Upload
duongdiep
View
228
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA i RAZMJENA u RH
Kolegij: OSNOVE GOSPODARSTVA HRVATSKE II
Veleučilište u Požegi
6.3
.20
17
.
CILJEVI današnjeg PREDAVANJA
TEORIJSKI
Objasniti VANJSKOTRGOVINSKU POLITIKU
Analizirati BILANCU PLAĆANJA i VANJSKOTRGOVINSKU BILANCU
Objasniti BRUTO INOZEMNI DUG
PRAKTIČNO
• Analiza stanja u RH:
• Analizirati hrvatsku vanjskotrgovinsku bilancu
• Analizirati hrvatsku bilancu plaćanja
• Analizirati hrvatski bruto inozemni dug te ga usporediti s istim u drugim zemljama
(VANJSKO)TRGOVINSKA (ZAŠTITNA) POLITIKA
Pod ZAŠTITNOM se POLITIKOM podrazumijeva ekonomska politika kojoj je svrha stvaranje razlike između relativnih cijena roba na domaćem tržištu i svjetskom tržištu.
ZAŠTITNOM se POLITIKOM ograničava sloboda kretanja tokova (roba/usluga) u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni.
Izvor: Babić, A. i Babić, M. (2008) Međunarodna ekonomija. Sedmo dopunjeno i
izmijenjeno izdanje. Zagreb: Sigma savjetovanja d.o.o. Str. 173.
INSTRUMENTI TRGOVINSKE POLITIKE
Carine
Izvozne potpore
Uvozne kvote
Dobrovoljna ograničenja izvoza
OSTALI INSTRUMENTI TRGOVINSKE POLITIKE:
Subvencionirani krediti
Nacionalna nabava
Birokratska ograničenja
Izvor: Krugman, P. i Obstfeld, M. (2009) Međunarodna ekonomija: teorija i
ekonomska politika, Sedmo izdanje. Zagreb: Mate i ZŠEM. Str. 176-198.
Jesu
instrumenti i
mjere
ekonomske
politike, kojima
se ograničava
sloboda tokova
međunarodne
ekonomske
razmjene, mogu
djelovati
mehanizmom
cijena (carine,
avansi) ili
ograničavanjem
količina
(kontingenti,
kvote) ili pak
deviznim
ograničenjima.
Osnovna analiza CARINE CARINA predstavlja porez na uvezeno dobro. Predstavljaju
najstariji oblik trgovinske politike te su se tradicionalno koristile kao izvor javnih prihoda.
SPECIFIČNE CARINE obračunavaju se kao konstantan namet na svaku jedinicu uvezenog dobra (npr. 32 EUR za hektolitar (100 litara) šampanjca).
CARINE AD VALOREM obračunavaju se kao postotak vrijednosti uvezenog dobra (npr. 4,7 % od carinske vrijednosti robe npr. reketa za tenis, neovisno jesu li ožičeni).
U oba se slučaja UČINCI CARINE ogledaju u povećanju troškova otpreme iz jedne zemlje u drugu.
TROŠKOVI i KORISTI od uvođenja CARINE
• Troškovi i koristi od uvođenja carine ili drugog instrumenta trgovinske politike mogu se mjeriti pomoću pojma POTROŠAČKOG i PROIZVOĐAČKOG PROBITKA.
• Carina će povećati blagostanje domaćih PROIZVOĐAČA jer carina povećava cijenu dobara koje oni proizvode; carina će smanjiti blagostanje domaćih POTROŠAČA iz istog razloga. VLADA je na dobitku jer carina povećava javne prihode.
POTROŠAČEV PROBITAK
ukupna korist ili vrijednost koju potrošač dobiva nakon onoga što on plati za neki
proizvod.
PROIZVOĐAČEV PROBITAK
ukupna korist ili prihod kojeg proizvođači dobiju iznad onog što ih zaista košta
proizvodnja nekog proizvoda.
UVOZNE KVOTE• Najvažnije KVANTITATIVNO ograničenje u vanjskoj
trgovini je kvota.
• KVOTA se definira kao apsolutna granica do koje može ići vrijednost ili količina neke robe ili usluge u određenom razdoblju.
• Kvotom se može ograničiti UVOZ ili IZVOZ (uvozne ili izvozne kvote).
• UVOZNA KVOTA predstavlja izravno ograničenje količine uvezenog određenog dobra.
Dobrovoljno OGRANIČENJE IZVOZA
• IZVOZNA KVOTA predstavlja dobrovoljno ograničenje izvoza (VER) koje se bilateralno dogovara zbog bitno narušene ravnoteže u vanjskotrgovinskoj bilanci.
• Općenito se uvode na uvoznikov zahtjev.
• EFEKTI uvođenja kvota vrlo su slični UČINCIMA uvođenja carine.
