost koja seodnosi na poslovanje novca i novččččanim kapitalom Finansijskapreduzećććća se prete983422983422983422983422no bave finansijskom aktivnošćććću Pored navedenihaktivnosti kao sporedne postoje i investiciona i spoljno trgovinskaaktivnost
bull 15 Institucije su trajni oblik veza izmedju privrednih subjekata unutarkojih se na ustaljeni naččččin odvija ekonomska aktivnost To su sljedeććććeinstitucije tr983422983422983422983422ište planiranje i svojinaTr983422983422983422983422ište predstavlja mjesto gdje sepovezuju prodavci i kupci Planiranje je druga institucija u okviru kojese na ustaljeni naččččin odvija alokacija privrednih resursa na različčččiteupotrebe i izmedju ovlaštenih korisnika Svojina je takodje jednainstitucija ona ustaljuje naččččin korištenja upotrebe i raspolaganjastvari i isključčččuje sva druga lica osim vlasnika iz posjedovanja
predmeta svojine
Z klj čččč i i I k l k ij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 50105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 16 Preduzećććće proizvodi robe i usluge radi prodaje na tr983422983422983422983422ištu Prodata
količčččina roba pomno983422983422983422983422ena sa tr983422983422983422983422išnim cijenama predstavlja prihod kojije dato preduzećććće ostvarilo u jednom periodu vremena (običčččno seuzima 1 godina) Ukupan prihod mora da se uporedi sa ukupnimtroškovima da bi se vidjelo da li je preduzećććće u posmatranomobraččččunskom periodu ostvarilo dobit ili gubitke Dobit je pozitivnarazlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova dok su gubici
njihova negativna razlika Finansijski izvještaj koji utvrdjuje dobit iligubitke naziva se bilans uspjeha preduzećććća Bilans stanja pokazujekoliki je fond bogatstva kojim upravlja preduzećććće u odredjenomtrenutku Pozitivni dijelovi ovog bogatstva nazivaju aktiva ili imovinapreduzećććća Njegovi negativni dijelovi su pasiva ili obaveze preduzeććććaRazlika izmedju ukupne imovine preduzećććća i ukupnih obaveza je neto
imovina preduzećććća Bilans uspjeha pokazuje promjene u fondubogatstva jednog preduzećććća koje nastupe u toku godine dana I on jefinansijski izvještaj sa svojim pozitivnim i negativnim podacima Svinjegovi pozitivni elementi odnose se na priticanje prihoda ili dohotkaod prodaje roba i usluga Njegovi negativni podaci odnose se naoticanje dohotka radi pokrivanja proizvodnih i drugih troškova Razlika
izmedju prihoda i rashoda predstavlja dobit ili poslovni rezultatPreduzećććća moraju imati imovinu vlasnike i cilj ponašanja Kapital upreduzećććću je predstavljen kao realni kapital odnosno kao sredstva zaproizvodnju Predmeti rada su sirovine energija potrošni materijal i slDobit i ekstra dobit prisvajaju vlasnici preduzeććććaDa bi ostvarilo štovećććću dobit preduzećććće mora da izabere onaj obim proizvodnje pri komepostoji najvećććća razlika izmedju ukupnih prihoda i ukupnih troškova
Zaključčččci priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 51105
Zaključčččci - priprema za I kolokvijbull 17 Prihodi moraju da pokriju rashode odnosno da budu ve
ćććć
i odrashoda ili jednaki rashodima Ako se to ne desi postoji imovina kojamora da pokrije gubitke i da privremeno omogućććći nastavak poslovanjapreduzećććća Na du983422983422983422983422i rok kršenje ččččvrstog bud983422983422983422983422etskog ograniččččenja dovodido erozije imovine i do bankrota preduzećććća To značččči da kako koddomaććććinstava tako i kod preduzećććća mora postojati ččččvrsto bud983422983422983422983422etskoograniččččenje
bull 18 Neto imovina je jedna varijabila koja zavisi i od ukupne imovine iod finansijskih obaveza preduzećććća i u tom smislu ima prirodurezidualne odnosno promjenljive veliččččine Neto imovina preduzećććća uosnovi predstavlja identitet samog preduzećććća Na osnovu kupljenihakcija vlasnik prisvaja dividendu Tokom poslovanja preduzeććććavrijednost imovine akomulira se i uveććććava sa protokom vremena štoznačččči da neto imovina preduzećććća mo983422983422983422983422e da premaši ukupni zbirnominalnih vrijednosti akcija Ova razlika prikazuje se u bilansu kaorezerve
bull 19 Za tr983422983422983422983422ište je karakterističčččan sistem decentralizovanog odluččččivanjaSvaki prodavac donosi za sebe odluku o vlastitoj ponudi roba i svakikupac odluččččuje potppuno nezavisno od drugih kupaca koliko ćććće robada kupi U tom smislu ka983422983422983422983422emo da svako preduzećććće i svakodomaććććinstvo predstavljaju nezavisne centre privrednog odluččččivanjaTo je suština njihovog tretiranja kao nezavisnih privrednih subjekataNi dr983422983422983422983422ava ni vlada ne donose privredne odluke umjesto njih Jedininaččččin da se ovakvi nezavisni privredni subjekti pove983422983422983422983422u jeste razmjenaroba i usluga na tr983422983422983422983422ištu
Zaključčččci - priprema za I kolokvij
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 52105
