V J E S N I K...Pismo Generalnoga ministra, OFM, za Uskrs 2013. Vjerujem, goSpodine, umnoži moju Siromašnu Vjeru! (usp. mk 9,24) “Uskrsnuo je!” (Lk 24,6). Ovo je, moja draga

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - 1/2013. 1

JESNIKV FRANJEVAČKE PROVINCIJEPRESVETOGA OTKUPITELJA

GODINA LXIIBROJ 1.

SPLIT, 2013.

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - 1/2013. Vjesnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - 1/2013. 32

WWW - E-MAIL

ustAnovEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com

SamoStani - župe - miSijeBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: www.hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deGeretsried: pfarreimariahilf.deImotski: samostan-imotski.hrKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: www.hkz-es.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkmm.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSamotnjak: samotnjak.comSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrStuttgart - Bad Cannstatt: www.hkz-es.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hr

osobnE AdrEsEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo (st.): [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]ć, fra Luka: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected]ć, fra Filip: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Mile: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čirko, fra Stipe: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]ć, fra Vicko: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]>Kulović, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]

Labrović, fra Tino: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Petar: [email protected]č, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Mate: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected]ć Trapo Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Božo: [email protected], fra Dušan: [email protected]še, fra Marko: [email protected]ć, fra Berislav: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected] Kevo, fra Pavao: [email protected] Kljajo, fra Bože: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected], fra Šime: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: ltoma [email protected]ć, fra Mate: [email protected], fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VjeSnik FranjeVačke proVincije preSVetoga otkupitelja

Issn: 1334-8248

osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provincije

Presvetoga OtkupiteljaTrg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected]

odgovorni urednik: fra Joško Kodžoman, provincijal

glavni urednik:fra Frano Doljanin

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečno

Naslovna stranica: Samostan Gospe od Zdravlja (FJG)

iz generalne kurijeVjerujem, Gospodine, umnoži moju siromašnu vjeru! (usp. Mk 9,24) ..................................... 3Novi dokument Generalnog definitorija “Naš franjevački identitet” ......................................... 6Susret Generalnog ministra s novoizabranim provincijalnim ministrima .................................. 7Pismo Generalnog ministra Reda manje braće Svetom ocu papi Franji ................................... 8

iz provincijalataRiječ o. Provincijala .................................................................................................................. 9Regionalni sastanci .......................................... .........................................................................11Dan Provincije ...........................................................................................................................11Permanetno obrazovanje za mlade svećenike ..........................................................................11Duhovne vježbe ........................................................................................................................11Podsjetnik na legalizaciju objekata ......................................................................................... 12Samostanske duhovne obnove ................................................................................................ 12

iz tajništvaSastanak Provincijskog definitorija .......................................................................................... 13Sastanak o. Provincijala s braćom u Njemačkoj ...................................................................... 13Sastanak o. Provincijala s pročelnicima vijeća ........................................................................ 14Sastanak o. Provincijala s odgojiteljima .................................................................................. 14Sastanak o. Provincijala s gvardijanima ................................................................................... 15Sjednica Južnoslavenske konferencije provincijalnih ministara OFM .................................... 16II. susret provincijalnih ministara i provincijskih definitorija JKPMOFM .............................. 18Susret Generalnog ministra s braćom u privremenim zavjetima ............................................. 21Izviješće s IV. seminara o novim oblicima evangelizacije Europe u franjevačkoj perspektivi . ..25

iz života provincijeImotski: Provincijal čestitao Božić župljanima i fratrima ....................................................... 27Imotski: Blagoslov samostana ................................................................................................. 27Predstavljena knjiga fra Bruna Peze „Rodoslovlja u Prološcu“ .............................................. 27Prof. dr. Stipe Nimac održao predavanje na Teološko-pastoralnom tjednu ............................ 28Knin: Duhovna obnova na temu „Vjera i iscjeliteljske prakse“ ............................................. 29Čvrljevo: Proslava Imena Isusova ........................................................................................... 29Split: Prof. dr. fra Luka Tomašević održao predavanje na temu „Spolni odgoj“ .................... 30Križevci: Dan sluge Božjeg Ante Antića ................................................................................ 31Split: Proslava Dana posvećenog života ................................................................................. 32Šubićevac: Proslava Dana posvećenog života ........................................................................ 32Nevest: Prikazanje Gospodinovo – Svijećnica ....................................................................... 33Metković: Koncert za potrebe župnog caritasa ....................................................................... 33Zagreb: Proslava Majke Božje Lurdske ................................................................................... 34Sinj: Scenski prikaz ‘Majčina vjera’ ....................................................................................... 35Stablina: Zavjetni put križa ..................................................................................................... 35Imotski: Proslava obljetnicâ svećeničkog ređenja .................................................................. 36Imotski: Fra Vjeko Vrčić ušao u 100. godinu ......................................................................... 36Duhovna obnova u župi Banjevci ........................................................................................... 40Zagreb: Predstavljanje knjige “Stopama misionara u Africi” ................................................. 40Imotski: Održan samostanski kapitul ...................................................................................... 41

kazalo


Pismo Generalnoga ministra, OFM, za Uskrs 2013.

Vjerujem, goSpodine, umnoži moju Siromašnu Vjeru!

(usp. mk 9,24)“Uskrsnuo je!” (Lk 24,6). Ovo je, moja draga braćo i sestre, iskustvo

onih koji su jeli i pili s Njim nakon njegova uskrsnuća (usp. Dj 10,41), i onih koji se osje-ćaju nanovo rođenima “za životnu nadu, za ba-štinu neraspadljivu” (1Pt 1,3-4). “Uskrsnuo je!” To je temelj naše vjere, razlog naše nade i motiv naše ljubavi. Doista, “ako Krist nije uskrsnuo, uzaludno je doista propovijedanje naše, uzalud-na je i vjera vaša” (1Kor 15,14). Bez tog isku-stva, križ Isusov i naši križevi bili bi tragedija i kršćanski život bio bi apsurd. Zbog toga isku-stva mi, naprotiv, možemo pjevati s liturgijom: “O Crux, ave, spes unica! - Zdravo, Križu, nado jedina!” Raspeti “je uskrsnuo treći dan po Pi-smima“ (1Kor 15,4). To je središnja jezgra naše vjere i prvotne kerigme: “Dakle: to mi – bio ja, bili oni – propovijedamo” (1Kor 15,11). Uskr-snuće je veliki “da” Boga Oca njegovu Sinu i, u njemu, nama. Stoga je i velika tema navještaja i temelj naše vjere.

Da, uistinu je uskrsnuo! Uvijek me se doimala činjenica da su se kr-

šćani Istoka u uskrsnom vremenu pozdravljali ovim riječima: “Krist je uskrsnuo!”. Odgova-ra se: “Da, uistinu je uskrsnuo!”. Tu ispovijest vjere činimo u kontekstu Godine vjere, koju je Benedikt XVI. htio ”da Crkva obnovi zanos da vjeruje u Isusa Krista, jedinog spasitelja svijeta, da ponovno oživi radost da korača putem kojeg nam je pokazao, da svjedoči na konkretan način preobrazbenu snagu vjere” (Benedikt XVI., Au-dijencija, 17. 10. 2012).

Vjerovati, hod koji traje cijeli životMože se učiniti čudnim što Pismo za Uskrs

posvećujem temi vjere. Neki bi mogli misliti da je vjera posve razumljiva pretpostavka u živo-tu redovnika i franjevca. Ali ne vjerujem da je tako! Naime, vjera se nikada ne smije smatra-ti po sebi razumljivom, osobito u naše vrijeme kada su “zbog duboke krize vjere pogođene mnoge osobe” (Porta Fidei = PF 2). I budući da proći kroz “vrata vjere”... uključuje krenuti

na put koji traje čitav život. On započinje kršte-njem..., a završava prijelazom iz smrti u vječni život” (PF 1), nužno je da se u svakoj životnoj prigodi provjerava istinitost naše vjere kako bi ona iz dana u dan uvijek rasla i mogla uvijek sve jasnije iznositi na vidjelo “radost i zanos susreta s Kristom” (PF 2). Trebamo biti odvažni i upi-tati se: jesam li vjernik ili jednostavno ateist koji prakticira? Koje je „zdravstveno“ stanje moje vjere? Moramo imati također nužnu jasnoću da dadnemo iskren i dubok odgovor na tako život-na pitanja kao što su ta.

Smatram da govorim istinu ako tvrdim da je kriza vjere koja se živi unutar Crkve – kako je to mnogo puta kazao Papa – očevidna i među nama. Tvrdeći to ne mislim na teoretsku i spo-znajnu vjeru, nego na vjeru slavljenu, življenu i ispovijedanu u svakidašnjem životu. Istina je da veći dio braće svakodnevno, bez buke, bez pljeska i bez velikih govora, pruža ponizno svjedočanstvo slavljene, življene i ispovijedane vjere, ostajući vjerni protiv svake nade i čine-ći od svoga života iskustvo vazmenog otajstva, ali također je istina da bi sekularizam, shvaćen kao skup stavova neprijateljskih prema vjeri, i koji se tiče širokih područja društva, mogao uni-ći u naša bratstva i u naš život; i da smanjenje obzorja vječnosti i svođenje stvarnosti samo na zemaljsku dimenziju ima za vjeru isti učinak koji ima pijesak bačen na vatru: guši je i zavr-šava gašenjem. Smatram da je potrebno, osobito u ovoj Godini vjere, učiniti predah, moratori-um, da provjerimo svoju vjeru. Kako su aktual-ne riječi tadašnjeg kardinala Ratzingera kad je, 1989. godine, tvrdio: “Apostazija modernoga doba temelji se na nestanku provjere vjere u ži-votu kršćana”.

Vjera koja je životU svojoj katehezi, 17. listopada 2012. godine,

Papa tvrdi: “Imati vjeru u Gospodina nije činje-nica koja zanima samo našu inteligenciju, pod-ručje intelektualnoga znanja, nego je promjena koja zahvaća život, čitavo naše biće: osjećaj, srce, inteligenciju, volju, tjelesnost, emocije, ljudske odnose”. I u istoj prigodi Papa Benedikt

Bogoslovi na grobu o. fra Ante Antića .................................................................................... 43Zagreb: O. Provincijal predvodio slavlje uoči ‘Antićeva 2013.’ ............................................. 43Zagreb: Proslava Antićeva 2013. ............................................................................................ 44Proslavljeno Antićevo u Makarskoj ........................................................................................ 44Split-Trstenik: Proslava Antićeva 2013. .................................................................................. 45Imotski: Križni put za mlade ................................................................................................... 45„Afrika u Šubićevcu“ .............................................................................................................. 46Predstavljanje dokumentarnog filma „Child 31“ .................................................................... 46Božićni dani hrvatskih katolika u Ljubljani i Sloveniji ........................................................... 47Njemačka: Održane Regionalne sjednice ................................................................................. 47München: Proslava Stepinčeva i 65. obljetnice misije ............................................................. 49Frankfurt: Proslava Stepinčeva ................................................................................................ 50Stepinčevo u Kölnu .................................................................................................................. 51Kelkheim: Proslavljeno Stepinčevo ........................................................................................ 52Würzburg: Duhovne vježbe za svećenike i đakone ................................................................ 52Kelkheim: Pastoralni pohod limburškog biskupa mons. dr. Franz–Petera Tabartz-van Elsta . 53Kelkheim: Korizmena duhovna obnova .................................................................................. 54

oFs - FrAMASinj: Karitativno djelovanje Frame ......................................................................................... 55Miljevci: Primanje u Framu .................................................................................................... 55Knin: Obećanja u Frami i izbor novog vijeća ......................................................................... 56Imotski: Fra Luka Tomašević održao predavanje framašima ................................................. 57Međumjesne škole animatora Franjevačke mladeži ................................................................ 57Turjaci: Primanje mladih u FRAMU ....................................................................................... 58Prva primanja Frame Hrvace .................................................................................................. 58Sinj: Primanja i obećanja u Frami ........................................................................................... 58Split: Bratski i pastoralni pohod u OFS-u ............................................................................... 59Vrgorac: Proljetna skupština Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva Frame .................... 59Stablina: Duhovna obnova i primanje u Framu ...................................................................... 60

razno ......................................... .............................................................................................. 61

BibliografijaSplit: „Vodič marijanskom Hrvatskom“ .................................................................................. 63Fra Ante Vukušić: „Stopama misionara u Africi“ ................................................................... 63Fra Bruno Pezo: Rodoslovlja u Prološcu ................................................................................ 63Ennio Stipčević objavio stručnu recenziju o izdanju

“Tradicijsko crkveno pučko pjevanje…“ ............................................................................. 63Split: Predstavljena monografija Sinj i njegova Gospa” ......................................................... 63Nimac - Perše: Župa u povijesnim mijenama ......................................................................... 64KAČIĆ - novi broj ................................................................................................................... 64Zbornik „KAČIĆ“ u rukama pape Benedikta XVI. ................................................................ 64

pokojnici† Mirko Erceg ......................................................................................................................... 64

iz generalne kurije


se pita: “Je li vjera uistinu preobrazujuća snaga u našemu životu, u mojemu životu? Ili je samo jedan od elemenata koji sačinjavaju egzisten-ciju, a da nije onaj odlučujući koji bi je posve zahvatio?” To je ono, draga moja braćo i sestre, što se trebamo pitati, jer je vjera, daleko od toga da bude odijeljena od života, njegova duša: “Kr-šćanska vjera, djelatna u ljubavi i jaka u nadi, ne ograničava, nego očovječuje život, štoviše čini ga potpuno ljudskim” (Benedikt XVI., Audijen-cija... ). Ne možemo govoriti o vjeri ako se ne pozivamo na život, jer ga upravo ona čini razu-mljivim i privlačnim. Vjera i život se uzajamno dozivaju, jedno podržava drugo. S druge stra-ne, podržani vjerom, gledamo s povjerenjem na svoje zalaganje za preobrazbu struktura grijeha, “iščekujemo nova nebesa i novu zemlju, gdje pravednost prebiva” (2Pt 3,13). Samo ujedinju-jući vjeru i život, vjeru i zalaganje u korist druš-tva koje će više biti usklađeno sa vrijednostima Evanđelja, bit ćemo “živi znakovi nazočnosti Uskrsloga u svijetu”(PF 15). S pravom nam je Kapitul 2006. godine rekao u svom dokumentu: «Vjera se tiče svega onoga što jesmo... Život u vjeri izvor je naše radosti i nade, našega naslje-dovanja Isusa Krista i našega svjedočanstva svi-jetu» (Spc 18). Vjera i život su neodvojivi.

Sveti Bonaventura, u Proslovu Breviloquiu-ma, definira vjeru s tri slike koje smatram ve-oma rasvjetljujućima s ozbirom na ono o čemu smo govorili: ”fundamentum stabiliens” (temelj koji daje čvrstinu), “lucerna dirigens” (svjetilj-ka koja usmjerava), “ianua introducens” (vrata koja uvode). Ukoliko je temelj, vjera daje čvr-stinu našemu životu; ukoliko je svjetiljka, vjera je svjetlo koje omogućuje da vidimo i pokazu-je ispravan pravac; ukoliko je vrata, vjera nam omogućava da prijeđemo prijeko i uvodi nas u zajedništvo sa Svetim nad svetima. Vjera je svjetlo koje nam omogućava da dospijemo do vrata i da možemo otvoriti vrata koja nas, bez zapreka, uvode u Božji svijet, omogućujući nam da koračamo sukladno volji Božjoj.

Vjera: milost i odgovornostVjerovati pretpostavlja, prije svega, prihva-

ćanje dara kojim bivamo nezasluženo obdareni: dar vjere. “Gospodin joj otvori srce te ona pri-hvati što je Pavao govorio” pišu Djela apostol-ska govoreći o Lidiji (Dj 16,14). Franjo to ova-ko kaže u svojoj Oporuci: “Gospodin mi dade toliku vjeru... Gospodin mi je dao i daje toliku

vjeru...” (Opor 4.6). Za Franju, a i za nas, sve je milost (usp. Opor 1.2.4.6.14.23), vjera tako-đer. Stoga vjera uvijek stremi prema djelovanju i preobrazbi osobe iznutra, stremi prema obra-ćenju uma i srca.

Vjera je, pak, također osobno zalaganje da je sačuvamo i da činimo da raste. Stoga nam Be-nedikt XVI. predlaže da se za vrijeme Godine vjere spomenemo “dragocjenog dara vjere” (PF 8). I sveti Biskup iz Hipona u jednoj od svojih homilija o Redditio Symboli (o predaji Vjerova-nja), kaže: “Vi ste ga primili (Vjerovanje), ali ga trebate uvijek imati na umu i u srcu, morate ga ponavljati u svojim krevetima, o njemu razmi-šljati na javnim mjestima i ne zaboraviti ga dok blagujete: pa čak i kad tijelom spavate, morate svojim srcem u njemu biti budni” (Sv. Augustin, Sermo 215, 1). Prva Crkva je željela da se Vje-rovanje nauči napamet (usp. PF 9), da se sačuva vjera i da se ima na umu vlastito stanje vjernika. To podsjećanje (re-cordari = ponovno provlačiti kroz srce), ne ograničuje se na prošlost, nego čini da vjera ulazi u sadašnjost, kvalificirajući život, i da otvara prema budućnosti razvijajući se, kao što raste gorušičino zrno (usp. Mt 13,31). Tako sadržaj Vjerovanja, sažetak naše vjere, postaje životnom poviješću, postaje životom i otvara se za mirabilia Dei, “čudesna Božja djela”, koja Gospodin nastavlja u nama ostvarivati.

Vjera je, zatim, milost koju trebamo prihva-ćati s istinskom i dubokom zahvalnošću, i ona je odgovornost koja nas dovodi da si je posvije-stimo, “da je oživljavamo, da je pročišćavamo, učvršćujemo i ispovijedamo” (Pavao VI., Esor-tazione, Apostolica. Petrum et Paulum Aposto-los, 1978.). Ako ne želimo da se ugasi, gubeći tako mogućnost da budemo sol i svjetlo našega svijeta (usp. Mt 5,13-16), vjeru trebamo nepre-stano otkrivati (usp. PF 4), radosno živjeti, tako da je možemo ispovijedati, pojedinačno i zajed-nički, iznutra i izvana (usp. Petrum... ), i slaviti je u liturgiji i u našem svakidašnjem životu (usp. PF 8.9). Vjera koja mi je darovana također mi je i povjerena da je sačuvam i učinim da raste. “Srcem se vjeruje [...] i ustima ispovijeda vje-ra” (Rim 10,10). Prihvaćanje i odgovornost su neodvojivi.

Vjera: prianjanje uz Krista i uz CrkvuNastojeći sažeti što je najviše moguće, sma-

tram da bi nam riječ prianjanje mogla pomo-

ći da odgovorimo na pitanje što je vjera: vjera je srdačno prianjanje uz jednu osobu, uz osobu Krista, i radosno prianjanje uza sadržaje, one koje Crkva predlaže u Vjerovanju i po Učitelj-stvu. Prianjanje osobi Isusa Krista, bitno u živo-tu vjernika, uključuje osobni susret s Isusom po ustrajnom molitvenom životu, po bogatom sa-kramentalnom životu, i po molitvenom čitanju Riječi. Moramo biti posve svjesni činjenice da na polju vjere sve stavljamo na kocku u susre-tu s osobom Isusa Krista. Bez toga susreta naše prianjanje bit će prianjanje nekoj ideji ili nekoj ideologiji, nikada jednoj osobi ili jednom obliku života. Osim toga, prianjanje uza sadržaje vere koje nam Crkva predstavlja, uključuje poznava-nje tih sadržaja i duboko razmišljanje o njima, jednako kao i viziju vjere o samoj Crkvi. Ne radi se o tome da se ispovijeda “moja vjera”, nego o tome da svoju vjeru učinimo vjerom Crkve koja se prevodi u poslušnost iz ljubavi (usp. Opom 3,6) i u suglasnost “umom i voljom s onim što Crkva predlaže vjerovati” (usp. PF 10; DV 5; Dei Filius cap. III). Pridružujem se pozivu po-sljednje Sinode da nanovo oživimo svoj zanos pripadnosti Crkvi (usp. Instrumentum Laboris 87). Samo s tim zanosom moći ćemo “obnoviti Crkvu” kao što je to Franjo učinio.

Vjera svetoga FranjeKao Manja braća ili Franjini sljedbenici,

važno je da se zaustavimo, makar i nakratko, na putu Franjine vjere i njenih očitovanja. Imajući pred očima njegove Spise, lako je otkriti da je Franjina vjera prije svega teologalna vjera s ja-snom trinitarnom i kristocentričnom strukturom (usp. Opom 1; NPr 22,41-55;23,11; 1Bon 9,7). Njegovo duhovno iskustvo obilježeno je odno-som familijarnosti s Trojstvom. Osim toga, ono što odmah upada u oči jest to da njegova vjera ima crkvenu dimenziju, nadilazeći tako čisto in-dividualističku viziju. Franjo nas, kao uostalom i sama Crkva, uči da kažemo “vjerujem”, “vje-rujemo” (usp. PF 9). U Oporuci ispovijeda svo-ju “vjeru u crkve i u svećenike” (usp. Opor 4-7). Ta “vjera u crkve i u svećenike” dovodi nas da shvatimo jedan drugi vidik koji zavrjeđuje da ga promotrimo: egzistencijalnu važnost Crkve u životu Franjine vjere; važnost koju se ne duguje savršenosti njezinih članova, osobito hijerarhije ili svećenika, nego činjenici da se u njoj može susresti Krista. Bog Franji govori u Crkvi i po Crkvi, također i onda “kada joj prijeti rušenje”

(usp. 2Čel 10-11; L3d 13), jer je u njoj, i tada, Krist. Franjo nikada neće gledati Crkvu, Rim-sku crkvu o kojoj govori, kao zapreku života po Evanđelju, niti onda kada ona može biti “ranje-na” i “grešna”. “Neću u njima gledati grijeha – kaže govoreći o svećenicima – jer u njima raza-birem Sina Božjega i moji su gospodari” (Opor 9). Iz njegove vjere u Krista, koga se susreće u Crkvi, i koja prolazi kroz vjeru “u crkve i u svećenike”, shvaća se zašto je Siromašak svoj oblik života, koji mu je Svevišnji objavio (usp. Opor 14), predao Crkvi na potvrdu, i u Pravi-lu obećava “poslušnost i poštovanje gospodinu papi Honoriju i njegovim kanonski izabranim nasljednicima i Rimskoj crkvi” (PPr 1,2). U toj se perspektivi veoma dobro razumije zašto od svoje braće traži da žive sukladno “katolič-koj vjeri i životu” i da to bude uvjet da netko može ostati u bratstvu (usp. NPr 19,1). Također je lako razumljivo zašto je “katolička vjera” za Franju jedan od temeljnih kriterija za razluči-vanje zvanja nekoga kandidata (usp. PPr 2,2), i zašto je Crkva kriterij za pravu vjeru (usp. T. Matura, Francesco parla di Dio, Milano 1992).

Pretposljednja napomena. U njegovu hodu “euharistijsko otajstvo sačinjava za Franju srce života vjere” (P. Martinelli, Dammi fede diritta, Porziuncola 2012.), kako potvrđuje, među mno-gim drugim tekstovima, prva Opomena. Pred tim otajstvom nužno je uključiti oči duha ili oči vjere, izričaj koji susrećemo već u djelima svetoga Augustina, da bi se izbjeglo gledanje na tjelesan način pa, prema tome, “niti vidjeti niti vjerovati” (usp. Opom 1,8; C. Vaiani, Vedere e credere. L’esperienza cristiana di Francesco, Milano 2000.). Napokon trebamo se sjetiti da je za Franju euharistijsko otajstvo intimno pove-zano s Riječju, sve dotle da se i nju promatra po istoj logici Euharistije, i stoga on za Riječ traži “čašćenje” (usp. PRe 34-37), jer se u njoj tre-ba častiti “Gospodina“ (usp. PRe 36). Iza riječi Franjo “vidi” Riječ; u riječima sluša spasenjsku Riječ Očevu u ovom trenutku (usp. 2PVj 34).

Kao što se može vidjeti, Franjina vjera nije apstraktna. Danas nam se on predstavlja kao svjedok vjere: ispovijedao ju je, javno ju je pri-znavao, slavio ju je i svjedočio u životu i živo-tom, u okružju koje nije bilo nimalo lagano. Što nam govori Franjo kao priznavalac vjere? Koje promjene se od nas traže u onom što se odnosi na vjeru?

iz generalne kurije iz generalne kurije


Zaključak

Draga braćo i sestre, često se kaže da su pro-blem Crkve oni “daleki”. Osobno smatram da nisu problem samo oni, nego i oni “blizi” mogu također biti problem onda kada ostanu na “Vra-tima vjere”, a da nikada ne prođu kroz njih.

Godina koju živimo žuran je poziv da pro-đemo kroz Vrata vjere, da se smatramo hodo-časnicima u noći, da se zaputimo kako bismo susreli Onoga kojega nikada ne bismo tražili da on prvi nije došao da nas potraži (usp. Sv. Au-gustin, Ispovijesti 13,1). Kao što je tvrdio kardi-nal Martini, vjera je uvijek “proseća vjera”, kao vjera Mudraca, nikada “unaprijed montirana”, kao vjera pismoznanca (usp. Mt 2,1sl). Pavao od

svoga učenika Timoteja zahtijeva da “vjeru traži onom istom ustrajnošću kao kad je bio mlad“ (usp. 2Tim 2,22; 3,15). Prihvatimo taj poziv kao poziv upućen svakomu od nas i okoristimo se ovom Godinom Milosti da bismo “se spomenuli dragocjenog dara vjere” (PF 8).

Krist je uskrsnuo! Da, uistinu je uskrsnuo! Moja draga braćo i sestre: Sretan Uskrs!Sretan hod u ovoj Godini vjere!

Vaš brat, Ministar i slugaFra José Rodríguez Carballo, ofmGeneralni Ministar, OFMRim, 19. ožujka, svetkovina sv. Josipa, 2013.

noVi dokument generalnog deFinitorija “naš FranjeVački identitet”

Draga braćo, Gospodin vam dao mir!Nedavni Generalni kapitul zatražio je da Ge-

neralni definitorij “produbi temu franjevačkoga identiteta i sudjelovanja u evangelizatorskom poslanju braće svećenika i laika” (Nalog 2).

U služenju animiranja “naš projekt je da po-novno krenemo od Krista i njegova Evanđelja, da uvijek živimo i djelujemo u svjetlu Evanđe-lja” (Ponovno krenuti od Evanđelja”, str. 14), stoga želimo predložiti obnovljeno promišljanje tko smo, i tko smo pozvani biti. U vremenima napora i teškoća za Red, ponovno konkretno uzimanje u promatranje našega karizmatskoga identiteta pomoći će nam da krizu pretvorimo u prigodu da razlučujemo ono bitno što smo obe-ćali živjeti i da to utjelovljujemo u svakidašnji život, i to će nas, istovremeno, poticati da u da-našnjem svijetu budemo “buntovnici” na evan-đeoski način tako da budemo značajniji i više proročki.

Generalni definitorij je već započeo promi-šljanje o našem identitetu Manje braće, ponov-no uzimajući Pravilo i Generalne konstitucije i slušajući sa simpatijom i empatijom (usp. PdV 13.15) suvremeni svijet. Takvo promišljanje je bilo uzajamno podijeljeno i produbljeno sa no-vim provincijalnim ministrima, sa predsjednici-ma konferencija i sa generalnim vizitatorima.

Sabirući različite naznake koje su iz toga proizašle, ovim jednostavnim pomagalom Ge-neralni definitorij kani pružiti svim provincija-ma i jedinicama Reda praktično pomagalo da produbljuju tu životnu temu.

U prvom listiću se predlaže konkretni nacrt promišljanja koji se može upotrijebiti u postup-ku priprave provincijskoga kapitula i izgrađi-vanja Projekta života i poslanja provincije, ili u trajnoj formaciji ili također kao nacrt za reko-lekcije i duhovne vježbe.

U drugom listiću se predlaže slavlje koje uključuje i koje je značajno za naš identitet, i može se koristiti u pojedinim bratstvima ili na sastancima provincije ili jedinice, kako bi ga svaki brat ponovno mogao interiorizirati i tako se osjetiti potaknutim da obnavlja vlastiti život i da učvršćuje vlastitu vjernost.

Povjeravam ovo “pomagalo” animiranja sva-kom provincijalnom ministru i kustodu, i svim gvardijanima, želeći da ga svi plodonosno isko-riste u cilju dubokoga hoda obnove našega iden-titeta.

15. srpnja 2012.

Fra José Rodríguez Carballo, generalni ministar OFM

SuSret generalnog miniStra S noVoizaBranim proVincijalnim miniStrima

U Generalnoj kuriji OFM u Rimu održan je od 14. do 25. siječnja 2013. godine 15. su-sret generalnog ministra fra Josea R. Carballa s provincijalnim ministrima i kustodima koji su izabrani u 2012. godini. Među 12 novoizabra-nih provincijalnih ministara i kustoda sudjelo-vali su fra Joško Kodžoman (Split) i fra Andrija Bilokapić (Zadar). Na susretu je bilo izlaganja o animiranju, upravljanju i administraciji pro-vincijskih i kustodijskih bratstava. Sudionici su imali mogućnost osobno susresti Generalnoga ministra, definitore i upoznati rad što ga u Gene-ralnoj kuriji obavljaju različita tajništva i uredi.

Susret je službeno započeo euharistijskim slavljem kojemu je predsjedao generalni mini-star fra Jose R. Carballo i održao propovijed na temelju svetopisamskih riječi Heb 1,1-16 i Mk 1, 14-20.

„Obratite se ... hajdete za mnom“Danas započinjemo susret Generalnog mini-

stra i njegova definitorija s novim provincijal-nim ministrima izabranim kroz proteklu godinu. U svetopisamskim čitanjima čuli smo o početku javnog djelovanja Isusa Krista koji je uputio po-ziv na obraćenje „Obratite se i vjerujte Evan-đelju“ što odjekuje s imperativom koji će osta-viti trag u životu njegovih učenika, tj. „Idite za mnom“ (Mk 1,17).

Marko ukratko predstavlja stvarni životni program. Božja objava da je sada „punina vre-mena“ – podudara se u pozivu „obratite se i vje-rujte Evanđelju“. Ta „punina vremena“ je mi-losno vrijeme koje je sada prisutno. Nema više čekanja. U osobi Isusa Krista Bog se potpuno očitovao. Obećanja su ispunjena. Bog je u pot-punosti progovorio kao što nam govori i tekst Hebrejima (usp. Heb. 1,1).

Ovo je stoga vrijeme obraćenja. Ovo je vri-jeme kad treba mijenjati osjećaje, srce i život. Ovo je vrijeme kad treba ostaviti grijeh i osred-njost. Ovo je početak novog puta obilježenog pristajanjem uz Isusa, živo Evanđelje.

Vjerovati Evanđelju nije puki intelektualni čin ili čak, moralna obveza, nego je to potpu-no pristajanje uz Evanđelje, očitovano u Kristu.

Imajući to na umu, vjerovati znači otvoriti sebe, imati povjerenje, riskirati, vezati se uz Krista i druge, voljno se uključiti u Božju pustolovinu. Vjerovati Evanđelju znači slijediti Isusa.

U Starom zavjetu ljudi su slijedili samo za-kon. Središte Isusa Krista je novost koja sprje-čava da se Evanđelje shvati jednostavno kao moral ili ideologija. Ta novost je put života na koji su pozvani učenici da ga prigrle.

Put života Manjega brata, kako ga je shvatio sv. Franjo, jest zagrliti Evanđelje. Evanđelje je za sv. Franju i za svu manju braću koja ga na-sljeduju „život i pravilo“, projekt i oblik života. „Opslužujući Evanđelje“, kao što je zahtjevao Manji brat Franjo, jest usmjeriti svoje posto-janje prema Kristu koji je „put, istina i život“.

Vratimo se tekstu o pozivu učenika (usp. Mk 1,16-20). Bitne komponentne poziva, izrečene u tekstu, jesu tri: opažanje, inicijativa i žurnost.

Opažanje: Isus „je opazio“. To je opažanje koje je izabrao. To je opažanje koje stvara su-sret, zajedništvo.

Inicijativa. U židovstvu učenici su bili oni koji su birali svoga učitelja. Ovdje Učitelj je onaj koji bira učenike. Biti učenik ne znači osvajati nego biti osvojen.

Žurnost. To je izraženo u riječi „odmah“. Budući da je ovo pravo vrijeme, milosna prilika, poziv postaje žuran. Izričito odbijanje je bolje nego kolebanje ili neodlučnost. Učenik ne traži objašnjenje, međutim Učitelj daje više od objaš-njenja, on podjeljuje zadaće.

Osim toga, četiri su vrste odgovora: vjerova-ti, biti indiferentan, biti učenik i biti formiran.

Vjerovati – je odgovoriti odmah na poziv, kao što su učinili i učenici, a to je moguće jedi-no iz vjere, protulijek za strah i ljudsku mudrost. Takav odgovor je moguć iz potpunog povjere-nja u Onoga koji poziva i kojemu ništa nije ne-moguće (usp. Lk 1,37).

Biti indiferentan – odgovor koji završava u odvajanju i odricanju.

Biti učenik – naglasak nije na ostavljanju iza sebe nego u nasljedovanju. Učenik nije onaj koji

iz generalne kurije iz generalne kurije


ostavlja nešto iza sebe, nego onaj koji pronalazi nekoga. Slično tome, učenik nije onaj koji uči nešto, nego onaj koji nasljeduje.

Biti formiran – to je posljednja oznaka koja karakterizira učenika: dopustiti sebi da budem formiran od Učitelja. Učenik nije onaj koji posti-že cilj nego onaj koji je na putu i teži prema cilju.

Draga braćo, u evanđeoskom tekstu koji smo upravo čuli, pronalazimo program života za nas kao i program života za braću koja su nam po-vjerena. Kao Manja braća, pozvani smo živjeti u neprestanom stavu obraćenja obnavljajući naše nasljedovanje prema Isusu. „Obratite se ... sli-jedite me“. To su dva imperativa koji bi trebali upravljati sve naše životne odluke, a sve ostalo postaje drugotno.

U ovom vremenu pozvani smo obnoviti naš identitet i ne možemo zaboraviti ta dva zahtjeva ži-vota koja se odnose na svakog Manjeg brata. Ako želimo značajan život i poslanje, ne možemo činit

manje dok slušamo ove Isusove riječi. U tome je naša vjernost pozivu koji smo primili i naše znače-nje, u tome smo sol i svjetlo u svijetu danas.

Godina vjere u kojoj se nalazimo i koja je poziv na obraćenje Gospodinu jest prilika da obnovimo želju za obraćenjem i učeništvom. Pozvani od Crkve da prijeđemo „vrata vjere“ (Dj 14,27), moramo pretpostaviti da to znači da nas Riječ oblikuje, Riječ koja nas transformira i ukrcaje na putovanje koje traje cijeli život i traži obnovljeni susret s osobom Isusa Krista.

Draga braćo, molim vas da prihvatite ovu pri-liku Godine vjere koju pruža Crkva da biste ot-krivene sadržaje vjere ispovijedali, slavili, živjeli i molili. Molim da poslanje vođenja i upravljanja koje nam je povjereno bude usmjereno prema ra-dikalnijem nasljedovanju Isusa Krista.

Neka Marija, model vjere, bude svakom od nas uzor u nasljedovanju Krista, obasja naš put i prati nas na njemu u svako vrijeme!

poruka generalnog miniStra reda manje Braće SVetom ocu papi Franji

Sveti Oče, „Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje!“ To je usklik radosti onih koji su čekali u molitvu da Gospodin daruje svojoj Crkvi novog Pastira. Za našega papu Franju ka-žemo, „Blagoslovljen budi, Gospodine moj“. To je molitva zahvalnosti koju mi, sinovi sv. Fra-nje Asiškoga, raspršeni po cijelome svijetu, s radošću uzdižemo nakon što smo primili vijest o Vašem izboru za Biskupa Rima i Nasljednika Apostola Petra.

Svetosti! Premda ne znajući vijest koga je Gospodin izabrao, voljeli smo Vas! Još nismo znali Vaše ime i već smo molili za Vas. I kad smo čuli Vaše ime, mi koji smo vas poznava-li, klicali smo od velike radosti. Naša radost se umnožila kad smo saznali izbor Vašega imena kao pape: Franjo.

