VANJSKA POLITIKA BIH KRIZA INDENTITETA ZEMLJE I NJENE VANJSKE POLITIKE Vanjska politika (VP) Bosne i Hercegovine odvija se u sjenci krize identiteta i subjektiviteta zemlje; Po mi ljenju Amera Kapetanovia, autora knjige Vanjska politika BiH izmeu izazova i slabosti , VP BiH je bila dinaminija u tri i pol ratne godine negoli kroz deset narednih. Tada je imala neku doktrinu i strategiju, radi pa nje svijeta koji je pred na im problemom uglavnom zatvarao oi. Nakon 1995. godine poinje ga enje: uslijed dogmatinoga daytonskog realizma, kako Kapetanovi zove to stanje, ostala je bez forme i su tine, i vi e se odrauje na dnevnoj osnovi nego to se ozbiljno priprema i vodi. Bilo bi pretjerano rei da VP BIH danas ne postoji, ali ona strate ki ne funkcionira prema zahtjevima novog vremena. Daytonski sporazum nametnuo je okvir iz kojeg je zasad nemogue iskoraiti, pa se sve odvija po inerciji, bez prostora za politiku hrabrost, te inventivnost. Sve se svelo na priu kako BiH navodno ima budunost, zna se kako je njezina strategija lanstvo u Europskoj Uniji, bez suvi nog propitivanja. Ali, BiH nema niti u emu jasnu viziju PROBLEMI S USTAVOM BIH Ustav BiHje samo jedan od ukupno 11 aneksa i to Aneks 4 Daytonsko-pari kog mirovnog sporazuma , preciznije i tonije Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini , potpisanog u Parizu 14. prosinca 1995. ; Ustavom BiH se nagla ava da BiH nastavlja pravni kontinuitet s Republikom BiH; Ustavom BiH je definirana podjela vlasti na zakonodavnu, izvr nu i sudsku vlast, a deifinirane su i vrlo komplicirane politike strukture BiH; Ovaj ustav je, dakle, zamijenio dotada nji ustav R BiH, u kojem nisu definirane politike strukture, ali je i poni tio dotada nji ilegalni ustav Repubike Srpske (RS) koji je priznavao nezavisnost RS; Ustav se od svog dono enja do danas pokazao nefunkcionalnim, prije svega zbog preglomazne i preskupe administracije, ali i zbog podijeljenosti prema entitetskom i etnikom principu koji esto onemoguava funkcionalnost institucija BiH; Jedan od va nih preduvjeta u procesu pristupanja BiH Europskoj uniji je i minimalna reforma Ustava BiH do kraja 2010. godine, kojom bi se stekle pretpostavke za podno enje aplikacije za odobravanje statusa kandidata za prijem PREDSJEDNI TVO BIH Predsjedni tvo je ovla teno za voenje vanjske politike, imenovanje veleposlanika i drugih meunarodnih predstavnika, predstavljanje BiH u meunarodnim organizacijama i

institucijama, voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora i njihovu ratifikaciju, itd.; Sastoji se od tri lana, koji se izmjenjuju na mjestu predsjedatelja Predsjedni tva svakih 8 mjeseci po principu rotiranja , to je suglasno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Njih izravno bira narod u svakom od entiteta: Federacija bira predstavnika Bo njaka i predstavnika Hrvata, a RS bira predstavnika Srba. lanovi Predsjedni tva biraju se, dakle, neposredno u svakom entitetu, u skladu s izbornim zakonom koji donosi Parlamentarna skup tina BiH. lan Predsjedni tva s najvi e glasova obino postaje prvi predsjedatelj. Mandat jednog saziva Predsjedni tva BiH traje etiri godine SMJERNICE PREDSJEDNI TVA BIH OD 26.3.2003 U skladu sa odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedni tvo Bosne i Hercegovine nadle no je za voenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. Ono utvruje i tzv. generalne smjernice u oblasti VP BiH; Smjernice Predsjedni tva BiH, od 26. o ujka 2003., pod imenom Opi pravci i prioriteti za provoenje vanjske politike Bosne i Hercegovine smatraju se i danas kljunim dokumentom, platformom BiH u odnosima