Zaključčččci priprema za I kolokvij
bull 20 Tr983422983422983422983422išne funkcije mogu se rašččččlaniti informativna funkcijaselektivna funkcija alokativna funkcija i distributivna funkcijaInformativna funkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište pru983422983422983422983422a jednu jednuopštu informaciju o stanju ponude i tra983422983422983422983422nuje za odredjenom robom iliuslugom Ta informacija nije ništa drugo tr983422983422983422983422išna cijena Selektivnafunkcija podrazumijeva kada tr983422983422983422983422ište vrši selekciju privrednih subjekata
na taj naččččin što motiviše i nagradjuje one privredne subjekte koji suefikasniji i produktivniji a ka983422983422983422983422njava pa ččččak i udaljava iz privredneutakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljnoproduktivni Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencijeAlokativna funkcija podrazumijeva da u onim djelatnostima u kojimaraste cijena proizvoda javlja se moguććććnost zarade ekstra dobiti dok u
drugim djelatnostima gdje opadaju cijene mogućććć
nosti dobre zaradesu983422983422983422983422avaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka Distributivnafunkcija primarna rasposjela društvenog proizvoda predstavljapostupak odredjivanja cijena faktora proizvodnje na osnovu kojihnjihovi vlasnici stičččču dohotke i uččččestvuju u raspodjeli novostvorenevrijednosti
Dr983422ava - uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 53105
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
Dr983422ava nije samo privredni subjekt nego je i politicka organizacijadruštva
bull Promjene vezane za mjesto i ulogu dr983422ave u politickoj organizaciji
društva odra983422avaju se i na ekonomske funkcije dr983422ave
bull SHVATANJA
A) Dr983422983422983422983422ava kao monopol sile na odredjenoj teritoriji na kojoj
stanovništvo 983422ivi i obavlja privrednu djelatnost Dr983422ava je politicki
odgovorna za stanje materijalnog blagostanja društva (svojinaraspodjela dohotka akumulacija i privredni rast) Politicko
sredstvo za ostvarivanje cilja je formiranje Socijalisticke dr983422ave sa
sljedecim funkcijama1) Privrednog subjekta
2) Alokatora oskudnih resursa
3) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
Dr983422ava uloga politike u ekonomiji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 54105
Dr983422ava - uloga politike u ekonomijibull Dr983422ava je politikom pune zaposlenosti i ujednacenihoplata u dr983422avnim preduzecima besplatnim
školovanjem besplatnom zdravstvenom zaštitom i
opštim penzionim osiguranjem pru983422ala socijalnusigurnost širokom krugu stanovništva
bull Ovakva uloga dr983422ave ima nekoliko posljedica
a) Dr983422ava je iskljucila tr983422išteb) Dr983422ava je ugušila privrednu inicijativu i motivaciju za
povecanje
produktivnosti rada
bull Nastala je potreba da se izvrši tranzicija socijalisticke
privrede
Tr983422ište bez dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 55105
Tr983422ište bez dr983422avne intervencijebull Adam Smit nije imao veliko povjerenje u ekonomske funkcije dr983422ave(vjerovao je u pojedince da najbolje rade ako rade u svom licnom
interesu bez dr983422avnih intervencija)
bull Slobodna tr983422išna konkurencija kao ldquonevidljivom rukomrdquo upravljapojedince da rade u vlastitom interesu i u isto vrijeme da ostvaruju
interese cijelog društva
bull Dr983422ava treba samo da obezbijedi unutrašnju stabilnost pravnog
poretka i spoljnu bezbjednost
bull Pojedinci su prema tome iskljucivi privredni subjekti a tr983422ište je
mehanizam preko koga se vrši efikasna alokacija resursa
bull Velika ekonomska kriza 1929 god pokazala je da sistem slobodnetr983422išne utakmice nije sam po sebi sposoban da obezbjedi ni punu
zaposlenost ni stabilan privredni razvoj
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 56105
g j
bull Poslije ekonomske krize dr983422ava je bila primorana dapreduzme niz prakticnih koraka radi ostvarivanja novih
radnih mjesta
bull Pokazalo se da makroekonomska stabilnost zavisi odstanja ukupne agregatne tra983422nje odnosno od stanja
ukupne potrošnje u društvu
bull Ideja o široj zaštiti socijalno ugro983422enog stanovništvapocev od pomoci pomoci za nezaposlenost do penzinog
osiguranja dobija na zamahu
bull Osnovni cilj je politicko funkcionisanje dr983422ave kaodemokratske tvorevine u kojoj se poštuje slobodno
izra983422ena volja vecine stanovništva koja dovodi do
formiranje dr983422ave blagostanja
Dr983422ava blagostanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 57105
a a b agosta ja
bull Dr983422ava je na taj nacin preuzela sljedece ekonomskefunkcije
a) Privrednog subjekta koji kupuje i prodaje robe i usluge
b) Zaštitnika socijalno ugro983422enih slojeva društva
c) Alokatora oskudnih resursa
bull Teorijska osnova ovakvog ekonomskog