Svetosti, u ime sve Manje braće, čestitam! Gospodin je na Vas upravio svoj pogled i gos-poda kardinali su prepoznali pogled Svevišnje-ga i izabrali Vas. Hvala Vam, Sveti Oče, što ste izabrali ime znakovito za svijet, za Crkvu i, za-sigurno, za sve franjevce: ime Franjo.

Svetosti, sinovskom ljubavlju i dubokim poštovanjem, u ime svih koji su izabrali oblik života koji nam je ostavio sv. Franjo, danas, s dubokim uzbuđenjem, obećavam poslušnost i poštovanje Gospodinu papi Franji (usp. PPr 2). Svetosti, Oče, možete računati s nama: s našom sinovskom ljubavlju, s našom iskrenom posluš-nošću, s našom trajnom molitvom i s našom iskrenom suradnjom.

Možete računati također sa kontemplativnim franjevačkim sestrama, Sestrama klarisama i Franjevačkim sestrama koncepcioniskinjama, koje iz svojih samsotana uzdižu svoje molitve Ocu Milosrđa za Vaše služenje sveopćoj Crkvi.

Dok od sv. Franje molim da zagovorom prati Vašu osobu, usrdno molim Vaš Apostolski blago-slov za sebe, za moju franjevačku braću i za sve Sestre klarise i Franjevačke koncepcioniskinje.

Vaš najodaniji sin u Gospodinu i u sv. Franji.

Rim, 13. ožujka 2013.Fr. José Rodríguez Carballo, OFM

Draga braćo!Nakon korizme zakoračili smo u sveto vaz-

meno vrijeme, kada ćemo obnovljeni, proslaviti najveće tajne naše kršćanske vjere. Nadam se da ste u proteklom razdoblju produbili razloge svo-je vjere u veliko otajstvo ljubavi Božje, očitova-ne u Isusu Kristu, te da ste sada spremni podi-jeliti radost Uskrsa sa svojim bližnjima. Nakon iskrenog nastojanja i ispravne motivacije sigu-ran sam da ni duhovni plodovi Vašeg truda ne bi smjeli izostati. Mora se priznati da je pored svih onih unutrašnjih potreba i osobnih traganja sva-kog pojedinca za smislom života i u vanjskom okruženju bilo dosta pozitivnih podražaja, koji nas potiču na obnovu i na vjerodostojnije služe-nje u svijetu. Kao izvanredni događaj nade i za nas franjevce posebnog ponosa, svakako treba izdvojiti izbor novog rimskog prvosvećenika, pape Franje, koji nas je u godini vjere počastio, ne samo izabravši ime našeg Utemeljitelja, već i time što je svratio pozornost svijeta na lik i djelo velikog Asižanina. Time su oči čitavoga svijeta, makar za trenutak, bile uprte na cijelu franjevačku obitelj, na svakog od nas, na osam stoljetnu povijest kreativnog franjevačkog stva-ralaštva, koje ne pozna granica. Dok zahvaljuje-mo sv. Ocu Franji na časti koju nam je iskazao, ne smijemo smetnuti s uma da nas je novi papa svojim izborom i izazvao, da ne kažem prozvao, jer upravo od nas i svijet i papa očekuju da im pomognemo u traženju i pronalaženju putova izbavljenja iz zamki nemoralnog življenja, be-skrupuloznog materijalizma i mnogih drugih simptoma nezdravog duha vremena. Od nas franjevaca se, kao od malo koga, očekuje svje-dočanstvo jednostavnog, skromnog, bratskog i iznad svega vedrog i radosnog življenja, koje i drugima može poslužiti kao model života.

Od mog posljednjeg službenog javljanja u našoj su se Provinciji dogodili brojni susreti i važne inicijative, čija je svrha bila upravo osna-žiti sva postojeća zajednička dobra nastojanja oko animiranja našega bratskog suživota, s po-sebnim naglaskom na brizi za starije i nemoćne članove Zajednice, jačanje naših pastoralnih ak-tivnosti oko promocije novih zvanja, a na pose-ban način definiranje manjkavih ili nepostojećih zakonskih regulativa, kojima bismo odredili

nadležnosti provincijskih Vijeća i drugih admi-nistrativnih tijela.

Prije nego se osvrnem na sastanke, koje sam održao s pročelnicima provincijskih Vijeća, od-gojiteljima i gvardijanima, moram se dotaknuti godišnjeg susreta s braćom u inozemnoj pastvi u njemačkom Schmerlenbachu. Braća su se odazvala u velikom broju, a radni dio susreta je protekao u konstruktivnom dijalogu, što su mi mnogi sudionici i osobno posvjedočili, izra-žavajući svoje zadovoljstvo načinom vođenja sjednica i izborom tema, koje su bile životne i o kojima se raspravljalo, što je najvažnije, u duhu bratskog uvažavanja. Iako se u našim ka-toličkim misijama u inozemstvu događaju zna-čajni procesi restrukturiranja, opći je dojam da najveći broj tih misija još uvijek ima pozitivnu perspektivu. Budućnost naših katoličkih misija, prije svega onih u Njemačkoj, ne ovisi samo o vanjskim procesima i biskupijskom preustroju, već i o nama samima, o našoj spremnosti da od-govorimo na nove zahtjeve vremena. Tim ćemo zahtjevima najbolje odgovoriti, ukoliko budemo znali i ubuduće nuditi posebnosti naše franje-vačke karizme, odnosno, ukoliko budemo spre-mni raditi i usavršavati se na osobnoj duhovnoj i profesionalnoj razini. Svoju duhovnost možemo hraniti i jačati na različite načine, osobnim stu-diranjem i prakticiranjem redovitih molitvenih čina, ali i sudjelovanjem na tečajevima duhov-nosti za svećenike. Stoga, potičem svu braću u inozemnoj pastvi, da se aktivno uključe u razne oblike duhovne ponude i pomoći, koja im sto-ji na raspolaganju, kako bi se trajno formirali i izgrađivali, na dobro njih samih ali i svih onih kojima su poslani. Na poseban način želim na-glasiti prioritet stjecanja jezične kompetencije, koja i nadalje u stranoj kulturi predstavlja veliki problem za redovito obavljanje dušobrižničke službe, ali je nerijetko isto tako i izvor životne i profesionalne frustracije. Taj se zahtjev odnosi prije svega na mlađu braću, koja su odnedav-no u inozemnoj pastvi. Njih potičem da ne žale truda, kako bi jednom stekavši potrebne jezične vještine, za vrijeme čitavog svog radnog vije-ka u inozemstvu, slobodno i bez osjećaja manje vrijednosti svim ljudima dobre volje mogli nu-diti bogatstvo svoje duše i darove svoje franje-

iz proVincijalataiz generalne kurije

riječ o. proVincijala


vačke karizme. Pitanje mirovinskog osiguranja braće, koje je desetljećima predstavljalo kamen spoticanja, a koje je i na ovogodišnjem skupu bilo jasno artikulirano je u fazi rješavanja.

Na sastanku s pročelnicima provincijskih Vijeća dogovorena je izrada pojedinačnih Pra-vilnika, koji bi trebali omogućiti njihov planski i nadamo se konstruktivniji rad u budućnosti. Posebno je naglašena potreba za promišljanjem kako u okvirima redovitih pastoralnih aktivnosti promovirati franjevačku specifičnost, te na koji način pristupiti našem najozbiljnijem problemu današnjice – preustroju i reorganizaciji župnog pastorala. Jednako tako, naglašena je i potreba organiziranijeg rada na provincijskoj razini u svrhu pridobivanja novih duhovnih zvanja. Dra-ga braćo, to bih Vam svima želio posebno sta-viti na srce i zamoliti Vas da se u svom radu i u svojim javnim nastupima neumorno zalažete za duhovna zvanja, vodeći se pritom starom uzre-čicom: Verba movent, exempla trahunt!

U susretu s odgojiteljima razgovaralo se o ne-povoljnoj društvenoj situaciji koja direktno utje-če na rezervirane stavove mladih ljudi i njihovih obitelji prema svećeništvu, o promijenjenim od-gojnim modelima, promjenama na planu ljud-skog rasta i ulaska u društvo odraslih, te znatno drugačijem odnosu pojedinaca prema žrtvi i od-govornosti. Naglašeno je da bi župnici trebali s više pažnje i odgovornosti pristupiti pisanju pre-poruka za potencijalne kandidate, vodeći pritom računa o njihovoj ljudskoj zrelosti, psiho-fizič-koj sposobnosti, ispravnoj motivaciji, odnosno, njihovu intelektualnom i obrazovnom stupnju. U odgojnim bi se zavodima trebalo posvetiti cilje-vima kao što su, razvijanje osobnosti pojedinaca, produbljivanje njihova vjerskog znanja, prošire-nje njihove opće naobrazbe, te na poseban način razvijanje „smisla“ za istinski bratski suživot pod vidom triju redovničkih zavjeta.

Na sastanku s gvardijanima inzistirao sam na tome da se više poradi kako bi se unaprije-dio zajednički duhovni život u samostanima. U tu svrhu je dogovorena izrada godišnjeg pla-na mjesečnih duhovnih obnova za samostane i članove samostanskih okružja, koje ćemo na-stojati uskladiti s već postojećim biskupijskim planovima svećeničkih rekolekcija i dekanat-skim sastancima. Druge važne teme, kojih smo

se dotakli, jesu, pitanje zapošljavanja osoblja u samostanima, koje se mora urediti pisanim ugo-vorima, poštujući načela pravednosti i obveze koje proizlaze iz građanskih zakona. Gvardijani su dužni braću cjelovito informirati o svim važ-nim pitanjima koja se tiču zajedničkog života, te ne raditi ništa na svoju ruku, bez znanja i su-glasnosti mjesnih kapitula. Poseban je naglasak stavljen na dužnost gvardijana da neumorno i navrijeme opominju braću u slučajevima ne-odgovornog vršenja povjerenih službi ili zbog nepoštivanja redovničke stege. Starija i bolesna braća zaslužuju ujednačen i pravedan tretman od strane svih članova mjesnih bratstava a oni, među nama, koji su opterećeni krivnjom i gri-jehom, moraju osjetiti bratsku ljubav, koja im neće negirati temeljno ljudsko dostojanstvo.

Draga braćo, uza sve dobre primjere, odgo-vornog rada i savjesnog odnosa prema ljudima i Zajednici, koje i tu želim javno pohvaliti, čini se da nam prijeti opasnost da se pretvorimo u društvo u kojem će sve biti moguće i dopušteno, daleko od svake sankcije. Zbog odgovornosti prema Zajednici, moram Vas, poštovana braćo, još jednom zamoliti da u svom pastoralnom dje-lovanju budete razboriti i da nikada ne izgubite iz vida ni dobro povjerenih Vam vjernika, odno-sno Crkve, a ni dobro naše redovničke Zajed-nice. Podsjećam Vas, stoga, da smo svi skupa slobodno i voljno prigrlili zavjet poslušnosti, te da bismo u duhu te iste poslušnosti trebali pri-hvaćati sve službe, koje nam Zajednica povje-rava. Uvjeren, da nas sve skupa u životu vodi i motivira iskrena ljubav prema Zajednici, prema Crkvi, prema Narodu i konačno prema Bogu, nadam se da do drastičnih primjera neposluha odnosno nepoštivanja naše redovničke stege, konačno do nesporazuma na relaciji Zajednica-pojedinac, ne bi trebalo nikada doći.

Želeći Vam svima skupa, obilje Božjeg bla-goslova u životu i radu, te da radost Uskrsa i u Vama rasplamsa zatomljenu ljubav, koja će nas sve skupa voditi u svjetliju i bolju zajedničku budućnost, iskreno Vas pozdravljam našim fra-njevačkim pozdravom.

Mir i dobro!fra Joško Kodžoman, provincijal

Br. 01-156/2013.

regionalni SaStanci

Br. 01-141/2013.Split, 23. veljače 2013.

Draga braćo,Regionalni sastanci u mjesecu svibnju 2013. održat će se kako slijedi:Makarska – ponedjeljak, 6. svibnja, u 9.30 sati;Sinj – srijeda, 8. svibnja, u 16.00 sati;Visovac – ponedjeljak, 13. svibnja, u 9.30 sati;Split-Trstenik – srijeda, 15. svibnja, u 16.00 sati.Molim svu braću da prilagode sve obveze i na-stoje sudjelovati na jednom od navedenih ter-mina.

Mir i dobro! Fra Joško Kodžoman,

provincijal

dan proVincije

Br. 01-142/2013.Split, 23. veljače 2013.

Draga braćo,Dan Provincije održat će se 3. srpnja 2013. go-dine na Visovcu.

Program Dana Provincije:

9.30 - okupljanje braće; 10.00 - pokorničko bogoslužje; 11.00 - sv. misa (predslavi o. Provincijal)12.15 - Srednji čas i susret s o. Provincijalom; 13.00 - ručak, a poslije ručka bratsko druženje.

Molim sve članove naše Zajednice da prilagode svoje obveze toga dana i sudjeluju na tom slav-lju.

Mir i dobro!Fra Joško Kodžoman,

provincijal

permanentno oBrazoVanje za mlade SVećenike

Br. 01-143/2013.Split, 23. veljače 2013.

Draga braćo,u organizaciji Splitske-makarske nadbiskupi-

je i Franjevačke provincije Presvetog Otkupite-lja održat će permanentno obrazovanje za mlade svećenike u duhovnom centru Karmel u Grabo-vici od 27. do 30. kolovoza 2013.

Na permanentnom obrazovanju dužni su su-djelovati svi koji zaređeni 2004. godine do dana održavanja.

Molim vas da svoje obveze tako isplanirate kako biste mogli sudjelovati na ovom važnom i potrebnom susretu.

Mir i dobro!Fra Joško Kodžoman, provincijal

duhoVne VježBe Br. 01-144/2013.Split, 23. veljače 2013.

Draga braćo,prema Statutu naše Provincije (čl. 11 & 1)

„svi su članovi Provincije dužni svake godine obaviti duhovne vježbe u trajanju od pet dana“. Na prijedlog pročelnika Vijeća za duhovni ži-vot fra Frane Lace Provincijski definitorij je na sjednici, održanoj u Splitu 26. veljače 2013., po-tvrdio kako slijedi:1. Makarska, 16.-21. lipnja - fra Frano Doljanin2. Imotski, 23.-28. lipnja - fra Zoran Kutleša3. Karin, 21.-26. srpnja - fra Joško Kodžoman4. Sinj, 18.-23. kolovoza - fra Milan Jašić5. Makarska, 25.-30. kolovoza - fra Domagoj

Runje6. Visovac, 3.-8. studenog - fra Žarko Maretić.

Braća koja nisu u mogućnosti obaviti duhov-ne vježbe u predloženo vrijeme, mogu ih obaviti u drugoj franjevačkoj provinciji.

Mir i dobro!Fra Joško Kodžoman, provincijal

iz provincijalata iz provincijalata


SaStanak proVincijSkog deFinitorija

U samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u utorak, 26. veljače 2013., održan je sastanak Pro-vincijskog definitorija pod predsjedanjem pro-vincijala fra Joška Kodžomana. Na sastanku su sudjelovali svi članovi Provincijskog definitorija osim fra Petra Klarića koji je bio odsutan zbog zdravstvenih razloga.

Dnevni red: Molitva i pozdrav, čitanje zapi-snika i primjedbe, izvještaj o. Provincijala, iz-vještaj o. Ekonoma i pristigli dopisi.

Nakon molitve, pozdrava i čitanja zapisnika o. Provincijal se u svom izviješću osvrnuo na život i rad u našoj Provinciji u razdoblju od zadnjeg sastanka. Ekonom fra Josip Gotovac podnio je izviješće od kolovoza do kraja 2012. godine u kojem je prikazao prihode i rashode u proteklom

razdoblju. Nakon kratke rasprave, pristupilo se raspravi o i zaključcima o prispjelim dopisima, među kojima su bili i financijska izvješća svih gvardijana za proteklu godinu.

Provincijski definitorij je na prijedlog Vije-ća za duhovni život potvrdio mjesto, vrijeme i voditelje duhovnih vježbi u našoj Zajednici za 2013. godinu.

Provincijski definitorij je zaključio da će se Dan Provincije slaviti na Visovcu 3. srpnja 2013. godine s početkom u 9.30 sati.

Sjednice Provincijskog definitorija održat će se također u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu i to kao slijedi: 23. i 24. travnja, 11. i 12. lipnja, 17. i 18. rujna te 12. i 13. studenoga.

SaStanak o. proVincijala S Braćom u njemačkoj

Od 4. do 6. veljače 2013. održan je susret o. Provincijala s braćom u Njemačkoj, u Bildun-gszentrum Schmerlenbach. Na susretu je sudje-lovalo 26 braće koja žive i rade u Njemačkoj, a ostalih jedanaest zbog objektivnih razloga nije moglo sudjelovati. Susretu se pridružio i fra Jo-sip Bebić, ravnatelj Ureda za inozemnu pastvu HBK i BKBiH. Okupljanje braće s o. Provin-cijalom započelo je u ponedjeljak večerom i bratskim druženjem. U utorak, 5. ožujka, susret je započeo molitvom Jutarnje i euharistijskim slavljem koje je predvodio provincijal fra Joško Kodžoman. U radnom dijelu susreta o. Provin-cijal je izvijestio je braću o životu i radu braće u Provinciji.

Na susretu je izabrani novi sastav naše franje-vačke udruge u Njemačkoj: predsjednik udruge je novi gvardijan fra Ante Babić, prokurator - ekonom je fra Božo Ančić, nadzornici rada su fra Boris Čarić i fra Frano Čugura i tajnik udru-ge - zapisničar fra Josip Repeša.

Fra Božo Ančić, prokurator, govorio je o životu i radu braće u Njemačkoj. Braća su u tematskim susretima tijekom dva dana obrađi-vali tekući život i rad u Njemačkoj s nakanom poboljšanja uvjeta za život i rad. Pored radnih susreta braća su iskoristila prigodu za bratska druženja i rekreacije kao i za osobni susret i raz-govor s o. Provincijalom.

Euharistijsko slavlje u srijedu predvodio je gvardijan fra Vuk Buljan. Usvajanjem zaklju-čaka radni dio susreta je završen u srijedu oko podne.

Nakon usvajanja zaključaka dosadašnji gvar-dijan i predsjednik franjevačke udruge fra Vuk Buljan zahvalio je braći na suradnji u posljed-njih 10 godina koliko je proveo na čelu samo-stana i udruge.

Na kraju je sastanka provincijal fra Joško Kodžoman zahvalio je braći na predanom radu u Njemačkoj čime svjedočimo svoju ljudsku, kršćansku i franjevačku prisutnost.

iz tajništVa

podSjetnik na legalizacijau oBjekata

Br. 03-146/2013.Split, 23. veljače 2013.

Draga braćo,Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim

zgradama stupio je na snagu 18. srpnja 2012. godine. Prema tom zakonu sve zgrade koje su napravljene, a nisu dograđivane, do 15. veljače 1968. godine smatraju se legalnima. Za njih je potrebno provjeriti jesu li ucrtane.

Zgrade građene nakon 1968., bez potrebne dokumentacije, smatraju se nelegalnima. Ta-kve je potrebno legalizirati. Provjeru legalnosti zgrada moguće se napraviti u jedinicama lokal-ne uprave i katastru. Informacija o legalnosti, u slučaju nedoumice, može se dobiti kod tijela lokalne državne uprave i katastru. Zahtjev se može podnijeti do 30. lipnja 2013. godine.

Molimo braću gvardijane i župnike da pro-vjere legalnost zgrada koje pripadaju Franje-vačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja ili sa-mostanu te o svemu pismenim putem obavijeste matični samostan, odnosno Provincijalat.

Fra Josip Gotovac, ekonom

SamoStanSke duhovnE obnovE

Br. 01-145/2013.Split, 23. veljače 2013.

Poštovani Gvardijani,Na sastanku o. Provincijala s gvardijanima

koji je održan u Splitu 21. veljače 2013. zaklju-čeno je da gvardijani pripreme program samo-stanskih duhovnih obnova koje bi se održavale jednom mjesečno kroz ovu tekuću godinu.

Molim vas da taj program dogovorite na sa-mostanskim kapitulima i dostavite na Provinci-jalat.

Mir i dobro! Fra Joško Kodžoman,

provincijal

iz provincijalata


SaStanak o. proVincijala S pročelnicima Vijeća

Prvi sastanak svih provincijskih pročelnika vijeća i komisija pod predsjedanjem provincija-la fra Joška Kodžomana održan je u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u ponedjeljak, 18. ve-ljače 2013. godine.

Na sastanku su sudjelovali:- Fra Domagoj Runje (pročelnik Vijeća za

formaciju i studij)- Fra Zoran Kutleša (pročelnik ekonomsko-

nadzornog odbora)- Fra Ivan Nimac (pročelnik Vijeća za pasto-

ral, misije i evangelizaciju)- Fra Ante Branko Periša (pročelnik Vijeća

za kulturnu baštinu)- Fra Jure Hrgović (pročelnik Vijeća za du-

hovna zvanja i Vijeća za Framu)- Fra Gabrijel Jurišić (pročelnik Vijeća za iz-

davačku djelatnost)- Fra Stipe Nimac (pročelnik Vijeća za FSR)- Fra Josip Gotovac (pročelnik Gospodar-

sko-građevinskog vijeća)- Fra Bože Vuleta (pročelnik Komisije za

pravdu, mir i očuvanje svega stvorenoga)Sastanak je započeo molitvom Večernje, a

nakon toga je o. Provincijal pozdravio pročelni-

ke i ispričao fra Franu Lacu, pročelnika Vijeća za duhovni život, koji zbog bolesti nije mogao sudjelovati i fra Nedjeljka Šabića, pročelnik Vi-jeća za karitativnu djelatnost „Panis vitae“, koji je odsutan jer je na hodočašću.

Nakon molitve i pozdrava, o. Provincijal je obrazložio važnost izrade provincijskih pravil-nika za svako vijeće. O. Provincijal je potakao pročelnike da s članovima vijeća izrade pojedi-ne pravilnike na temelju pravilnika naše ili neke druge provincije a u skladu s novim Statutom.

Zatim je Provincijal, na temelju izvještaja za provincijski kapitul 2012. godine, iznio kratki pregled djelovanja vijeća. Naglasio je kako je svako vijeće važna karika u djelovanju našega provincijskog bratstva i izrazio očekivanje da će svako vijeće pridonijeti boljem funkcionira-nju naše Zajednice u duhovnom, materijalnom i kulturnom životu i radu našega bratstva.

Zaključeno je da će pročelnici sa svojim čla-novima vijeća pripremiti prijedlog pravilnika za svoje vijeće i dostaviti na odobrenje definitoriju Provincije. Slijedeći sastanak pročelnika vije-ća s o. Provincijalom održat će se u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u ponedjeljak 27. svibnja 2013. s početkom u 15.00 sati.

SaStanak o. proVincijala S odgojiteljimaPrvi sastanak svih provincijskih odgojite-

lja pod predsjedanjem provincijala fra Joška Kodžomana održan je u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u utorak, 19. veljače 2013. go-dine s početkom u 17.00 sati.

Na sastanku su sudjelovali:- Fra Željko Tolić (magistar postulanata –

Imotski)- Fra Zoran Kutleša (domagistar postulanata

– Imotski)- Fra Ivica Udovičić (ravnatelj i prefekt sje-

meništa – Sinj)- Fra Nedjeljko Jukić (doprefekt sjemeništa

– Sinj)- Fra Stipe Šušnjara (duhovnik – Sinj)

- Fra Jure Šimunović (meštar novaka – Viso-vac)

- Fra Jure Hrgović (magistar klerika – Split)- Fra Stipe Nimac (domagistar klerika i vo-

ditelj šeste/pastoralne godine – Split)- Fra Marko Babić (duhovnik – Split)- Fra Tino Labrović (magistar klerika – Za-

greb)- Fra Domagoj Runje (tajnik za formaciju i

studij)Sastanak je započeo molitvom Večernje, a

zatim je provincijal fra Joško Kodžoman izra-zio dobrodošlicu i pozdravio odgojitelje rekavši kako će ovakvi sastanci zasigurno doprinijeti boljem radu u našim odgojnim zavodima. Obra-zložio je ukratko važnost sastanka i pozvao od-

gojitelje da ukratko prikažu život i djelovanje u odgojnim zavodima.

Odgojitelji fra Željko Tolić (postulatura), fra Ivan Udovičić (sjemenište), fra Jure Šimunović (novicijat), fra Tino Labrović (klerikat-Zagreb), fra Jure Hrgović (klerikat-Split) i fra Stipe Ni-mac (voditelj šeste godine) ukratko su podnijeli izvještaje u odgojnim zavodima.

Stanje u odgojnim zavodima s obzirom na odgajanike: postulatura – 3, sjemenište – 7, no-vicijat – 9, klerikat Zagreb – 3, klerikat – Split – 20 i šesta pastoralna godina – 4. Nakon svakog pojedinog izvještaja bio je razgovor, izmjena iskustava i usklađivanje načina odgoja sa smjer-nicama Reda.

Zaključeno je da će se jednodnevni zajed-nički susret svih provincijskih odgojih zavoda

(kandidati i odgojitelji) održati 20. travnja 2013. godine, uoči nedjelje Dobrog pastira, u Imot-skom. O. Provincijal je posebno naglasio kako je važno potruditi se oko brige za nova duhovna zvanja i da je to odgovornost svakog pojedinog člana naše Zajednice, a odgojitelje je pozvao da se sa svojim odgajanicima posebno uključe u promicanju franjevačkog poziva. O. Provincijal je na kraju napomenuo kako je važno imati i naš provincijski Ratio formationis koji će pripremiti tajništvo za formaciju i studij u suradnji s odgo-jiteljima. Zahvalio je svim sudionicima na ak-tivnom sudjelovanju.

Slijedeći sastanak provincijskih odgojitelja s o. Provincijalom bit će u ponedjeljak, 27. svib-nja u 17.00 sati. Sastanak je završio molitvom.

SaStanak o. proVincijala S gVardijanimaPrvi sastanak svih gvardijana pod predsjeda-

njem provincijala fra Joška Kodžomana održan je u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u po-nedjeljak, 21. veljače 2013. godine, s početkom u 17 sati.

Na sastanku su sudjelovali vikar Provincije fra Ante Udovičić i gvardijani:

- Fra Kristian Stipanović (Imotski)- Fra Mladen Kovačević (Karin)- Fra Marko Duran (Knin)- Fra Miljenko Odrljin, vikar (Makarska)- Fra Filip Budić (Omiš)- Fra Petar Klapež (Sinj)- Fra Jakov Begonja (Split-Dobri)- Fra Petar Milanović Trapo (Split-Trstenik)- Fra Dušan Džimbeg (Sumartin)- Fra Božo Morić (Šibenik-Šubićevac)- Fra Mate Gverić (Visovac)- Fra Mate Matić (Zagreb)- Fra Branko Brnas (Zaostrog)

Sastanak je započeo molitvom Večernje, a zatim je provincijal fra Joško Kodžoman izra-zio dobrodošlicu i pozdravio gvardijane, od ko-jih nije bio prisutan jedino fra Ante Babić zbog zdravstvenih problema.

O. Provincijal je na početku sastanka iznio nekoliko napomena i prijedloga gvardijanima za razmišljanje s obzirom na život i rad braće u samostanima i samostanskim okružjima.

O. Provincijal se osvrnuo na sljedeće teme: sudjelovanje braće na duhovnim vježbama, hu-manitarno-karitativno djelovanje, zapošljavanje u samostanima, vođenje knjiga i ekonomska transparentnost, održavanje samostanskih kapi-tula i diskretorija, skrb za stariju i bolesnu braću, Franjevački svjetovni red i Frama. O. Provinci-jal je predložio braći za razmišljanje mogućnost održavanja regionalnog sastanka samo na jed-nom mjestu kao i mogućnost promjene datuma slavlja Dana Provincije.

Nakon toga su gvardijani izvijestili o životu i radu u samostanima kao i o problemima s ko-jima se suočavaju kao što su nedostatak osoblja za pastoralni rad i potrebe za obnovama.

Slijedeći sastanak održat će se u utorak, 28. svibnja 2013. godine s početkom u 9.30 sati. Na kraju je o. Provincijal zahvalio gvardijanima na sudjelovanju i završio sastanak molitvom. Na-kon sastanka bila je večera.

iz tajništva iz tajništva


Sjednica južnoSlaVenSke konFerencije proVincijalnih miniStara oFm

U prostorima Franjevačkoga provincijala-ta Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, na Kaptolu, bila je 28. 01. 2013. Sjednica JKPMOFM. Bili su prisutni svi provincijalni ministri i tajnik Konferencije, a sudjelovao je u njoj i fra Ernest Siekierka, naš generalni definitor iz Rima.

Donosimo najvažnije točke rada i zaključke.

1. Pozdrav i izvješće fra Ernesta Siekierke, generalnoga definitora

Fra Ernest je zahvalio na pozivu i prenio je pozdrave Generalnoga ministra i generalnih de-finitora. Podsjetio je na neke važne događaje i susrete koji se pripremaju na razini Konferenci-je i Reda u 2013. godini, koji mogu pomoći da rastemo u življenju svoga poziva i poslanja.

Prvi od njih je Susret provincijalnih minista-ra i svih definitora u našoj Konferenciji, zatim Susret Generalnoga ministra sa braćom u pri-vremenim zavjetima i s njihovim magistrima. Početkom ožujka je Seminar o novim oblicima evangelizacije na koji su pozvani predsjednici konferencija i oni provincijalni ministri koji u svom bratstvu već imaju neke nove oblike evan-gelizacije ili ih žele pokrenuti. Krajem travnja i početkom svibnja je Europski kongres animato-ra PMOS-a i naša Konferencija je tome doma-ćin. U Rimu će od 20. – 25. 5. 2013. biti susret predsjednika konferencija. U svibnju je u Rimu i Simpozij o vjernosti i ustrajnosti, proučavanje motiva napuštanja Reda na temelju istraživanja u našemu Redu. U rujnu 2013. biti će susret provincijskih tajnika za FS, a od 22. – 25. rujna 2013. bit će susret naših slavenskih konferencija u Rami i Međugorju. Od 21. – 26. 10. 2013. bit će u Rimu i Skupština UFME, a Plenarno vije-će Reda bit će od 17. do 23. studenoga 2013. godine u Kongresnom centru Palotinaca u Kon-stancinu, u blizini Varšave, u Poljskoj. U skladu sa Nalogom br. 45 Generalnoga kapitula 2009., jedno od pitanja za raspravu i odlučivanje Ple-narnoga vijeća Reda bit će broj i načini izbora generalnih definitora na Generalnom kapitulu 2015. godine. Generalni definitorij je za tajnika Plenarnoga vijeća imenovao fra Sinišu Balajića, iz Provincije Presvetoga Otkupitelja (Split).

Podsjetio je na neke važne zaključke koji su tada doneseni na susretu Generalnoga ministra i generalnih definitora s našom Konferencijom (Split, rujan 2011.). Osjetio je potrebu podsjetiti na njih i pozvati na kratku provjeru što je od toga ostvareno ili barem započeto. To je i učinjeno i utvrđeno je da se je dosta toga pokrenulo, ali još puno toga treba ostvariti.

2. Izvješća za pojedina područja života i

djelovanja JKPMOFM – Formacija i studiji – Fra Joško Kodžoman,

povjerenik Konferencije za to područje, je izvi-jestio da se nisu uspjeli sastati, ali rade na izradi nacrta Pravilnika za Međuprovincijsko tajništvo i vjeruje da će to napraviti do slijedeće sjednice početkom ožujka u Samoboru.

On i fra Darko Tepert, međuprovincijski taj-nik za FS, sastali su se i napravili prijedlog pro-grama i dnevnoga reda za susret Generalnoga ministra sa braćom u privremenim zavjetima.

– OFS i Frama – Fra Andrija Bilokapić, po-vjerenik Konferencije za to područje, izvijestio je da još uvijek nisu napravili nacrt Pravilnika. Zanimao se je za to i u Rimu i razgovarao sa asi-stentima. Treba raditi pažljivo jer je to delikatno pitanje.

– PMOS – Fra Stane Zore, povjerenik Kon-ferencije za to područje, izvijestio je da je kon-taktirao fra Miju Džolana, međuprovincijskog koordinatora animatora PMOS, i oni su napra-vili nacrt Pravilnika. Podijelio ga je svima pri-sutnima.

– Misije i evangelizacija – Fra Lovro Gavran, povjerenik Konferencije za to područje, izvije-stio je da su oni imali susret 14. i 15. studenoga 2012. u Sarajevu. Sudjelovali su svi provincijski tajnici. Izradili su nacrt Pravilnika Tajništva i predložili dosta prijedloga koje će Konferencija razmotriti.

– Pastoral zvanja – Fra Željko Železnjak, po-vjerenik Konferencije za to područje, izvijestio je da se oni redovito sastaju dva puta na godinu. Promiču i suradnju sa dijecezanskim tijelima. Pripremaju materijale za nedjelju zvanja. Braća to lijepo prihvaćaju i koriste. Napravili su i na-

crt Pravilnika. Razmišljali su i o izradi trogodiš-njega plana, a nastavit će sa redovitim radnim sastancima odgovornih za pastoral zvanja. Spre-maju se napraviti konkretna pitanja za provjeru motivacije kandidata koji nam dolaze.

Fra Ivan Sesar, predsjednik konferencije, je svima zahvalio i potaknuo ih da nastave s ra-dom. Neka što prije, koji još nisu, dovrše nacrt pravilnika da se to može na sljedećoj sjednici i potvrditi. Jednako tako da se napravi i dugoroč-niji program rada, jer ako se to ne učini do ljeta onda će se opet čekati.

3. Susret provincijskih definitora u Među-gorju, 18. – 20. 02. 2013.

Dogovoren je okvirni program toga susreta, a fra Ivan Sesar i fra Nikola Vukoja su zaduženi da što prije dorade program i da naprave deta-ljan dnevni red kako bi sudionici bili što prije obaviješteni. Svi će dobiti i Zapisnik sa zadnjeg susreta (prosinac, 2011.), kako bi se mogli bolje pripremiti za ovaj susret i provjeriti što je od nji-hovih prijedloga ostvareno.

Fra Ernest je pohvalio Konferenciju zbog or-ganiziranja susreta provincijskih definitora jer smatra da je to vrlo važno u promicanju među-provincijske suradnje i ohrabrio je provincijalne ministre da u tome ustraju.

4. Provjera i dorada programa susreta Ge-neralnoga ministra s braćom u privremenim zavjetima (Samobor, 28. 02. – 02. 03. 2013.)

Fra Joško Kodžoman, fra Darko Tepert i fra Frano Doljanin sastali su se i napravili prijed-log programa za susret Generalnoga ministra s našom mladom braćom, koji će uskoro biti u Samoboru. Provincijali su točku po točku ra-spravili i na kraju su napravili konačni program i dnevni red susreta.

Fra Joško Kodžoman i fra Darko Tepert će s magistrima dogovoriti sve konkretne stvari kako bi susret bio što bolje pripremljen (animatori li-turgije, moderatori, prevoditelji, liturgijski tek-stovi, zajednička rekreacija i predstavljanje...). Tada se mogu dogovoriti i o zajedničkim pripre-mama za svečane zavjete kako bi provincijalni ministri na susretu u Samoboru mogli prihvatiti taj program.

Fra Željko Železnjak je prihvatio da Hrvat-ska franjevačka provincija snosi troškove hrane i smještaja za sve sudionike.

5. Pitanje delegata Generalnoga ministra za Provinciju sv. Jeronima (Zadar)

Fra Ernest je podsjetio na susret Generalnog definitorija sa fra Andrijom Bilokapićem, pro-vincijalnim ministrom Provincije sv. Jeronima. Oni u Rimu osjećaju potrebu da im netko pomo-gne u rješavanju pitanja budućnosti te Provincije i najlogičnije im je bilo da to bude netko iz naše Konferencije, jer on će najbolje poznavati cijelu situaciju. Neki su provincijalni ministri poslali ime brata kao kandidata za tu službu, a između njih će Generalni definitorij imenovati jedno-ga ili dvojicu. Riječ je o suodgovornosti cijele Konferencije jer će i nadalje ona biti uključena u to rješavanje. Delegat će sve raditi u suradnji s Provincijom, s Generalnim definitorijem i sa Konferencijom.