IZVOZNE POTPORE
• IZVOZNA SUBVENCIJA predstavlja isplatu poduzeću ili pojedincu koji prodaje dobro inozemstvu.
• Kao i carina, izvozna potpora može biti SPECIFIČNA (konstantan iznos po jedinici dobra) ili AD VALOREM (udio u vrijednosti izvoznog dobra).
• UČINCI izvozne potpore na cijene su sasvim suprotni učincima carine.
CAP?
Ostali INSTRUMENTI trgovinske politike SUBVENCIONIRANI IZVOZNI KREDITI. Instrument
trgovinske politike sličan izvoznoj potpori, osim što imaoblik subvencioniranog kredita kupcu izvoznog proizvoda.
NACIONALNA NABAVA. Vladina nabava ili nabava strogouređenih poduzeća može biti usmjerena prema domaćimproizvodima, čak i kada su ti proizvodi skuplji od uvoza.
BIROKRATSKA OGRANIČENJA. Katkad vlade želeograničiti uvoz bez uvođenja formalnih instrumenatatrgovinske politike (promijeni zdravstvene, sigurnosne icarinske postupke kako bi se trgovina znatno onemogućila).
UČINCI INSTRUMENATA TRGOVINSKE POLITIKE
CARINA IZVOZNA
SUBVENCIJA
UVOZNA
KVOTA
DOBROVOLJNO
OGRANIČENJE
IZVOZA
Proizvođački
probitak
Potrošački
probitak
Javni prihod
Ukupno
nacionalno
blagostanje
Izvor: Krugman, P. i Obstfeld, M. (2009) Međunarodna ekonomija: teorija i
ekonomska politika, Sedmo izdanje. Zagreb: Mate i ZŠEM. Str. 195.
ili
ili
ili
ili
ili
ili
ili
ili
ili
ili
ili
ili
ili
iliili ili
Određivanje DEVIZNIH TEČAJEVA
• Vanjska trgovina uključuje uporabu različitihnacionalnih valuta. Devizni tečaj također utječena obujam međunarodne razmjene.
• DEVIZNI TEČAJ jest cijena jedne valuteizražena u veličinama druge ili iznos stranevalute koji se može kupiti s jednom jedinicomdomaće valute.
• Devizni je tečaj određen na DEVIZNOMTRŽIŠTU, tržištu na kojem se trguje različitimvalutama.
Nazivlje za PROMJENE DEVIZNOG TEČAJA
• pad cijena jedne valute u veličinama druge zoveDEPRECIJACIJA. Rast cijene neke valute u veličinamadruge zove se APRECIJACIJA.
• pojam devalvacija često se miješa s pojmomdeprecijacija.
• devalvacija je ograničena na situacije kada je državaslužbeno fiksirala ili „vezala“ svoj devizni tečaj u odnosuna jednu ili više drugih valuta. U tom se slučajuDEVALVACIJA pojavljuje kada se fiksni ili vezani tečajpromijeni snižavanjem cijene valute. REVALVACIJA sepojavljuje kada se službena cijena povisi.
VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE
Kolegij: OSNOVE GOSPODARSTVA HRVATSKE II
Veleučilište u Požegi
6.3
.20
17
.
VANJSKA TRGOVINA
• VANJSKOM TRGOVINOM nazivamo cjelokupnu razmjenu roba i usluga između neke zemlje i inozemstva.
• VANJSKA TRGOVINA U UŽEM SMISLU podrazumijeva samo robnu razmjenu s inozemstvom. NETO IZVOZ bi bio razlika između uvoza i izvoza u nekoj zemlji.
BILANCA PLAĆANJA (ili platna bilanca)
PLATNA BILANCA ili BILANCA PLAĆANJA
Republike Hrvatske je sistematičan (agregirani) prikaz vrijednosti ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s inozemstvom u određenom vremenskom razdoblju (prema DZS-u).
Ako transakcija donosi priljev stranih sredstava plaćanja, ona se bilježi kao
potraživanje (credit) i bilježi se kao pozitivna stavka. Ako transakcija ima za
posljedicu odljev stranih sredstava plaćanja, ona se bilježi kao dugovanje (debit) i
bilježe se kao negativna stavka
BILANCA (MEĐUNARODNIH) PLAĆANJA
• To je agregirani popis vrijednosti svih transakcijarezidenata neke zemlje sa inozemstvom u tijekujedne godine.
• Drugi naziv je bilanca plaćanja ili platna bilanca
• U BP transakcije se ne grupiraju prema stvarnimplaćanjima ili naplatama, već prema smjeru nastaletransakcije, bez obzira jeli izvršeno plaćanje ili ne, ilimožda do novčanog tijeka uopće neće niti doći kaokod poklona, pomoći i slično.