intervencionizma se nalzila u Opštoj teoriji zaposlenosti
kamate i novca D983422ona Majnarda Kejnzabull Danas je svakom ekonomisti jasno da dr983422ava vodi
ekonomsku politiku i da pokušava da stabilizuje
nacionalnu privreduRazlika postoji samo oko obimadr983422avne intervencije i konkretnih mjera ali u sušti svi se
sla983422u da je tr983422ište izlo983422eno ciklicnim krizama i da je
potrebna aktivna uloga dr983422ave
Oblici dr983422avne intervencije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 58105
Oblici dr983422avne intervencije
bull Oblici dr983422avne intervencije mogu se grupisati upet osnovnih kategorija
1Pravni propisi i regulativa2Kupovina i prodaja roba i usluga
3Transferna plaćanja
4Makroekonomska stabilizacija5Usmjeravanje alokacije resursa
Pravni propisi i regulativa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 59105
Pravni propisi i regulativa
1 Propisi o svojini (odredjivanje dozvoljenogoblika svojine na resursima i kapitalu)
2 Propisi o ugovorima (autonomna volja
ugovorenih strana ndash decentarlizovan oblik)3 Propisi o naknadi štete (sistem propisa)
4 Krivični propisi o zaštiti svojine
5 Propisi o stečaju - Odgovornost za čvrstobud983422etsko ograničenje Svaki privredni subjektmora pokriti svoje rashode
Pravna dr 983422 983422983422 983422 ava obezbjedjuje izvršavanjeugovora i č čč č vrsto bud 983422 983422983422 983422 etsko ograni č čč č enje utr 983422 983422983422 983422 išnom poslovanju
Kupovina i prodaja roba i usluga
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 60105
Kupovina i prodaja roba i usluga
bull Dr983422ava je veliki kupac roba i usluga
bull Dr983422ava proizvodi i prodaje robe i usluge
(proizvodnja i prenos električne energije i drugihoblika energije poštanske telegrafske i drusluge)
bull Neke se neposredno naplaćuju dok se ostalebesplatno dijele
bull Dr983422ava odlučuje šta će koliko će i za koga će da
proizvodibull Dr983422ava to radi preko svojih preduzeća
Transferna plaćanja
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 61105
Transferna plaćanja
bull Karakteristika transfernih plaćanja je u tome štone postoji uzejamnost davanja u ovom odnosu
bull
Jedna strana dr983422ava pla
ća a druga stranakorisnik socijalnih usluga prima novac bez
obaveze protivčinidbe
bull
U nizu slučajeva poreski prihodi nisu nisudovoljni tako da se formira deficit javne
potrošnje Dr983422ava troši više nego što joj bud983422etdozvoljava
bull Dr983422ava se zadu983422uje na tr983422ištu kapitala i kodCentralne banke
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 62105
jbull Suština makroekonomske politike svodi se na
ulogu dr983422ave u povećanju zaposlenosti i obimadruštvenog proizvoda na jednoj strani i u
odr983422avanju stabilnih cijena na drugoj strani1Fiskalna politika ndash porezima i doprinosima
odredjuje se nivo javnih prihoda Politikom javne
potrošnje odredjuje se nivo javnih rashoda2Monetarna politika ndash Centralna banka vodi
politiku emisije novca (povećana i smanjena
emisija novca)
Makroekonomska stabilizacija
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 63105
Makroekonomska stabilizacija
3 Kreditna politika ndash Centralna banka utiče naposlovanje komercijalnih banaka (utiče na visinukamatne stope posredno preko emisije novca ili
neposredno putem direktne regulative)4 Devizna politika ndash Dr983422ava u saradnji sa
Centralnom bankom odredjuje kurs nacionalne
valute i njene odnose razmjene sa drugimsvjetskim valutama
5 Carinska politika ndash Carinske stope i dozvole za
uvoz roba ndash (štititi ili ne domaću privredu)6 Politika plata i cijena ndash Dr983422ava utiče na
obrazovanje najni983422e cijene rada i kontrolu plata
Usmjeravanje alokacije resursa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 64105
Usmjeravanje alokacije resursabull
Šta se proizvodi kako se proizvodi i za koga seprozvodi su tri pitanja od kojih zavise efektialokacije resursa
bull Porezi i subvencije su oblici indirektnog uticajadr983422ave na alokaciju resursa
1Akcize na cigarete (dr983422ava povećava svoj
bud983422etski prihod i odvraća dio resursa odproizvodnje i potrošnje)
2Subvencije na proizvodnju mlijeka (smanjuju
prodajnu cijenu i time povećavaju proizvodnju ipotrošnju mlijeka)
bull Direktni uticaj dr983422ave na alokaciju resursa -
propisivanje cijena (cijena hljeba)
Razlozi za dr983422avnu intervenciju
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 65105
j
bull Razlozi za dr983422avnu intervenciju le983422e upostojanju nedostatakatr983422išta i da se od dr983422avne
intervencije očekuje da ubla
983422i tr983422išne mane1Privredni ciklusi
2Javna dobra
3Eksterni efekti4Asimetrične informacije
5Monopoli
6Distribucija dohodaka
Privredni ciklusi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 66105
bull Privredni ciklusi predstavljaju manje višeregularnu fluktuaciju društvenog proizvoda kaosintetičkog pokazatelja nivoa privredne aktivnosti