6. Međuprovincijski tajnik za misije i evangelizaciju

Na prijedlog Međuprovincijskog tajništva za misije i evangelizaciju, a iznio ga je fra Lovro Gavran, provincijalni ministri su jednoglasno izabrali fra Peru Vrebca, člana provincije Bosne Srebrene, na službu Međuprovincijskog tajnika za misije i evangelizaciju na mandat od tri go-dine.

Odlučeno da sljedeća sjednica Konferencije bude u Samoboru za vrijeme susreta s General-nim ministrom.

Na kraju je fra Ivan Sesar, predsjednik JKPMOFM, zahvalio svima, a osobito fra Erne-stu, za sudjelovanje i doprinos koji su dali u radu. Sve je potaknuo da se brzo dadnu na preuzete ob-veze kako bi Konferencija bila učinkovitija.

Fra Ivan je svoj braći darovao novi Šema-tizam svoje Provincije, fra Lovro je darovao Pastoralni dnevnik svoje Provincije za 2013., i fra Željko Železnjak upravo tiskanu knjigu fra Alekse Benigara „Evanđelje po Luki“.

Zahvalio je i domaćinu fra Željku Železnjaku što nas je bratski ugostio u svom domu.

Fra Nikola Vukoja, tajnik



ii. SuSret proVincijalnih miniStara i proVincijSkih deFinitorija jkpmoFm

Međugorje, 18.- 20. veljače 2013.Na poziv fra Ivana Sesara, predsjednika

JKPMOFM, sabrali su se provincijalni mini-stri, provincijski vikari i definitori s područja JKPMOFM. Sudjelovali su svi provincijalni mi-nistri, zatim provincijski vikari, te provincijski definitori.

18. veljače 2013. Susret je započeo s bratskim ručkom zajedno

s braćom iz Međugorja.U 14: 30 započela je duhovna obnova s raz-

matranjem na temu „Vjerničko lice Manjega brata danas“, a slijedilo je pokorničko slavlje s pojedinačnim slavljem sakramenta pomirenja. To je animirao fra Nikola Vukoja.

Od 17 sati braća su sudjelovala u redovitom molitvenom programu s narodom, a neki pro-vincijalni ministri i definitori su predmolili poje-dine desetine krunice. Svi su sudjelovali u euha-ristijskom slavlju s narodom, koje je predslavio fra Nikola Vukoja.

19. veljače 2013.

1. Uvod u rad i provjera ostvarenja prijed-loga s prošloga susreta

Radni dan započeo je molitvom Jutarnje u 7:30, a onda je fra Ivan Sesar, predsjednik JKPMOFM i moderator susreta, uveo u sadržaj i dinamiku rada. Sudionici su prihvatili predlo-ženi dnevni red.

Fra Ivan je pozdravio braću i zahvalio im što su našli vremena i za ovaj susret koji je za nas važan jer nam pomaže da rastemo u svijesti pri-padnosti jednom Redu i u odgovornosti svih nas za život i poslanje Manje braće u našim krajevi-ma. Ovo je ujedno i snažan oblik međuprovin-cijske suradnje. Zamolio je braću da u radu po skupinama nastoje biti vrlo konkretni i realni. Formulirati samo one prijedloge koji su kon-kretni i ostvarivi.

Nakon toga je fra Nikola Vukoja, tajnik JKPMOFM, podsjetio na prijedloge koje su

provincijski definitori formulirali na I. susretu provincijskih definitorija 1. i 2. prosinca 2011. I on je rekao da su ovakvi susreti zaživjeli u malo konferencija kao u našoj, i to je nešto što je vrijedno nastaviti jer na ovaj način ostvaruje-mo bratstvo i lakše tražimo načina kako danas u konkretnoj našoj situaciji živjeti našu karizmu i naše evangelizatorsko poslanje.

Čitao je svaki prijedlog i osvrnuo se na to da li je i u kojoj mjeri ostvaren.

U razgovoru se je malo duže zadržalo na pi-tanju solidarnosti sa Zadarskom provincijom. Najprije je fra Andrija Bilokapić, provincijalni ministar, kratko priopćio što su oni u tom smi-slu poduzeli. Iz Generalne kurije OFM došao je zahtjev da se imenuje delegat Generalnoga mi-nistra za Provinciju sv. Jeronima (Zadar) iz naše Konferencije. To je još u postupku i kako će se to ostvariti vidjet će se uskoro.

Nato je fra Ivan Sesar kratko izvijestio kako Konferencija u tome sudjeluje. Rekao je da je Konferencija spremna pomoći, ali ipak se na-stoji tražiti neki novi put i način koji će pomoći ožćivlajvanju Provincije.

Nadodao je da međuprovincijska suradnja na razini Konferencije na području početne forma-cije donekle ide, ali na razini trajne formacije šepamo. Bio je i prijedlog da se organizira for-mativni susret gvardijana i ekonoma s područja naše Konferencije, ali to do sada nismo uspjeli ostvariti. O tome neka se razgovara u grupama.

Nakon toga formirane su radne skupine koje su imale zadatak razmišljati, razgovarati i for-mulirati konkretne i ostvarive prijedloge o koji-ma će se raspravljati na općoj skupštini.

2. Izlaganje fra Velimira BlaževićaU 14:30, naš poznati pravnik, fra Velimir

Blažević održao je predavanje na temu: „Vlast i službe upravljanja općenito u redovničkim usta-novama, posebno upravljanje provincijama u Franjevačkom redu“. Bilo je nekoliko kratkih pitanja na koja je fra Velimir stručno odgovorio, a spomenuo je da je pripremio „Promptuarium“ koji može biti od pomoći svima u upravi.

Nakon toga nastavljen je rad po skupinama, a sudionici su i opet sudjelovali u redovitom molitvenom programu s narodom i u euhari-stijskom slavlju koje je predslavio fra Andrija Bilokapić, provincijalni ministar Provincije sv. Jeronima (Zadar).

20. veljače 2013. Rad je započeo molitvom Jutarnje u 8:30, a

nakon toga bilo je izvješće po skupinama. Ov-dje donosimo najvažnije prijedloge koji su bili predloženi općoj skupštini.

a) Izvješće I. skupine: Koordinator: Fra Marijan Karaula, zapisničar: Fra Miroslav Tan-darić 1. Spremni smo aktivno surađivati s delegatom

za Zadarsku provinciju kojega odredi Gene-ralni deifinitorij, s time da Zadarska provinci-ja i dalje opstane.

2. Nužno je ove godine organizirati formativ-ni susret za gvardijane i ekonome na razini JKPMOFM. Zbog velikoga broja braće treba razmišljati da se to učini u barem dva turnusa.

3. Susret provincijskih definitora naše Kon-ferencije bi trebalo organizirati svaki put u drugoj provinciji. Predlaže se da se program ostvari u dva dana.

4. Predvidjeti mogućnost da, radi boljeg upo-znavanja braće iz drugih provincija, braća koja to žele mogu prebivati određeno vrijeme u nekom samostanu druge provincije. To se može smatrati kao jedan oblika „moratorija“.

5. Za bolje upoznavanje mogu se organizirati i studijska putovanja braće u druge provincije.

b) Izvješće II. skupine: Koordinator: Fra Iko Skoko, zapisničar: Fra Zoran Bibić1. Predlažemo da ovi susreti provincijalnih mi-

nistara i njihovih definitorija uz duhovnu i tematsku dimenziju budu obogaćeni i infor-mativnim sadržajem. Provincijalni ministri mogu ukratko, u 10-ak minuta, predstaviti svaki svoju provinciju: osobitosti, rad, poteš-koće.

2. Predlažemo da svake godine druga provincija bude domaćin ovakvih susreta.

3. Predlažemo da se u provincijska službena gla-sila uvede rubrika „Vijesti iz Konferencije“. U tu svrhu trebalo bi zadužiti tajnika Konfe-rencije da u suradnji sa tajnicima provincija pripremi na nekoliko stranica najvažnije vije-sti koje bi se objavljivale u navedenoj rubrici.

4. Predlažemo da se što prije organizira forma-tivni susret za gvardijane i ekonome i da se takvi susreti organiziraju jednom u tri godine.

5. Predlažemo da se godišnje duhovne vježbe na razini Konferencije, osim u provincijama, organiziraju i u Asizu. Za moderatora prvih takvih duhovnih vježbi predlažemo fra Ma-rinka Pejića.

6. Zbog različitih okolnosti za sada niti jedna provincija nije u mogućnosti samostalno os-novati samotište, iako postoji interes u više provincija. Predlažemo da osnivanje samo-tišta bude na međuprovincijskoj razini, po mogućnosti u jednoj od kuća provincije sv. Jeronima.

7. Predlažemo da se i dalje radi na osnivanju in-stituta ili centra za franjevaštvo. Jedan od važ-nih ciljeva toga instituta treba biti usmjeren upoznavanju i produbljivanju nove evangeli-zacije u franjevačkom obliku, kao odgovor na sve jače širenje potreba za evangelizacijom.

8. Predlažemo da Konferencija i dalje podržava misijske projekte i misijski duh Reda.

c) Izvješće III. skupine: Koordinator: Fra Stipe Nosić, zapisničar: Fra Milan Krišto1. Predlaže se da se što prije organizira forma-

tivni susret za gvardijane i ekonome. Možda bi se moglo misliti da to bude i za samostan-ske vikare jer kao da te službe nisu uvijek ja-sno određene. Postavilo se je i pitanje ne bi li bilo bolje da se osoba župnika i gvardijana u pojedinim slučajevima objedini.

2. Postavilo se pitanje novih oblika evangelizaci-je i rada na pastoralu novih duhovnih zvanja. Istaknuta je važnost osobnoga kontakta, ali i potrebe da se iziđe iz svojih zatvorenih malih sigurnosti kako bismo bili blizu običnom ma-lom čovjeku. Potrebno je pokrenuti više zajed-ničkih programa za pastoral zvanja i odrediti konkretne ljude koji će se time baviti.



3. Treba razmišljati i tražiti načine kako naše samostane otvoriti mladima koji bi željeli izbližega iskusiti franjevački život.

4. Ponovno pokretanje pučkih misija i duhovnih obnova u našim župama.

5. Složili smo se kako bismo i na razini medija mogli više učiniti na međuprovincijskoj razini.

6. Podržava se spremnost u solidarnosti sa bra-ćom Zadarske provincije. Nažalost, nismo mogli ponuditi neku konkretnu viziju te smo se zadržali na osobnim predviđanjima.

7. Osvrnuli samo se ponovno na novu evange-lizaciju i na objedinanjavanje napora u pro-nalaženju načina na koji bismo privukli mla-de ljude i postali im pristupačniji. Može se nadahnjivati i učiti iz iskustva naše braće u Međugorju.

* * * * * * * * *

Sudionici su uzeli u obzir sve te prijedloge i nakon rasprave doneseno je nekoliko konkret-nih zajedničkih prijedloga koje su u izvje-šćima iznijele uglavnom sve skupine i koji se mogu i trebaju ostvariti na razini Konferencije. Prijedlozi su upućeni JKPMOFM i provincij-skim definitorijima naše Knferencije.

1. Formativni susret za gvardijane i eko-nome

Svi osjećaju potrebu takve formacije za bra-ću kojima se povjeravaju te teške i odgovorne dužnosti i zato je odlučeno da se takav susret što bolje i što prije organizira. Budući da se to tiče oko 140 naše braće, odlučeno je da se to upriliči u dva turnusa i u dva različita mjesta i to kao jednodnevni radni susret.

Prvi će biti u Sarajevu, 4. rujna 2013., a drugi u Samoboru, 11. rujna 2013.

Glavna tema: Ovlasti i dužnosti gvardijana i ekonoma bratstva i njihov odnos.

Dinamika priprave, sadržaji i stručnjaci koji će to animirati i sama organizacija povjerava se Međuprovincijskom tajništvu za formaciju i studije.

2. III. susret provincijalnih ministara i provincijskih definitora JKPMOFM

Da bi se nastavila praksa snažnije međupro-vincijske suradnje svi sudionici su predložili da se nastavi sa susretima provincijskih definitorija i to svake godine.

Slijedeći susret bit će u franjevačkom samo-stanu na Košljunu. Predloženo je da to bude u svibnju 2014., a fra Andrija će provjeriti kad je samostan slobodan i kad može prihvatiti sudio-nike. To će javiti Međuprovincijskom tajništvu za formaciju i studije koje će onda, u dogovoru s Konferencijom, pripremiti dnevni red.

3. Za ovu godinu svi su provincijalati poslali obavijest o vremenu i mjestu duhovnih vježbi u svojoj provinciji i označili na kojima ima mjesta i za braću iz drugih provincija. S tom praksom treba nastaviti.

Uz to bit će i ponuda braći koja žele imati duhovne vježbe u Asizu. Fra Iko Skoko i fra Marinko Pejić će napraviti program i predložiti to braći iz cijele Konferencije koja su za to zain-teresirana. Dobro je da imamo i tu ponudu.

4. Predlaže se da se na razini JKPMOFM imenuje povjerenstvo za izdavaštvo i sveuku-pnu medijsku djelatnost. To su svi prihvatili, a fra Miran Špelič i fra Janko Ćuro će to precizni-je formulirati i dostaviti Konferenciji.

5. Predlaže se i mogućnost prebivanja, života i djelovanja u bratstvima drugih provincija. To bi se moglo uzeti kao svojevrsni moratorium. To je i do sada bilo moguće za one koji to žele i mogu.

Uz to je spomenuta jedna konkretna moguć-nost i potreba takvoga iskustva. Hercegovačka provincija i braća iz Međugorja pozivaju i mole svu braću koja žele doći u Međugorje i prove-sti određeno vrijeme u molitvi, meditaciji i u pomaganju u slavljima sakramenta pomirenja – dobro su došla. I to bi bio izvrstan način me-đuprovincijske suradnje.

Rečeno je da je dobro imati na umu i sve dru-ge prijedloge koji su formulirani u skupinama, kao i prijedloge s prošloga susreta, ali ovih pet se smatra veoma konkretnim i ostvarivim.

Na kraju je fra Ivan Sesar, predsjednik Kon-ferencije, zahvalio svima na sudjelovanju i po-želio da i ovaj susret bude blagoslovljeni korak na putu međuprovincijske suradnje.

Svima je darovao nedavno tiskani Šemati-zam Hercegovačke provincije, a braća iz Bosne Srebrene su svima darovali Pastoralni dnevnik 2013., i dvije knjige braće iz njihove Provinci-je: M. Semren, Življenje pred Bogom živim, i: L. Marković, Treći sukob ili susret islama i kr-šćanske civilizacije. (Europski islam ili islamska Europa).

Rad je završio slavljem sv. mise zahvalnice u 11 sati u župnoj crkvi u Međugorju, a predslavio

je fra Ivan Sesar. Braća iz Međugorja su nas počastila ručkom

u svojoj blagovaonici, na čemu srdačno zahva-ljujemo.

Obogaćeni iskustvom Međugorja i bratskom velikodušnom i radosnom gostoljubivošću na-ših domaćina, zahvalni Bogu i jedni drugima, braća su se uputila u svoje provincije.

Fra Nikola Vukoja, tajnik JKPMOFM

SuSret generalnog miniStra S Braćom u priVremenim zaVjetima

Samobor, 28. veljače - 2. ožujka 2013.Susret generalnog ministra fra Josea R. Car-

balla s braćom u privremenim zavjetima na temu Franjevačka formacija u svjetlu izazo-va našega vremena“ započeo je u četvrtak, 28. veljače 2013., i traje do 2. ožujka 2013., u Sa-moboru u kući Tabor. Na susretu sudjeluju svi provincijalni ministri JKPMOFM (fra Joško Kodžoman – Split, fra Ivan Sesar – Mostar, fra Lovro Gavran – Sarajevo, fra Željko Železnjak – Zagreb, fra Andrija Bilokapić – Zadar i fra Stane Zore – Ljubljana), provincijski tajnici za formaciju i studij, provincijski magistri početne formacije i braća u početnoj formacije iz cijele Južnoslavenske konferencije OFM. Na susretu je prisutno 117 sudionika. Osim Gene-ralnog ministra na susretu sudjeluju generalni definitor fra Ernest Siekierka, generalni tajnik za formaciju i studij fra Vidal Rodríguez López i njegov zamjenik fra Sergiusz Bałdyga.

Početak susreta braće s privremenim zavjeti-ma u Samoboru u kući susreta “Tabor” započeo je zajedničkim okupljanjem i molitvom Večer-nje. Nakon zajedničke večere uslijedilo je pred-stavljanje bogoslova iz pojedinih provincija. Našu su bogosloviju predstavili fra Ante Bešlić i fra Petar Komljenović. Nakon predstavljanja svi su zajedno, s pjesmom na usnama i pljeskom na rukama, dočekali Generalnog ministra koji je okupljenim bogoslovima rekao: Hvala vam što ste me dočekali radosno i s pjesmom na usnama, kako to obično mladi čine. Drago mi je vidjeti ovoliku grupu fratara. Jučer sam se vratio iz In-

dije gdje sam susreo također jako puno mladih fratara. Uvijek kažem da franjevaštvo nije umr-lo u Europi - evo i vi ste tome dokaz. Želio bih da ova tri dana provedemo u veselju, radosti i u razmišljanju. Hvala od srca.

U petak, 1. ožujka 2013., dan je započeo za-jedničkom molitvom Jutarnje koju je predvodio fra Joško Kodžoman, provincijal provincije Pre-svetog Otkupitelja.

Nakon doručka i okupljanja sudionika u ve-likoj dvorani, prisutne je pozdravio fra Ivan Se-sar, predsjednik JKPMOFM. Potom je fra Joško Kodžoman predstavio stanje početne i trajne formacije u Konferenciji u pet točaka: statisti-ka, studij, početna formacija, Ratio formationis, trajna formacija.

Generalni ministar govorio je o franjevač-koj formaciji u svjetlu izazova našega vremena. Svoje je izlaganje podijelio u nekoliko točaka: Prije početne dolazi trajna formacija. Nijed-

na provincija koja se ozbiljno ne potrudi oko trajne formacije nema pravo primati u počet-nu formaciju.

Formacija je put koji traje cijeli život. Nijedan mladi fratar ne smije biti pripušten svečanim zavjetima ako misli da njegova formacija time prestaje. Formacija započinje s prvim pozi-vom i završava smrću.

Formacija je suobličavanje Kristu, obraćenje, preobrazba života. Preobrazba uma i srca pre-ma umu i srcu Kristovu. Srce se mora ispuniti



Kristom, a ne glava idejama. To nas stavlja u evanđeosku dinamiku bez koje nema perspek-tive. Franjevački poziv sastoji se u evanđeo-skom radikalizmu kojeg zavjetujemo.

Formacija se ostvaruje u svakodnevnom ži-votu. Ona mora biti integralna - vodi računa o osobi u cjelovitosti. Mladi čovjek koji od srca ne može reći hvala i oprosti ne smije biti pripušten zavjetima. Te su dvije riječi sažetak kršćanskog i franjevačkog života.

Formacija mora promicati autentičnu samo-disciplinu. Znam da je ta riječ “psovka” u mo-dernom društvu ali bez nje nema rasta. Uvje-ren sam da nas ona dovodi do prave strasti za Krista. Fratar mora imati strast za život, ne smije biti mlak. Strast je zato još jedan temelj-ni kriterij radikalnog nasljedovanja.

Franjevački poziv dar je Krista Crkvi. Mora-mo rasti u ljubavi prema Crkvi kakvu je imao sv. Franjo. Pozvani smo živjeti evanđelje i od toga ne smijemo odustati. Sve činiti s Cr-kvom, radi Crkve i u Crkvi. Jedini pravi krite-rij je katolicitet.

Formacija mora biti praćena. Ako odgojitelj ne živi s odgajanicima on ih ne prati. Bit će policajac ali ne i fratar. Bit redovničkog života jest potpuno pripada-

nje Gospodinu. Bog je jedino bitno u našem ži-votu. Ne može se razumjeti redovnički život bez te osvojenosti od Boga. Naglasak je na iskustvu Boga koje se ne može poistovjetiti s prakticira-njem molitava i pobožnosti iako je i to potreb-no. Iskustvo Boga treba nas preobraziti u ikone Boga. Stoga je potrebno formirati se u pravoj vjeri. To je vjera koja obuhvaća cijelu moju osobu i predstavlja iskustvo povjerenja u Boga. Objedinujuća duhovnost, dinamična duhovnost koja od nas u isto vrijeme čini mistike i proroke. Strast za Boga i čovjeka, duhovnost prisutnosti koja nas preobražava u učenike i svjedoke. Ne-zaobilazna sredstva u formaciji za takvu duhov-nost su: osobna i zajednička molitva, autentični liturgijski duh, bratski život, poslanje.

Nakon izlaganja i kratkog odmora uslijedio je razgovor braće u privremenim zavjetima s Generalnim ministrom gdje su braća imala sat i četrdeset i pet minuta vremena za postavljanje pitanja i razgovor.

U poslijepodnevnim satima fra Vidal Ro-dríguez López, generalni tajnik za formaciju i studij, održao je predavanje na temu „Važnost studija u našoj formaciji“. U predavanju je na-glasio 10 smjernica koje se odnose na odgoj i studij u Redu s ciljem da postanemo nosioci Evanđelja:1. Odgoj i franjevački studij moraju biti čitav

život povezani jer se odgoj i studij ne mogu odvajati.

2. Odgoj i franjevački studij moraju ciljati na pet prioriteta Reda: kontemplacija, bratstvo, malenost, misije i odgoj, inače postoji rizik da se odgoj i studij odvoje od života.

3. Odgoj i franjevački studij moraju hraniti zvanje. Studij nije sredstvo za pastoralno djelovanje. U životu tražimo mudrost koja će hraniti potrebu za Bogom.

4. Odgoj i franjevački studij pozvani su dati sredstva za dijalog s kulturom da donesemo Evanđelje svakom čovjeku.

5. Odgoj i franjevački studij pozvani su od-gojiti jednostavne ljude koji se stavljaju u službu istine. Svaki oblike funkcionalne ne-pismenosti treba biti daleko.

6. Odgoj i franjevački studij uključeni su brat-ski život, život duhovnosti i franjevačkoga svjedočenja.

7. U odgoju i franjevačkom studiju mora se na-učiti pedagogija zajedničkog rada i sposob-nosti organizacije.

8. Kriteriji u razlučivanju početne i trajne for-macije ne mogu biti samo akademskog ka-raktera.

9. U početnoj formaciji važno je praćenje na osobnoj i školskoj razini koje će biti stvar-no, stalno i zrelo na ljudskoj, kršćanskoj i franjevačkoj razini.

10. Važno je dati vrijednost početnoj i trajnoj formaciji da se osjeti baština reda i aktuali-zira naša tradicija kao put ljepote preko ra-zličitih umjetnosti kao sredstvo nove evan-gelizacije.

Nakon predavanja braća u početnoj formaciji imali rad po grupama, a Generalni ministar je razgovarao s provincijalnim ministrima, odgo-jiteljima i tajnicima za formaciju i studij. Euha-ristijsko slavlje predvodio je generalni definitor fra Ernest Siekierka.

Treći dan susreta Generalnog ministra s bra-ćom u početnoj formaciji, u subotu 2. ožujka 2013., započeo je molitvom Jutarnje a zatim kratkim osvrtom Generalnog ministra na pita-nja koja su postavila mlada braća u petak, 1. ožujka, u susretu s Generalnim ministrom. On je zahvalio mladoj braći na iskrenosti i dao svoj komentar u deset točaka. Naglasio je da su pita-nja mladih izazov na koji treba tražiti odgovore u zajedničkom dijalogu i promišljanju za bolju budućnost provincija i Reda.

Fra Sergiusz Bałdyga, zamjenik generalnog tajnika za formaciju i studij, održao je preda-vanje na temu „Vjernost i ustrajnost u pozivu“. Predavanje je podijelio u nekoliko točaka: Što ne mogu reći, tekstovi i nadahnuće, teškoće u vjernom nasljedovanju franjevačkog poziva, poziv na razmišljanje, razmatranje i zaključak – prijedlozi. Nakon predavanja uslijedio je rad po skupinama. U zajedničkom razgovoru svih sudionika s Generalnim ministrom odgojitelji i provincijalni ministri iznijeli svoje razmišljanje u svezi formacije i studija i dali neke odgovore na postavljena pitanja mlade braće. Generalni ministar je sva razmišljanja i prijedloge sažeo u nekoliko točaka: suradnja, specifična franje-vačka formacija, zanimanje mladih za misije, osjećajnost (afektivnost) i važnost formativnog ozračja u odgojnim kućama. Na kraju je izrazio zadovoljstvo i radost sudjelovanja na ovom su-sretu. Zahvalio je svim sudionicima.

Fra Ivan Sesar, predsjednik JKPMOFM, zahvalio je svim provincijalnim ministrima za organizaciju ovog susreta, posebno domaćinu fra Željku Železnjaku, generalnom ministru fra Jose-u R. Carballu i njegovim suradnicima. Po-sebnu zahvalnost izrekao je odgojiteljima koji su uložili trud i ljubav da budu na susretu i do-vedu mladu braću.

Zahvalio je i mladoj braći na njihovom ak-tivnom sudjelovanju, kritikama i želji da žele ži-vjeti istinsko franjevaštvo. Obećao im je pomoć, ohrabrio ih na započetom putu i uputio im pita-nje na razmišljanje ‘što ja činim da moja zajed-nica bude bolja?’. Hvala na svemu i oprostite za slabosti i manjkavosti, završio je fra Ivan Sesar.

Na završetku susreta generalni ministar fra Jose R. Carballo predvodio je euharistijsko slav-

lje u kojem su sudjelovali provincijalni ministri, odgojitelji i mlada braća u početnoj formaciji. Generalni ministar je održao homiliju koju je naslovio “Ponovno otkriti radost vjerovanja i ponovno pronaći zanos u prenošenju vjere”.

Homilija Generalnog ministra

ponovno otkriti radost vjerovanja i ponovno pronaći zanos

u prenošenju vjere

Predraga braćo, Gospodin vam dao mir!Radostan sam što se sa svima vama susrećem

u kontekstu euharistijskog slavlja i što za vas i s vama mogu slaviti sakrament ljubavi u prigo-di našega susreta. Dok još jednom zahvaljujem Gospodinu, organizatorima i vama, draga mla-da braćo, za ovaj susret, u ovom euharistijskom kontekstu zahvaljujem Gospodinu za ljepotu koju je stavio u vaše mladenačko srce, i za sve dobro što u vama i po vama čini. Njemu koji je Ljepota (usp. HvBo 5), i kojemu pripada svako Dobro (usp. HvBo 3), uzvraćajte svojim živo-tom i svojim riječima ono što ste primili (usp. NPr 17).

U ovom kontekstu uzvraćanja potičem vas, ljubljeni od Gospodina, riječima Sestre Klare: sjećajući se svoje odluke da ćete nasljedova-ti Krista sukladno obliku franjevačkoga života, kao druga Rahela uvijek imajte pred očima svo-je početke (usp. 2Pja 11), i nikad ne zaboravi-te vašu prvu ljubav (usp. Hoš 2, 9); nasljedujte Krista “brzim trkom, lakim korakom, nesputa-nih nogu, ne dopuštajući ni prašini da usporava vaš hod” (us. 2PJa 12). Neprestano se sjećajte, predraga moja braćo, svoga zavjetovanja, vjerno izvršavajte ono što ste Gospodinu Bogu obećali (PEr 8), i na taj način postojano izvršujte dobro djelo koje ste dobro započeli (usp. PEr 14).

Predraga mlada braćo, među mnogim daro-vima kojima nas je blagoslovio Sveti Otac papa Benedikt XVI. rado ističem u ovom trenutku Godinu vjere, koju je on htio s ciljem da se po-novno otkrije radost vjere u sebi, i da se iznova pronađe zanos za prenošenje vjere (usp. Porta fidei 7). Radost i zanos, radost vjere i zanos u vjeri koju se na različite načine svjedoči i pre-nosi drugima.



Svi vjernici, ali osobito vi, ukoliko ste mladi, pozvani ste da budete misionari radosti koja do-lazi iz susreta s Kristom, iz onoga susreta koji je u temelju naše vjere u Onoga kojega s Franjom priznajemo kao svoje SVE, kao naše dostatno bogatstvo (usp. HvBo 4). Radost za kršćanina, još više za jednog mladog franjevca, nije samo mogućnost, nego upravo obveza.

Ali što je to radost? Za mene radost znači ot-kriće da smo zadovoljni, znači iskustvo punine smisla koje otvara budućnost i svakomu od nas omogućuje nadu. I to nam dolazi, kao što prije rekoh, iz susreta s Kristom, jedinim koji može potpuno zadovoljiti našu žeđ za puninom, kako se očituje u susretu sa Samarijankom (usp. Iv 4, 14). Ovo je radost koja prebiva u vjerniko-voj dubini i koja se sastoji od njegova života u Bogu skrivena. Ta je radost tako duboka da nam omogućuje da nalazimo radost i “u nevoljama” (2Kor 7, 4; Kol 1, 24). To je radost koju nam nitko ne može oduzeti. Mučenici svih vremena na to nas podsjećaju i to nam svjedoče.

Osjećam da su na osobit način vama, draga moja braćo, rečene ove riječi sv. Pavla Filiplja-nima: “Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponav-ljam, radujte se!” (Fil 4, 4). Budući da je to vaša obveza, pozvani ste vježbati se u radosti: s jed-ne strane tako da nadvladate spiritum tristitiae koji vam uvijek prijeti, s druge strane stoga jer ne smijete lišiti svijet svjedočnstva radosti koja izvire iz vjere. Budite, stoga, draga mlada braćo, misionari radosti koja nam dolazi iz vjere u Isu-sa, imajući na umu da ćete to biti u onoj mjeri u kojoj će vaše nasljedovanje Isusa biti radosno, čak i onda kad to nasljedovanje Isusa uključuje svaki dan uzimati na sebe križ (usp. Mt 9, 23). Imajte uvijek na umu da je nasljedovanje koje je žalosno, uistinu žalosno nasljedovanje, nije ugodno Bogu i nije zarazno za ljude, osobito ne za mlade.

Upravo to radosno nasljedovanje učinit će da postanete oduševljeni u prenošenju vjere. Ne štedite energije u svjedočenju da je Isus izvor pune radosti i punina najdubljeg smisla života. Pripovijedajte drugima, kao Samarijanka svo-jim sugrađanima, da ste susreli Gospodina (usp.

Iv 4, 28-29). Budite kao Ivan Krstitelj, kao An-drija ili kao Filip, radosni navjestitelji susreta s Onim o kojemu su govorili proroci (usp. Iv 1, 40-45) i kojemu ste vi posvetili svoj život, i koga želite izbližega nasljedovati, povjerava-jući njemu svoje mladenačko srce. Ako se vi odreknete toga da budete misionari među mla-dima, tko će ih drugi moći evangelizirati? Vi ste naravni misionari svojim vršnjacima. Neka vaše srce, ugrijano slušanjem riječi Gospodnje i susretom s njim, pokreće vaše korake da hitite prema drugim mladima, da im navijestite dobru vijest Evanđelja i lijepu vijest franjevačkoga poziva (usp. Lk 24, 33). Isus je htio osjetiti da vas treba, jednako kao što Crkva i Red osjećaju potrebu mladih koji će, dajući da ih sam Krist evangelizira, i oni evangelizirati druge mlade. Prihvatite s velikom odgovornošću i radošću svoje poslanje.

Ali, imajte na umu da ljudi našega vremena, osobito mladi, traže od vas, kao i od mene, ne samo da govorimo o Kristu, nego da na neki na-čin učinimo da ga i oni vide. I stoga vas molim da budete kontemplativni motritelji njegova lica. U svakom trenutku imajte svoje srce okrenuto Gospodinu (usp. NPr 22, 19), neka ništa ne pri-ječi vaš obiteljski odnos s Njim, neka vas ništa ne dijeli od njega, neka se ništa ne postavlja iz-među njega i vas (usp. NPr 23, 10). Ta kontem-placija lica Gospodinova učinit će vas posebnim darom Duha Redu, svijetu i samoj Crkvi. Danas, u Godini vjere, tražim od vas radikalno opredje-ljenje za vjeru i život, na takav način da budete “straža jutarnja” (usp. Iz 21, 11-12).

“Evo, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta” (Mt 28, 20). Neka te riječi prate naš hod, neka oživljuju nadu vaših i naših srdaca, i neka hrane vašu i našu čvrstu vjeru i odlučnu volju da nasljedujemo stope Gospodina našega Isusa Krista.

Neka nas uvijek prati zaštita “Djevice koja je Crkvom postala” (PozDM 1). Njoj, “izabranoj od presvetoga Oca nebeskoga koji je posveti sa svojim presvetim ljubljenim Sinom” (PozDM 2), povjeravam vašu i našu vjernost, sada i zau-vijek. Amen, amen, fiat, fiat.

Generalno tajništvo za misije i evangelizacije Reda manje braće organiziralo je petodnevni se-minar koji se odvijao u Grecciu, Italija, od 4. do 8. ožujka 2013. god. Ovo je četvrti po redu se-minar ovakve vrste s temom o Novim oblicima evangelizacije Europe u franjevačkoj perspekti-vi. U radu seminara sudjelovali su 26 franjevaca (13 iz Italije, 3 iz Francuske, 3 iz Litvanije, 2 iz Nizozemske, 1 iz Poljske, 1 iz Njemačke, 1 iz Austrije, 1 iz Španjolske, 1 iz Turske i 1 iz BiH) koji žive u 13 manjih europskih bratstava nastojeći utrti put novoj evangelizaciji Europe. Susretu su nazočili generalni ministar Reda fra José Carballo, generalni definitori fra Vincenzo Brocanelli (Italija) i fra Vicente Felipe (Španjol-ska), trojica provincijalnih ministara: fra Carlo Serri, predsjednik UFME, fra Mario Vaccari iz Ligurije i fra Pino Noto sa Sicilije, te članovi Generalnog tajništva iz Rima: fra Massimo Te-doldi, generalni tejnik za misije i evangelizaciju, fra Arturo Rios, generalni animator za evange-lizaciju i fra Adriano Busatto, generalni asistent Tajništva za misije i evangelizaciju.

Generalni tajnik fra Massimo Tedoldi, otva-rajući seminar, pozdravio je sudionike i ukratko izložio temu i dinamiku rada. U prvom preda-vanju fra Mario Vaccari, provincijal Ligurije, iznio je Povijesna sjećanja na početne inicijative o novim oblicima evangelizacije Europe, kad je 2001. započeo živjeti u međunarodnom bratstvu u Francuskoj, život putnika - hodočasnika (iti-neranta), bez novca, putujući od misije do mi-sije pješice, autostopom i javnim prijevozom. Njihov pokušaj življenja franjevačke karizme u jednostavnosti i priprostosti učinio se zani-mljivim generalnoj upravi Reda pa je generalni ministar pozvao i ostalu braću iz drugih zema-lja sa sličnim iskustvima na prvi susret. Tad su odlučili da će se redovito sastajati, izmjenjivati iskustva i dijeliti svoja razmišljanja s drugima. Drugi seminar su održali u Frascati-u (Rim) 2009. a treći u Carmelo Sassone-u (Rim) 2011. god. Kroz seminare su produbljivali suradnju, proučavali zajedno nazivlje kako bi definirali što je to „novo“ u evangelizaciji, a što „tradicio-

nalno“, te se propitivali o vlastitom stilu života: je li njihov način življenja uistinu franjevački i evangelizatorski?

U drugom predavanju fra Carlo Serri, pred-sjednik konferencije provincijala Europe (UFME), izrazio je potporu novim inicijativama u evangelizaciji govoreći o Franjevačkom evan-đeoskom životu na europskom tlu. Naglasio je potrebu za novim načinima svjedočenja vjere i franjevaštva danas u sekulariziranoj i materija-liziranoj Europi, ohrabrujući franjevačku vizio-narsku reformu.