sa svijetom; Predsjedni tvo Bosne i Hercegovine je ovim dokumentom definiralo, dakle, naela, pravce i prioritete vanjske politike Bosne i Hercegovine za srednjoronu i dugoronu periodu TEMELJNA NAELA VANJSKE POLITIKE PREMA SMJERNICAMA PREDSJEDNI TVA BIH Promocija, odbrana interesa i nastupanje u ime BiH u meunarodnim odnosima zasnivaju se na odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, zakonima, odlukama i stavovima Predsjedni tva Bosne i Hercegovine, Parlamenta Bosne i Hercegovine, Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova BiH; BIH, suverena i meunarodno priznata dr ava, saraivat e u meunarodnim, odnosno bilateralnim, regionalnim i globalnim okvirima, a ureivat e ugovorene i odnose druge prirode sa svim dr avama i meunarodnim organizacijama na naelima koja su sadr ana u Povelji UN-a, Zavr nom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, te opeprihvaenim principima meunarodnog prava; Vanjska politika BiH prema meunarodnim partnerima zasniva se na otvorenosti i ravnopravnosti, uzajamnom po tivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, miroljubivoj saradnji...; BiH nagla ava opredijeljenost za prevazila enje meudr avnih nesuglasica mirnim putem, uz po tovanje naela koja su sastavni dio meunarodnog prava... BiHje opredijeljena za nastavljanje borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala ; BiH je jedna od pet ravnopravnih dr ava nasljednic i aktivno e uestvovati u sukcesiji biv e SFRJ i po tovati prava i obaveze koje proistiu iz tog statusa

GLAVNI PRIORITETI VANJSKE POLITIKE BIH Ouvanje i za tita nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH u meunarodno priznatim granicama; Potpuna i dosljedna implementacija Opeg mirovnog sporazuma (OMS); Pristupanje BiH euroatlantskim integracijama; Ue e BiH u multilateralnim aktivnostima, posebno u sklopu sustava Ujedinjenih naroda (UN), Vijea Europe, Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi (OSCE), Organizacije islamske konferencije (OIC), i dr.; Promocija BiH kao partnera u meunarodnim ekonomskim odnosima i aktivnosti koje e omoguiti prijem Bosne i Hercegovine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i druge meunarodne organizacije i asocijacije OSNOVNI PRAVCI I AKTIVNOSTI VANJSKE POLITIKE BIH BILATELARNE PRIRODE Unapreenje saradnje sa susjednim dr avama Republikom Hrvatskom (RH) i Srbijom i Crnom Gorom, na osnovama zajednikog interesa i naelima ravnopravnosti, uzajamnog uva avanja i po tivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, trajni je prioritet vanjske politike BiH; Bosna i Hercegovina e razvijati bilateralne odnose, posebno sa dr avama lanicama Upravnog odbora Vijea za provoenje mirovnog sporazuma, (PIC) Sjedinjenim Amerikim Dr avama, Ruskom Federacijom, Velikom Britanijom, Francuskom, Kinom i ostalim lanicama Vijea sigurnosti UN, dr avama lanicama Evropske unije, dr avama u regiji, dr avama lanicama Organizacije islamske konferencije i ostalim dr avama koje doprinose obnavljanju i razvijanju Bosne i Hercegovine. U skladu sa interesima i realnim mogunostima, BiH e se zauzeti za uspostavljanje diplomatskih odnosa sa dr avama sa kojima to nije postignuto, a unapreivae bilateralne aktivnosti prema dr avama u regionima, gdje to dosad nije ostvareno; Neophodno je unapreivanje reguliranja bilateralnih odnosa meudr avnim sporazumima od obostranog interesa u oblasti privrede i inozemnih ulaganja. Jedan od bitnih zadataka diplomacije BiH je ipromoviranje interesa i razvojnih mogunosti bh. privrede na osnovama utvrene strategije razvoja zemlje; BiH e na bilateralnom planu razvijati