jedne zemljebull Razlike postoje u du983422ini trajanja ciklusa i u visini
oscilacija
bull Opadanje privredne aktivnosti naziva se recesija(smanjenje zaposlenosti plata i 983422ivotnogstandarda)
bull Vrh privredne aktivnosti se naziva prosperitet(porast zaposlenosti plata i983422ivotnog standarda)
Javna dobra
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 67105
bull
Najveći broj roba i usluga koje se prodaju natr983422ištu predstavljaju privatna dobra (hljeb mlijekoi sl)
bull
Privatna dobra su samo ona dobra koja mitrošimo i dok to radimo isključujemo našesusjede
bull Oblici kolektivne potrošnje u kojoj svako mo983422e dakoristi dobra u jednakim količinama bez obzirada li plaća za njihovu upotrebu ili ne nazivaju se
javna dobra (javne saobraćajnice javnabezbjednost tv- program i sl)
bull Problem besplatnog jahanja (drugi plaća za
uslugu)
Eksterni efekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 68105
Eksterni efektibull Eksterni efekti su koristi ili troškovi koji nastaju
za treća lica u tr983422išnimtransakcijama izmedjukupaca i prodavaca a koji nisu obuhvaćeni
tr983422išnom cijenom1Pozitivni eksterni efekti
2Negativni eksterni efektibull Korektivni porez ndash dr983422ava nije u mogućnosti da
kompletno eliminiše negativne eksterne efekte
nego ih samo smanjujebull Propisi o zaštiti 983422ivotne sredine
Asimetrične informacije
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 69105
j
bull Asimetrične informacije postoje kada kupci iprodavci nisu jednako obavješteni o svojstvimaproizvoda koji se razmjenjuju na tr983422ištu
bull Problemi vezani za oskudnost informacija navelisu dr983422avu da interveniše kod tr983422išnih subjekata
bull
Dr983422ava propisuje standarde kvaliteta namirnicaili standarde sigurnosti u gradjevinarstvu ili
proizvodnji putničkih vozila
bull
Odredjeni proizvodi moraju da imaju informacijeo svom sastavu i o načinu upotrebe garancijukvaliteta spisak servisa za opravku i sl
Monopolibull Tr983422ište potpune konkurencije posluje velik broj
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 70105
bull Tr983422ište potpune konkurencije ndash posluje velik brojkupaca i prodavaca i niko ne raspola983422emogućnostima da samostalno odredjuje cijenu
bull Monopolist je isključivi prodavac ili kupac nanekom tr983422ištu
bull Ponašanje monopoliste nije opravdano ni sastanovišta potrošača
bull Porast mase potrošačkog viška ukazuje naporast blagostanja potrošača
bull
Monopolisti nisu jedini prodavci na tr983422ištu(preduzeće postaje kandidat za monopolistu akonjegova prodaja zahvata više od 25 tr983422išne
prodaje)
Monopolić
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 71105
bull
Kod velikih preduzeća postoji prednost koja senaziva ekonomija obima (veći obim proizvodnje
efikasniji je od manjeg obima proizvodnje ndashposebno u slučaju kada povećanje obimaproizvodnje smanjuje fiksne troškove po jediniciproizvoda)
bull Monopolist kada istisne veliki broj sitnih robnihproizvodjača sa tr983422išta njegova prozvodnja mo983422ebiti jeftinija od njihove proizvodnje
bull Istiskivanjem svojih konkurenata sa tr983422ištamonopolist ograničava obim proizvodnje
bull Vještačko ograničenje podi983422e prodajnu cijenu
iznad nivoa koji mu garantuje prosječan profit
Monopoli
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 72105
bull Ekonomija obima dovodi do formiranja prirodnihmonopola (ako je neka proizvodnja jeftina samoako se obavlja u velikim serijama i ako je tr983422ište
takvih roba relativno malo onda efikasanproizvodjač prirodno postaje monopolista)
bull U našem pravnom sistemu zabranjuje se
monopolsko ponašanje ali u sudskoj praksi jošne postoji ni jedan slučaj da je neko preduzećeosudjeno kao monopolist
bull
Osnovne karakteristike antimonopolske politikemogu se svesti na šest osnovnih pitanja
Karakteristike antimonopolske politike
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 73105
1 Oblik intervencije protiv monopola mo983422e da imadva oblika
a)Ukidanje monopola (restrukturiranje
monopolskog preduzeća)b)Sni983422avanje monopolskih cijena (u slučajukada se ograničava slobodna konkurencija)
2 Zakonski propisi ndash Intervencija dr983422ave zasnivase na antimonopolskom zakonodavstvu
3 Sudski organi ndash Zemlje ostavljaju u nadle983422nostredovnih sudova parnice protiv monopola (antimonopolska komisija - I stepeni organ inadle983422no ministarstvo - drugostepeni organ)
Karakteristike antimonopolske politike983422 ć 983422
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 74105
4 Posebni dr983422avni organi ndash Ve
ćina dr
983422ava formiraposebne komisije pod jurisdikcijom ministarstva
koje imaju ovlašćenja da kontrolišu preduzeća i
preduzimaju odredjene pravne radnje5 Kriterijum zabranjivanja ndash Dilema da li zabranitiodredjenu veličinu preduzeća ili zabraniti