Drugog dana seminara prije podne govo-rio je generalni ministar Reda manje braće fra José Carballo o Novim oblicima evangelizacije u Europi. Prije nego što progovorimo o novim oblicima evangelizacije, moramo govoriti o vjeri, istaknuo je fra José, i zapitati se: jesmo li mi vjernici i kakva je naša vjera? Novost nove evangelizacije nije u vanjskim oblicima ili or-ganizaciji, kako je naglasio generalni ministar, nego ta novost evangelizacije dolazi od osobe Isusa Krista! Krist je središte naše evangelizaci-je. Prije nego što krenemo evangelizirati druge moramo se dati evangelizirati sami! Radi se o obraćenju svakoga od nas osobno, a onda i dru-gih koji su u Crkvi. Potrebno je otkriti radost vjerovanja. Problem evangelizacije jest problem vjere.

Nova evangelizacija polazi od nas, od na-šeg „biti“ pa ide prema „djelovati“. Svjedoče-nje životom je važnije od svih naših pastoralnih aktivnosti. Prioriteti franjevačke vizije evan-gelizacije koje je fra José naglasio jesu: primat iskustva Boga, svjedočanstvo bratskog života, te suradnja s laicima i franjevačkom obitelji. Po-sebno je inzistirao na četiri franjevačka izazo-va: prošnji, hodu (itineranciji), susretu i studiju. Prošnja je naš prosvjed protiv konzumerizma i materijalizma, a itinerancija (hod, pokretljivost) prosvjed protiv struktura, jer stavlja naš život u ruke Kristu protiv svake sigurnosti u zatvorenim samostanskim ili župskim zidinama. Potrebno je ići drugima u susret u suosjećanju i dijalogu

izVješće S iV. Seminarao noVim oBlicima eVangelizacije europe

u FranjeVačkoj perSpektiVi



imotSki: proVincijal čeStitao Božić župljanima i Fratrima

Na blagdan sv. Obitelji, u nedjelju 30. prosin-ca u Imotskom je sv. misu u 9.00 sati predvodio provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, uz koncele-braciju imotskog gvardijana i župnika fra Kristi-ana Stipanovića i magistra postulanata fra Želj-ka Tolića. Kao đakon na misi je služio fra Ivan Vuletić. Tom je prigodom o. provincijal čestitao Božić župljanima Imotskog i fratrima imotsko-ga samostanskog okružja, zaželjevši im ujedno sretnu Novu godinu.

Provincijal je u prigodnoj propovijedi rekao da nam Bog rođenjem u ljudskoj obitelji poru-čuje koliko je važna obitelj. Na žalost, u današ-njem je vremenu veliki broj neuspjelih brakova

i razorenih obitelji. Upravo takva situacija treba biti poticaj kršćanima da kao vjernici svojim obiteljskim životom svjedoče veličinu i ljepotu života u obitelji. Na kraju se osvrnuo na uvo-đenje zdravstvenog odgoja u škole ističući da kao vjernici ne smijemo šutjeti, nego reagirati i truditi se da se naša djeca i mladi odgajaju u kršćanskom duhu.

Na kraju euharistijskog slavlja fra Kristian je zahvalio o. Provincijalu što je došao u Imotski i predvodio misno slavlje. Kao župnik i gvardi-jan u ime svih župljana Imotskog i fratara samo-stanskog okružja čestitao mu je Božić i Novu godinu, uz želju da mu Bog dade snage i mu-drosti da dobro obavlja svoju odgovornu službu.

imotSki: BlagoSloV SamoStana U imotskome samostanskom okružju svake

se godine na svetkovinu Bogojavljenja blago-slovi samostan, čemu prisustvuju svi fratri iz samostana i samostanskog okružja te postulanti.

Tako je i ove godine s početkom u 19.00 sati gvardijan fra Kristian Stipanović blagoslo-vio samostan, sve fratre koji žive u samostanu i okružju, postulante i osoblje samostana. Pri tome je zahvalio svoj braći na njihovom preda-nom radu u župama, osobito u dane prije i za božićnih blagdana.

Poslije blagoslova i večere bratsko je druže-nje nastavljeno igranjem tombole.

Blagoslov župnih kuća imotskoga samostan-skog okružja obavit će se ovim redoslijedom:

9. siječnja - Studenci

14. siječnja – Vinjani

16. siječnja – Zmijavci

28. siječnja – Runović

30. siječnja – Slivno

4. veljače – Proložac

6. veljače – Podbablje

11. veljače – Lovreć

Običaj blagoslova župnih kuća uveden je u imotskome samostanskom okružju prije nekoli-ko godina s ciljem češćega bratskog druženja i jačanja zajedništva.

predStaVljena knjiga Fra Bruna peze „rodoSloVlja u prološcu“

U večernjim satima, dana 12. siječnja 2013. godine u dvorani Doma kulture u Prološcu pred-stavljena je nova knjiga fra Bruna Peze. Doktor znanosti, fra Bruno Pezo, profesor na Franje-vačkoj gimnaziji u Sinju napisao je svoju šestu knjigu: Rodoslovlja u Prološcu. To je osmi naslov u Knjižnici lista Proložac i uz predgo-vor i uvodni zapis o osnovnim obilježjima sela i popis prezimena, grafički su prikazana stabla

84 proloških rodoslovlja, od prvih sačuvanih zapisa iz mletačkog katastra 1725. godine do današnjih dana.

Neka su prezimena nestala, a neka su se mje-njala po nadimcima. Predstavljeno je i pet prezi-mena kojih više nema u Prološcu, a u knjigu su uvrštena i stabla pravoslavnih obitelji koje žive u mjestu. Prikupljanje potrebne građe je potra-jalo više od dvije godine. U sastavljanju obitelj-

iz žiVota proVincijes drugačijim vjerama i kulturama pri čemu je neophodan studij kao sastavni dio franjevačke evangelizacije.

Generalni ministar je na kraju potaknuo su-dionike seminara da prouče izričaj „novo“ koji, prema njemu, nije u suprotnosti sa „starim“ ili „tradicionalnim“, nego se oni nadopunjavaju i dio su istog kontinuiranog procesa evangeliza-cije. Zato je pozvao na razmišljanje o pitanjima kao što su: Kako uskladiti tradicionalne oblike evangelizacije s novim? Što konkretno znači privilegirati nove oblike? Kako povezati nove oblike evangelizacije s promocijom duhovnih zvanja? Kako povezati danas različite razine suradnje: međuprovincijalnost, međunarodnost i nove oblike evangelizacije? Kako povezati lo-kalnost i međunarodnost? Kako se suočiti s no-vim izazovima u evangelizaciji danas?

Drugi dan popodne predavanje je održao isu-sovački general Adolfo Nicolás o Novim oblici-ma evangelizacije započinjući razlikom između tradicionalnog i suvremenog pristupa evange-lizaciji. Tradicionalni način evangelizacije bio je propovijedanje riječju. Sad to nije dovoljno. Današnji ljudi traže vjerodostojnost i svjedo-čanstvo života propovjednika, ne samo njego-ve riječi, hoće vidjeti vjerodostojnost zajednice - bratstva, ne samo pojedinca. Kako svjedočiti zajednički? Kako doprijeti našim propovijedi-ma ne samo do mozga, nego do srca ljudi? Spo-menuo je kako isusovci u svom pastoralu po-svećuju puno pozornosti školovanju siromašne djece. Njihova sveučilišta umrežena su s bivšim studentima koji su razvili uspješan biznis i koji plaćaju studij siromašnima s tim da ovi rade kod njih jedan dan u tjednu.

Treći dan je bio posvećen radu u tri jezične skupine. Razmišljalo se i razgovaralo o kriteri-jima za definiranje novih oblika evangelizacije.

Kao polazište poslužile su karakteristike koje određuju nove oblike evangelizacije, a koje su definirali sudionici na prijašnjim seminarima:

- Prvenstvo molitve i slušanja Riječi Božje osobno i u zajednici

- Njegovanje istinskih bratskih odnosa- Jednostavan i umjeren način života s kon-

kretnim izborom malenosti i evanđeoskog svjedočenja

- Prihvaćanje života s narodom, posebice siromašnima i „otpalima“

- Zajedništvo s mjesnom Crkvom- Evangelizatorska misija s fokusom na

granična područja s novim itinerantskim (putujućim) oblicima evangelizacije u manjim zajednicama među potrebnima

- Raspoloživost za međuprovincijsku i me-đunarodnu suradnju, kao i suradnju s ra-zličitim bratstvima

Četvrti dan su jezične skupine predstavile sa-žetke svojih razmišljanja, nakon čega se razvila plodna diskusija. Popodne se pristupilo formu-liranju prijedloga i glasovanju o njima s namje-rom da ovi prijedlozi postanu građa u izradi dokumenta Reda Smjernice za novu evangeli-zaciju Europe.

Peti dan ujutro s euharistijskim slavljem, koje je predvodio generalni ministar, završen je četvrti seminar o novim oblicima evangelizacije Europe u franjevačkoj perspektivi.

Sarajevo, 12. ožujka 2013.

Fra Pero Vrebac,međuprovincijski tajnik JKPM

za misije i evangelizaciju

iz tajništva


skih stabala autor se služio crkvenim knjigama, te molio obitelji za dostavu potrebnih podataka.

Na 292. stranice u knjizi je otiskano je pe-desetak fotografija autora Vedrana Vidaka. Na-slovnu stranicu je uredio Zoran Tadinac.

Knjigu su predstavili profesorica Mara Pezo, profesor fra Nedjeljko Jukić, književnik Tomi-

slav Božinović i sam autor fra Bruno Pezo. U glazbenom dijelu večeri nastupio je Mješoviti crkveni zbor pod ravnanjem sestre Filipe Smo-ljo, solistica Marijana Pezo, te muška klapa Sv. Mihovil Proložac. Nakon prigodnog programa ugodno je druženje nastavljeno u župnoj dvo-rani.

proF. dr. Stipe nimac održao predaVanje na teološko-paStoralnom tjednu

“Religija u Hrvatskoj: sociološka analiza lica i naličja hrvatske religioznosti”, drugo preda-vanje u poslijepodnevnom dijelu rada 53. teo-loško-pastoralnoga tjedna u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati 23. siječnja, održao je prof. dr. Stipe Nimac.

Uvodno je istaknuo da se tu misli na prenoše-nje vjere na pokoljenja koja stasaju, ali i svima drugima, jer vjera dolazi od slušanja, kako kaže apostol Pavao. A kako se vjera prenosi drugi-ma? U pastoralno-teološkoj literaturi govori se o specifičnim uzrocima postupanja usklađenima s ciljem koji se želi postići i s time što se kani prenijeti. Za te uzorke rabi se naziv paradigma. Predavač je zatim pojasnio pojam postojeće pastoralne paradigme i njezine učinkovitosti te upozorio na ono što bi moglo pridonijeti njezi-noj većoj učinkovitosti u prenošenju vjere.

Temeljna kontura pastoralne paradigme kod nas može se izraziti sintagmom integralni pasto-ral. Time se želi reći da se pastoralno djelovanje odvija bipolarno, tj. ono je usredotočeno na za-jednicu vjernika i na vjernika pojedinca, člana župne zajednice. Pastoralna djelatnost nositelja pastoralne službe ide u tri smjera koji se prepli-ću, a riječ je o evangelizaciji, sakramentalizaciji i dijakoniji.

Pritom postaje vidljivo kako u pitanju pre-nošenja vjere (uzete kao cjelovito egzistenci-jalno držanje i postupanje, a ne u prvom redu kao informaciju o njezinom sadržaju) uvijek va-lja imati u vidu primat Božjega djelovanja koje prethodi svim pastoralnim postupcima te ih teo-

logalno omogućuje. Pojam žive zajednice vjer-nika (živa župa) ističe se kao nosiv u postojećoj pastoralnoj paradigmi. Razrađuju se momenti njezine životnosti te se ustraje na mistagoškom momentu u sklopu postupaka koji služe prenoše-nju vjere. Pritom je mjerodavan lik Isusa Krista, njegovo ponašanje i postupanje. Novozavjetna pluralnost načina organiziranja i vođenja zajed-nica vjernika primjer je također za suvremeno postupanje u životu zajednice vjernika. Posebno se ističe potreba dinamičke ravnoteže liturgije i dijakonije te tradicije i inovacije u životu župe.

Dr. Nimac upozorio je na tri novozavjetna elementa koja su nosiva za život svake zajed-nice vjernika, a oni su molitva, lomljenje kruha (euharistija) i služenje bližnjemu. Odatle postaje također razvidan novi suradnički odnos između laika i zaređenih službenika u zajednici, odnos koji konvergira prema kolegijalitetu. Dobar ko-legijalitet mogao bi jamčiti učinkovitost.

Može se zaključiti da se kod nas pitanje pa-storalne paradigme stovarilo na leđa pastoral-nog djelatnika. Tu se postavlja niz pitanja poput jesu li oni učinkoviti; jesu li njihovi uzorci po-stupanja prikladni ili neprikladni s obzirom na cilj koji se u tom djelovanju želi postići i s ob-zirom na ono čime se bave, za što su zaduženi i odgovorni. No, nikako ne smije pasti u zaborav temeljna teologalna činjenica: vjera je najprije dar odozgo, vjera je milost, rekao je dr. Nimac. (IKA)

knin: duhoVna oBnoVa na temu „Vjera i iScjeliteljSke prakSe“

U sklopu mjesečnih duhovnih obnova u nedjelju 20. siječnja 2013. u Gospinoj crkvi u Kninu održana je tribina na temu „Vjera i iscje-liteljske prakse“. Gost-predavač bio je dr. sc. fra Josip Blažević, OFMConv.

Predavač je upozorio na “čudotvorne iscje-litelje” Novoga doba Bruna Groninga i čudo-tvorca Bracu, na literaturu “New agea”, potom na pojavu koja dolazi iz Slovenije - skupocjeno energizirano rublje na kojem se nalaze hindui-stički znakovi i koje iscjeljuje te “informirane čaše” koje djeluju na chakre.

I mi, ako se ne otvorimo prema vječnome, vrtimo se u jednom zaračanom krugu, labirintu i to je upravo dobrim dijelom rezultat naše oba-mrle savjesti u vremenu u kojemu živimo. Mno-gi su faktori tome pridonijeli i današnji čovjek više nije ‘in’ biti katolik, ali je ‘in’ biti gay ili u nekom drugom društvu koje je antikatoličko orijentirano, pojasnio je fra Blažević.

Sljedbenici “New age” uzimaju kršćanske simbole i poganski ih interpretiraju: krunica služi za kristaloterapiju, medaljica na kojoj se s jedne strane nalazi Isus Krist, a s druge Sai Baba itd. Opasnosti terapija “new agea” (reiki, bioe-nergija, joga...), istaknuo je fra Blažević.

New Age, kaže fra Josip, umornom, bole-snom i znatiželjnom čovjeku nudi zdravlje, “potpunu slobodu”, mogućnost postati bogom samim! I dakako! Sve je to primamljivije od istinske odgovornosti za vlastiti život koji je da-rovan od Boga, a koja od nas iziskuje, ako je potrebno i trpljenje i muku.

A snaga i mir jedino su u živome Bogu, za nas raspetome na Križu, a lijek Predragocjena Krv Kristova i Njegovo Tijelo - živi Bog koji nam se predaje u Presvetoj Euharistiji! Svoje predavanje završio je svetom misom.

čVrljeVo: proSlaVa imena iSuSoVa U nedjelju, 20. siječnja 2013. u župi Čvrlje-

vo slavljeno je Ime Isusovo kojem je posvećena i župna crkva. Svečanu sv. misu predslavio je magistar bogoslova fra Jure Hrgović. U kon-celebraciji su bili župnik fra Ante Jurić Talaja i fra Ante Grčić, nekoć župnik, a sad ispovjednik u crkvi Gospe od Zdravlja. Svetkovina Imena Isusova u Čvrljevu je na prvu nedjelju poslije 14. siječnja, datuma u koji je ova svetkovina pa-dala prije reforme liturgijskog kalendara. Misno slavlje započelo je u 11 sati procesijom oko žu-pne crkve, a pjevanje na misi animirali su bogo-slovi i župni pučki pjevači.

Fra Jure je u propovijedi izrazio radost zbog naše vjerničke ukorijenjenosti u Imenu po kojem smo spašeni. Upozorio je na prevladavajuće ne-gativne stavove o Crkvi u današnjim medijskim strukturama i pozvao sve okupljene da žive duh Evanđelja i udahnjuju ga u svijet, kako bi i oni-ma koji nisu došli do spoznaje Boga ukazali da nam jedino On daje istinski smisao života. Bog

je uzeo ime čovjeka kako bi njegovu čovještvu dao dimenziju novog sinovstva i pokazao mu da u njegovim očima ima veliku vrijednost ista-knuo je između ostalog propovjednik i napo-sljetku pozvao sve nazočne na predanost Bogu i na odgovor ljubavi na Njegovu ljubav koja bi se trebala održati u međusobnoj dobroti među ljudima i koja jedina otvara mogućnosti za pre-obrazbu svijeta.

Na kraju misnog slavlja župnik fra Ante je čestitao svima okupljenima svetkovinu Imena Isusova i zahvalio propovjedniku fra Juri na poticajnim riječima. Slavlje se potom nastavilo za bratskim stolom u župnoj kući gdje su mladi fratri, a i susjedni župnici, još jednom iskusili dobrotu i velikodušnost fra Ante, koji u svojoj franjevačkoj jednostavnosti vrijedno skrbi za ovu prostranu, ali nažalost, podosta iseljenu, župu koju poslužuju naši fratri.

iz života provincije iz života provincije


Split: proF. dr. Fra luka tomašeVić održao predaVanje na temu „Spolni odgoj“

Uoči Dana života u pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja održana je u srijedu, 30. si-ječnja 2013. godine, obiteljska tribina na temu „Spolni odgoj“. Predavanje je održao prof. dr. fra Luka Tomašević, profesor moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, a moderatorica programa bila je dr. med. Dani-jela De Micheli Vittur.

Na početku je voditeljica programa Danijela De Micheli Vitturi pozdravila predavača prof. dr. fra Luku Tomaševića, provincijala fra Još-ka Kodžomana, župnika Gospe od Zdravlja fra Antu Udovičića, nadbiskupijskog povjerenika za pastoral obitelji prof. dr. don Josipa Čori-ća, župnika župe sv. Stjepana pod borovima na Mejama u Splitu fra Žarka Relotu, krizmanike i njihove roditelje iz župe Gospe od Zdravlja kao i ostale zainteresirane sudionike.

Prof. dr. fra Luka Tomašević na početku svo-ga predavanja jasno je kazao kako su prva tri modula o zdravstvenom odgoju u redu, ali da je sporan četvrti modul. Aktualna rasprava o zdravstvenom odgoju temelji se na razlikama koje se pojavljuju između kršćansko-katoličke kulture i morala i s druge strane anarholiberal-noj struji.

Sredinom šezdesetih godina prošloga stolje-ća dogodila se seksualna revolucija i znanstveni pristup seksualnom odgoju, rekao je fra Luka, za razliku kad je prije toga spolni odgoj bio u obitelji i o njemu se nije puno govorilo.

Od trenutka seksualne revolucije dolazi do rastavljanja prokreativne vrijednosti spolnosti od njezinih užitaka i na scenu dolazi sve više erotski motiv osobito u medijima. Promjene su se zbile na području ljudske spolnosti, u njezi-nom shvaćanju i življenju. Ti novi stavovi pred-stavljaju se kao sasvim opravdani i normalni.

Kao rezultat toga jest stav A. Kinseya koji je rekao da spolnost služi isključivo ljudskom užitku, tj. traži se užitak, a odbacuje se preno-šenje života. Fra Luka je napomenuo kako i fe-

ministički pokret pod vodstvom Z. Spahić utje-če na seksualni odgoj. Promatrajući spolnost s teološkog stajališta kroz prošlost i danas prof. Tomašević je naglasio riječi pape Ivana Pavla II. koji je rekao kako je spolnost veliki dar čovjeku. Darivanje može biti i spolno jer je ljubav temelj braka. Govoreći o oznakama spolnosti istakao je kako je spolnost znak i mjesto otvaranja, susretanja, dijaloga, komunikacije i jedinstva među osobama.

Nakon toga fra Luka je naglasio šest prije-pornih točaka koje se odnose na zdravstveni odgoj u četvrtom modulu, a u suprotnosti su s naukom Katoličke crkve: shvaćanje masturba-cije, stav prema pornografiji, stav prema odgo-vornom spolnom ponašanju, učenje djeteta o spolnom odnosu, stav o homoseksualnosti i rod-na ideologija. Prof. dr. Luka Tomašević jasno je kazao što stoji u četvrtom modulu, a što naučava Katolička crkva s obzirom na navedene teme.

Na kraju svoga predavanja prof. Tomašević je naglasio kako je spolni odgoj nametnut i da roditelji imaju pravo i dužnost odgajati svoju djecu. Istaknuo je kako je hrvatski narod odgo-jen na katoličkoj tradiciji i kulturi pa stoga rodi-telji trebaju preuzeti odgovornost i dignuti svoj glas kao takvi jer se djecu ne može dresirati kao kuniće.

Provincijal fra Joško Kodžoman je zahvalio fra Luki na predavanju kao i župniku fra Anti i voditeljici Vitturi što su prepoznali trenutak za ovu temu. Pozvao je sve prisutne na aktivno dje-lovanje u skladu s naukom Katoličke crkve bra-neći na taj način čovjeka i njegovo dostojanstvo.

Nakon predavanja fra Luka je odgovarao na pitanja na istu temu. Susret je započeo i zavr-šio molitvom koju je predvodio župnik fra Ante Udovičić.

U glazbenom dijelu programa nastupili su franjevački bogoslovi pod vodstvom Frane Bo-snića.

križeVci: dan Sluge Božjeg ante antića Pretprogramom i misnim slavljem koje je u

križevačkoj župnoj crkvi Sv. Ane u večernjim satima predvodio vicepostulator kauze za pro-glašenje blaženim sluge Božjeg Ante Antića dr. fra Josip Šimić te radionicama za djecu na temu hrvatskih svetaca i blaženika u prijepodnevnim i popodnevnim satima, u Križevcima je u subo-tu 26. siječnja održan program trećega dana 5. dana hrvatskih svetaca i blaženika.

Sadržajno prikazivanje života, djelovanja i poruke sluge Božjega Ante Antića dao je u vi-cepostulator Šimić prije same mise. Predstavio je Antićev životni put od rođenja u Šepurinama na Prviću 1893. do smrti 1965. godine u župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu.

Govorio je o Antićevoj skromnosti, jedno-stavnosti, poniznosti, ljubaznosti i dubokoj pobožnosti te o načinima njegove izuzetne ko-munikacije s vjernicima kroz duhovna vodstva, ispovijedi, osobne razgovore, brojna pisma koja je pisao. Opisao je i kako je Antić uspijevao ma-terijalno pomagati ljudima, najčešće kroz posre-dovanja između onih koji su imali i onih koji su bili u potrebi. Naglasio je da su se sluzi Božjem zavjetovali za pomoć mnogi studenti, a i ljudi koji su bili u bračnim teškoćama.

Zatim je vicepostulator Šimić objasnio ti-jek kauze za proglašenje Ante Antića blaženim. Istaknuo je da je 1984. započet, a 1995. završen postupak o životu, kreposti i glasu svetosti koji je potvrdila Kongregacija za proglašenje svetih u Rimu, a da je 1998. otvorena kauza o čudu koja nije priznata. Prošle je godine, naime, u Va-tikanu odbijeno čudo koje je Postulatura, nakon što je prikupila svu potrebu medicinsku doku-mentaciju i stajališta hrvatskih liječnika koja su išla u korist Antiću, predstavila kao relevantno. Zato se traži novo čudo koje bi se dogodilo po Antićevu zagovoru pa je vicepostulator Šimić pozvao na molitvu za tu nakanu.

Misno slavlje Antiću u čast uz koncelebra-ciju križevačkih župnika Stjepana Sovičeka i Dražena Hladuvke predvodio je vicepostulator Šimić. U propovijedi je detaljnije govorio o An-tićevoj duhovnosti, o njegovoj čvrstoj vjeri te o njegovoj stalnoj želji da se prema svima oko sebe ponaša poput Isusa, da čini samo ono što bi i kako bi Isus želio. Rekao je i da je Antić imao posebne darove te je istaknuo da postoje i svjedočanstva o tome da je Antić zna što ljudi s kojima je razgovarao misle.

Split: proSlaVa dana poSVećenog žiVota Na blagdan Svijećnice, Prikazanja Gospodi-

nova i Dana posvećenoga života, za redovnike i redovnice na području Splitsko-makarske nad-biskupije, u subotu, 2. veljače 2013. godine, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivan Ćubelić predvodio je slavlje u split-skoj prvostolnici. U slavlje je uveo fra Petar Lu-bina, nadbiskupski delegat za redovnice i ured-nik lista Marija.

Fra Petar Lubina, nadbiskupski delegat za redovnice i urednik lista Marija, uvodeći sve u slavlje rekao je: „Evo nas zajedno 40 dana nakon Božića. Slavimo blagdan Gospodinova prikazanja u Hramu ili Svijećnicu. Spominje-mo se mlade majke, bl. Djevice Marija, koja u svom zanosu hita u Hram Bogu posvetiti svoga Prvorođenca. Po sakramentu krštenja svi smo mi Bogu posvećeni, a mi redovnici, koji smo se

na Božji zov posebno odazvali zavjetujući evan-đeoske savjete poslušnosti, djevičanske čistoće i siromaštva to smo na poseban način. Danas je naš dan: po nama koji smo izabrali život po evanđeoskim savjetima vjernici se mogu upo-znati s Božjim darom Crkvi, a nama je pružena zgoda za obnovu osjećaja darivanja i nakana. U Godini smo vjere kad smo pozvani Boga iznova susresti, obnoviti svoju vjeru, zaživjeti evanđe-lje, a onda svjedočanstvom vlastitoga života u vjeri utvrđivati i druge oko sebe. Drugi vati-kanski sabor i dokumenti crkvenog učiteljstva kao najučinkovitije sredstvo za to ističu upravo svjedočenje kršćanske vjere vlastitim životom. Do prihvaćanja vjere, naime, neće dovesti ne-čije dokazivanje ili mudrovanje, niti napori da se dokaže Božja opstojnost i njegovo djelovanje, kao ni povijesni dokazi tko je bio Isus i što je on



sve htio. U doba žestoko suprotstavljenih mišlje-nja i uvjerenja, kad se svaki govor dočekuje sa sumnjom i nevjericom, a često i s pravim ciniz-mom, snagu uvjerljivosti ima još jedino svjedo-čanstvo života. To znači da novi navještaj evan-đelja danas nije moguć prepričavanjem onoga što su činili i govorili prvi svjedoci evanđelja i naši utemeljitelji, ma kako to mudro i vješto činili, nego je njih potrebno nasljedovati, što znači iz ljubavi prema Kristu nepodijeljenim ži-votom služiti evanđelju, ljubeći istodobno svoj redovnički poziv i prepoznajući potrebu današ-njeg čovjeka za Bogom. Svjedočenje je zapra-vo temelj našega redovničkog poslanja. Pitanje naše vjernosti našem poslanju u Crkvi i pitanje snage našega svjedočenja važnije je od pitanja hoće li naše redovničke zajednice preživjeti sve očitiju krizu zvanja ili će nestati. Ako naš Bogu posvećeni život, naime, ne odiše radosnim svje-dočenjem evanđelja, nameće se pitanje, zbog čega smo uopće potrebni Crkvi i svijetu u koje-mu živimo. S tim mislima, želim vam svima bla-goslovljen Dan posvećenoga života“.

Nakon toga generalni vikar Splitsko-makar-ske nadbiskupije mons. Ivan Ćubelić pred-vodio je obred blagoslova svijeća u crkvi sv. Dominika, procesiju do katedrale sv. Dujma, molitvu Večernje i euharistijsko slavlje u 18 sati u splitskoj prvostolnici.

Mons. Ivan Ćubelić u propovijedi je istakao kako „plamen naše osobne posvećenosti dobiva svoju snagu od mnogo većeg ognja, a to je vatra naše vjere. Bez žive vjere nema posvećenosti u Crkvi. A kad se, ne daj Bože, ohladi vjera život posvećene osobe riskira da postane tek navika i traženje osobne promocije. Samim time što smo zaređeni ili zavjetovani - nije zajamčeno trajanje osobne vjere i vjernosti. Misliti da smo

vjernici samim time što obučemo redovničko ili svećeničko odijelo - može za nas biti najve-ća napast Zloga. Baš zato nam liturgija danas stavlja u ruke upaljenu svijeću, simbol našega svakodnevnog napora da uvijek ponovno ra-splamsamo žar vjere i povjerenje u Gospodina Isusa. Svojim apostolskim pismom Porta fidei Papa nas poziva na obnovu vjerničkog iskustva, ovim riječima: Vjerom su toliki muškarci i žene svoj život posvetili Kristu, ostavljajući sve da bi živjeli jednostavnost evanđeoskog posluha, siromaštva i čistoće, kao svjedočanstvo išče-kivanja Gospodina koji neće zakasniti. To je i naša prvotna zadaća: Oduševljeno pokazati da se samo s vjerom može čitav život predati Kri-stu, pa imati mir veći nego što ga nude sve ljud-ske, materijalne i osjećajne sigurnosti. U vjeri se može doživjeti najveća sloboda: izgubiti život za Krista očekujući da nam samo on ponovno sve daruje u trenutku konačnog susreta“.

Pri kraju propovijedi rekao je kako posve-ćene osobe imaju posebnu pastoralnu ulogu u Crkvi. Posvećeni život u redovničkom zajedniš-tvu, trebao bi biti izazov suvremenom individu-alizmu koji uništava društveno zajedništvo, a ljude vodi u apatiju i beznadnost. Neka ova Go-dina vjere vaše svakodnevne aktivnosti pretvori u božansku liturgiju molitve, pa da vam posta-nu oltari svi školski razredi u kojima poučavate vjeronauk, bolesničke sobe i starački domovi u kojima njegujete nemoćne, dječji vrtići gdje se posvećujete nevinim dušama kao i tihi hodnici samostanskih klauzura. Neka nam svako mje-sto služenja istodobno bude i oltar na kojem se Bogu prinosimo kao žrtve ljubavi i zahvalnosti.

Pod vodstvom s. Mirte Škopljanac Mačina za vrijeme cijelog slavlja pjevali su sestre i bogo-slovi.

šuBićeVac: proSlaVa dana poSVećenog žiVota Redovnice i redovnici koji djeluju na po-

dručju Šibenske biskupije proslavili su Dan po-svećenog života u nedjelju, 3. veljače 2013., u franjevačkom samostanu Sv. Ante Padovanskog na Šubićevcu. Susret je započeo u 15.30 sati. Mons. Marinko Mlakić, generalni vikar šiben-ske biskupije, na početku je blagoslovio svijeće,

a potom su svi okupljeni u procesiji krenuli pre-ma crkvi. Uslijedilo je euharistijsko klanjanje: uvodnu meditaciju imao je mons. Mlakić, a pri-godno razmišljanje s. Gracijana Gracin. Nakon sata klanjanja i blagoslova, nastavljeno je zajed-ničko druženje uz domjenak u velikoj samostan-skoj dvorani.

neVeSt: prikazanje goSpodinoVo – SVijećnica Dana 2. veljače 2013. u Nevestu u crkvi Oči-

šćenja BDM održano je euharistijsko slavlje povodom svetkovine Prikazanja Gospodinova, tj. Svijećnice. Euharistijsko slavlje predslavio je dr. fra Jure J. Šimunović, meštar visovačkih novaka, uz koncelebraciju mjesnog župnika fra Mile Marovića. Misno slavlje započelo je u 10.30 sati blagoslovom svijeća i ophodom oko crkve uz pjevanje Gospinih litanija koje je pje-vao novak fra Darijo Sinković.

Za vrijeme propovijedi, fra Jure se osvrnuo na aktualne događaje koji potresaju našu domo-vinu, uz naravno i one događaje koji su vezani uz prošlost, a neumorno se nastavljaju i u da-našnjim danima, upozoravajući vjernike da sva-ki kršćanin slaveći neki blagdan ili svetkovinu treba sebe zapitati što on slavi i koliko on živi po Riječi koju sluša i čita. (…) Isus se predao za sve nas kako bi spasio čovjeka i svekoliku stvarnost od grijehâ, oholosti, egoizma, moći, vlasti jer – „odricanje je davanje“. Vjernički ži-vot trebao bi se temeljiti u življenju odricanja i davanja; trebamo biti na putu koji nas izvodi iz „slijepe ulice“ sukoba na svim razinama o koji-ma svakodnevno slušamo i čitamo. Zbog moći i vlasti ljudi se ne žele odreći svojih položaja, zbog želje za manipulacijom drugim ljudima, čineći tako sadržaj koji svakodnevno zagađuje

našu svakodnevicu. Danas su potrebni muževi i žene koji su spremni za odricanje i davanje – što su vrijednosti koje je većina ljudi zaboravi-la. Odričući se i dajući možemo sačuvati život na zemlji. Danas ljudi priželjkuju sebi lagodan život, također da se osjećaju prihvaćenima od sviju i da budu utješeni pod svaku cijenu, čine-ći tako „generaciju bez radosti“,generaciju ljudi koji „sve imaju, a samo sebe nemaju“, odustaju-ći prelako od prilika koje im se nude zbog želje za lagodnim životom, postajući tako „robovi od ničega“. Postavlja se pitanje: Koliko je Isus dio našeg života – života na koji smo pozvani već po krštenju, a to je biti „kristoliki“? Isus je patio za Boga i zbog Boga za spas čovjeka. Mi, kršća-ni, moramo darovanu vjeru prenositi drugima te biti svjetlo u svijetu; ne plamen koji svijetli i izgara, nego plamen koji neprestano održava svoje svjetlo.

Na kraju misnog slavlja, župnik fra Mile Ma-rović zahvalio je fra Juri što je predvodio mi-sno slavlje. Također je zahvalio novacima što su uveličali misno slavlje, a župljanima je česti-tao svetkovinu Prikazanja Gospodinova, nakon čega je uslijedio obred grličanja.

Nakon sv. mise, slavlje se nastavilo za brat-skim stolom.

Fra Stipan Vugdelija

metkoVić: koncert za potreBe župnog caritaSa U subotu 9. siječnja 2013. u Gradskom kul-

turnom središtu Metković održan je humanitar-ni koncert pod nazivom – “Kap dobrote.“ Zbog sve većeg broja župljana koji traže pomoć Cari-tasa, police Caritasa župe Sv. Ilije iz dana u dan su sve praznije.

Nastala situacija organizirala je župljane, vo-lontere Caritasa pod vodstvom gosp. Jadranka Matića u suradnji sa župnikom fra Petrom Guli-ćem, da organiziraju ovaj humanitarni koncert. Uz župljane u akciji su sudjelovale i neke tvrt-ke s područja župe kao i sam grad Metković. Na koncertu su nastupile tri klape: muška klapa Dingač s Pelješca, mješovita klapa Signum iz

Čapljine te ženska klapa Alegrija iz Supetra.Sav prihod od prodaje ulaznica bit će nami-

jenjen za potrebe Caritasa. Na kraju koncerta, svim izvođačima, župljanima kao i donatorima, riječ zahvale je uputio župnik fra Petar Gulić. Caritas župe Sv. Ilije posebnu je ulogu imao u Domovinskom ratu pomažući prognanim Hr-vatima iz različitih dijelova Bosne i Hercego-vine. I danas kada se mnoge obitelji s područja župe Sv. Ilije suočavaju s teškom ekonomskom situacijom, ovo pastoralno tijelo župe nastoji mnogim obiteljima pružiti sigurnost, prije svega posvjedočiti kršćansku ljubav svih članova ove župne zajednice.



zagreB: proSlaVa majke Božje lurdSkeEuharistijsko slavlje svetkovine Majke Bož-

je Lurdske u župi Gospe Lurdske u Zagrebu u ponedjeljak 11. veljače predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u koncelebraciji sa svećenicima Maksimirsko-trnjanskog dekanata predvođenim dekanom Alojzijem Žlebečićem, gvardijanom fra Matom Matićem, župnikom fra Nikicom Ajdučićem i drugim franjevcima.