saradnju u oblasti znanosti i tehnologije, kulture, obrazovanja i sporta, kao va nim pretpostavkama za ukljuivanje BiH u savremene svjetske tokove. OSNOVNI PRAVCI I AKTIVNOSTI VANJSKE POLITIKE MULTILATERALNE PRIRODE Polo aj BiH ugeostrate kom smislu uslovljava i prioritete njenog vanjskopolitikog nastupanja, posebno multilateralne prirode. Strate ki prioritet BiHje pojaani i sistemski iskorak u smjeru europskih i transatlantskih integracija, s ciljem pobolj anja i institucionaliziranja meusobne saradnje; Dalje pribli avanje i institucionalizacija

odnosa sa Europskom unijom u skladu sa Procesom za stabilizaciju i pridru ivanje od bitnog su znaaja za BiH. Postizanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru ivanju EU, a potom i njegova potpuna primjena, treba da znaajno doprinesu ukljuivanju BiH u europske integracione tokove; Aktivnostima BiH u sistemu UN i njenim specijaliziranim agencijama podsticae se programi UN namijenjeni BiH; Neophodno je intenzivirati aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), to e otvoriti vrata za ukljuivanje u globalne trgovinske tokove; Sa Organizacijom za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) i ubudue e se aktivno raditi u ostvarivanju njenih osnovnih programskih naela. Posebno e biti nagla ena neophodnost realizacije obaveza iz Sporazuma o regionalnoj saradnji (l. II i V Aneksa 1-B Okvirnog mirovnog sporazuma OMS) te kontinuirano aktivno ue e predstavnika Bosne i Hercegovine u pregovorima o regionalnom kontroliranju naoru anja (l. V Aneksa 1-B OMS); Aktivnosti u odnosu na euroatlantske sigurnosne strukture, s krajnjim ciljem institucionaliziranja odnosa sa Sjevernoatlantskim vojnim savezom NATO-om, bie prvenstveno usmjerene ka ukljuivanju Bosne i Hercegovine u program Partnerstvo za mir; OSNOVNI PRAVCI I AKTIVNOSTI VANJSKE POLITIKE MULTILATERALNE PRIRODE 2 S ciljem daljeg razvijanja dobrih odnosa, postizanja trajne stabilnosti, sigurnosti i ekonomskog prosperiteta, posebna e pa nja biti usmjerena na aktivnosti u okviru regionalne i subregionalne saradnje: Imajui u vidu vitalne interese Bosne i Hercegovine, prvenstveno e se insistirati na konkretizaciji saradnje unutar Centralno-evropske inicijative (CEI), Procesa saradnje u Jugoistonoj Evropi (SEECP) , Inicijative za saradnju dr ava Jugoistone Evrope (SECI), Jadransko-jonskoj inicijativi, Dunavskom procesu saradnje (DCP), te drugim regionalnim i subregionalnim grupacijama; Bit e nastavljena suradnja sa dr avama lanicama Organizacije islamske konferencije (OIC), posebno u okviru unapreenja privrednih odnosa; Bit e nastavljena saradnja sa Pokretom nesvrstanih dr ava, sa te njom da Bosna i Hercegovina dobije status posmatraa; U skladu sa interesima i potrebama BiH suraivat e se sa Organizacijom amerikih dr ava (OAS), Organizacijom afrikog jedinstva (OAU), Asocijacijom dr ava Latinske Amerike (ALADI), Asocijacijom dr ava Jugoistone Azije (ASEAN) i drugima ZA TITA INTERESA DR AVLJANA BIH U INOZEMSTVU Poseban cilj vanjskopolitikih aktivnosti Bosne i Hercegovine , prvenstveno bilateralnih, bit e za tita interesa i pomo bosanskohercegovakim graanima koji borave u inozemstvu u ostvarivanja njihovih prava, te pomo privrednim subjektima koji posluju na tr i tima drugih dr ava; S tim ciljem e se i ubudue inicirati postizanje bilateralnih sporazuma u oblasti konzularne, radno-pravne i

imovinske za tite graana Bosne i Hercegovine u inozemstvu; Takoer e se uestvovati u pripremanju i prihvatanju konvencija i ostalih meunarodnih dokumenata; Pokrenut e se sve potrebne aktivnosti za liberalizaciju viznog re ima za graane BiH