odredjeno ponašanje (U Engleskoj preduzećekoje ima više od 25 udjela u prodaji nekog
proizvoda postaje kandidat za ispitivanje)
6 Šta se zabranjuje - diskriminacija cijena(različite cijene za istu vrstu proizvoda) ugovoriprodavaca o podjeli tr983422išta i o cijenama koje ćesvi zajednički da naplaćuju
Distribucija dohodaka
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 75105
bull
Tr983422ište odredjuje raspodjelu dohodaka naosnovu konkurencije i djelovanja ponude itra983422nje
bull
Ono u sebi ne sadr983422i etičke principe pravedneraspodjele tako da je tr983422išni polo983422aj mnogihprivrednih subjekata predodredjen količinom
resursa koje posjeduju i sa kojima ulaze utr983422išnu utakmicu
bull Nejednaka raspodjela dohodaka koje tr983422ište
stvara svojim slobodnim djelovanjem jeste jedanod razloga za dr983422avnu intervenciju
bull Posebnu pa983422nju treba obratiti na socijalnu
funkciju dr983422ave(zdravstvena osiguranja penzije)
Donošenje društvenih odlukabull č ć
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 76105
bull
Proces odlučivanja u preduze
ćima jemaksimiziranje profita a proces odlučivanja
potrošača je nastojanje da maksimiziraju koristiu potrošnji
bull Postavlja se pitanje kako d983422ava donosi odluke
bull U demokratskim dr983422avama potrošači su ujedno i
glasači koji na izborima glasaju za odgovaraju
ćupolitičku partiju
bull Glasajući za poslanike birači ujedno biraju i
odgovarajuću ekonomsku politiku dr
983422ave
bull Parlament bira Vladu koja postavlja dr983422avneslu983422benike - donošenja odluka u skladu sa
preferencijama birača (većinsko odlučivanje)
Problem odnosa principala i agenta
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 77105
bull Kod donošenja i sprovodjenja odluka javlja seproblem odnosa principala i agenta tjvlastodavca i punomoćnika
bull Principal prenosi svoje ovlašćenje donošenjaodluka na svog punomoćnika za koga sepretpostavlja da radi u ime i za račun
poslodavcabull U demokratskima društvima glasači imaju
polo983422aj principala a izabrani parlament i Vlada
polo983422aj njihovih političkih punomoćnikabull Da li će poslanici brinuti o interesima svojih
glasača demokratska društva razvijaju javnu
kontrolu rada parlamenta vlade i slu983422benika
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 78105
odnosabull Postoje dva dominantna oblika ekonomskih
sistema
1Privatna tr983422išna privreda
2Dr983422avna privreda u procesu tranzicije
bull I jedan i drugi oblik su mješovite privrede sa
značajnom intervencijom dr983422avebull Tr983422ište ne mo983422e da funkcioniše bez jasno
definisanih svojinskih prava
bull Svojina se shvata kao vlast privrednih subjekata(pojedinaca ili organizovanih grupa) nadsredstvima za proizvodnju koja im omogućava
da donose privredne odluke
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 79105
bull Svojinska vlast nad stvarima je ekskluzivna ipripada samo titularima svojine dok su svaostala lica isključena i obavezna da svojim
ponašanjem ne uznemiravaju njeno nesmetanovršenje
bull Zbog toga se vlast nad stvarima uvijek iskazuje i
kao društveni odnos izmedju vlasnika inevlasnika stvari
bull Pravo svojine sastoji se iz tri grupe ovlašćenja
1Dr983422anje stvari (upravljanje posjedovanje)2Korišćenje stvari (kamate rentedividendi)
3Raspolaganje stvarima (otudjiti pravo svojine)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 80105
odnosabull Kada pravni sistem garantuje ova ovlašćenja nastvarima ona postaju formalno pravo svojine
bull
Svojina je najšire pravo u granicama zakonadr983422anja korišćenja i raspolaganja stvarima
bull Sa stanovišta preduzeća svojina je va983422na pravna
ustanova jer se na osnovu nje formiraneposredna kontrola nad poslovanjempreduzeća
bull
Preduzeće odgovara cjelokupnom svojomimovinom a ne samo stvarima u svojoj svojini (u
poslovanju nastaju i druga imovinska prava iobaveze ndash prevailaze vrijednost ulo983422enog)
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 81105
bull U poslovanju preduzeća postoje dvije vrsteprava
1Svojinska prava na sredstvima za proizvodnju tjSvojina na osnovnim i obrtnim sredstvima(novac i gotovina)
2Obligaciona prava koja se odnose napotra983422ivanja po različitim ugovornim osnovama(nenaplaćena potra983422ivanja ndash zakupakredita)
bull Neto imovina preduzeća je imovina na kojupola983422u pravo vlasnici preduzeća kao rezidualnipovjerioci
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 82105
odnosabull Bilans stanja preduzeća prema strukturiimovinskih prava
AKTIVA PASIVAA)Svojina na
1 Sredstvima za proizvodnju Vlasničke obaveze
- osnovna sredstva prema rezidualnim- obrtna sredstva povjeriocima
2 Novac
3 Vlasničkim hartijama od vrijednostiB) Imovinska potra983422ivanja Imovinske obaveze
prema trećim licima
Imovinska prava Imovinske obaveze
Svojina ndash Pravna osnova tr983422išnihodnosa