“Na današnji dan, 21. svjetski dan bolesnika, spominjemo se sve naše braće i sestara po vjeri i po stvorenosti koji žive iskustvo bolesti, istodob-no iskušavani i izabrani, preporučujući ih snazi i utjesi Božjega Duha, ali također zahvaljujući za svjedočenje u trpljenju, za njihove molitve i žrtve. Spominjemo se liječnika, medicinskoga osoblja i svih ljudi koji se u ustanovama i u svo-jim domovima nesebično skrbe za bolesnike. Jer bolest je uvijek ne samo izazov, a najmanje gu-bitak smisla, nego zahtjevno očitovanje Božjega gospodstva nad svime stvorenim”, istaknuo je biskup Šaško uvodeći u misno slavlje.

Biskup je istaknuo kako je pred vjernicima okvir jednoga radosnog slavlja – svadba i svad-bena gozba. U njoj postoji iskustvo prijetnje toj radosti. Šest kamenih posuda s vodom za obredno čišćenje mijenjaju svoju svrhu i postaju izvorom nove radosti. Šest posuda kao slika šest dana stvaranja, sada postaju prostorom novoga stvaranja u kojemu sudjeluje čovjek, stvoren na Božju sliku. Voda u posudama bila je korištena kao znak čišćenja, ali i kao znak neispunjenosti. Isusovim dolaskom obredi dobivaju novo zna-čenje; On skreće pozornost na to da po njemu postajemo nova stvorenja, ne po našim izvanj-skim postupcima, istaknuo je propovjednik te poručio kako je „Kristov znamen u Kani, poziv da u svome životu najprije zahvalimo za dar one radosti koju ne mogu izbrisati trenutačne poteš-koće; poziv da izaberemo Krista, da imamo po-uzdanja u njega u traženjima, kada nas životni udarci od njega udaljavaju. Umjesto pokušaja da sami svojim djelima dođemo do sreće, dopu-stimo Bogu da mijenja naše živote”.

Posvješćujući kako u suvremenosti susre-ćemo čežnju za radošću i čežnju za zdravljem, biskup je istaknuo kako “možda i mi negdje u svojim životima imamo neke posude koje ispu-

njamo nekim drugim sadržajima, a nedovoljno Božjom riječju; poneko sredstvo kojim mislimo da se izvanjskim čišćenjem može doći do mira i radosti”.

“Vjera je naš vid i naš dodir i naš okus i njuh i sluh”, rekao je, primijetivši da dok se toliko puta nađemo pred patnjom i bolešću, postajemo poni-zniji, ljudskiji, svjesni granica svoje stvorenosti i istine da onkraj očitosti trpljenja postoji sigur-nost vjere. “Ona nas potiče da bolesne liječimo svojom solidarnošću, sućuti i opraštanjem. No, ta su sredstva djelotvorna, ako postoji nutarnji smisao koji kao vjernici povezujemo s vjerom. Istinska solidarnost polazi od one Kristove; sućutni smo zbog Božje sućuti prema nama, a oprostiti možemo, jer Boga nama oprašta. Mjera nije u nama, nego u Bogu i njegovoj ljubavi. Jed-nako tako valja napomenuti da ljudska težnja za ozdravljenjem ne smije biti otklanjanje od vje-re. Ozdravljenje nije konačni cilj, nego uvijek radost u Gospodinu”, istaknuo je biskup Šaško. Propovjednik je uputio na razmišljanje o na-činima kojima izražavamo solidarnost, sućut, oproštenje. „Među njima posebno sam zastao u mislima o suzama. Suze su velike i vjerne prati-teljice patnji, ali su izražaj i najveće radosti: biti ganut i obradovan do suza. Plač u Betlehemskoj spilji, suze na Isusovu grobu, plač pred Lurd-skom spiljom, sve to ovdje obuhvaćamo, kao kršćansku sućut, supatnju i zajedničku radost u svijetu. Mogli bismo reći, dok molimo zagovor Gospe Lurdske da nam je potrebna gratia lacri-marum – milost suza, sućutnost koja preobra-žava svijet, a koja nije prepuštena tuzi i malo-dušnosti. Koliko je samo ljudi koji svjedoče o promjeni vlastitoga života pred kušnjom bolesti. Koliko je samo obraćenja pred istinom preda-nosti služenja bližnjima koji su bolesni. To je dar, milost, pozvanost i karizma, bez koje svijet ne može živjeti radost”, istaknuo je te poručio kako je sućut potrebna i našoj Domovini, “iskre-ne suze koje pročišćuju srce, a jedno od blažen-stava kaže da će čisti srcem ‘gledati Boga’”.

Lurdska spilja govori o vodi iz stijene koja gasi žeđ naroda. To je poziv da iz naše tvrdo-će srca poteknu suze koje mijenjaju ponašanje, odnose među ljudima, koje su sposobne zauzeti

se za druge i za našu Hrvatsku. Ako naše suze budu suze nesebičnosti tada će ih Bog obrisati s naših očiju i vratiti nam radost. Crkva koja pla-če sa zaplakanima i raduje se s radosnima jest vjerodostojna Crkva, zaključio je biskup Šaško.

Devetnicu su predvodili fra Tino Labrović, fra Mate Matić, fra Nikica Ajdučić, fra Dario

Tokić i fra Anđelko Domazet. Na kraju sv. mise gvardijan fra Mate Matić zahvalio je predvo-ditelju misnog slavlja i koncelebrantima, a po-sebnu zahvalu izrekao je vjernicima koji su se okupili na misnom slavlju u velikom broju, kao i onima koji su redovito sudjelovali u devetnici, svim dobročiniteljima župe i svetišta.

Sinj: ScenSki prikaz ‘majčina Vjera’

U nedjelju 10. veljače 2013., u mnogim cr-kvama diljem Lijepe naše obilježen je spomen-dan dragog blaženika Alojzija Stepinca. U sve-tištu Gospe Sinjske već više godina zaredom Dječji zbor sa svojim voditeljima fra Jurom Žu-pićem i s. Jelenom Mijić prirede prigodni pro-gram s tematikom iz života blaženog Alojzija. Godina je vjere u što se dobro uklapa scenski prikaz koji smo vidjeli pod nazivom „Majčina vjera“. To je pripovijest o događaju iz života bl. Alojzija Stepinca koju je napisala Ankica Svi-rač, prilog iz MAK-a od veljače 2010. godine. Veliko hvala Ankici što je imala viziju za nešto što se ima dogoditi u budućnosti, (a to je Godina vjere) i svojim prilogom obogatila. Dobre oba-vijesti za ovo slavlje potaklo je djecu da svojim roditeljima dođu u Svetište Gospe Sinjske na

nedjeljnu sv. misu u 9 sati. Cijela misa protka-na je prigodnim pjesmama, a pečat slavlju dao je scenski prikaz ‘Majčina vjera’. Mladi glumci tako su se uživjeli u svoju ulogu da su nas preni-jeli u ono vrijeme kada se to događalo.

Ovo je bio trenutak za nas odrasle slušati kako nam djeca propovijedaju. Djevojka koja je imala ulogu kroničara povezala je crtice iz Aloj-zijeva života sa scenskim prikazom. Kao što to uvijek biva s nastupima župnog dječjeg zbora, svoje oduševljenje svi prisutni u crkvi popratili su velikim pljeskom.

Na kraju, predvoditelj sv. mise fra Kristijan Perković zahvalio je voditeljima i našem žu-pnom dječjem zboru na prekrasnoj izvedbi iz čega smo još više naučili tko je bio bl. Alojzije Stepinac.

StaBlina: zaVjetni put križa Na 1. korizmenu nedjelju (17. veljače) odr-

žan je XVI. zavjetni put križa od Stabline do Zavale. Naime, vjernici su zajedno sa svojim tadašnjim župnikom fra Franom Lacom učinili zavjet molitve križnog puta svake godine protiv svih ovisnosti koje čovjeka mogu zarobiti, kao i za sve ovisnike. Znali su doći na ovaj križni put i neokatekumenske zajednice kao i oni koji su u raznim komunama i liječe se od pakla droge ili razna društva koja se bore protiv pijanstva i drugih ovisnosti.

Ove godine zavjetni križni put predmolili su župnik fra Paviša i župljanka Lora Lovrić te Ina Žderiž a križ su nosili predstavnici FSR-a, Frama-e, raznih molitvenih skupina i župljani. I ministranti su nam bili pri ruci kao i krizmanici

za nošenje razglasa. Križ su nosili: fra Paviša, Mira Tomas, Danijela Jurišić, Marijana Popo-vac, Luca Krstičević, Leona Marković, Mara Duša , Pero Sušac, Miroslav B., Andrej Marko-vić, Anita Batinović, Dana Butigan, Iva Štrbić i Boženko Batinović.

Na Zavali kod crkve sv. Ivana Krstitelja zavr-šili smo naš hod od oko 7 kilometara gdje smo se klanjali Križu i častili ga svojim poljupcem. Udruga Prijatelj iz Metkovića ponudila je svo-je proizvode jer skrbe o djeci s invaliditetom. Na kraju je župnik zahvalio svima na pomoći i sudjelovanju. Među 350 vjernika bio je i naš gradonačelnik kao i dožupanica.

Fra Paviša



imotSki: proSlaVa oBljetnicâ SVećeničkog ređenja Na prvu korizmenu nedjelju 17. veljače

2013., na večernjoj misi u 18.00 sati, u crkvi sv. Franje u Imotskom svečano su proslavljene obljetnice svećeničkih ređenja fra Vjeke Vrči-ća, fra Zorana Kutleše, fra Stipe Bešlića i fra Ferde Bobana. Fra Vjeko je tim euharistijskim slavljem proslavio 75, a fra Zoran, fra Stipe i fra Ferdo 25 godina misništva.

Nakon ulazne procesije sve je nazočne sve-ćenike i vjernike pozdravio imotski gvardijan, dekan i župnik fra Kristian Stipanović. U svom je pozdravu naveo da je fra Vjeko zaređen za svećenika 12. ožujka 1938. u župi Gospe od Zdravlja u Splitu od biskupa Kvirina Klementa Bonefačića; fra Zoran i fra Stipe zaređeni su 14. veljače 1988. u Imotskom od biskupa Srećka Badurine; fra Ferdo, njihov dugogodišnji kolega sa studija u Makarskoj i Zagrebu, član Hercego-vačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, zaređen je 29. lipnja 1988. u Mostaru od bisku-pa Pavla Žanića.

Zatim je uslijedilo misno slavlje koje je pred-vodio fra Zoran Kutleša. U koncelebraciji je uz svečare i gvardijana bilo još 10 svećenika, a kao đakon je služio fra Ivan Vuletić. Prigodnu je propovijed održao dr. fra Željko Tolić, magistar postulanata i profesor na KBF-u u Splitu.

Na kraju slavlja o. gvardijan pročitao je če-stitku koju je slavljenicima uputio provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman. Nakon toga prisutnima se obratio fra Vjeko, istaknuvši kako se sjeća svoje mlade mise koju je slavio u istoj crkvi prije malo manje od 75 godina. Zahvalio je svima koji su došli na slavlje, a posebno je za sve primljene milosti i dug život zahvalio Bogu i Blaženoj Djevici Mariji, čijoj se zaštiti sada, kao i cijeli svoj život, preporučuje.

Potom je o. gvardijan slavljenicima uručio ruže u znak zahvalnosti svih vjernika za njihovo predano i nesebično svećeničko služenje Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu. Slavlje je završeno zahvalnom pjesmom Tebe, Boga hvalimo i sve-čanim blagoslovom koji su na sve prisutne za-zvali slavljenici.

Homilija dr. fra Željka Tolića

Poštovani oče gvardijane, draga braćo svećenici, dragi vjernici!Kad je 2009. godine Sveti Otac Benedikt

XVI. proglasio «Svećeničku godinu», pozvao je tada sve svećenike, službenike Isusa Krista, na iskrenu zahvalnost Bogu za dar svećeničkoga poziva; uz to je pozvao i na žarku molitvu da se svećenička srca što je moguće više suobliče Srcu Sina Božjega – izvoru sve ljubavi, sve do-brote i svakoga apostolskoga žara.

U svom pismu za tu prigodu: «Svećenici – ne-procjenjivi dar za Crkvu i čovječanstvo», Sveti je Otac istaknuo da mu je želja »potaknuti snaž-niju zauzetost za duhovnu obnovu svih svećeni-ka u cilju snažnijeg i prodornijeg svjedočenja Evanđelja u današnjem svijetu». Ističući kako „suvremeni čovjek radije sluša svjedoke, nego učitelje; i ako sluša učitelje, čini to jer su svje-doci“, Papa je kazao da Evanđelje treba biti po-lazna i završna točka, izvor i ušće svake duhov-nosti i obnove. Od Evanđelja sve polazi i njime se sve mjeri; u njemu je sve sadržano, na njemu sve počiva i u njemu se sve dovršava. I kao što su prije nas generacije svetih i uzornih svećeni-ka svojim životom i djelima ostavili neizbrisiv trag u svome vremenu, tako je i današnji nara-štaj svećenika pozvan pisati svoje „evanđelje“; pozvan je kao oganj svijetliti i Isusovo evanđe-lje svjedočiti u ovom našem burnom i svakim izazovom složenom vremenu. Jer ako svećenik nije oganj koji trajno gori i nikad ne izgori, tlo se ne može odmrznuti.

Stoga, bez duhovne obnove, bez evanđeo-skog žara i poleta, bez srca koje je na Isusovo srce trajno prislonjeno, kazao je Sveti Otac, ne-moguće je biti „živo evanđelje“; bez te obnove ostat ćemo samo na razini govornika koji pred sobom imaju slušatelje, ali ne nužno i vjernike. Papa ne želi da gubimo vrijeme pitajući se tko smo, jer nije stvar u tome da definiramo svoje svećeništvo – to je već definirao Bog i njegova Crkva – nego da ga živimo: vjerodostojno i ra-dosno, odlučno i ponosno, kako i dolikuje oni-ma koji su stavili svoje ruke na «plugove Gos-podnje».

Braćo i sestre u svetištu Gospodnjem! Veče-ras slavimo dvije obljetnice svećeničkog ređenja

ili misništva: jedna je osobita i rijetko doživlje-na, 75. obljetnica misništva našega nestora fra Vjeke Vrčića; druga je obljetnica trojice naše mlađe braće – fra Zorana Kutleše, fra Stipe Beš-lića i fra Ferde Bobana – koji su prije 25 godine, na radost Crkvi i svojoj Provinciji, imali hrabro-sti reći: „Adsum“ („Ovdje sam“).

Draga braćo svečari! Kad ste prije 75 i 25 go-dina iz ruku biskupa zareditelja primili sveće-ništvo, bili ste tada mladi i niste mogli sagledati što to sve znači, što će iza toga doći i kamo ćete poći. Poput Abrahama mogli ste tek vjerovati da je Bog s vama nešto naumio, da on s vama nešto hoće i namjerava, da vas zove Crkva i treba vaša Provincija. Niste vi bili proroci ni proročki sino-vi da ste mogli predvidjeti što vas čeka, što će doći i uslijediti; niste znali na kakve ćete sve za-preke i kušnje na vašem svećeničkom putu na-ići, a niste poznavali ni ljude kojima će vas vaš provincijal poslije ređenja poslati. A ipak ste se odvažili i, poput svetoga Pavla, postali izabrano Božje sredstvo pred narodima; pošli ste biti i do danas ostati glas što govori u Božje ime i ruka što piše po Božjem kazivanju.

I smatram da večeras – u ovoj prepunoj crkvi svetoga Franje, našega serafskog Oca i Uteme-ljitelja – možete reći i priznati da vas Bog tije-kom svih vaših 75 i 25 godina misništva nikada nije iznevjerio ni na cjedilu ostavio; da je uvijek bio s vaše lijeve i desne, ispred vas i iza vas; štoviše, da je uvijek bio s vama i u vama i vi u njemu. I da upravo zbog toga pune duše mo-žete reći: blagoslovljen Bog u vijeke! Bog naš navijeke i zasvagda! Tom vašem blagoslovu, a ujedno i zahvali, pridružujemo se i mi, vaša bra-ća u redovništvu i misništvu, a s nama i sav ovaj narod Božji. Pridružujemo se te u ime svih nas, koji smo večeras oko vas, želimo proslijediti s veličanjem Božje milosti koja je preko vas i va-šega svećeništva mnoge dotaknula, u mnogima se nastanila i na novi život preporodila. Zato, u ime svih nas želim vam reći:

▪ za vaše pokojne roditelje, vaše očeve i maj-ke, koji vam u mladosti svojoj život dadoše, koji vas Bogu prikazaše, u sjemenište ispratiše i do svećeništva dopratiše – blagoslovljen Bog u vi-jeke!

▪ za brojnu dječicu koju ste krstili, koju ste kr-štenjem iz vode i Duha Svetoga na nov i božanski život preporodili – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ za mnoštvo djece koju ste tijekom vašega

dušobrižništva upoznali, kao majka ih voljeli i kao otac odgajali; za ono veliko mnoštvo koje ste kao anđele u bijelim haljinama za prvu svetu pričest pripremili i za sakrament svete krizme poučili – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ za sve mlade živote koje ste po sakramentu ženidbe u bračni život sjedinili – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ za stotine propovijedi koje su vaše usne iz-govorile i brojne kateheze koje su vaše ruke za narod Božji napisale; za sve vaše pažljivo bi-rane i odmjerene riječi koje su poticale, dizale, hrabrile i poučavale, koje su mirile i gradile – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ za vaše svetim uljem pomazane ruke koje su se bezbroj puta u vis podigle da bi brojne blagoslovom Božjim obdarile, da bi ih u sakra-mentu ispovijedi od grijeha odriješile i s Bogom pomirile – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ 75 i 25 godina nije 75 i 25 dana. Na vama se je ostvarila ona želja koja se čuje na Mladim misama: svetih se misa nagovorili! I jeste, draga braćo svečari. Za sve svete mise koje ste slavi-li, za Tijelo Kristovo, Kruh Božji koji ste lomili i njime vjerničke duše hranili – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ biti svećenik ne znači staviti na sebe jednu odoru izvana, nego preuzeti stotine tuđih muka iznutra; za sve ranjene i slomljene, za sve bole-sne u duši i tijelu koji su kod vas po utjehu dola-zili, a od vas se duhovno jači i krepkiji, sretniji i mirniji svome domu i u život vraćali – blago-slovljen Bog u vijeke!

▪ za sve umiruće koje su vaše svećeničke ruke pomazale, za raj ih pripravile i na onaj svi-jet ispratile – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ za svu ljubav koju ste iskazivali i pažnju koju ste poklanjali; za vaše bogoljublje i čovje-koljublje, vaše rodoljublje i domoljublje kojega se niste stidjeli; za milijun, milijun vaših malih i vrijednih stvari koje su nama nepoznate, ali su u Božje dlanove upisane i u Božjem srcu pohra-njene – blagoslovljen Bog u vijeke!

▪ zaista – iz zahvalnosti prema Crkvi i lju-dima kojima ste tijekom vaših 75 i 25 godina misništva nesebično služili, kojima ste nešto bili i značili, koji su vas cijenili, poštivali i voljeli; iz zahvalnosti prema ljudima koji su preko vas kao svojih župnika i svećenika Božju milost tražili i nisu se zbog vas sablaznili; iz zahvalnosti prema Bogu i njegovoj neizrecivoj milosti, prema Gos-



pi i njezinoj trajnoj zaštiti – možete vi, draga braćo svečari, zajedno sa svima nama, zahvalno večeras reći: blagoslovljen Bog u vijeke!

Draga braćo svečari, dragi fra Vjeko, fra Zo-rane, fra Stipe i fra Ferdo! Dok vas večeras gle-dam i promatram – zašto se ustručavati reći da je to s jednim posebnim udivljenjem koje vi na-prosto pobuđujete – dozvolite mi na kraju izreći još i ovo:

Volim svećeništvo koje se više boji nepokret-nih da ne sagriješe nego pokretnih s grijehom;

Volim svećeništvo koje više govori o Bogu i njegovoj milosti nego o Sotoni i njegovoj luka-vosti; koje više govori o nebu nego o paklu, više o snazi Božje milosti nego o grijehu učinjenom iz slabosti; koje više govori ljubavi Očevoj nego o slovu zakona, više o Kristu nego o svijetu, više o solidarnosti s gladnima nego o suradnji s bogatima; koje više govori o dobru nego o zlu, više o dopuštenom nego o zabranjenom, više o danas nego o tjeskobnom sutra, više o onom što je ispred nas nego o onom što je iza nas.

Volim svećeništvo koje se trsi i umara da svima donese Boga; svećeništvo za koje nitko nije otpisan i u kojem nitko nije privilegiran; svećeništvo u čijem je stadu 99 ovaca, a ono se trudi i znoji da pronađe i spasi onu zadnju, zalu-talu, izgubljenu.

Volim svećeništvo koje nastoji biti uvjerlji-vije nego brojnije; otvorenije svjetlu uskrslog Gospodina nego snazi nekog zemaljskog moć-nika; koje je autentičnije nego čašćenije, svačije nego ničije.

Volim svećeništvo koje je više majka svako-me nego kraljica nikome; koje je više odvjetnik nego sudac, više učitelj nego policajac.

Volim svećeništvo koje u duhu Isusovu i u duhu njegove majke Marije radije veli: ustani i hodi, oprošteni su ti grijesi, neka mi bude po tvojoj riječi… nego kad kaže čekaj, pazi, odreci se i trapi se.

Volim svećeništvo koje zna biti blago prema svakoj slabosti i jako protiv svake licemjerno-sti; svećeništvo koje se trudi imati ljubav u srcu, a ne sigurnost u pretincu; svećeništvo u čijem srcu uvijek postoji ugrijano ognjište za zimne i osamljene, topao kruh za gladne, majčinska bri-ga za potrebite, utješna riječ za slomljene; sve-ćeništvo u kojem su uvijek otvorena vrata umor-nom putniku koji traži istinu koju još nije našao.

Eto, takvo svećeništvo volim i za takvo sve-ćeništvo molim. Dragi svečari, dragi fra Vjeko, Zorane, Stipe i Ferdo! Živeći s vama, poznajući vas i gledajući vas ja takvo svećeništvo zaista vidim. I rastem dok o takvom svećeništvu, dok o vama, dragi moji, govorim.

Presveta Djevice i Majko, naša Gospe od Anđela! Preporučujemo ti večeras ovu našu braću misnike, naše drage jubilarce. Ti si i do sada bila njihov stijeg i pobjeda. I Majka milosrđa što je čula svaki njihov vapaj. Molimo Te: i dalje ih podrži, čuvaj ih i brani; i dalje ih štiti i dalje ih prati! Gospe od Anđela, navijeke ostani njihova dobra mati!

U ime svećenika, redovničkih i dijecezan-skih, u ime časnih sestra, bogoslova i postula-nata, u ime svih ovih vjernika: dragi fra Vjeko, starino naš i gosparu, naša imotska memorijo: mnoga jutra još dočekali i još se mnogo svetih misa nagovorili! Dragi fra Zorane, fra Stipe i fra Ferdo, braćo i prijatelji dragi, srce šapće, a usne govore: na mnoga još ljeta sretni bili i živjeli; zlatni i dijamantni jubilej na životu dočekali i u zdravlju ih slavili! Amen.

čestitka provincijala

fra joška kodžomana Poštovanim svečarimafra Vjeki Vrčiću, fra Zoranu Kutleši, fra Stipi Bešliću, fra Ferdi Bobanu

Draga braćo slavljenici!Ljudski se život s pravom može usporediti s

najljepšim mozaikom, tim vrhunskim umjetnič-kim ostvarenjem, koje se rađa u duši umjetnika i koje tako često krasi – nama najsvetija mje-sta – crkve. Vjerujem da to nije bez razloga, jer malo nam što može tako vjerno izraziti duboko otajstvo i smisao naroda Božjeg na zemlji, kao što nam to dočarava mozaik, satkan od nepre-glednog mnoštva sitnih kamenčića, koji svi za-jedno tvore savršenu i jedinstvenu kompoziciju. Svaki čovjek, bez obzira tko je i što je, predstav-lja mali kamenčić u savršenom i nepreglednom mozaiku iza kojeg stoji Onaj, koji nadahnjuje u svijetu sve što je lijepo, plemenito, istinito… Svoj smisao i ostvarenje kao ljudi možemo pro-naći samo u zajedništvu s drugima.

Dragi fra Vjeko!Vi ste prelijepi i bogati mozaik svoga ljud-

skog, redovničkog i svećeničkog života stvarali gotovo punih sto godina. Onaj, kojemu ste, kao redovnik i svećenik, čitavi svoj život tako vjer-no služili, davao Vam je snagu da uvijek bude-te u službi vječnih evanđeoskih vrednota ali i nadahnuće da se izdignete iznad svega onoga što narušava čast i dostojanstvo čovjeka Božjeg na zemlji. Kao Provincijal, ja Vam u ime cijele naše redovničke zajednice od srca čestitam na divnom svjedočanstvu, ljudske i vjerničke hra-brosti i ustrajnosti, kao i na svemu što ste učinili a što je bilo dobro za tu istu Zajednicu, za naš hrvatski narod, za Crkvu Katoličku i sveopću satkanu od milijuna svojih članova, koji svi za-jedno razglašuju slavu svoga Stvoritelja i Otku-pitelja. Vaš primjer neka posluži svima ostali-ma, koji Vas danas okružuju, u radosti i veselju, da i oni ostanu vjerni svom pozivu i poslanju, na dobro njih samih, kao i svih do kojih ih dovede nedokučiva providnost Božja.

Dragi fra Zorane, fra Stipe, fra Ferdo!Iako ste u brojčanoj prednosti, sigurno mi ne

zamjerite što sam dao prednost našem fra Vjeki i njemu najprije čestitao ulazak u veliki životni jubilej. Upravo su njegove molitve, kao i moli-tve Vaših najmilijih, isprosile u Vama tri prekra-sna kamenčića, koja upotpunjuju nepregledni mozaik Božji, po kojemu se ispunja najvažnija svrha našeg ovozemaljskog hodočašća, a ta je da svojim životima, pojedinačnim i kolektiv-nim, razglasimo u svijetu poruku ljubavi Božje. Bog nas je stvorio iz ljubavi i želi da živimo u ljubavi i slozi, kako bismo se ujedinjeni, vrati-li izvoru iz kojeg smo potekli. Vaši dosadašnji životi bilu su na tragu tih namjera Božjih, neka Vas Njegova milost i snaga i ubuduće nadahnju-je i prati, kako biste i nadalje bili veselje kući u kojoj stanujete i radost braći s kojom drugujete!

Svima skupa sretno i blagoslovljeno!U Splitu, 16. veljače 2013.fra Joško Kodžoman, provincijal

imotSki: Fra Vjeko Vrčić ušao u 100. godinu Kada neka osoba doživi duboku starost,

onda je svaki dan koji u njezinu životu poseban i zaslužuje pažnju okoline. Vjerujem da mnogi koji poznaju fra Vjeku Vrčića, najstarijeg člana Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i najstarijeg svećenika u Splitsko-makarskoj nad-biskupiji, sa zanimanjem prate vijesti o njemu i njegovim proslavama. Nedavno je proslavio osobit jubilej – 75 godina svećeništva, a danas, 28. veljače, ušao je 100. godinu života. Taj smo nesvakidašnji događaj svečano proslavili u na-šem samostanu u Imotskom.

Na svečanom ručku sudjelovala su braća iz samostanskog okružja, a svečanosti je na pose-ban način doprinio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, koji je rado došao čestitati rođendan svom starom prijatelju fra Vjeki, koji ga poznaje od djetinjstva.

U svojoj čestitci o. nadbiskup istaknuo je fra Vjekin dugogodišnji rad u Nadbiskupiji, od Metkovića do Vrgorca, na čemu mu je u ime svih prijašnjih biskupa, kao i u svoje i u ime svih svećenika Nadbiskupije, od srca zahvalio. Naglasio je da se fra Vjeko istaknuo kao čovjek,

kao svećenik i kao redovnik. Mons. Barišić fra Vjeku vidi kao svećenika u habitu i fratra s ko-larom, jer je bio vrijedan član svoje Provincije i Nadbiskupije. Kao rođendanski poklon o. Nad-biskup dao je fra Vjeki krunicu koju je dobio od pape Benedikta XVI. za njegova posjeta našoj Domovini.

Nakon nadbiskupove čestitke gvardijan fra Kristian Stipanović pročitao je čestitku o. pro-vincijala fra Joška Kodžomana, koji zbog spri-ječenosti nije mogao sudjelovati na svečanosti jer se nalazi u Samoboru na susretu Generalnog ministra s braćom u početnoj formaciji. O. Pro-vincijal ovom prigodom napisao:

Poštovani fra Vjeko!Dana 28. veljače godine Gospodnje 2013.

slavite ulazak u veliki i nesvakidašnji životni ju-bilej, stotu godišnjicu svoga rođenja. Velik je to i izniman dar od strane svevišnjega Boga, koji Vas je podario dugim životom i solidnim zdrav-ljem. Usuđujem se reći, da je to bio prije svega mukotrpan ali i častan život u službi franjevač-kog Reda, Katoličke crkve, Boga i na poseban



način svoga hrvatskog naroda. Dao Bog da i ubuduće imamo tako vrijedne i požrtvovne sve-ćenike, koji će svoja ljudska umijeća i životne snage iskoristiti za iste dobrobiti!

Kako sam zbog susreta s Generalnim mini-strom u Taboru spriječen prisustvovati velikoj proslavi Vašeg jubileja, u ime cijele naše Pro-vincije, kao njezin poglavar, ovim Vam putem, zajedno s najbližim suradnicima, izražavam osjećaje najdublje zahvalnosti za sav Vaš ži-votni trud, želeći Vam i nadalje dobro zdravlje i puno životnog veselja i radosti u zajedništvu s o. Nadbiskupom, s braćom u Samostanu i imot-skom okružju! Živjeli i sretno!

O. gvardijan čestitao je fra Vjeki u ime svih fratara samostanskog okružja i zaželio da dogo-dine zajedno proslavimo fra Vjekino stoljeće.

Na kraju je slavljenik zahvalio svima koji su došli na slavlje njegova rođendana, osobito o. nadbiskupu Marinu, koji je uz svoje brojne oba-veze našao vremena doći na proslavu. Fra Vjeko je nadasve zahvalio Bogu koji ga je dubokom starošću nagradio za njegov predani svećenič-ki rad i dao mu tako mogućnost pokore za sve njegove ljudske slabosti. Zahvalio je svima koji su doprinijeli proslavi njegova 99. rođendana i preporučio se zagovoru Blažene Djevice Mari-je, Gospe od Anđela.

duhoVna oBnoVa u župi BanjeVci U sklopu duhovne obnove u župi Banjevci

na poziv župnika fra Žarka Maretića visovački novaci i domešar fra Stojan Damjanović pred-vodili su duhovno-meditativni program.

Petak, 1. ožujka: U 18.00 sati održan je Put križa koji su predvodili novaci fra Toni Šimuno-vić i fra Stipan Vugdelija, a zatim su novaci fra Željko Štrbac, fra Darijo Sinković i fra Marko Đerek održali nagovor kako su oni dobili poziv da krenu Kristovim putem slijedeći sv. Franju.

Subota, 2. ožujka: U 18.00 sati održano je jednosatno klanjanje pred Presvetim Sakramen-tom. Meditaciju su pripremili i predvodili viso-vački novaci uz pjevanje korizmenih pjesama.

Nedjelja, 3. ožujka: U 11.00 sati započela je sv. Misa koju je predvodio banjevački župnik

fra Žarko Maretić, a misno slavlje su animirali novaci. Umjesto propovijedi, fra Stojan Damja-nović je održao kratak govor o svom pozivu i 13-ogodišnjem misionarskom hodu kroz Afri-ku. Uz to, osvrnuo se na status današnjeg druš-tva i položaj obitelji u tom društvu.

Nakon sv. Mise, uslijedio je koncert duhovne glazbe koji je održao visovački kvintet: fra Mar-ko Đerek, fra Darijo Sinković, fra Toni Šimu-nović, fra Antonio Tokić i fra Stipan Vugdelija. Novaci su, pod ravnanjem novaka fra Stipana Vugdelije, pripremili 5 pjesama i recital.

Fra Žarko je zahvalio domeštru fra Stojanu i novacima što su uzveličali duhovnu obnovu svojim prisustvom. Potom je uslijedio ručak za bratskim stolom. (fra Stipan Vugdelija)

zagreB: predStaVljanje knjige “Stopama miSionara u aFrici”

U nedjelju, 24. veljače 2013. u samostanskoj dvorani župe Majke Božje Lurdske predstavlje-na je poslije večernje sv. mise knjiga fra Ante Vukušića, pod nazivom “Stopama misionara u Africi”. Kao dugogodišnji misionar i bivši žu-pnik zagrebačke župe okupljene je sudionike večeri fra Ante Vukušić upoznao sa zgodama i nezgodama misionarskog života.

Knjigu su predstavili dr. Željka Matešin, pro-fesorica na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu,

mons. Josip Kuhtić, rektor zagrebačke katedrale te sam autor.

Večer su obogatili još dvoje misionara gosti-ju: č.s. Mariangela Todorić te fra Bože Ćurčija. Župnik fra Nikica Ajdučić kao moderator večeri na kraju je sve nazočne pozvao da iskažu prizna-nje fra Antinu radu te kupnjom knjige pomognu misije i misionare u Africi. Poslije predstavlja-nja knjige druženje se nastavilo na zajedničkom domjenku.

imotSki: održan SamoStanSki kapitul U Franjevačkom samostanu sv. Franje u

Imotskom u srijedu 27. veljače održan je prvi samostanski kapitul u ovoj godini. U 10.00 sati u samostanskoj kapeli bila je molitva Srednjeg časa, a zatim razmatranje koje je održao fra Mladen Prolić, župnik Runovića.

U 11.00 sati u samostanskoj je dvorani održa-na sjednica. Na početku je zapisničar fra Zoran Kutleša pročitao zapisnik prošlog kapitula, koji je jednoglasno potvrđen. Zatim je gvardijan fra Kristian Stipanović dao svoj osvrt na razdoblje od prošlog do ovog kapitula, podsjetivši braću na najvažnije događaje u samostanu i okružju u tom periodu. Poslije toga je fra Zoran Kutleša, kao samostanski ekonom, podnio financijski iz-vještaj za prošlu godinu, iznijevši sve primitke i rashode samostanske blagajne u 2012. Nakon financijskog izvještaja o. gvardijan upoznao je braću s materijalnim radovima u samostanu te im predstavio idejni projekt uređenja samostan-ske dvorane.

Uslijedio je dogovor braće za uskrsnu ispo-vijed po župama samostanskog okružja, kao i za slavlja prve pričesti i krizme u uskrsnom vreme-nu. Na kraju sjednice o. gvardijan najavio je još neke važne događaje u predstojećem razdoblju.

Kapitul je završen bratskim druženjem za ručkom u samostanskom blagovalištu.

Prilog:Fra MladEN PrOlIĆ: Vjera u životu sv. Franje asiškoga

Uzor i primjeri vjereU Godini vjere, kroz koju hodimo, u svom

Apostolskom pismu Porta fidei papa nas je po-zvao da budemo svjedoci uskrslog Gospodina u današnjem svijetu. Stoga ćemo tijekom Godine vjere upirati svoj pogled u Isusa Krista Početni-ka i Dovršitelja vjere (Heb 12, 2) i obraćat se Bl. Djevici Mariji, koja je u trenutku naviještenja povjerovala anđelovoj riječi.

Kao primjere vjere papa je pred nas u prvom redu stavio apostole, koji su sve ostavili i pošli za njim, zatim mučenike koji su dali svoje živo-te za istinu Evanđelja, te tolike muževe i žene

koji su življenjem evanđeoskih savjeta posvetili svoj život Kristu, kao i mnoge kršćane koji su živjeli riječ Kristovu.

Franjo – primjer vjereJedan od takvih primjera nasljedovanja vjere,

koje je papa stavio pred nas u Godini vjere, jest svakako i Sv. naš otac Franjo.

Godina vjere daje nam mogućnost da razmi-slimo o vlastitoj vjeri, da je učvrstimo i da u njoj rastemo. Hoćemo li u tome uspjeti u ovoj Godini ovisi o svakome od nas. Što vjera daje čovjeko-vu življenju, kolika je njezina snaga i što čovjek vjerom prožet može ostvariti? Odgovor na ovo pitanje daju nam životi i primjeri svetih ljudi.

Vjera, kao božanska krepost, je nezasluženi dar Božji čovjeku. Ona je veoma važna i snažno zahvaća u naš svakodnevni život, čini ga iznu-tra osmišljenim i potiče nas na zauzeti kršćanski život. Vjera je u isto vrijeme i duboki odnos s Isusom Kristom. Gospodin mi dade vjeru (Opor 4), ustvrdio je u svojoj Oporuci Sv. otac Franjo. On je u vjeri prepoznao dar Božji, dragocjeno blago koje se može samo zahvalno primiti od Gospodina Boga i živjeti.

U središtu Franjina života jest iskustvo Boga i to u osobnom susretu s Isusom Kristom raspe-tim na križu. Franjo nije bio samo čovjek vjere, nego je vjera temelj na kojem se zasnivalo nje-govo obraćenje, hod za Kristom i njegovo po-svećenje te čitav njegov svetački život.

Isus Krist je u središtu Franjina života po vje-ri. Franji je najvažnije bilo kao će njegov život štoviše sličiti Kristu siromašnom i raspetom, kako mu biti najbliže, kako ga što vjernije na-sljedovati. Vrhunac njegove sličnosti i suobli-čenja s Kristom siromašnim i raspetim bile su stigme, rane koje je primio 17. rujna 1224. god. na La Verni.

Osobine Franjine vjere- Vjera Sv. oca Franje je osobna i nasljedova-

teljska. Njega zanima osoba Isusa Krista. Franju pokreće primjer Sina Božjega, konkretan Isusov život: njegove geste, njegovi koraci, njegov po-niznost, njegovo siromaštvo, njegova posluš-nost, njegovo poslanje učenika u svijet - dva



i dva. Čitav je Franjin život usmjeren slijediti Kristove stope (usp. 1 Pt 2, 21).

- Franjina vjera je djelotvorna, zauzeta, ras-položiva. Nastojao je svoj život uskladiti s vje-rom. Težio je živjeti vjeru koja se očitovala u djelima. On u vjeri prepoznaje božanske osobe i njihovo djelovanje koje ga potiče na zauzetost. To možemo čitati u njegovim spisima:

O, kako je slavno i sveto i veliko imati Oca na nebesima! O, kako je sveto, utješno, lijepo i divno imati takva Zaručnika! O, kako je sveto i drago, ugodno, milo, smirujuće, slatko i umi-ljato i iznad svega poželjno imati takva brata i sina, koji je život svoj položio za ovce (2 P 9, 54 – 55).

- Franjina je vjera divljenje, tišina, adoracija, radost, kliktanje… Odakle dolazi takva vjera? Dolazi prije svega od zahvalnosti Bogu Ocu za dar vjere, koja preplavljuje Franjinu dušu i srce, počevši od Franjine slike o Bogu Ocu koji je najviše Dobro i nositelj svakoga dobra (usp. OP 17, 1; 19, 1; NPr 27, 6).

- Franjina je vjera živa i dinamična. Njegov životopisac Toma Celano piše: Najradoznalije je istraživao i najpobožnije želio znati na koji način, kojim putem i kakvom željom bi mogao savršenije s Gospodinom Bogom biti povezan (1 Cel 91). Franjo sam piše bratu Leonu i isti-če mu: Kako god ti se čini da ćeš bolje ugoditi Gospodinu Bogu i slijediti njegove stope i nje-govo siromaštvo, to čini!

- Franjina je vjera radosna. Svoju vjeru živi radosno. On je veseli evangelizator – navjesti-telj Radosne vijesti. Vjerovati za njega znači do-življavati radost, zajedništvo i bratstvo sa dru-gim ljudima i sa svim stvorenjima koja naziva braćom i sestrama.

Na putu vjere po Franjinu primjeruSv. Franjo je rastao u vjeri. To vidimo iz nje-

gove molitve pred križem u crkvi Sv. Damjana: O uzvišeni i slavni Bože, rasvijetli moje srce! Daj mi pravu vjeru…

Vjera je nezasluženi dar Božji koji nam Bog daje, no ona uključuje i naš odgovor Bogu. Dar vjere mi slobodno prihvaćamo, ili s druge strane odbijamo. Sve drugo čovjek može činiti protiv svoje volje, ali vjerovati može samo dobrovoljno

(Toma Akvinski). Vjera traži od čovjeka njegov odaziv, raspoloženje, zauzetost i na koncu živ-ljenje – djelovanje. Bog od čovjeka očekuje nje-gov udio, njegovu otvorenost i suradnju.

Poput Sv. Franje koji je težio slijediti stope Kristove, i naš život nosi u sebi težnju susresti se s Isusom. Da bi se to događalo, moramo prije svega njegovati molitvu, osobnu i zajedničku, liturgijsku i privatnu. Naše svjedočenje Krista Gospodina po primjeru Sv. Franje, kojega smo odlučili slijediti treba biti prepoznatljivo i po molitvi, jer molitva je ona koja čovjeka preobli-kuje i mijenja u Božjega čovjeka, poput asiškog Siromaška.

Zatim smo pozvani susretati Krista u njegovo riječi. Jer, vjera se hrani riječju Božjom. U na-šem je svijetu previše riječi, a premalo šutnje da bi se riječ Božja mogla jasno čuti i odjeknuti u nama. Drugima možemo posredovati riječ Bož-ju tek onda kad je odjeknula u nama i kad smo je mi sami doživjeli.

Na koncu želim istaknuti i ovo što nam je papa u Pismu Porta fidei istaknuo da je Godina vjere prigoda da jače slavimo svoju vjeru u bo-goslužju Crkve, a na osobit način u sv. misi. U misi se, kaže papa vjera razglašava, slavi i jača. Ova Godina je prava prigoda svim vjernicima, pa tako i nama boguposvećenim osobama, da s većom vjerom i češće pristupamo sakramentu pomirenja, te da ne zaboravimo na našu kršćan-sku ljubav prema našim bližnjima, nego da je više osnažimo.

Franjo se suživljavao sa svim ljudima, osobi-to siromasima, gubavcima… Današnje vrijeme koje nam je dano očekuje i od nas da budemo poput Sv. Franje čovječni, ljudski, da budemo kadri prepoznati i cijeniti vrijednost svakoga čo-vjeka, osobito onih s ruba društva te tako prido-nesemo izgradnji kraljevstva Božjega na zemlji.

Žeđ za Bogom, vjerom i duhovnošću, koja je danas prisutna u našem vremenu i u društvu u kojem živimo, prilika je za navještaj Krista i njegova Evanđelja. „Krist je došao na svijet da ljudi imaju život, u izobilju da ga imaju.“ Ljude privlače primjeri, a svakako je jedan od svijetlih primjera u življenju vjere u Krista i Sv. Franjo čija smo mi prisutnost i slika u današnjem vre-menu.

BogoSloVi na groBu o. Fra ante antića Na treću korizmenu nedjelju, 3. ožujka 2013.,

na povratku sa susreta s Generalnim ministrom u Samoboru, bogoslovi s privremenim zavje-tima zajedno su sa svojim magistrom posjetili samostan Majke Božje Lurdske u Zagrebu gdje je u istoimenoj samostanskoj crkvi misno slav-lje u 10 sati predvodio magistar bogoslova fra Jure Hrgović. U koncelebraciji su bili župnik fra Nikica Ajdučić, fra Stjepan Čovo i fra Jure Šimunović. Fra Jure je u homiliji u kratkim cr-tama posvjedočio o svom putu do redovništva i svećeništva naglasivši da je Bog za svakog od nas pripremio projekt života u koji želi da stupi-mo slobodno i da nastojimo darove koje nam je Bog poklonio ucijepiti u svoj život i u svoje dje-lovanje. Poručio je mladima da se smisao života za kojim tragaju nalazi u vjeri i životu s Bogom koji je prisutan među nama.

Na kraju mise bogoslovi fra Petar Komljeno-vić i fra Ivan Đuzel svjedočili su o svom redov-

ničkom pozivu i pokazali kako Bog poziva ra-zličite ljude s različitih životnih putova u službu svećenstva i u zajedništvo redovničkog života.

Potom je riječi zahvale uputio župnik fra Ni-kica, posebno magisturu fra Juri i bogoslovima te je poručio vjernicima da mole za postojeća duhovna zvanja i za nova zvanja u Crkvi.

Ovaj bratski susret nastavio se na zajednič-kom ručku gdje je bio prisutan i mnp. o. provin-cijal fra Joško Kodžoman. Potom je gvardijan samostana Majke Božje Lurdske fra Mate Matić bogoslovima progovorio o povijesti samostana i crkve u kojoj je pokopan sluga Božji o. fra Ante Antić. Nakon molitve na grobu o. fra Ante An-tića bogoslovi su imali priliku posjetiti sobu u kojoj je boravio i preminuo o. Ante Antić. Ovaj kratki posjet zasigurno je bio plodonosan i kori-stan i protekao je u ozračju franjevačke radosti i zajedništva. (Fra Jerko)

zagreB: o. proVincijal predVodio SlaVlje uoči ‘antićeVa 2013.’

Uoči 48. obljetnice smrti sluge Božjega o. fra Ante Antića u nedjelju, 3. ožujka, euharistij-sko slavlje predslavio je provincijal fra Joško Kodžoman, a u koncelebraciji su bili vicepostu-lator fra Josip Šimić, gvardijan fra Mate Matić, fra Žarko Maretić i fra Mate Topić.

Na početku slavlja fra Mate Matić, gvardijan samostana Majke Božje Lurdske, pozdravio je o. Provincijala i izrazio želju da se za vrijeme njegove službe provincijala sluga Božji o. fra Ante Antić proglasi blaženim. O. Provincijal je, uvodeći u slavlje, pozvao sve vjernike da raz-mišljaju o krepostima i vrlinama Sluge Božjega kako bismo ga mogli nasljedovati i biti dionici istih milosti koje je Bog udijelio fra Anti Antiću.

„Pravilo koje Vas vodi i ravna jest sveta vje-ra. Nje se morate držati“ (AP III/17, 18) bila je misao za propovijed o. Provincijala koji je u svojoj propovijedi rekao kako smo ponosni što smo u svojim redovima imali subrata kakav je bio fra Ante Antić, tog tihog svjedoka vjere a ujedno velike karizmatske ličnosti, koja je obi-lježila svoje vrijeme, te svratila pozornost mno-gih na sebe, od uglednih sveučilišnih profesora

i liječnika, do običnih i priprostih ljudi. On nije bio poput mnogih suvremenih karizmatičnih ličnosti i estradnih svećenika, koji svoje kariz-matske sposobnosti i moći skupo prodaju na trž-nicama svetoga i manipuliraju duhovnošću. Na-protiv, svoja karizmatska umijeća, fra Ante je koristio u svrhu širenja zdrave pobožnosti, da-leko od svakog oblika histerične navezanosti na svoju osobu i stvaranja kulta ličnosti. Iskreno živeći svoje svećeništvo i franjevaštvo, fra Ante je utjelovio mnoge visoke ideale kršćanske vje-re, zbog čega je i danas živo prisutan u svijesti ljudi koji su ga imali privilegij osobno sresti i upoznati. On nas sve zajedno poziva da budemo čitavi Gospodinovi, da samo Njemu pripadamo i da samo Njemu poklonimo svoje povjerenje. Uistinu , ne vidim ni jednu duhovnu, pa ni poli-tičku snagu na širokom aeropagu svakodnevlja, koja bi nam bila u stanju ponuditi bolja rješe-nja za prevladavanje duhovne i moralne krize u koju je zapalo društvo.

O. Provincijal je pozvao prisutne vjernike da budu aktivni suradnici u procesu proglašenja dobrog oca Antića blaženim, odnosno, svetim,



na način da mu se ubuduće s više vjere i po-uzdanja utječu u svojim molitvama i životnim potrebama, te da pokažu hrabrost i otvorenost u svjedočenju milosti i darova koje će primit od Boga i po njegovu zagovoru.

Na završetku slavlja fra Josip Šimić, vicepo-stulator kauze sluge Božjega fra Ante Antića, zahvalio je o. Provincijalu i pozvao sve vjerni-ke na molitvu sluzi Božjem koju je predmolio fra Joško Kodžoman. Za vrijeme euharistijskog slavlja pjevanje je predvodio zbor Frame.

Euharistijsko slavlje prvog dana trodnevni-ce predvodio je vicepostulator fra Josip Šimić koji je govorio o fra Anti kao svjedoku vjere na temelju citata iz Antićevih pisama „Uvijek sve gledajte očima vjere.“ (AP II/24, 19.1)

Drugog dana euharistijsko slavlje predvodio je fra Stjepan Čovo na temu „Po vjeri Isus živi u nama“ koja se odnosi na citat: „Budimo uvijek u Njegovoj svetoj prisutnosti puni vjere.“ (AP II/30, 26)

zagreB: proSlaVa antićeVa 2013. U svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu,

u ponedjeljak 4. ožujka, svečano je proslavlje-na 48. obljetnica smrti sluge Božjega oca fra Ante Antića. Ovogodišnje Antićevo i trodnevna priprava bili su posvećeni promišljanju vjere i vjerskog života u ovoj Godini vjere. Geslo trod-nevnice i samog Antićeva bila je Antićeva pre-poruka: „Prosite Gospodina neka Vam umnoži vjeru“ (AP II/24, 19.2).

Trodnevnu pripravu, koja je vjernički bila jako dobro popraćena, otvorio je vicepolstulator dr. fra Josip Šimić, koji je govorio o ocu fra Anti Antiću kao svjedoku vjere.

Drugi dan trodnevnice euharistijsko slavlje predvodio je dr. fra Stjepan Čovo koji je u pro-povijedi tumačio Antićevu misao: Po vjeri Isus živi u nama, Na kraju propovijedi propovijednik je posluživši se Antićevim riječima pozvao vjer-nike: „Budimo uvijek u Njegovoj svetoj prisut-nosti puni vjere.“ (AP II/30, 26).

Treći dan trodnevnice euharistijsko slav-lje predvodio je mnp. o. provincijal fra Joško Kodžoman, koji je je nastojao protumačitu An-tićevu misao: Živeći u vjeri svjedočiti Božju ljubav. Svaki dan trodnevnice uz propovjednika su suslavili po dvojica braće, a s mnp. Provinci-jalom četvorica. Isti dan prije podne grob i sobu

Sluge Božjega pohodilo je 15 bogoslova Anti-ćeve Provincije, predvođenih svojim magistrom fra Jurom Hrgovićem i meštrom novaka fra Ju-rom Jurić-Šimunovićem.

Svečano euharistijsko slavlje, u kojem je sudjelovalo oko 450 vjernika, u ponedjeljak 4. ožujka, predvodio je križevački biskup/vladika mons. Nikola Kekić uz kojega je suslavilo još 14 redovničkih i biskupijskih svećenika. Mons. Kekić je pošao od činjenice da je Isus bio izvor i središte Antićeve vjere, pa je između ostalog Slugu Božjega opisao kao čovjeka, koji se je od svojeg dječaštva predao Bogu, da bi kasnije kao svećenik odgojitelj – magistar klerika odgojio naraštaje i naraštaje svećenika i redovnika. Kad je 46. došao u Zagreb ubrzo je postao poznat kao vrstan ispovjednik i duhovni savjetnik. Pot-pis Sluge Božjega Isus = fra Ante ili fra Ante = Isus biskup je usporedio sa riječima sv. Pavla: “Živim, ali ne više ja, nego Krist živi u meni“ (Gal 2, 20). Mons. Nikola Kekić je na završetku euharistisjkog slavlja na grobu sluge Božjega o. fra Ante Antića molio molitvu za proglašenjem blaženim Sluge Božjega.

Na kraju slavlja dr. fra Josip Šimić, vicepo-stulator, zahvalio je svima koji su doprinijeli u proslavi Antićeva 2013.

proSlaVljeno antićeVo u makarSkoj U povodu 48. obljetnice smrti sluge Božjega

oca fra Ante Antića, koji je 30 godina živio i dje-lovao u makarskom franjevačkom samostanu, održano je trodnevno duhovno slavlje, koje je završilo na Antićevo u ponedjeljak, večernjom

svečanom svetom misom koju je predvodio gvardijan fra Ante Čovo, a u koncelebraciji su bili članovi makarskog samostana i svećenici makarskog dekanata na čelu s dekanom don Pa-vom Banićem.

Trodnevnu duhovnu pripremu uz večernju sv. misu započeo je fra Vladimir Tadić, koji go-dinama djeluje na beatifikaciji oca Antića. Na-glašava kako ga braća, među kojom je živio, kao i Makarani, pamte po potpunom predanju Bogu, poniznosti, dobrim djelima i čudima.

Druge večeri gostovali su iz Splita fra Ante Udovičić, provincijski vikar i župnik Gospe od Zdravlja, koji je predvodio misu, a zbor mladih

i djece Gospe od Zdravlja pjevali i izveli kantatu Smrt sv. Franje Anđelka Klobučara. Fra Miljen-ko Odrljin uz crkveni zbor iz Baške Vode slavili misu naredne večeri.

Svaku večer je bila molitva za proglašenje oca fra Ante Antića blaženim i mogućnost za sa-krament pomirenja.

Ana Dragičević i Ivo Ravlić

Split-trStenik: proSlaVa antićeVa 2013. U ponedjeljak, 4. ožujka, u franjevačkom

samostanu na Trsteniku upriličen je ‘Dan slu-ge Božjeg o. fra Ante Antića’ čije ime samostan i nosi. O. fra Ante Antić preminuo je na glasu svetosti u samostanu Majke Božje Lurdske u Zagrebu prije 48 godina.

U samostanskoj crkvi Presvetog Otkupitelja misno slavlje s početkom u 19 sati predvodio je magistar bogoslova fra Jure Hrgović. U kon-celebraciji su bili gvardijan fra Petar Milanović – Trapo, fra Domagoj Runje – župnik Lećevi-ce i profesor na KBF-u u Splitu, fra Frano Delić – župnik župe sv. Trojstva u Splitu i don Božo Škember župnik fra Antine rodne župe na otoku Prviću. Đakonirao je bogoslov pastoralne godine fra Ivan Vuletić. Pjevanje na misi animirali su bogoslovi pod vodstvom fra Frane Bosnića. Na misi su bili prisutni i novaci s Visovca zajedno sa svojim domeštrom fra Stojanom Damjanovićem.

Fra Jure je u propovijedi pokušao ocrtati fra Antu kao svjedoka življene vjere. Na temelju njegovih spisa i drugih zapisanih svjedočan-stava, istaknuo je duboku vjeru koja je krasila ovog Božjeg ugodnika, kako u njegovom odgo-

jiteljskom, tako i u pastoralnom djelovanju. Kao odgojitelj mnogih generacija mladih franjevaca bio je primjer čovjeka vjere, uronjenog u Boga, dok je u sakramentu ispovijedi, po kojem je po-sebno poznat, na poseban način nastojao jačati vjeru mnogih koji su k njemu dolazili pronaći svoj unutarnji mir.

Na završetku sv. mise sve vjernike koji su svojom nazočnošću i molitvom uzveličali dan sluge Božjeg o. fra Ante Antića pozdravio je gvardijan fra Petar. Potom je u samostanskoj dvorani dr. fra Karla Balića upriličen prigodni kulturni program unutar kojeg je prikazan do-kumentarni film o fra Anti Antiću u produkciji HRT-a. Bogoslovi su izveli su tri skladbe: „Hva-ljen Isus“, „Križu sveti“ i „Ubi caritas“.

Na kraju je još jednom svima zahvalio svim sudionicima, gvardijan fra Petar, posebno čla-novima OFS-a i njihovom duhovnom asisten-tu fra Stipi Nimcu. Magistar fra Jure je izrazio zadovoljstvo odazivom vjernika na ovu večer u našem Klerikatu i poželio svima da poput oca Antića u svom življenju osjete Božju blizinu i njemu se trajno suobličuju.

imotSki: križni put za mlade Svake se godine u korizmi u svim dekanatima

Splitsko-makarske nadbiskupije održi križni put za mlade na razini određenog dekanata. U Imot-skom dekanatu običaj je da taj križni put bude na 4. korizmenu nedjelju. Povorka polazi iz crkve sv. Franje, a završava na imotskoj tvrđavi Topa-ni, kod spomenika poginulim braniteljima.

Ove je godine križni put za mlade održan 10. ožujka s početkom u 16.00 sati. U pobožnosti je sudjelovalo nekoliko stotina vjernika, ne samo

mladih, nego i djece i odraslih. Križni je put predvodio imotski dekan i gvardijan fra Kristian Stipanović. Razmatranja kod postaja napisala je Ivana Granić, a uvodnu i završnu molitvu Da-niela Todorić - obje su imotske framašice. Hod među postajama pjevanjem i molitvenim zazivi-ma animirao je fra Frano Laco, župnik Zmijava-ca. Na kraju križnog puta fra Kristian je križem blagoslovio mlade i obitelji Imotske krajine.



„aFrika u šuBićeVcu“ U nedjelju, 10 ožujka 2013. u samostanskoj

velikoj dvorano predstavljena je u 19 sati, posli-je večernje mise, knjiga fra Ante Vukušića „Sto-pama misionara u Africi“.

Na početku je pozdravio prisutne o. gvardi-jan fra Božo Morić, a kroz predstavljanje je vo-dio fra Nikola Ćurčija župnik Crnice. Knjigu su predstavili: prof. hrvatskoj jezika i književnosti Hamida Šarić i fra Žarko Maretić.

Prije samog predstavljanja knjige pušten je na video zid dokumentarni film o životu misio-nara splitske provincije Presvetog Otkupitelja u Africi, kao uvod i potvrda sadržaja koji nam knjiga donosi.

Voditelj je naglasio važnost napisane rije-či: Ono što je napisano, nadživjet će svjedoke , te istakao, kako je javno napisana i objavlje-na riječ podložna sudbini javnosti, posudbama pojedinaca i skupina, stručnjaka i nestručnajka dobronamjernih i zlonamjernih... To prati i ovaj

proizvod od slova, pretočen u rečenice, a rečeni-ce složene u knjigu nedavno izišlu u javnost od autora fra Ante Vukušića.

Predstavljači su svaki sa svog stajališta oci-jenili knjigu kao vrijedni doprinos misijskoj literaturu o radu i životu misionara naše Provin-cije u Africi. A autor je zaključio predstavljanje sa zahvalom svima onima koji su se uključili svojim doprinosom da bi se dogodila ova večer «Afrika» u Šubićevcu.

Cijela večer predstavljanja knjige je zami-šljena kao kulturno-humanitarna večer. Nakon predstavljanja se nastavilo u radosnom i vese-lom druženju uz kolače i napitke koje su pri-premile dobre domaćice iz župa i samostana. Sudionici večeri su mogli kupiti knjigu za us-pomenu, s prigodnim potpisom autora, po cijeni 50 kn. Sva dobit od prodaje knjiga je namijenje-na za studij afričkih studenata koji se spremaju za svećenike. (nc)

predStaVljanje dokumentarnog Filma „child 31“ U ponedjeljak 11. ožujka u 20 sati, u dvorani

nadbiskupijskog sjemeništa u Splitu, predstav-ljen je dokumentarni film „Child 31“ u kojem je prikazan rad karitativne udruge „Mary’s meals“ (Marijini obroci).

Predstavljanje je organizirala karitativna sek-cija franjevačkih bogoslova u suradnji s udru-gom „Benedikt“. Gosti na ovom predstavljanju bili su Milona von Habsburg – ambasadorica Marijinih obroka, Krešimir Planinić – suosnivač Marijinih obroka u Hrvatskoj, Vide Popović – predsjednik hrvatske udruge „Benedikt“, Emilio Šimić – voditelj odbora za duhovnost i humani-tarne aktivnosti hrvatske udruge Benedikt. Mo-derator susreta bio je bogoslov fra Ivan Đuzel.

„Marijini obroci“ prisutni su u 16 zemalja u kojima živi mnogo djece u teškom siromaštvu za koje se većinom nema tko brinuti. Dokumen-tarni film „Child 31“ u produkciji filmske kuće „Grassroots films“ na vjerodostojan način pri-kazuje krajnje siromaštvo i bijedu u kojoj žive djeca u raznim zemljama. Film svjedoči i o tome kako svatko od nas može pomoći onima koji su u potrebi, jer je specifično za ovu udrugu da je

čini uspješnom upravo velik broj „običnih“ ljudi dobre volje diljem svijeta.

Nakon prikazivanja dokumentarnog filma „Child 31“, o radu i djelovanju udruge Mari-jini obroci govorila je Milona von Habsburg. Moderator razgovora bio je bogoslov fra Petar Komljenović. Milona je posebno naglasila da je ova udruga Gospino djelo. Osvrnula se na svoj dugogodišnji rad u udruzi i boravak među si-romašnima. Opisala je nastanak i postupni rast udruge. Naglasila je važnost činjenice da ova udruga pomaže djecu bez obzira na vjersku, ra-snu i nacionalnu pripadnost. Iako je udruga u svojim korijenima katolička, u njoj rade ljudi ra-zličitih vjeroispovijesti koji teže za ostvarenjem zajedničkog cilja – da ne bude niti jedno gladno dijete na ovom svijetu. Milona je na kraju svima poručila da molitvom i dragovoljnim prilozima prate njihov rad. Zatim je Krešimir Planinić pro-govorio o radu podružnice Marijinih obroka u Hrvatskoj, koja hrani preko 8 000 djece diljem svijeta i taj broj se sve više povećava. Izrazio je i vjeru kako će se i na području Dalmacije pro-buditi interes za ovu predivnu i plemenitu ideju.

Za lijep ugođaj u dvorani pobrinuo se VIS „Božja ljubav“ i njihova voditeljica Lidija Pi-skač te im ovom prilikom zahvaljujmo. Zainte-resirani su imali priliku za pitanja, nakon kojih

se razvio ugodan razgovor. Po završetku susreta uručeni su prigodni pokloni, a svatko je imao prigodu na izlazu uzeti DVD prikazanog filma.

Božićni dani hrVatSkih katolika u ljuBljani i SloVenijiHrvatska katolička misija Ljubljana priredi-

la je od 4. nedjelje došašća do druge nedjelje po Novoj godini XXV. božićne dane hrvatskih katolika u Ljubljani i Sloveniji. Dvije su osnov-ne koordinate toga događaja. U otajstvu Boži-ća i božićne radosti nastoji se dati slavu Bogu na najljepši mogući način u bogatstvu hrvatske duhovne i kulturne baštine. Mlađem pokoljenju, pretežno rođenom u Sloveniji, želi se prenijeti sačuvani dio te baštine te s njom obogatiti Cr-kvu i sredinu doseljenja. Stalni svakogodišnji sadržaji Božićnih dana su božićna ispovijed, polnoćka, Iseljenički dan povezan s blagdanom Sv. obitelji, blagoslovom djece i blagoslovima obitelji. Ti se događaji zaključuju svečanim bogoslužjem na drugu nedjelju po Novoj go-dini koje redovito predvodi netko od hrvatskih ili slovenskih biskupa ili apostolski nuncij. Ove godine Božićni dani zaključeni su misnim slavljem koje je 13. siječnja u franjevačkoj crkvi Marijina navještenja u Ljubljani predvodio pred-sjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu vrhbosanski po-moćni biskup Pero Sudar. U koncelebraciji su bili izaslanik ljubljanskog nadbiskupa Antona Stresa generalni vikar Ljubljanske nadbiskupi-je prelat Anton Markelj, provincijal Slovenske franjevačke provincije svetoga Križa fra Stane Zore, izaslanik provincijala Franjevačke provin-cije Presvetoga Otkupitelja fra Joška Kodžoma-

na gvardijan samostana sv. Gabrijela u Münche-nu fra Ante Babić, voditelj HKM Ljubljana fra Marko Prpa te još desetak svećenika.

Biskup Sudar potaknuo je vjernike na ustraj-nost vjernosti Katoličkoj Crkvi i svome narodu. “Imate pravo pitati što domovinska Crkva, što slovenska Crkva, ovaj grad čini za ovu misiju. To je vaše legitimno pravo, ali vas podsjećam da će to pitanje pred Bogom biti tek onda ispravno nakon što odgovorite na pitanje “što ja činim za ovu Misiju”. Zato vas potičem nemojte se od-reći ni svoje domovine, ni svoje ljubavi prema ovoj zemlji koja vas je prihvatila i Crkve u njoj, ali ne zaboravite vaš doprinos neće biti dobar prema ovoj zemlji ako zaboravite onu iz koje ste došli”, rekao je biskup te se posebno obratio hrvatskim vjernicima iz BiH, pozvavši ih da se ne odreknu svojih pradjedovskih ognjišta.

Na kraju mise kao uspomenu na pohod HKM Ljubljani vjernici su biskupu darovali prvi pri-mjerak replike misnice načinjene od kraljevsko-ga plašta Stjepana Tomaševića, posljednjeg od sedam kraljeva Bosne. Uz mnoštvo vjernika na misnom slavlju bili su i hrvatski veleposlanik u Sloveniji Svjetlan Berković te ravnatelj Hrvat-ske matice iseljenika Marin Knezović.

Na misi je pjevao zbor mladih župe sv. Josipa iz Zagreba “Izvor” pod vodstvom Ivane Jelin-čić. Zbor je po završetku mise održao i koncert božićnih pjesama u vlastitoj obradi, kao i autor-skih pjesama. (IKA)

njemačka: održane regionalne SjednicePredavanje o budućnosti zajednica drugih

materinskih jezika na primjeru hrvatskih misija održao je mr. o. Tobias Keßler. Na regionalnim sjednicama u Njemačkoj okupilo se više od 120 hrvatskih pastoralnih te nekoliko hrvatskih soci-jalnih djelatnika.

Na regionalnim sjednicama u Njemačkoj na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u toj zem-

lji vlč. Ivicom Komadinom okupilo se više od 120 hrvatskih pastoralnih te nekoliko hrvatskih socijalnih djelatnika. Sjednice su održane u po-nedjeljak 28. siječnja za Bavarsku regiju u hotelu „Poinger Hof” u Poingu kod Münchena, u uto-rak 29. siječnja u prostoriama Hrvatske katoličke misije (HKM) Ludwigshafen za regije Baden-Württemberg I., Baden-Württemberg II., u srije-



du 30. siječnja u HKM Essen za regiju Sjeverna Rajna i Vestfalija, 31. siječnja u prostorijama Bo-goslovije u Hildesheimu za Sjevernu regiju te u ponedjeljak 4. veljače u HKM Mainz za Rajnsko-majnsku regiju.

Nakon prigodne meditacije i molitve na svim je sjednicama sve na početku sjednica pozdra-vio delegat vlč. Komadina.

Predavanje o budućnosti zajednica drugih materinskih jezika na primjeru hrvatskih misi-ja održao je njemački skalabrinac mr. o. Tobias Keßler.

U predavanju se predavač poglavito osvr-nuo na hrvatske katoličke misije i zajednice u Njemačkoj. Pritom je istaknuo kako je pitanje o strukturama zajednica već u više navrata obra-đeno, pozivajući se pritom posebno na pastoral-ni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Za-padne Europe o situaciji i perspektivi hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj, održanog 1999. u Vierzehnheiligenu. Stoga je o. Keßler svo-je izlaganje usmjerio na sadržaj migracijskog dušobrižništva stavljajući u središte konkretne potrebe pojedinca koje valja ponovno odrediti i definirati. Prema njegovom mišljenju, promjene struktura se moraju podrediti konkretnom sadr-žaju dušobrižničkog rada. Rekao je kako u tom kontekstu valja istaknuti osobitost doseljavanja Hrvata u Njemačku, koja stavlja dušobrižništvo pred određene izazove. Naime, u prvoj fazi do-seljavanja, koje je uslijedilo već nakon Prvoga svjetskog rata radilo se poglavito o političkim progonjenim osobama, a u kasnijem vremenu dolazili su takozvani „Gastarbeiteri“, manje-više iz ekonomskih razloga kao radna snaga za obnovu Njemačke države nakon rata. Potom je slijedio i val izbjeglica tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Za očekivati je da će usli-jediti novi val useljavanja u Njemačku kada Hr-vatska postane članicom Europske unije. Stoga je rad hrvatskih misija u svojim počecima bio usredotočen na dušobrižništvo i socijalnu skrb, poglavito muških doseljenika, kasnije I na du-šobrižničku skrb izbjeglica, a potom na pastoral obitelji. O. Tobias je u nastavku istaknuo kako pastoralna djelatnost u hrvatskim misijama da-nas obuhvaća široki spektar religioznog života te kako je povezanost vjernika s tradicijskim i kato-

ličkim običajima u domovini vrlo izražena. Za-jednice nude određenu vrstu pobožnosti, vjero-nauk, hodočašća, obiteljske seminare, duhovne obnove. Istaknuo kako Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu daje potporu svećenicima i pa-storalnim djelatnicima organizirajući seminare stručnog usavršavanja, te susrete mladih. Glasilo „Živa zajednica“, koje redovito donosi priloge i na njemačkom jeziku, također je već trideset i pet godina važna poveznica hrvatskih misija i zajednica.

O. Keßler je u nastavku dodao kako njemač-ki katolici hrvatske zajednice često doživljava-ju kao zatvorenije i nedostupnije u odnosu na druge. Naime, oni koji nisu u potpunosti upu-ćeni teško mogu razumjeti činjenicu takozvane nacionalne zatvorenosti, a koja je pred pozadi-nom povijesti hrvatskog naroda razumljiva jer je identitet hrvatskog naroda dugo godina bio ugrožen te se je hrvatski narod morao izboriti za svoje priznanje. Valja također istaknuti kako je kroz potiskivanje od strane komunističkog re-žima došlo do postupnog iseljavanja naroda te kako iz povijesti hrvatskog naroda proizlazi da vjera i nacionalnost čine nerazdvojnu cjelinu. To objašnjava činjenica da su hrvatski dušobriž-nici dugo vremena svoju prvotnu zadaću vidjeli, a djelomice je još i danas vide, u očuvanju vjer-ske i kulturne baštine, u sprječavanju asimilacij-skih tendencija te u poticanju sunarodnjaka na povratak u domovinu.