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 83105
bull Vlasnici preduzeća jesu njegovi rezidualnipovjerioci dok su sama preduzeća vlasnicistvari
bull Va983422no je razlikovati svojinska prava preduzećakao posebnog pravnog lica od svojinskih pravavlasnika preduzeća
bull Vlasnici preduzeća mogu biti ili ili pojedinci ilidr983422ava
bull
Vlasnike preduzeća nazivamo krajnjimvlasnicima koji snose rizik kao rezidualni
povjerioci (poslednji se namiruju iz stečajnemase i njihov je rizik najveći)
Privatna i kolektivna svojinabull Postoje dva oblika svojine
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 84105
j j
1Kolektivna svojina
2Privatna svojina
bull Po našem mišljenju postoji i odredjeni oblikrobne tr983422išne privrede i pod ograničenjimakolektivne svojine
bull Osnovna obilje983422 ja svojine1Titular (donosi vlasničke odluke - pojedinac ili)
2Pravni naslov (vlasnički zahtjevi na stvarima upogledu korišćenja raspolaganja i upravljanja)
3Članska prava (uslovi pod kojima pojedinacpostaje član kolektiva - nasuprot privatnom)
Privatna i kolektivna svojina4 Podijeljena ovlašćenja na istim predmetima
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 85105
j j j psvojine koja pripadaju različitim subjektima jesusuštinsko obilje983422 je kolektivne svojine
5 Interesi (pojedinačni ili privatni interesi nasuprotzajedničkom interesu svih članova kolektiva)
6 Vlasnički rizik (individualiziran nasuprot
kolektivizaciji rizika) Te983422i se disperziji rizika kodprivatnog vlasništva
7 Normativna ograničenja sastavni su unutrašnji
dio kolektivne svojine dok ona predstavljajuspoljna ograničenja ili teret za privatnu svojinu(ograničavaju se lični interesi u cilju poklapanjasa kolektivnim interesima ndash koriste stvari)
Društvena svojinabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 86105
Društvena svojina predstavlja poseban oblikpodijeljene kolektivne svojine koji postoji samo unašoj privredi
bull
Zaposleni imaju tri vlasnička ovlašćenja1Pravo na upravljanje ndash Društvena preduzeća su
akcionarska društva u kojima skupština
predstavlja organ vlasnika preduzeća Ovo pravopripada zaposlenima ako nije započet postupakpromjene vlasništva na kapitalu
2Pravo na prisvajanje dijela dobiti ndash Društvenikapital prisvaja dobit na isti način kao i privatnikapital
Društvena svojina
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 87105
3 Pravo na odlučivanje o statusnim promjenamaSkupština odlučuje o spajanju pripajanju ipodjeli jednog preduzeća sa drugim
preduzećembull Vlasnička prava dr983422ave su sljedeća
1Pravo rezidualnog povjerioca Dr983422ava ima status
rezidualnog povjerioca ali ne odlučuje o prodajipreduzeća
2Pravo na postavljanje vlasničkih uslova Dr983422ava
ne prisvaja preostalu dobit nego odlučuje kakoda se koristi AD Ne isplaćuju dividendu poosnovu prisvajanja društvenog kapitala
Privatizacijabull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 88105
Kod privatizacije društvene svojine postavlja seniz pitanja
1Zašto je potrebno privatizovati društveni sektor
privrede2Da li to učini uz novčanu naknadu ili bez nje
3Kako odrediti vrijednost društvene imovine
4Kako izvršiti raspodjelu društvene imovine naprivatne vlasnike
5Koja preduzeća privatizovati
Razlozi za privatizacijubull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 89105
bull Osnovni razlozi za privatizaciju1Uvodjenje tr983422983422983422983422išne privrede ndash Dr983422ava je dosta
udaljena od stvarnog privrednog odlučivanja
Uvodjenje integralnog tr983422išta ndash funkcionisanjetr983422išta kapitala je jednostavan i efikasanmehanizam vlasničke kontrole
2Poveććććanje efikasnosti preduzećććća - Privatnapreduzeća obezbjedjuju bolju alokaciju oskudnihsredstava i veći nivo društvenog blagostanja
Prilagodjavaju se tr983422ištu omogućava efikasnuvlasničku kontrolu nad poslovanjem preduzeća
Razlozi za privatizaciju3 Poveććććanje štednje i investicija ndash Novčani
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 90105
kapital u posjedu privatnih lica Privatniinvestitori kupuju društvena preduzeća ukupnamasa novčane akomulacije se uvećava
4 Porast dr983422983422983422983422avnih prihoda ndash Društvenapreduzeća se sporo prilagodjavaju zahtjevimatr983422išta ( pojava mekog bud983422etskog ograničenja)
Društvena preduzeća stvaraju kapitalni dug kojipada na teret dr983422ave Dr983422ava prodajompreduzeća pribavlja novac za otplatu duga
Najvidljiviji kapitalni gubitak ndash spoljni dug za kojiodgovara dr983422ava svojom imovinom Deficitdr983422avnog bud983422eta (dr983422avni rashodi veći od
dr983422avnih prihoda ndash pojava inflatornog poreza)
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
T b d di i ij d i i T šk i
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 91105
bull Treba odrediti vrijednost imovine Troškovni(procijenjena knjigovodstvena vrijednostimovine) i Prinosni metod (procjena buduće neto