Naime, tijekom vremena došlo je ipak do naginjanja prema asimilaciji i pomanjkanju že-lje za povratkom, što je o. Tobias Keßler opšir-no objasnio pod vidom prirodnog sociološkog principa. Također je istaknuo ako se migracija promatra s teološke perspektive, njezino će se značenje bitno promijeniti: migracija u tom kon-tekstu nije nešto negativno, što sustavno treba suzbijati, već je migracijska priča individualna te nosi u sebi individualni Božji zov na aktivno izgrađivanje novog svijeta sa sviješću da svatko ima nešto dati i primiti. To znači da migranti-ma treba vratiti njihovo prvotno dostojanstvo darovano kod krštenja, kako bi sebe otkrili kao osobe evangelizacije, a dušobrižnici bi im pri-tom trebali pomoći spoznati taj posebni Božji zov. O. Keßler je istaknuo kako poglavito mlađe

generacije stoje pred osobnim sukobom izme-đu očekivanja od strane dušobrižnika i roditelja oko njegovanja nacionalnog i vjerskog identite-ta i pritiska za društvenom integracijom u sre-dinu u kojoj žive. Taj sukob iziskuje nova pro-mišljanja o primjerenoj pastoralnoj djelatnosti, koja bi se u idealnom slučaju trebala odvijati na individualnoj razini te biti usmjerena na uskla-đivanje starih i novih vrijednosti. Takva pasto-ralna djelatnost ne bi samo poticala povratak u domovinu, nego bi dovela do očuvanja, odno-sno daljnjeg razvoja hrvatskoga kulturnog blaga i to u jednom novom kontekstu. Jednostrano in-sistiranje na isključivo hrvatskim vrijednostima ili pak na povratku, što se svjesno ili nesvjesno čini, kako bi se mlade sačuvalo od gubitka vjere u sekulariziranoj sredini, vodi mlade do suprot-nog, tj. negiranja tih vrijednosti, pa čak i vjere i Crkve. Stoga napetost oko gubitka vjere čiji se uzrok gleda u migraciji te perspektiva za novu evangelizaciju koja nastaje upravo zbog same migracije, jasno ukazuje na potrebu posebnog načina dušobrižništva migranata. Svaka surad-

nja zajednica drugih materinskih jezika i mje-snih katolika trebala bi biti nošena zajedničkim naviještanjem vjere u svijetu danas. Imajući to u vidu, potrebno je također ponovno razmotri-ti pitanje, ima li smisla ili je možda besmislena integracija zajednica drugih materinskih jezika u velike teritorijalne župe. Prvi korak bi trebao biti da pastoralna djelatnost u zajednicama dru-gih materinskih jezika dozrije u jedno posebno dušobrižništvo za migrante, koje će pojedincu pomoći, neovisno o svim poteškoćama, u njego-voj migracijskoj priči spoznati Božji zov i koje će otkriti i vrednovati migrante kao privilegira-ne osobe nove evangelizacije upravo zbog nji-hove migracije. Na taj način će rad migracijskog dušobrižništava zasjati u novom svijetlu, zaklju-čio je o. Tobias Keßler pozivajući se pritom na Apostolsku pobudnicu “Verbum Domini” pape Benedikta XVI., u kojoj papa ističe posebnu važnost migranata, pastoralnih djelatnika, sve-ćenika, redovnika i laika na odgovornom putu nove evangelizacije. Nakon predavanja uslijedi-la je plodna diskusija. (Adolf Polegubić)

münchen: proSlaVa StepinčeVa i 65. oBljetnice miSijeU crkvi Sv. Mihaela u središtu Münchena

u nedjelju 10. veljače svečanim euharistijskim slavljem proslavljeni su blagdan zaštitnika Mi-sije bl. Alojzija Stepinca i 65. obljetnica posto-janja najveće hrvatske katoličke iseljeničke za-jednice u svijetu. Slavlju je prethodila duhovna obnova pod geslom “Moj život je u Božjim ru-kama” koju je od 6. do 8. veljače u kapeli Bl. Alojzija Stepinca predvodio dr. fra Ante Čovo, gvardijan makarskog samostana. Svečano euha-ristijsko slavlje predvodio je ordinarij nadbisku-pije München-Freising kardinal Reinhard Marx, uz koncelebraciju većeg broja hrvatskih sveće-nika, među kojima su bili fra Boris Čarić, vodi-telj HKM München, vlč. Ivica Komadina, dele-gat za inozemnu pastvu u Njemačkoj, fra Jozo Župić, fra Krešo Samardžić, fra Ante Marković, fra Filip Mimica, fra Vuk Buljan te đakoni Mate Kutleša i Ivica Visković.

Euharistijsko slavlje počelo je procesijom u kojoj su pored kardinala i svećenika sudjelova-li mladi hrvatski folkloraši iz folklorne skupine fra Andrija Kačić Miošić te brojni ministranti. U

procesiji su nošene i relikvije bl. Stepinca koje je godine 2007. HKM München darovao kardi-nal Josip Bozanić.

Nakon 15 godina od posljednjeg posjeta bi-skupa mjesne Crkve hrvatskim vjernicima u Münchenu, dolazak kardinala Marxa na obilje-žavanje proslave zaštitnika i obljetnice Misije okupio je više od 2000 vjernika.

Voditelj HKM-a fra Boris Čarić u pozdravu je posebno istaknuo zahvalnost nadbiskupiji München-Freising koja već 65 godina omoguća-va održavanje liturgijskih slavlja na hrvatskom jeziku za brojne hrvatske iseljenike. «Danas je za nas hrvatske vjernike iz ove Misije poseban dan, mi slavimo svog zaštitnika, kao i 65 godina postojanja dušobrižništva na hrvatskom jeziku na ovom prostoru, a ovaj dan još posebnijim čini i posjeta biskupa naše mjesne njemačke Cr-kve», istaknuo je fra Boris.

«Velika mi je radost biti danas s vama, da pokažemo da smo zajedno i da smo dio jedne Crkve, Crkve bez nacionalnih granica. Unatoč dugim iseljeničkim godinama očuvali ste svoj



jezik, svoje običaje i svoju vjeru. U blaženom mučeniku i kardinalu Alojziju Stepincu imate snažni primjer odanosti i ljubavi prema Isusu, neka vam on bude pokazatelj kako se živi život bez kompromisa, život istine i odanosti Isuso-vu nauku», poručio je kardinal Marx na početku misnog slavlja. U propovijedi istaknuo je kako je uloga vjernika širiti i živjeti ljubav i istinu. «To je zahtjevan put, put istine i ljubavi, a da je moguće povezati ljubav i istinu pokazao je vaš blaženik i mučenik Stepinac. On nije želio živjeti u laži kao što su komunisti tražili od nje-ga, on je ostao vjeran istini bez obzira na križ i patnju koja je proizišla iz odanosti istini. Budite sretni što ste se kao narod oslobodili komuniz-ma i laži, jer u komunizmu su ljudi bili osuđe-ni živjeti u laži koja je ubijala nadu i ljubav. U današnje vrijeme nije lako biti dosljedan istini i nesebičnoj ljubavi prema drugima, kada nam moderno društvo nameće druge vrijednosti i na-

čine ponašanja, ali to je jedini put kojim vjernik treba ići na koji je pozvan, to je put kojim je išao naš Gospodin. Putem ljubavi i istine možemo ići samo ako snagu tražimo u Svetom duhu», po-ručio je kardinal Marx. «Hvala vam na svemu što ste učinili za Katoličku Crkvu u proteklih 65 godina, hvala vam što ste zadržali svoje običaje i što ste ostali odani Crkvi. Uskoro ćete biti i dio mnogobrojne europske obitelji u EU, a to je ujedno i zajednička obaveza da sa zdravom katoličkom samouvjerenošću zastupate istinu i ljubav», istaknuo je kardinal Marx.

Euharistijsko slavlje pjevanjem na hrvat-skom i latinskom jeziku pod vodstvom s. Niko-line Bilić uveličali su članovi mješovitog zbora HKM-a sastavljenog od članova muške klape Croatia, članica ženske vokalne skupine Lira te članica zbora mladih Misije. Potpunom glazbe-nom ugođaju svoj doprinos dali su i mladi svi-rači HKM.

FrankFurt: proSlaVa StepinčeVaU hrvatskoj katoličkoj misiji Frankfurt, sve-

čanim misnim slavljem u katedrali sv. Bartolo-meja, u nedjelju 10. veljače u 12 sati obilježen je blagdan bl. Alojzija Stepinca. Svečano misno slavlje predvodio je fra Blaž Toplak, profesor na franjevačkoj Klasičnoj gimnaziji u Sinju. Uz fra Blaža koncelebrirali su fra Željko Ćurković vo-ditelj misije i fra Ivan Čikara, dušobrižnik.

Fra Blaž je u prigodnoj propovijedi kako lik i djelo Blaženog Alojzija Stepinca su zapravo i slika i metafora cijelog kršćanskog a pogotovo Hrvatskog naroda.

Ustrajnost u vjeri, pouzdanost u Boga, te vjernost usprkos svim nevoljama dovele su ga do mučenike krune. Komunističke vlasti do-vele su u sudnicu duhovnog vođu, a iz sudnice su izvele vođu cijelog Hrvatskog naroda, ali i primjera za cijeli svijet. I naša vjera često do-lazi u iskušenja, često nam se nudi neki lakši put odbacivanja vjere, odbacivanja zajedništva, promjena identiteta, ali po primjeru blaženog Alojzija i mi moramo sačuvati svoje korijenje i svoju tradiciju, a iznad svega svoju vjeru i pouz-danje u Boga. Jer ako ne gradimo svoju buduć-nost s Bogom, moramo se zapitati koji je temelj koji postavljamo za svoju djecu, i koji je primjer

koji ostavljamo djeci.Poslije svete mise članovi misijske zajedni-

ce izveli su recital: Četrnaest stoljeća vjernosti Bogu i Blaženoj Djevici Mariji. Recital je pri-premio fra Blaž Toplak.

Svečano misno slavlje kao i sam recital, pra-tio je svojim pjesmama i mješoviti misijski zbor „Mato Lešćan“. Za blagdan smo se priprema-li trodnevnicom, koju je također predvodio fra Blaž.

U petak, 8. veljače, fra Blaž je u prigodnoj propovijedi preko svete mise u 19. sati u crkvi sv. Ante istaknuo važnost ustrajnosti u vjernosti katoličkoj crkvi, kao i molitvi. Vjernost je više pjesnička vrlina, ona se često obećava, baš kao što je Krist obećao vjernost Bogu, ali ustrajnost u toj vjernosti pokazao je u krvavom znoju, pat-nji i muci križnoga puta. Tako i mi kao Hrvati često puta suočeni upravo s križnim putovima našeg naroda, trebamo biti ustrajni u vjernosti Bogu i svojoj Domovini.

Poslije svete mise uslijedilo je predavanje upravo o tim križnim putovima, ali samo kroz 20 stoljeće. Od stradanja Hrvata kod Oddese, preko Dakse i Bleiburga do najnovijeg križnog

puta kroz Domovinski rat. U svemu tome ističe se vrijednost ustrajnosti u vjeri i molitvi i zago-voru blažene Djevice Marije

U subotu, 9. veljače, fra Blaž je u propovi-jedi istaknuo važnost odgajanja djece u molitvi i izbjegavanju psovki. Te ponovio riječi blaže-nog Alojzija Stepinca: Ako čovjek želi dobro sebi, obitelji i domovini onda će ostati vjeran Božjim načelima, a ukoliko želi propast sebi i svojima onda će psovati, proklinjati, i raditi nedjeljom. Fra Blaž je naglasio i kako mnogi kao i u vrijeme Blaženika, žele nas promijeniti kako bismo se ponašali po njihovom diktata-tu, žele da odbacimo tradicionalne vrijednosti,

pogotovo vjeru, kako bismo postali moderni i napredni. Ako se i trebamo mijenjati, ističe fra Blaž, onda je to obraćenje vjere, promjena od psovača u molitelja. Najveći zalog dobre bu-dućnosti jest molitva krunice i utjecanje zago-voru Blažene Djevice Marije. Blaženi Alojzije je uvijek isticao kako se ne boji za budućnost Hrvatskog naroda, ukoliko se bude molio Bla-ženoj Djevici Mariji.

U predavanju poslije svete mise, fra Blaž je iznio i životopis blaženog Alojzija Stepinca, s naglaskom na njegov govor na sudu: „Moja je savjest čista“. (fra3)

StepinčeVo u kölnuHrvatska katolička misija u Kölnu proslavila

je u nedjelju, 10. veljače blagdan svoga nebe-skog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca. Euharistij-sko slavlje predvodio je splitsko-makarski nad-biskup Marin Barišić.

Hrvatska katolička misija u Kölnu u Njemač-koj proslavila je u nedjelju, 10. veljače blagdan svoga nebeskog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca. Svečano euharistijsko slavlje u crkvi Male braće (Minoritenkirche) predvodio je splitsko-makar-ski nadbiskup Marin Barišić. Koncelebrirali su fra Josip Sušić, voditelj misije, i fra Ante Babić, gvardijan samostana Sv. Gabriela u Münchenu, a đakonirao je nadbiskupov tajnik don Franjo-Frankopan Velić koji inače potječe iz ove mi-sije. Među mnogobrojnim vjernicima koji su unatoč karnevalu na kölnskim ulicama napunili crkvu do posljednjega mjesta, bili su generalni konzul Republike Hrvatske u Düsseldorfu Vje-koslav Križanec te konzul Kristijan Tušek.

Na početku misnoga slavlja Nadbiskupa je u ime svih vjernika misije koja obuhvaća Köln, Bonn, Leverkusen, Bergheim i Bielstein pozdra-vio fra Josip Sušić podsjetivši da je Nadbiskup došao još na poziv pokojnoga voditelja misije fra Stipe Čirka koji je u listopadu prošle godine iznenada preminuo.

Mons. Barišić je u homilije ukazao na brojan bogatstva kojima obiluje domovina Hrvatska, a koja je UNESCO uvrstio na popis svjetske materijalne ili nematerijalne baštine. No povrh

toga postoji još dragocjenija duhovna baština u koju spada i bl. Alojzije Stepinac, napomenuo je Nadbiskup. „Blaženi kardinal Stepinac da-nas povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku, štoviše povezuje nebesku i zemaljsku Crkvu. U svoje vrijeme Alojzije Stepinac bio je ohra-brenje u vjeri tolikima, koji su u onome času tame, ohrabreni njegovim svjedočenjem vjere i ljubavi, prihvaćali i takozvanu civilnu-građan-sku smrt, gubeći društveni ugled i posao radi vjernosti Bogu. Ali i u našim današnjim prili-kama, osobito u Godini vjere, bl. Alojzije nam služi kao primjer ustrajne i nepokolebive vjere“, kazao je mons. Barišić. Nadalje je istaknuo bri-gu nadbiskupa Stepinca za Hrvate u inozemstvu kojima je upućivao poruke potpore i ohrabrenja. Njegova pastirska riječ iz Pisma hrvatskim rad-nicima na privremenom radu u Njemačkoj od 10. listopada 1940. godine još i danas je aktu-alna: „Naš najveći narodni ponos mora biti i u budućnosti kao što je bio i u prošlosti, a to je čista savjest i poštenje!“ Stoga je nadbiskup Ba-rišić u zaključku homilije nazočnim vjernicima uputio poticaj: „Duhovna baština koja je pod za-štitom Neba, a dar je svima nama, baština koju je svjedočio bl. Alojzije Stepinac postavši i sam najizvrsnijim svjedokom dara vjere, predana je Vama, dragi roditelji, oče i majko, da je otkriva-te, živite i predajete svojim sinovima, kćerima i unucima. Na to nas danas podsjeća i poziva blaženi Alojzije!“



kelkheim: proSlaVljeno StepinčeVo Vjernici hrvatske katoličke župe Main-Ta-

unus/Hochtaunus (HKŽ MTH) svečano su pro-slavili Stepinčevo u nedjelju 10. veljače. Euhari-stijsko slavlje u crkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu predvodio je hrvatski dominikanac o. Frano Pr-cela u zajedništvu sa župnikom fra Marinkom Vukmanom.

O. Prcela je u propovijedi istaknuo: „Slaviti bl. Alojzija Stepinca nije komemoriranje prošlo-sti, jer je blaženik spomenik budućnosti i upori-šte za sadašnjost. Stepinčevo, ne samo zbog tre-nutne društveno-političke situacije, nije izgleda izgubilo na aktualnosti“, kazao je o. Prcela, pod-sjetivši potom na životni put bl. Alojzija Stepin-ca. „Danas kad slavimo Stepinčevo, ne slavimo primarno njegovu mučeničku smrt, nego slavimo njegov život. Stoga nam je zazirati od praznog govora o bl. Alojziju, spominjati ga samo da bi ga se spominjalo. Jedno je sigurno, ne slavimo nikakve parole, snažne riječi, zasluge, titule. On je zbog svoje dosljednosti, zbog svoje vjere bio proganjan, osuđen i mučen. Kao primas Kato-ličke Crkve u Hrvata na optuženičkoj je klupi zapravo bio cijeli hrvatski narod. Današnji dan je trenutak sjećanja, a kad se vjernik sjeća onda zahvaljuje, dok zahvaljuje dobiva orijentaciju i smjerokaz. Bl. Stepinac bi danas zasigurno bio protiv toga da njega kao osobu stavljamo u prvi plan. Uputio bi nas na Radosnu vijest, na Evan-đelje. A što nam poručuje današnje Evanđelje? Umrijeti nam je vlastitim egoizmima da bi novi život imao budućnost. Čega smo mi spremni od-reći se? Čemu smo spremni umrijeti da bi novo, da bi novi život i novo zajedništvo bilo moguće? Nema zajedništva, nema jedinstva bez žrtve – to

je bl. Alojzije propovijedao, te nadasve živio“, istaknuo je u propovijedi o. Frano Prcela.

Na kraju mise o svojoj vjeri svjedočio je po-znati hrvatski komičar, scenarist i glumac Želj-ko Pervan. Misno slavlje svojim je pjevanjem uveličao župni zbor pod vodstvom s. Magdalene Višić i orguljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka.

U subotu 9. veljače, na uočnicu Stepinčeva, u župnoj dvorani Bürgerhaus u Bad Homburgu HKŽ MTH organizirala je pokladno slavlje. Na početku je za djecu priređen prigodni program u obliku raznih igara. Birane su i najzanimljivi-je maske. Prvo mjesto osvojila je Paula Gudelj, drugo Luka Bašić, dok je treće mjesto osvojila Danica Opačak. Potpom je prigodnu riječ oku-pljenima uputio fra Marinko podsjetivši kako je Bad Homburg, u kojem se održavalo pokladno slavlje, grad prijatelja s Dubrovnikom. „Lijepo je da smo se opet okupili da zajedno zapjeva-mo, zaplešemo i da se nasmijemo“, kazao je fra Marinko zahvalivši svima koji su se potrudili oko organizacije i ostvarenja pokladnog slavlja. Prigodnu riječ uputio je i konzul Generalnog konzulata R. Bosne i Hercegovine Dragan Ba-garić svima uputivši pozdrave u svoje ime i u ime generalnog konzula Nikice Džambe, te je svima zaželio lijepu i ugodnu večer. Okupljene je posebno oduševio nastup poznatog hrvatskog komičara, scenarista i glumca Željka Pervana. Organizirana je i bogata tombola, a prihod od proslave u iznosu od više od 3500 eura bit će upućen teško stradaloj župi u Domovinskom ratu Gornja Dubica u Bosanskoj posavini. U za-bavnom dijelu nastupio je „Slash-Band“.

Adolf Polegubić

WürzBurg: duhoVne VježBe za SVećenike i đakone Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đa-

kone iz Zapadne Europe o temi „Srcem vjero-vati i ustima ispovijedati“ (Rim 10,10) održane su od ponedjeljka 25. do četvrtka 28. veljače u Kući za duhovne vježbe „Himmelspforten“ Bi-skupije Würzburg u Würzburgu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na vježbama, koje je prevodio franje-vac Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i

Metoda sa sjedištem u Zagrebu dr. fra Darko Te-pert, okupilo se oko šezdeset svećenika i jedan stalni đakon.

Na početku je u ime organizatora sudionike iz Njemačke, Švicarske, Belgije, Velike Brita-nije i Švedske pozdravio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Po-sebno je pozdravio nove svećenike u hrvatskoj pastvi u Zapadnoj Europi – fra Tomu Anđića u

Bruxellesu, fra Ivana Čikaru iz Frankfurta, fra Filipa Mimicu iz Münchena, fra Antu Ivana Ro-zića iz Berlina, fra Josipa Sušića iz Kölna, fra Miju Šabića iz Stuttgarta i vlč. Roberta Ručića iz Mannheima.

Uputivši pozdrav okupljenima u svoje ime i u ime predsjednika Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu, sarajevskog pomoć-nog biskupa mons. Pere Sudara, ravnatelj za du-šobrižništvo Hrvata katolika u inozemstvu fra Josip Bebić je istaknuo kako su dani duhovnih vježbi Božji dani, dani s Neba. „Dao Bog da svi doživimo ovih dana ljepotu, milosrđe i radost u zajedničkom slušanju Božje riječi, zajedničkoj molitvi i zajedničkom klanjanu pred Presvetim.“

Na duhovnim su vježbama sudjelovali i de-legati za hrvatsku pastvu u Švicarskoj fra Mićo

Pinjuh, u Skandinavskim zemljama mons. Stje-pan Biletić i u Francuskoj, Luxemburgu, Belgiji i Velikoj Britaniji vlč. Stjepan Čukman. U srije-du 27. veljače sudionici su zajedno pratili prije-nos posljednje opće audijencije pape Benedikta XVI. s Trga sv. Petra u Rimu.

Tijekom duhovnih vježbi misna slavlja pred-vodio je voditelj o. Tepert. Prvoga dana u su-slavlju su bili fra Ante Ivan Rozić i fra Mijo Ša-bić, drugoga dana fra Filip Mimica i fra Josip Sušić, a trećega dana, u četvrtak 28. veljače, u suslavlju je bio ravnatelj o. Bebić uz asistenciju stalnog đakona Lovre Pavlića.

Sudionici su sudjelovali i u klanjanju pred Presvetim, a bila je i mogućnost za osobnu ispo-vijed i molitvu. Duhovne vježbe su završile za-hvalnom pjesmom „Te Deum“. (A. Polegubić)

kelkheim: paStoralni pohod limBurškog BiSkupa monS. dr. Franz–petera taBartz-Van elSta

Limburški biskup mons. dr. Franz–Peter Ta-bartz-van Elst pastoralno je pohodio HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus (HKŽ MTH) sa sjedištem u Kelkheimu u nedjelju 3. ožujka. U toj je prigodi svečano misno slavlje predvodio u crkvi Sv. Di-onizija u Kelkehimu u koncelebraciji s dekanom vlč. Klausom Waldeckom i domaćim župnikom fra Marinkom Vukmanom.

Prije misnog slavlja išlo se u ophodu od sa-kristije kroz dvorište u crkvu. „Dobrodošli“ – kazao je otac biskup na hrvatskom jeziku, vid-no oduševljen s velikim mnoštvom hrvatskih i njemačkih vjernika. Mons. Tabartz-van Elsta i okupljene vjernike pozdravio je fra Marinko istaknuvši: „Kao nasljednik apostola poslani ste nam u ime Kristovo, kako biste nam navjesti-li Radosnu vijest. Hvala Vam, oče biskupe, na tome. Mi smo kao hodajući narod osjetili Bož-ji poziv i ovdje smo daleko od naše domovine Hrvatske i Bosne i Hercegovine pronašli drugu domovinu. Ovdje imamo mogućnost kao kršća-ni drugog materinskog jezika slaviti euharistiju i moliti na svom hrvatskom jeziku kako bismo mogli živjeti svoju vjeru kroz vlastiti vjerski i kulturni identitet. Pritom izražavamo svoju za-hvalnost domaćoj Crkvi u Njemačkoj. Također nas „Godina vjere“ na poseban način poziva

na svjesnost novosti i ljepote kršćanske vjere u povezanosti sa svim vjernicima bez obzira na kulturnu i jezičnu razliku. Zahvalni smo i papi Benediktu XVI. posebno na pastoralnom poho-du našoj domovini Hrvatskoj, na njegovim po-ticajnim riječima, ohrabrenju i nadi. Radujemo se zajedno s njemačkim vjernicima da je ovaj veliki Papa iznikao upravo iz ove sredine“, ka-zao je fra Marinko zamolivši oca biskupa neka započne liturgijsko slavlje.

Mons. Tabartz-van Elst je na početku podsjetio na riječi pape Benedikta XVI. koje je izgovorio na Svjetskom danu mladih 2005. godine u Kölnu kako je Crkva mlada i živi. „To na poseban način osjećam danas ovdje u vašoj sredini, u ovoj hrvatskoj katoličkoj zajednici. Od srca vam zahvaljujem na velikom i jakom svjedočenju vjere. Zajednice drugih materinskih jezika su veliko blago ove mjesne limburške Crkve. Vi nam pokazujete kako se zajedno ostaje u vjeri, kako se vjera prenosi na buduće naraštaje. U Crkvi se unatoč kulturnim i jezičnim razlikama živi jedinstvo. Zadivljujuće je vidjeti i osjetiti s kojom vjernošću ste uz Papu i biskupe i na koji način njegujete vaše zajedništvo.“ Mons. Tabartz-van Elst je u propovijedi podsjetio na vrijeme kada je kao student boravio



na odmoru u Hrvatskoj nedaleko Zadra te kada je u toj prigodi posjetio Dubrovnik. „Taj grad nikada neću zaboraviti. Njegova ljepota i bogatstvo su me opčarali da to do danas nisam zaboravio.“ Otac biskup je povezao ljetpotu toga grada s ljepotom kršćanske vjere, posebno u korizmenom vremenu. “Vjera nije samo tradicija, već životnost. Živa vjera je nešto što vi u ovoj sredini posvjedočujete kao zajednica drugog materinskoj jezika na svom jeziku i u svojoj kulturi. Tako posvjedočujete da je vjera nešto lijepo. S tim svojim darom pridonosite i boljitku Crkve u Njemačkoj. S tim se ostvaruje Katolička Crkva, Crkva jedinstva u različitosti. Veliki broj mladih kršćana u vašoj zajednici je znak budućnosti.” U nastavku je istaknuo kako je na poziv kardinala Vinka Puljića posjetio partnersku Sarajevsku nadbiskupiju. Uz svu ljepotu toga grada, u Sarajevu je vidio i tragove rata, a kršćani su u tom gradu i u teškim trenucima rata živjeli i patili zajedno s drugim stanovnicima grada. Istaknuo je kako je tamo na poseban način duboko osjetio da se upravo kroz patnju autentično živi vjera.

U darovima, koje su prinijeli djeca i mladi, prinesene su dječje slikovnice, majica “Fra-me” s biskupovim imenom, svijeća sa znakom “Frame”, kruh, vino i umjetnička slika crkve sv.

Marka u Zagrebu, koja je darovana ocu biskupu.Na kraju misnog slavlja pozdravnu riječ

ocu biskupu u ime vjernika te župe uputila je predsjednica župnog vijeća Tanja Kadoić. Na kraju je mons. dr. Franz–Peter Tabartz-van Elst posebno zahvalio fra Marinku, s. Magdaleni i svima koji su pridonijeli tom svečanom misnom slavlju. „I nadalje imate moju veliku potporu u očuvanju svega što vas okuplja i drži zajedno u svojoj posebnosti. Tako obogaćujete Biskupiju Limburg.“

Misno slavlje svojim je skladnim pjevanjem uveličao župni mješoviti zbor odraslih i župni dječji zbor pod vodstvom s. Magdalene Višić i orguljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka. U mi-snom slavlju vidljivo su sudjelovale sve župne skupine. Svečano misno slavlje završilo je za-hvalnom pjesmom „Te Deum“.

Nakon misnog slavlja organiziran je susret s ocem biskupom u obližnjoj župnoj dvorani župe Sv. Dionizija, u kojoj su vjernici uz domjenak imali prigodu i osobno susreti oca biskupa i s njim razgovarati. Nakon svečanog ručka u dvo-rani hrvatske župe predstavnici župnog vijeća upoznali su oca biskupa prigodnom prezenta-cijom s djelovanjem i životom u toj hrvatskoj katoličkoj župi. (Adolf Polegubić)

kelkheim: korizmena duhoVna oBnoVa Korizmena duhovna obnova održana je u Hr-

vatskoj katoličkoj župi Main-Taunus/Hochta-unus od četvrtka 7. do nedjelje 10. ožujka. Ob-novu je vodio hrvatski isusovac iz Zagreba dr. o. Mijo Nikić, teolog i psiholog. Predavanje o temi „Odgoj u vjeri“ održao je o. Nikić u četvrtak 7. ožujka za roditelje ovogodišnjih prvopričesni-ka i drugih vjernika. Drugoga dana, u petak 8. ožujka o. Nikić je govorio o temi „Vjera i pra-znovjerje“. U subotu 9. ožujka o. Nikić je govo-rio o vjeri i strahu.

O. Nikić je u suslavlju sa župnikom fra Ma-rinkom Vukmanom predvodio misna slavlja u nedjelju 10. ožujka u crkvi Sv. Križa u Bad Homburgu, Sv. Dionizija u Kelkheimu i u cr-kvi Sv. Katarine u Bad Sodenu. O. Nikić je u propovijedi još jednom istaknuo važnost vjere u životu vjernika te pozitivne plodove vjere koji

se odražavaju na tjelesno i duševno zdravlje. Fra Marinko je zahvalio vjernicima koji su

i ovoga puta u velikom broju sudjelovali u du-hovnoj obnovi i misnim slavljima. Vjernici su imali prigodu klanjanja pred Presvetim, a bila je i prigoda za molitvu u raznim potrebama i osobnu molitvu. Veliki broj vjernika iskoristio je mogućnost i osobnog razgovora s o. Nikićem. Župa je o. Nikiću dala prilog od više od 1000 eura za stare, bolesne i napuštene osobe o koji-ma skrbi Zaklada biskup Josip Lang, kojoj je na čelu o. Nikić. Vjernici su ispunili više od dvade-set pristupnica preko kojih će godišnje redovito financijski pomagati tu Zakladu, a o. Nikić je vjernicima ponudio i svoje knjige čiji prihod od prodaje podupire također djelovanje te zaklade.

Adolf Polegubić

Sinj: karitatiVno djeloVanje Frame U subotu uoči svetkovine Božića, 22. prosin-

ca 2012., framaši i duhovni asistent fra Kristian Perković prodavali su kolače, a prikupljene pri-loge uručili Caritasu Gospe Sinjske.

U ostvarivanju ozračja božićnog darivanja i zajedništva na svoj način su župi doprinijeli i članovi Frame Sinj. U subotu uoči Božića, 22. prosinca, su prodavali kolače koje su sami izra-dili i pakirali. Zarađena sredstva su uručili Ca-

ritasu, kako bi i njegovim štićenicima donekle uljepšali Božić. Sinjani su podržali ovu akciju kupivši sve kolače koje su bili pripremljeni te tako i sami pokazali svoju humanitarnost. Uz prodaju kolača framaši su sudjelovali i u ukraša-vanju božićnih jelki u crkvi Gospe Sinjske. Fra-ma Sinj svima želi blagoslovljen i čestit Božić te uspješnu 2013. godinu.

Ana Librenjak (framašica)

miljeVci: primanje u Framu Nakon višemjesečne pripreme 26-orica mla-

dih miljevčana, po prvi put u ovoj župi, primlje-ni su u Franjevačku mladež.

Svečanost primanja održana je u sklopu trodnevnice zaštitniku župe Imenu Isusovu, 12. siječnja 2013. u crkvi Imena Isusova. Misu je predvodio duhovni asistent šibensko-zadarskog područnog bratstva fra Ivan Lukač, župni vikar u Kninu u koncelebraciji sa župnikom Milje-vaca fra Ivanom Maletićem, župnikom Lišana fra Damirom Ćirom Ćikarom, župnim vikarom Drniša fra Mariom Radmanom, župnim vika-rom Gospe van Grada – Šibenik fra Pericom Maslaćem i đakonom na Šubićevcu – Šibenik fra Šimunom Markulinom. U zajednicu Fra-njevačke mladeži mlade miljevčane primio je Marko Plavčić, predsjednik područnog bratstva. Na misi su sudjelovala mjesna bratstva Frame

iz Drniša, Lišana, Knina, Šibenika: Gospa van Grada, Šubićevac i Meterize. Sve nazočne po-zdravio je i fra Jure Hrgović, provincijski du-hovni asistent za Framu

Na licima mnogih roditelja, djedova i baka kao i svih župljana Miljevaca osjetila se radost i podrška zbog novih Framaša, ali i zbog veli-kog mnoštva mladosti koja je bila u našoj crkvi i koji su svojom pjesmom i razdraganošću slavili Boga. Posebne pohvale i zahvala drniškoj Frami na odličnom predvođenju pjevanja…

Slavlje se nastavilo i u Vjeronaučnoj dvorani uz domaće delicije ali najviše uz pjesmu i radost svih okupljenih.

Zasigurno da je ovo bio jedan od posebnih dana za župu i sve župljane iz Miljevaca – Bogu hvala!

knin: oBećanja u Frami i izBor noVog Vijeća

Na blagdan krštenja Gospodinova, 13. siječ-nja 2012., u župi sv. Ante u Kninu bila je poseb-na radost, jer je za vrijeme večernje svete mise koju je predvodio fra Jure Hrgović, te duhovni asistent Frame fra Ivan Lukač i duhovni asistent Frame Gračac fra Bože Mandarić, primljeno je u Franjevačku mladež 28 novih framaša, a 19 je dalo svoja obećanja.

Sudionici ovog događaja u župi bili su rodi-telji framaša, te veliki broj mladih. Nakon zavr-šetka svete mise izabrano je novo vodstvo mje-

snog bratstva Frame – Knin kako slijedi: • Ante Bračić – predsjednik• Leonardo Tomić – potpredsjednik• Valentina Kokorović - voditeljica formacije• Josip Bošnjak – tajnik• Marin Karačić – blagajnik• Antonija Perić – vijećnica• Anja Marijanović – vijećnica Čestitamo novoizabranom vijeću!

oFs I FrAMAiz života provincije


imotSki: Fra luka tomašeVić održao predaVanje Framašima

Imotski framaši nekoliko puta godišnje or-ganiziraju dolazak gosta predavača koji održi predavanje o nekoj aktualnoj temi. Prvi gost predavač u ovoj godini bio je prof. dr. fra Luka Tomašević, profesor moralne teologije na KBF-u u Splitu, koji je u petak 25. siječnja u 20:00 sati održao predavanje o eutanaziji i distanaziji. Na susretu je bilo i nekoliko članova mjesnog bratstva OFS-a.

Fra Luka je na jasan, zanimljiv i jednostavan način predstavio imotskim framašima navedenu temu. Na početku je naveo da se pojam eutana-zije tijekom stoljeća razvijao sve do današnjeg shvaćanja eutanazije kao ubojstva iz samilosti (mercy killing). Mnogi danas inzistiraju na pra-vu na smrt jer, kako kažu, nisu mogli birati svoj život, ali mogu birati svoju smrt. Fra Luka je istaknuo da je život dar koji Bog daje. Bog stva-ra život, a čovjek ga samo može prenositi. Pre-davač je uveo novi pojam u suvremeno razmi-šljanje o životu – eubiozija, tj. trud oko dobrog,

kvalitetnog života, što je čovjekov zadatak.S druge strane, postoji i distanazija kao tera-

peutsko uporno održavanje života medicinskim aparatima i lijekovima. Pri tome se može bole-snom čovjeku otežati umiranje, povećavajući mu agoniju prelaska s ovog svijeta.

Poteškoće u razmišljanju o moralnosti eu-tanazije i distanazije donosi činjenica da se ne može točno definirati trenutak smrti. Svakako, kršćanstvo smatra život Božjim darom, koji po smrti ulazi u novu kvalitetu postojanja – vječ-nost u Bogu, što nam je objavio Isus Krist svo-jom mukom, smrću i uskrsnućem.

Nakon predavanja gvardijan fra Kristian Sti-panović zahvalio je fra Luki što se rado odazvao na poziv da održi predavanje i što je svojim izlaganjem doprinio boljem razumijevanju kr-šćanskog poimanja života i smrti. Svi su pri-sutni predavaču zahvalili pljeskom, uz želju za ponovnim susretom.

međumjeSne škole animatora FranjeVačke mladeži Ove godine u našem Splitsko-dubrovačkom

područnom bratstvu Frame, po prvi puta, s odr-žavanjem su počele međumjesne škole anima-tora. To je novina, dosadašnje škole animatora održavane su ili na mjesnoj ili na područnoj razini. Riječ je o susretima na kojima se mladi framaši uvode u aktivnije sudjelovanje u svojim mjesnim bratstvima. Tu imaju priliku podrobni-je upoznati svoje buduće dužnosti koje će pre-uzeti na sebe kao animatori (lat. animare=„dati dušu; potaknuti, ohrabriti“) te naučiti kako ih obnašati što bolje. Održavanje škole animato-ra na međumjesnoj razini za rezultat ima to da više članova Frame ima priliku sudjelovati na tom susretu, čime se povećava broj animatora u mjesnim bratstvima te se na taj način brat-stvo obogaćuje novim mladim kreativcima koji su spremni dati se u svoj „posao“ potpuno. Na poticaj područnog vijeća, mjesna bratstva su se organizirala pa su održane četiri međumjesne škole animatora.

StablinaU subotu 19. siječnja 2013. u prostorijama

župe Plina-Stablina održana je međumjesna škola animatora bratstava južnog dijela našeg područja. Sudjelovali su Frama Vrgorac, Fra-ma Metković, Frama rožat – dubrovnik i Frama Plina – Stablina, bratstvo u osnutku. Susret je počeo molitvom Jutarnje i ubrzo se, nakon kratkog pozdravnog govora mjesnog žu-pnika fra Paviše Norca-Keve, prešlo na radni dio susreta. Održana su dva predavanja, a predavači su bili Pero Mihaljević, područni predsjednik, koji je održao prvo predavanje „Komunikacija“ i Iva Burazin, područna voditeljica formacije koja je, nakon pauze za ručak, imala predavanje na temu „Tijek susreta i uloga animatora“. Na-kon svakog predavanja uslijedili su, po običaju, radovi po grupama u kojima su mladi animato-ri kreativnim zadatcima imali priliku izmjenji-vati iskustva i dublje se uključiti u rasprave o prezentiranim temama te također samostalno

sudjelovati u izradi tjednog susreta. Susret je zaključen u popodnevnima satima slavljem sv. mise u župnoj crkvi koju je predvodio fra Paviša Norac-Kevo.

Otok DalmatinskiU subotu 2. veljače 2013. u pastoralnim pro-

storijama župe svetog Luke u Otoku Dalmatin-skom održana je međumjesna škola animatora bratstava Frame u Cetinskoj krajini. Sudjelovala su bratstva iz Sinja, Turjaka, Hrvaca i Otoka Dalmatinskog od kojih su neka tek u osnutku. Susret je započeo molitvom Jutarnje i ubrzo se, nakon kratkog pozdravnog govora mjesnog du-hovnog asistenta fra Daniela Stipanovića i žu-pnika fra Mira Ančića, prešlo na radni dio su-sreta. Održana su dva predavanja, a predavač je bio Pero Mihaljević, područni predsjednik, koji je održao predavanje „Komunikacija“, a nakon pauze za ručak, i predavanje na temu „Tijek susreta i uloga animatora“. Nakon svakog pre-davanja uslijedili su, po običaju, radovi po gru-pama u kojima su mladi animatori imali zadatak primijeniti u praksu ono što su naučili iz preda-vanja. Susret je završio u popodnevnima satima euharistijskim slavljem u župnoj crkvi zajedno sa župljanima koju je predvodio fra Daniel Sti-panović uz koncelebraciju župnika fra Mira.

SplitU subotu, 16. veljače u prostorijama Franje-

vačkog samostana Gospe od Zdravlja održana je međumjesna škola animatora bratstava Frame u Splitu. Sudjelovali su Frama Split – Gospa od Zdravlja i Frama Split – Sveta Obitelj. Susret je počeo molitvom Jutarnje i ubrzo se prešlo na radni dio susreta. Održana su dva predavanja, a predavači su bili Pero Mihaljević, područni predsjednik, koji je održao predavanje „Komu-nikacija“ i Iva Burazin, područna voditeljica formacije koja je, nakon pauze za ručak, imala predavanje na temu „Tijek susreta i uloga ani-matora“. Nakon svakog predavanja uslijedili su,

po običaju, radovi po grupama u kojima su mla-di animatori imali priliku izmijeniti iskustva i dublje se uključiti u realizaciju onoga što su čuli na predavanjima. Susret je zaključen u popod-nevnima satima slavljem sv. mise u samostan-skoj kapeli koju je predvodio fra Ante Udovičić.

RunovićiU subotu, 23. veljače u prostorijama Doma

kulture u Runovićima održana je još jedna me-đumjesna škola animatora, ovaj put za bratstva Frame u Imotskoj krajini. Sudjelovala su brat-stva iz Imotskog, Prološca, Podbablja, Vinja-na, Zmijavaca i domaćini runovićani. Susret je počeo molitvom Jutarnje i ubrzo se, nakon kratkog pozdravnog govora mjesne predsjedni-ce Ivane Babić, prešlo na radni dio susreta. Odr-žana su dva predavanja, a predavači su bili Pero Mihaljević, područni predsjednik, koji je održao predavanje „Komunikacija“ i Ivana Babić, po-dručna potpredsjednica koja je, nakon pauze za ručak, imala predavanje na temu „Tijek susreta i uloga animatora“. Nakon svakog predavanja uslijedili su, po običaju, radovi po grupama u kojima su mladi animatori kreativnim zadatci-ma imali priliku izmjenjivati iskustva i dublje se uključiti u rasprave o prezentiranim temama te također samostalno sudjelovati u izradi tjednog susreta. Susret je zaključen u popodnevnima sa-tima slavljem sv. mise u župnoj crkvi Gospe od Karmela u Runovićima koju je prevodio imotski gvardijan fra Kristian Stipanović, a bio je prisu-tan i župnik fra Mladen Prolić.

Svim župnicima i domaćinima zahvaljujemo na gostoprimstvu i otvorenosti koju su pokazali za nas framaše.

Čestitamo svim mjesnim bratstvima na or-ganizaciji, a novopečenim animatorima želimo puno uspjeha u primjeni naučenoga! Mir i do-bro!

Ivana Babić Pero Mihaljević

ofs i frama ofs i frama


turjaci: primanje mladih u Framu Na prvu korizmenu nedjelju 17. veljače 2013.

u župnoj crkvi Sv. Ante Padovanskog u Turjaci-ma, nakon višemjesečne pripreme, svečano je primljeno 12 mladića i djevojaka u Franjevačku mladež. Uz ove mlade imamo još desetak mla-dih koji su na pripremama te će na jesen biti pri-mljeni u FRAMU.

U pripremama je najviše pomogao župnik fra Mladen Marić koji je i zaslužan za osniva-nje FRAME u našoj župi. FRAMA je bratstvo mladih koji se osjećaju pozvani od strane Duha Svetoga živjeti kršćanski život u pravoj vjeri i evanđeoskom obraćenju po uzoru na sv. Franju Asiškog.

Misno slavlje predvodio je duhovni asistent fra Jure Hrgović u nazčnosti župnika fra Mlade-na Marića i fra Kristijana Perkovića.

Na samom početku misnog slavlja, predsjed-nik područnog bratstva Pero Mihaljević, pri-zvao je prisutnost Duha Svetoga da bude s nama

kako bismo mogli braći i sestrama pokazati živo svjedočenje, primjereno kršćansko i franjevač-ko življenje.

Naše mlade koji su primljeni u FRAMU pri-vukao je sv. Franjo Asiški, a naša je želja da hodimo stopama Isusa Krista po uzoru na sv. Franju. On je susreo Isusa i primio njegovu ljubav koju je velikodušno dijelio svima koje je susretao.

Podržimo naše mlade i uključimo ih u svoje molitve. Molimo za njih da ih Bog blagoslivlje i čuva na tom putu vjere, ljubavi i pomaganja pod geslom “BOG MOJ I SVE MOJE.”

Imena primljenih u FRAMU: Gabrijela Pa-vlinušić, Tea Pavlinušić, Ana Pavlinušić, Duje Maleš, Hrvoje Maleš, Ivan Glavak, Andrea Župa, Klaudija Pupić, Petar Perković, Domagoj Pupić, Mislav Perković-Paloš, Tomislav Perko-vić-Paloš.

Lucija Pavlinušić

prVa primanja Frame hrVace U nedjelju, 24. veljače 2013., u župi Hrvace

nakon četiri mjeseca pripreme dvadeset i dvoje mladih primljeno je u Framu. Mlade su u sami obred uveli Pero Mihaljević, područni predsjed-nik i fra Jure Hrgović, područni duhovni asi-stent, a u koncelebraciji je bio župnik fra Ne-ven Pavlinušić koji je najviše pridonio svojim trudom i ljubavlju prema mladima da se obnovi mjesno bratstvo Frame u župi Hrvace. Fra Ne-ven je, kao fratar, želio okupiti mlade da upo-znaju i slijede način života sv. Franje Asiškoga što su mladi vrlo rado prihvatili.

Framaši su dostojanstveno pristupili obredu i tako započeli svoj put priprave za obećanje. Među primljenicima su predstavnici svih ge-neracija srednje škole i nekoliko studenata što

daje posebno bogatstvo ovom mladom bratstvu. Vjernici su s oduševljenjem podržali mlade u njihovoj odluci, a posebno je dirnut bio fra Ne-ven koji je istaknuo da su ga primanja framaša podsjetila na njegove bogoslovske dane. Nakon svete mise, slavlje je nastavljeno prigodnim dru-ženjem u župskoj kući. Zahvalni smo Bogu što je naše područno bratstvo obdario još jednom zajednicom.

Mladima čestitamo na njihovoj odluci i ustrajnosti te im želimo sretan i blagoslovljen put priprave za obećanja, a sve pozivamo da ih stave u svoje molitve.

Jelena Bošnjak, Frama Hrvace i Pero Miha-ljević, područni predsjednik.

Sinj: primanja i oBećanja u Frami U nedjelju, 3. ožujka 2013., na večernjoj misi

u crkvi Gospe Sinjske u Sinju, sinjski Framaši su imali svoja primanja i obećanja. Svetu misu predvodio je područni duhovni asistent fra Jure Hrgović, dok su u koncelebraciji bili, gvardijan

sinjskog samostana, fra Petar Klapež, te naš du-hovni asistent, fra Kristian Perković.

Fra Jure Hrgović je posebno istaknuo u pro-povijedi važnost Frame u župi, kao i svježinu koju oni unose u svoju župnu zajednicu radošću

i nesebičnim djelima, čineći tako prepoznatlji-vim lik svetog Franje u svojoj sredini, i gdje god se nalaze, te nas potaknuo da uvijek nanovo tra-žimo načine za djelovanje mimo onoga što već imamo u svojoj sredini.

Za nas, posebno je je lijepo bilo naše pred-stavljanje župi kao mladi, koji sada animiraju večernju svetu misu svojim pjevanjem i čita-njem Božje Riječi na njoj, a što su vjernici odu-ševljeno prihvatili, te obred primanja i obećanja, na kojima smo obećali da ćemo kroz sljedeću godinu dana slijediti Krista i djelovati u svome bratstvu uzimajući kao primjer sv. Franju Asiš-kog.

Na kraju euharistijskoga slavlja, gvardijan, fra Petar je zahvalio i ohrabrio mlade framaše, na njihovoj hrabrosti i želji da svojim primjerom života u frami pokazuju svijetu drugačiji način

kojim mladi idu, koračajući zajedno sa svetim Franjom, te sestri Jeleni i fra Juri Župiću, koji su framašima pomogli u animiranju mise, kao i na-šem duhovnom asistentu koji nas je pripremao na našem framaškom putu.

Nakon svete mise, fotografirali smo se za uspomenu na ovaj predivni dan, a potom smo krenuli na zakusku zajedno s braćom koji su nas došli podržati, a to su bile Frama sv.Obitelji, Frama Gospa od Zdravlja, Frama Vrgorac, te Frama Otok. Slavlje su, naravno, pratili smijeh i pjesma. Na kraju, zahvalili smo Bogu za pro-tekli dan, te pošli kućama ispunjeni i sretni što ćemo biti „veseli navjestitelji Njegova Kraljev-stva.

Tea Mihaljević-Frama Sinj

Split: BratSki i paStoralni pohod u oFS-u Članovi nacionalnog vijeća Franjevačkog

svjetovnog reda učinili su bratski i pastoral-ni pohod u Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ u subo-tu 9. ožujka 2013. godine koji je održan u samo-stanu Gospe od Zdravlja u Splitu.

Početak susreta započeo je euharistijskim slavljem u 9.00 sati. Sve prisutne pozdravio je fra Jakov Begonja, gvardijan samostana Gospe od Zdravlja.

U 10.00 sati kratkom molitvom je započeo radni dio susreta pod predsjedanjem Stjepana Kelčića, nacionalnog predsjednika OFS-a, i fra Zvonimira Brusača, nacionalnog predsjedni-ka duhovnih asistenata OFS-a. Nakon molitve,

Mila Šuto, područna predsjednica pozdravila je nacionalne pohoditelje i članove splitsko-du-brovačkog područnog vijeća.

Nakon pozdrava i predstavljanja, razgovara-lo se na temu početne i trajne formacije, o od-nosu s drugim bratstvima i cijelom Franjevač-kom obitelji, o odnosu s Franjevačkom mladeži, o smjernicama Nacionalnog vijeća, prisutnosti u Crkvi. Nacionalni pohoditelji pregledali su i knjige područnog bratstva OFS-a.

Na kraju susreta nacionalni predsjednik Stje-pan Kalčić zahvalio je svim sudionicima i izra-zio radost i zadovoljstvo te izražavajući nadu za poboljšanjem u provođenju uputa i smjernica Nacionalnog vijeća.

Vrgorac: proljetna Skupština SplitSko-duBroVačkog područnog BratStVa Frame

Proljetna skupština Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva Franjevačke mladeži ove godine održana je 9. ožujka u Vrgorcu. Skup-štini je prisustvovalo dvadesetak predstavnika mjesnih bratstava s pravom glasa.

Skupština je započela molitvom Jutarnje i uvodnim govorom područnog predsjednika Pere Mihaljevića te obraćanjem područnih du-

hovnih asistenata fra Jure Hrgovića i fra Kri-stijana Kovačevića. Rad skupštine nastavio se predavanjem o Hodu Franjevačke mladeži po-dručne potpredsjednice Ivane Babić.

Nakon predavanja slijedila je rasprava o Hodu Frame 2013. Odlučeno je kako će se i ove godine ići u Italiju te će Hod završiti u Asizu, no ostavljena je mogućnost Područnom vijeću

ofs i frama ofs i frama


da promijeni ovu odluku te Hod 2013. u cije-losti organizira na području Hrvatske ako okol-nosti ne budu dopuštale drukčije. Govorilo se i o Nacionalnom kongresu Frame i OFS-a (25. svibnja, Trsat), na koji bi svako mjesno bratstvo trebalo poslati dvoje predstavnika, te Nacional-nom seminaru za voditelje formacije i odgovor-ne u mjesnim bratstvima 2013. koji će se održati u Splitu i zbog čega bi trebala biti prisutna sva mjesna bratstva našeg područja. Dogovoreno je

i da će se sljedeći područni susret održati u Si-nju, a odluka o njegovu datumu, kao i odluka o datumu i mjestu održavanja područne škole ani-matora, prepuštena je Područnom vijeću.

Skupština je završena radom po skupinama, u kojem su mjesna bratstva imala priliku razmi-jeniti svoja iskustva i naučiti nešto novo kako bi obogatila sebe i svoja bratstva, i sv. misom koju je predvodio fra Jure Hrgović.

StaBlina: duhoVna oBnoVa i primanje u Framu Duhovna obnova započela je u crkvi Gospe

Fatimske u petak, 8. ožujka, u 18.00 sati pobož-nošću križnog puta kojeg su predmolili župnik fra Pavao Norac Kevo i framaši.

Fra Jure Hrgović je nakon pobožnosti prevo-dio euharistijsko slavlje a framaši su predvodili pjevanje i čitali. Sve to je bilo veliko iznenađe-nje za župljanje kojih se oko stotinjak okupilo prve večeri. S fra Jurom je u bratski pohod do-šao i područni blagajnik Martin Vrljić. Nakon toga je uslijedilo zajedničko druženje u župnoj dvorani.

Drugog dana duhovnu obnovu smo opet za-počeli molitvom u crkvi, a zatim sa svim vjerni-cima uključili se u pobožnost križnog puta koja je bila od Stabline do Zavale. Nakon sudjelova-nja na večernjoj misi u 18.00 sati, Martin i Pero pripremali su mlade za primanje u Framu.

U nedjelju, 10. ožujka 2013., dočekan je sve-čani dan za nas mlade koji smo primljeni u Fra-njevačku mladež. U homiliji fra Jure je na jedno-stavan način pokušao objasniti što znači živjeti evanđelje po primjeru sv. Franje Asiškoga.

Mladi iz župe Stablina srcem i dušom su izrekli želju da budu primljeni u Framu želeći da ih prati Božji blagoslov i zagovor sv. Franje. Na slavlju primanja u Framu sudjelovali su Pero Mihaljević, područni predsjednik, i framaši iz mjesnih bratstava Metković, Sinj, Vrgorac i na-ravno naši župljani.

Nakon svečanog slavlja i primanja u Framu nastavljeno je zajedničko druženje kod obitelj-skog stola koji je pripremio Željko Žderić, otac framašice Željane, kao i drugi očevi i majke kroz ova tri dana. Njima zahvaljujemo i obeća-vamo da ćemo biti ponos župe Stablina.

Stablina: Tribina o zdravstvenom odgoju

U ponedjeljak, 4. veljače 2013. godine, župa Plina-Stablina organizirala je tribinu o zdrav-stvenom odgoju na kojoj je predavanje održao prof. dr. fra Luka Tomašević.

Berlin: relikvije blaženika Ivana Pavla II. u HKM

U nedjelju, 10. veljače 2013. svećenik Poljske katoličke misije predao je relikvije blaženi-ka Ivana Pavla II. Hrvatskoj katoličkoj misiji Berlin. Relikvije su bile izložene tjedan dana u HKM Berlin u crvki sv. Sebastiana.

Zlatna medalja za ulje Franjevačkog samo-stana u Zaostrogu

Na VII. manifestaciji ocjenivanja kvalitete i ka-kvoće maslinovog ulja održanoj 16. veljače 2013. g. u Pisku kod Omiša, ovogodišnje ulje Franje-vačkog samostana u Zaostrogu, prema ispitanim parametrima i provedenoj senzorskoj analizi, na-građeno je zlatnom medaljom u kategoriji ekstra djevičanskih ulja. Analitičko izvješće (An. br. 13-0209) načinio je Nastavni zavod za javno zdrav-stvo Splitsko-dalmatinske županije.

40-satno klanjanje za Domovinu

U hrvatskim katoličkim misijama diljem svije-ta održava se 40-satno klanjanje pred Presve-tim Oltarskim Sakramentom za našu domovinu Hrvatsku i hrvatski narod svakog dana tijekom korizme u jednom drugom gradu kao molitveni lanac. Inicijativu 40-satnog Klanjanja za Domo-vinu podržao je i Ured za Inozemnu pastvu ko-jemu je predsjednik fra Josip Bebić.

Split: Korizmice u crkvi Gospe od Zdravlja

U pripravi za kršćansku svetkovinu Uskrsnuća Gospodinova (31. ožujka 2013.), pod okriljem Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu, od Pe-pelnice (13. veljače) do Velike srijede (27. ožuj-ka) obavlja se pobožnost ‘Četrdeset korizmica Svetom Križu›. Na početku večernje mise u 19 sati, uz prigodnu pokorničku molitvu, na Sveti Križ postavljamo po jednu trnovu grančicu.

Imotski: Održan dekanatski sastanak

U srijedu 6. ožujka 2013. u prostorijama Franje-vačkog samostana sv. Franje u Imotskom održan je dekanatski sastanak za svećenike Imotskog dekanata. Sastanak je počeo u 10.00 sati u sa-mostanskoj kapeli razmatranjem koje je održao prof. dr. fra Luka Tomašević. na početku radnog dijela u 11 sati u samostanskoj dvorani dekan fra Kristian Stipanović izvijestio je prisutne sveće-nike o sastanku o. Nadbiskupa s dekanima, odr-žanom 30. siječnja, te je najavio neke događaje u dekanatu u korizmi. Zatim je fra Luka održao predavanje „Zdravstveni odgoj: osvrt na četvrti modul“, nakon čega je uslijedila rasprava. Sjed-nica je završena molitvom, a druženje se zatim nastavilo u samostanskom blagovalištu ručkom, kojim su fra Zoran Kutleša, župni vikar Imot-skog, i fra Zoran Jonjić, župnik Slivna, prosla-vili svoj imendan.

Stablina: Održan dekanatski sastanak

Fra Pavao Norac Kevo, župnik župa Baćina i Plina-Stablina, bio je domaćin Neretvanskoga dekanata. Susret je započeo molitvom u 9.30 u župnoj crkvi Gospe Fatimske u Stablini. Na početku susreta sve prisutne je pozdravio do-maćin župnik fra Pavao Norac Kevo. Molitvu i blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom predvodio je don Damir Bistrić. Nakon molitve u dvorani Posljednje večere fra Ante Čovo, ma-karski gvardijan, održao je svećenicima Nere-tvanskog dekanata predavanje o vjeri svećenika danas.

dr. fra Stanko Petrov ponovno u Zagrebu

Fra Stanko Petrov (1887. - 1963.), dugogodiš-nji profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnazi-ji u Sinju, duhovnik, definitor, provincijal, gene-ralni vizitator, znanstvenik, povjesnik,jezikoslovac, pisac, pjesnik, prevoditelj i ured-nik, često je boravio u Zagrebu i održavao do-bre veze s istaknutim kulturnim djelatnicima u hrvatskoj metropoli. Gotovo pola stoljeća poslije njegove svete smrti zavičajna kulturna ustanova „Neretvanska rizni-ca umjetnina i inih vrijednosti“ zajedno s „Hr-

raznoofs i frama


vatskom kulturnom zakladom“ i „Hrvatskim slovom“ organizirala je od 29. rujna do 1. listo-pada 2011. godine znanstveni skup o fra Stanku Petrovu. Predavanja su održana u Metkoviću, njegovu rodnom gradu, Opuzenu, Pločama i u Samostanu na Humcu kraj Ljubuškoga u Her-cegovini. Nakladnici su prikupili predavanja i objavili zbornik „FRA STANKO PETROV hr-vatski franjevac, jezikoslovac i književnik, Opu-zen-Zagreb 2012. str. 336.Organizatori i nakladnici simpozija Hrvatska kulturna zaklada i Hrvatsko slovo priredili su predstavljanje Zbornika u prostorijama Zaklade, 24. siječnja 2013. u 19 sati. Sve je nazočne po-zdravio Stjepan Šešelj, glavni urednik Zbornika, i naglasio da je to već sedmi objavljeni Zbornik u nizu „Neretvanski književni, znanstveni i kul-turni susreti“, a osmi je svezak u tisku. Fra Ga-brijel Jurišić je upozorio na iznimni svećenički i redovnički, čak svetački lik fra Stanka, koji je živio intenzivnim duhovnim životom i sve je radio „sub specie aeternitatis“, tj. iz duboke i čvrste vjere u Boga i čiste i djelotvorne ljuba-vi prema bratu čovjeku. Stoga je imao snage u raznovrsnim (ne)prilikama odgovoriti na pitanja određenoga trenutka. Na njemu se je ostvarila evanđeoska mudrost: „Ex abunadantia cordis os loquitur - Od obilja i bogatstva srca usta go-vore“ (Mt 12, 24). Dr. Stipe Botica s Filozof-skoga fakulteta u Zagrebu naglasio je zanimanje i doprinos fra Stanka u skupljanju i objavljiva-

nju narodnoga blaga, posebno pobožnih mlitvi-ca i narodnih poslovica te njegovo nastojanje da i drugi franjevci profesori rade na tom području, u čemu je imao dosta uspjeha. Dr. Domagoj Vi-dović s Instituta za hrvatski jezik upozorio je na neka važna pitanja koje je fra Stanko rješavao i posebno pitanje jednosložnoga izgovaranja i pi-sanja jata, što je ugrađeno u suvremeni standar-dni hrvatski jezik. Mate Klovčevć, kolumnist „Hrvatskoga slova“, naslovio je svoje izlaganje: „Vrijedan doprinos istraživanju hrvatske duhov-ne i kulturne baštine“, što je objavljeno u istom „HS“ (br. 982, str.14, 1. II. 2013.).U diskusiji je naglašeno da je fra Stanko bio do-bar i plodan pjesnik i izvrstan prevoditelj proze i poezije s više stranih jezika. Objavljena je u Zborniku bogata i detaljna autorska i predmetna bibliografija (uključujući i rukopise) fra Stanka, koji se je iz poštovanja prema fra Andriji Kačiću često potpisivao fra Stanko Milovanov, tj. sljed-benik i štovatelj Starca Milovana.Prikaz izdanja donio je pod naslovom „Zbornik o o. Petrovu“ i Glas koncila, 10. II. 2013. (br. 6, str. 23). Osim prezentacije i prigodnih napisa u tisku, fra Stanko se je ovim Zbornikom vratio u Zagreb kao i svima onima koje zanima njegov život i djelovanje.

Fra Gabrijel Jurišić

Split: „Vodič marijanSkom hrVatSkom“ Fra Petar Lubina uredio je prigodom 30. obljet-nica vođenja i uređivanja Gospina lista „Marija“ i 50. Godišnjici njegova izlaženja „Vodič ma-

rijanskom Hrvatskom“ koji je tiskan na 280 stranica. U Vodiču je fra Petar obradio 107 ma-rijanskih svetišta.

Fra ante Vukušić: „Stopama miSionara u aFrici“ Fra Ante Vukušić, misionar u Africi od 1980. do 1997. godine, objavio je knjigu „Stopama misionara u Africi“. U prvom dijelu knjige au-tor piše o misijama, životu i radu u Africi, a u drugom dijelu opisuje događaje i susrete četvo-rice fratara (fra Ante, fra Bože, fra Stojan i fra Ivan) koji su bili u posjetu braći i sestrama u

DR Kongo od 6. do 23. srpnja 2011. Knjigu je posvetio ‘svim ribarima ljudi, jučerašnjim, da-našnjim i sutrašnjim u Africi, s ljubavlju i za-hvalnošću’.Narudžba: Fra Ante Vukušić, Franjevački samo-stan (Šubićevac), Bana I. Mažuranića 3a, 22000 ŠIBENIK

Fra Bruno pezo: rodoSloVlja u prološcu Fra Bruno Pezo, profesor na Franjevačkoj gi-mnaziji u Sinju, napisao je svoju knjigu Rodo-slovlja u Prološcu. To je osmi naslov u Knjiž-nici lista Proložac i uz predgovor i uvodni zapis

o osnovnim obilježjima sela i popis prezimena, grafički su prikazana stabla 84 proloških rodo-slovlja, od prvih sačuvanih zapisa iz mletačkog katastra 1725. godine do današnjih dana.

ennio StipčeVić oBjaVio Stručnu recenziju o izdanju “tradicijSko crkVeno pučko pjeVanje…“

Ugledni hrvatski muzikolog Ennio Stipčević (HAZU - Zagreb) objavio je u zadnjem broju časopisa “Zadarska smotra” (godište LXI, br.

3-4) stručnu recenziju o izdanju “Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provin-ciji Presvetog Otkupitelja”.

Split: predStaVljena monograFija Sinj i njegoVa goSpa” U velikoj dvorani zgrade Hrvatske akademi-je znanosti i umjetnosti u Splitu u ponedjeljak 18. veljače predstavljana je monografija “Sinj i njegova Gospa” fra Mirka Marića, koju je izdao sinjski ogranak Matice hrvatske uz suizdavaštvo franjevačkog samostana Gospe Sinjske, Grada Sinja i VAD-a.Knjigu su predstavili akademik Davorin Rudolf, dr. mons. Drago Šimundža, dr. fra Luka Toma-šević, akademik Radoslav Tomić i autor. Mono-grafija se sastoji od 13 poglavlja podijeljenih u nekoliko cjelina, od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka, modernog i suvremenog doba. Donosi ono najznačajnije i najvažnije što se o Sinju i Cetinskom kraju može i treba reći, po-sebno mjesto u knjizi zauzimaju događaji iz 17. i 18. stoljeća. Na kraju su sažeci na pet jezika la-tinskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i

engleskom. Knjiga ima 324 stranice sa 346 fo-tografija.Monografija je svojevrsna priča koja sažeto i ne-pretenciozno iznosi najvažnije podatke o Cetini i Sinju, o franjevcima, Gospinom svetištu, olta-ru, umjetničkim predmetima, crkvenim vrijed-nostima, samostanskim muzejskim zbirkama, o Alci, samostanskoj gimnaziji, zbirkama i knjiž-nicama, o piscima i pjesnicima koji su pisali i pjevali o Gospi Sinjskoj. Knjiga spominje veli-ka slavlja i slavne posjetitelje, pjesnička nadah-nuća, portretira brojne istaknute sinove svetoga Franje koji su bili osobit oslonac svome puku. Ukupna se povijest Cetinske krajine doima kao neprekidno hodočašće koje predvode franjevci i kojemu je središnje mjesto Gospin lik sa zlat-nom krunom.

BiBliograFijarazno


nimac - perše: župa u poVijeSnim mijenama Prof. dr. Stipe Nimac, profesor pastoralne teolo-gije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sve-učilišta u Splitu u koautorstvu sa slovenskom pastoralnom teologinjom dr. Brigitom Perše objavio je početkom 2013. godine knjigu “Župa u povijesnim mijenama» u biblioteci «Ravno-kotarski Cvit». Knjiga ima za cilj pridonijeti

učinkovitijem razvoju župe i župnog pastorala u Hrvatskoj i šire te biti obogaćenje i poticaj na daljnje istraživanje ne samo studentima teologi-je nego i svima onima koji se bave župom.

kačić - novi brojZbornik Franjevačke provincije Presvetoga Ot-kupitelja, Split, XXXXIV/2012., str. 320 - Sa-držaj: Prezentacija „Marinova zbornika“ u Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i Visovcu; Papa Benedikt XVI. nasljednik blaženoga Ivana Pa-vla II. i francuski akademik - hodočasnik u Hr-vatsku (E. Marin); Pravni odnosi franjevačkih provincijala i sestara Trećega reda sv. Franje u hospiciju u Šibenskom Varošu do 1878. godine (J. Brkan); Vučkovići na duvanjskim Vučko-vinama (S. Manđeralo); Franjevački samostan na Gradovrhu (F. Hidanović); Mučenici i Božji ugodnici Gospićko-senjske biskupije (H. G. Ju-rišić); Teleologijski i aksiologijski pristup rea-

firmaciji odgajanja i duhovnosti (A. Vukasović); Mogućnosti katoličke škole u duhovnom odgo-ju (J. Šimunović); Odgojne vrijednosti i metode u djelu „Pravilo kršćanskoga života namijenje-no hrvatskoj mladeži“ fra Petra Krstitelja Baći-ća (N. Nekić); Novicijat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja na La Verni 1968.-1970. (S. Čovo); Gospa Lurdska i hrvatski narod (H. G. Jurišić); Slavlje u Otoku 20. VII. 1913. fra Stanka Petrova (I. Bošković); Dr. Šimun Jurišić (J. Barić); Novi prilozi fauni amonita gornjeg skita iz Muća (V. Golubić). - Popis suradnika, primljene knjige i izdanja Zbornika „ Kačić“.

zbornik „kačić“ u rukama pape Benedikta XVi. Prezentacija u Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i Visovcu. Izd. „Kačić“-Družba „Braća Hrvatsko-ga Zmaja“, Split- Zagreb 2012., str. 120. Govori predstavljačâ na prezentacijama u navedenim gradovima, objavljeni na hrvatskom, latinskom,

francuskom i talijanskom jeziku. Neki prigodni tekstovi. Slike u boji.

Narudžbe: Zbornik „Kačić“, Šetalište kard. A. Stepinca 1, 21230 Sinj.

pokojnici

† mirko erceg U petak, 1. ožujka 2013. godine, preminuo je

Mirko Erceg otac našega brata fra Ivice Ercega koji vrši službu župnika u Sindelfingenu. Po-

greb i misa zadušnica obavljeni su u župi Otok u ponedjeljak, 4. ožujka 2013., u 15.00 sati.

bibliografija

dEUTSCHlaNd

Iz HR: 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FraNKFUrT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SaMOSTaNMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HrVaTSKE KaTOlIČKE MISIJE

BErlIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIM BISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv. Ilija prorok – Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

darMSTadT Feldbergstr. 32 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

dÜSSEldOrF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSlINGEN Untere Beutau 8 10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 91274468

FraNKFUrT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FrEISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KElKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 242818 Fax: 0221/ 337 78 515

lUdWIGSBUrG Schorndorfer Str. 31 71638 LUDWIGSBURG Tel: 07141/ 92 69 71 Fax: 07141/ 90 38 90 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeranstraße 15 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBaCH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

rOSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686 Fax: 08031/ 79 74 23

rÜSSElSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINdElFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ - Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ - Leonberg Sveti Nikola Tavelic Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ - Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGarT - ZENTrUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT. - Bad CaNNSTaTT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WaIBlINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPErTal Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

NJEMAČKA PASTVAGErETSrIEd

Johann Sebastian Bach Str. 2 82538 GERETSRIED Tel: 08171/380 518 Fax: 08171/ 38 04 79 Tel: 08171/ 38 04 76 stan

ITalIa

Iz HR: 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SlOVENIJa

Iz HR: 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGlESKa

Iz HR: pozivni 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

CANADA

Iz HR: pozivni 001

VaNCOUVEr 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

USa

Iz Hrvatske pozivni broj 001

SaN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PrOVINCIJSKE USTaNOVE

PrOVINCIJalaT SPlIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 778 090 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 095 9005878 Fax: 021/ 348 116 E mail: provincijalat [email protected] com.hr

SJEMENIŠTE SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 824 400 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNaZIJa SINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTUlaTUra IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 672-529 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJaT VISOVaC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KlErIKaT SPlIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700 021/ 541 702

“PlaNINa I MOrE“ 21300 MAKARSKA Franjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PaNIS VITaE” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 344 998

“KaČIĆ” 21230 SINJ Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“dOBrI OTaC aNTIĆ” 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

“Fra raFO KalINIĆ” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SlUŽBa BOŽJa” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 E mail: [email protected]

OSTalE USTaNOVE

KaTOlIČKI BOGOSlOVNI FaKUlTET Udružena ustanova splitske

metropolije i Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FraNJEVaČKI INSTITUT Za KUlTUrU MIra 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

adreSar FranjeVačke proVincije preSVetog otkupitelja

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - 1/2013. 68

SaMOSTaNI

21260 IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613, 687 621

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MaKarSKa 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPlIT - dOBrI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPlIT - TrSTENIK 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 725 Fax: 021/ 380 315

SUMarTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100 Tel: 021/ 648 143 fra Bože

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVaC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

VISOVaC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZaGrEB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Tel: 01/ 46 60 032 Fax: 01/ 46 60 555

ZaOSTrOG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPE

BaĆINa Plina Stablina BaJaGIĆ

21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BaNJEVCI Banjevci 196 23302 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BaST - BaŠKa VOda 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BIlICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/ 447622

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BrIST samostan Zaostrog Tel: 021/ 629 255

BrISTIVICa 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 898 030

BrŠTaNOVO 21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTa VElIKa 22214 Čista Velika Tel: 022/ 489 080

ČVrlJEVO 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO 22205 Perković Tel: 022/ 779 581

draŠNICE - IgranedrNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

drVENIK - samostan ZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 18 74 205

dUBraVICE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GraČaC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADAC Drniški 22322 Ružić Tel: 022/ 872 781

GRADAC n/m 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HrVaCE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGraNE 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI - samostanKADINA GLAVICA

22320 Drniš Kard. Utišinovića 14 Tel: 022/ 887 820

KARIN - samostan

KIJEVO 22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN - samostanKONJEVraTE

22221 Lozovac Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KrUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

lEĆEVICa 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

lIŠaNE 23303 Lišane Ostrovičke Tel: 023/ 661 015

lOVINaC - Gračac LOVREĆ 21257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MIlJEVCI 22324 Drinovci/Miljevci Tel/Fax: 022/ 882 055

MIrlOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGOrJE 21206 Ogorje Tel: 021/ 663 106

OTOK 21238 Otok Dalmatinski Tel/Fax: 021/ 834 144

PErKOVIĆ 22205 Perković Tel: 022/ 772 333

PIraMaTOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PlINa - STaBlINa 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA - samostan ZaostrogPOdBaBlJE

21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTraVlJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PrGOMET - laBIN 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190 021/ 340 216

PrIMOrSKI dOlaC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PrOlOŽaC 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Tel: 021/ 253 053

radOŠIĆ - lećevicarUNOVIĆI

21261 Runovići Tel: 021/ 849 000 Fax: 021/ 670 512

rUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ - samostan Tel: 021/ 823 100; 70 70 41

SIVErIĆ 22321 Siverić Tel: 022/ 885 416

SlIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPlIT - samostan Tel/Fax: 021/ 343 586

STaNKOVCI 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STaŠEVICa 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUdENCI 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMarTIN - samostanŠIBENIK - CrNICa

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK - METErIZE 22000 Šibenik Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVaC 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

ŠIBENIK - VarOŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TUrJaCI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGlJaNE 21243 Ugljane Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VElIKO BrdO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VrPOlJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZaGrEB - samostan Tel/Fax: 01/466 05 55

ZaOSTrOG - samostanZaVOJaNE - KozicaZlOPOlJE - OgorjeZMIJAVCI

21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE - samostan

adreSar FranjeVačke proVincije preSVetog otkupitelja

Documents

V J E S N I K...Pismo Generalnoga ministra, OFM, za Uskrs 2013. Vjerujem, goSpodine, umnoži moju Siromašnu Vjeru! (usp. mk 9,24) “Uskrsnuo je!” (Lk 24,6). Ovo je, moja draga