dobiti za svaku godinu)bull Privatizacija bez naknade
1Raspodjela imovine na zaposlene radnike2Raspodjela vaučera kao kapitalnog novca(Pretvaranje DP-a u AD-a i utvrdjivanju
vrijednosti neto imovine) Izdavanje vaučera iorganizovanje javne dra983422be
3Lutrijska raspodjela portfelja akcija licima koja se
odrede kao potencijalni privatni investitori
Privatizacija uz naknadu ili beznaknade
P i i ij k d
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 92105
bull Privatizacija uz naknadu1 Formiranje investicionih fondova u kojima bi male štediše
i ostali vlasnici kapitala udru983422ivali novčana sredstva na
osnovu kojih bi investicioni fond mogao da kupuje akcijeveće nominalne vrijednosti
2 Dr983422ava mo983422e formalno nacionalizovati društveno
preduzeće i pretvoriti ga u AD (procjena neto imovineima negativnu vrijednost i ne mo983422e se prodati)
3 Omogućiti zaposlenim radnicima i drugim licima daotkupe akcije društvenog preduzeća na osnovu svojih
ušteda i odobrenog kredita od strane neke investicionebanke
4 Prodaja društvenih preduzeća stranim pravnim i fizičkim
licima (prodaja na osnovu javnog konkursa)
Izbor preduzećabull
K j dć
i ti ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 93105
Koja preduze a privatizovati1Postoji saglasnost da treba zadr983422ati javnusvojinu u oblasti infrastrukture (telekomunikacije
elektroprivrede pošte983422eljeznice)2Treba zadr983422ati javnu svojinu u oblasti (rude
vode putevi mineralne vode)
3Sporno je u kojoj mjeri treba zadr983422ati javnusvojinu kod (radio i televizije poljoprivrednogzemljišta šuma i u oblasti energetike)
4U okviru zakonskih propisa usvaja se načelodobrovoljnosti - samostalnog odlučivanja
Radničko akcionarstvobull
M d l i ti ij k ji j bi i d 1997j d l i i i ij d š ji
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 94105
Model privatizacije koji je bio na snazi do 1997gtj model interne privatizacije društvene svojineuz djelimičnu nadoknadu
bull
Izdavanje internih akcija omogućava radnicimada postanu suvlasnici preduzeća u kome su
zaposleni ( učešće u akcijama i u radu) i time se983422eli postići efikasnije upravljanje
bull Interne akcije se izdaju s popustom i dok se upotpunosti ne isplate ne razmjenjuju se na berziniti daju pravo na dividende
bull To predstavlja upravljanje na osnovu privatnogkapitala koji zajedno sa društvenim kapitalomobrazuju mješovitu imovinu preduzeća
Izdavanje internih akcija radi prodajedruštvenih preduzeća
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatih
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 95105
bull Promjena samo u subjektu koji prisvaja iznos prodatihakcija
bull Prihod od prodaje akcija radi prodaje preduzeća po
pravilu pripada dr983422avnim fondovimabull Prodaja preduzeću ne rješava njegove finansijske
probleme
bull
Eksterna prodaja društvenih preduzeććććabull Prodaja u cjelini ili djelimično domaćim i stranim pravnim
i fizičkim licima
bull
Direktna prodaja cijelog preduzeća ili jednog njegovogdijela neto imovine na osnovu prethodne procjene a sve
putem licitacije ko ponudi najveću cijenu
bull Novčana sredstva pripadaju Fondu za razvoj
Besplatna raspodjela akcijabull Proces je zamišljen da se obavi u dva kruga
1 U k i j k ij d ši
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 96105
1U prvom krugu se upisuju akcije odnosno vršise besplatna podjela akcija ovlašćenim licima(preduzeće koje se privatizuje mo983422e najviše 60svog kapitala da ponudi na privatizaciju putembesplatne raspodjele akcija)
2U drugom krugu prodaju se preostale akcijeputem direktne pogodbe ili na berzi (dio kapitalakoji je preostao poslije prvog kruga besplatnepodjele akcija privatizuje se metodomprodajeakcija ndash realizacija sa popustom i bez popusta)
Podr983422avljenjebull Oblik transformacije društvene svojine jeste i
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinu
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 97105
njeno ponovno vraćanje u dr983422avnu svojinubull Postoje dva načina formiranja dr983422avne svojine
putem formiranja javnih dr983422avnih preduzeća i na
osnovu vlasničke transformacije društvenihpreduzeća
bull Dosadašnja praksa je pokazala da je dr983422avna
svojina prirodni vlasnički osnov za formiranje javnih preduzeća
bull Prodajom društvenih preduzeća bez popusta vrši
se obnavljanje društvene svojine u oblikudr983422avne svojine (postaje svojina dr983422avnihfondova koja ih investiraju u dr983422avna preduzeća
ili osnivanje novih javnih preduzeća)
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Proizvodjači i potroša
či su osnovni privrednisubjekti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 98105
Proizvodja i i potroša i su osnovni privrednisubjekti
bull Tr983422ište i svojina su fundamentalne ekonomske
institucijebull Ove aktivnost se neprekidno obnavljaju i čine
sadr983422inu društvene reprodukcije
bull
Mikroekonomija proučava ponašanjepojedinačnih potrošača i pojedinačnih preduzećakao osnovnih privrednih subjekata
bull Mikroekonomija se takođe bavi pitanjem kakopotrošači donose odluke o upotrebi raspolo983422ivogdohotka radi kupovine date ili neke druge robe
Kru983422ni tok ekonomske aktivnostibull
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začij f kti l ć j k i ti
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 99105
Na osnovu toga formiraju se tr983422išne cijene začije se efektivno plaćanje koristi novac
bull Makroekonomija se bavi ukupnim veličinama ili
agregatnim izrazima pojedinačnih privrednihaktivnosti
bull Ukupna vrijednost svih roba i usluga
proizvedenih u toku godine dana u jednoj zemljipredstavlja njen društveni proizvod
bull Inflacija nastaje kao postepeni porast opšteg
nivoa nivoa cijena koji u uslovima velikemakroekonomske nestabilnosti lako mo983422e dapreraste u hiperinflaciju
Kru983422ni tok ekonomske aktivnosti
bull Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovo
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 100105
Formiranje cijena pojedinačnih proizvoda njihovostvaranje u odgovrajućoj proizvodnoj grani ili pitanjekonkretnog zapošljavanja radne snage to je osnovnizadatak mikroekonomije
bull Makroekonomija se bavi agregatima privredne aktivnostivodeći prije svega računa o ukupnoj zaposlenostidruštvenom proizvodu inflaciji i platnom bilansu
bull Makroekonomija prati kretanje ldquoekonomskih agregatardquobull Mikroekonomija se bavi pitanjima efikasnije alokacije
resursa i raspodjele dohodaka dok makroekonomija
zanimaju pitanja inflacije i nezaposlenosti
Kru983422ni tok robe i novcabull
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uzećemo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijedi
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 101105
Faktori proizvodnje su kapital rad i zemlja Uze emo darad predstavlja sve faktore proizvodnje i ono što vrijediza njega vrijedi i za ostale faktore proizvodnje
bull Transakcije izmedju domaćinstava i preduzeća
Domaćinstva Preduzeća1Posjeduju faktore proizvodnje koje Upotrebljavaju iznajmljene
iznajmljuju preduzećima faktore proizvodnje da bi
proizvodili robe i usluge
2 Primaju dohodak na osnovu prodaje Plaćaju domaćinstvima
upotrebe faktora proizvodnje naknadu za upotrebu
faktora proizvodnje3 Troše dohodak na robe i usluge koje Prodaju domaćinstvima
nude preduzeća robe i usluge
Društveni računibull
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktora
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 102105
Društveni proizvod mjeri vrijednost roba i uslugaproizvedenih u toku godine dana upotrebom faktoraproizvodnje lociranih na domaćoj teritoriji bez obzira ko
im je vlasnikbull Ako jedna privreda nema razmjenu sa inostranstvom
Takvu privredu nazivamo zatvorenom privredom
bull Privreda koja učestvuje u većoj ili manjoj mjeri u
medjunarodnoj razmjeni roba i usluga takvu privredunazivamo otvorenom privredom
bull Društven računi predstavljaju statistički način obračunaukupnog nivoa privredne aktivnosti čija se novčanavrijednost naziva društveni proizvod jedne zemlje
bull Društveni proizvod pokazuje uspješnost privredneaktivnosti svake zemlje i nivo društvenog blagostanja
Društveni računibull Novostvorena vrijednost jeste povećanje vrijednosti roba
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnog
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 103105
koje nastaju kao rezultat odgovarajućeg proizvodnogprocesa
bull Preduzeća mogu da prodaju jedni drugima jedan isti
proizvod samo različitog stepena finalne obrade topostoji mogućnost višestrukog obračuna vrijednostiukupne proizvodnje
bull Pojam novostvorene vrijednosti zahtijeva uvodjenjepodjele roba na finalne proizvode i medjufazneproizvode
bull Plaćanja za kupovinu finalnih proizvoda nazivaju se
finalnim izdacima dok se troškovi za kupovinumedjufaznih proizvoda nazivaju materijalnim troškovimaproizvodnje
Društveni računibull Finalne proizvode kupuje krajnji kupac dok su medjufazni
proizvodi nedovršeni proizvodi sa stanovišta krajnje
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 104105
p o od edo še p o od sa sta o šta aj jeupotrebe i slu983422e kao ulaganja u drugim proizvodnimprocesima
bull
Medjufazni proizvodi se u potpunosti troše u novimproizvodnim procesima i slu983422e za stvaranje finalnihproizvoda zbog čega se takva potrošnja naziva ireprodukciona potrošnja
bull Društveni proizvod predstavlja zbir nove dodatevrijednosti u toku jednogodišnje proizvodnje na domaćojteritoriji bez obzira na svojinu faktora proizvodnje
bull
Vrijednost ukupnih tr983422išnih transakcija naziva se brutodruštveni proizvod
bull
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105
7232019 Uvod_u_ekonomiju_10
httpslidepdfcomreaderfulluvoduekonomiju10 105105