• Sastoji se od potražne i dugovne strane.
• TEKUĆI RAČUN
• Općenito se na potražnu stranu (credit) u BP knjižesve transakcije koje uvjetuju (prije ili kasnije)plaćanja stranaca domaćim rezidentima. Na dugovnustranu (debit) knjiže se one transakcije koje uvjetujuplaćanje domaćih rezidenata vanjskima.
• KAPITALNI (FINANCIJSKI)
• Predznak (+) pokazuje da se dotičnim kretanjemkapitala povećava stanje kapitala u zemlji. Predznak(-) pokazuje da se dotičnim kretanjem kapitalasmanjuje stanje kapitala u zemlji.
VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA
U okviru bilance plaćanja važno je razlikovati jošjedan pojam: VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA.Pojam vanjskotrgovinska bilanca moguće jedefinirati u širem i užem smislu.
U UŽEM SMISLU, VT bilanca je statističko izvješćekoje za određeno razdoblje sustavno sumira izvoz iuvoz roba jedne zemlje, izražen novčano.
U ŠIREM SMISLU, VT bilanca osim roba obuhvaća iusluge (vrlo rijetko).
• RAZLIKA JE IZMEĐU VANJSKOTRGOVINSKE BILANCE I BILANCE PLAĆANJA U TOME ŠTO KOD VT BILANCE UZIMAMO U OBZIR SAMO ROBE, DOK KOD PLATNE BILANCE UZIMAMO I USLUGE TE FINANCIJSKE I KAPITALNE TRANSAKCIJE.
Slika 1. Ustrojstvo bilance plaćanja
Tekući račun
Roba
Usluge
Dohodak
Kapitalni i financijski račun
Transferi
Kapitalni račun
Kapitalni transferi
BILANCA PLAĆANJA
Financijski račun
Izravne investicije
Portfolio investicije
Ostale investicije
Neto pogrješke i propusti
Međunarodne pričuve
Stjecanja i raspolaganja neproizvedenom,
nefinancijskom imovinom
Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2008.
BILANCA PLAĆANJA
• TEKUĆI se RAČUN sastoji od transakcija robom, uslugama, dohotkom i tekućim transferima.
• KAPITALNI i FINANCIJSKI RAČUN sadrži dva dijela: KAPITALNI RAČUN, koji obuhvaća kapitalne transfere te stjecanja i raspolaganja neproizvedenom nefinancijskom imovinom i FINANCIJSKI RAČUN, koji obuhvaća izravne, portfolio i ostale investicije te međunarodne pričuve.
Bilanca plaćanja
sastoji se od dva
računa, dvije bilance:
bilanca tekućih
transkacija i bilanca
kapitalnih odnosno
financijskih
transakcija te neto
pogrješke i propusti.
TEKUĆI RAČUN ROBA se sastoji od opće trgovačke robe koja seuobičajeno uvozi ili izvozi, robe poslane ili primljenena doradu ili popravak, robe kojom raspolažuopunomoćeni prijevoznici u lukama te nemonetarnogzlata.
USLUGE obuhvaćaju: prijevozne, turističke,komunikacijske, građevinske, kompjuterske iinformacijske; poslovne, osobne, kulturne irekreacijske; usluge između država, naknade zaautoriziranu uporabu vlasničkih prava te uslugeosiguranja.
TEKUĆI RAČUN• DOHODAK obuhvaća naknade namještenicima kao što
su nadnice, plaće, mirovine i druge koristi isplaćene unovcu ili naravi. Naknade zaposlenicima – na dugovnojstrani – upisuju se iznosi koji su uplaćeni strancima kojisu na radu u zemlji i koje su oni transferirali uinozemstvo. Obrnuto, zemlja potražuje iznose koje surezidenti ostvarili radom u inozemstvu i transferirali u tuzemlju. Stavka naknada zaposlenima sastavlja se naosnovi ostvarenoga platnog prometa s inozemstvom. Udohodak su uključeni i dohoci od investicija neovisno otome jeli riječ o prinosima na izravne, portfolio ili ostaleinvesticije.
TEKUĆI RAČUN• TEKUĆI TRANSFERI razvrstani su u transfere države i
transfere ostalih sektora. DRŽAVNI TRANSFERIobuhvaćaju transfere koji su posljedica međunarodnesuradnje između država odnosno država i međunarodnihinstitucija. To može biti humanitarna pomoć ili pomoć uvojnom naoružanju. TEKUĆI TRANSFERI OSTALIHSEKTORA također mogu uključivati pomoć u slučajuelementarnih nepogoda ili rata, ali u koju nisu uključenevlade odnosnih zemalja već ostali sektori. Najvećimdijelom ti transferi uključuju doznake radnika naprivremenom radu u inozemstvu svojim obiteljima.
KAPITALNI I FINANCIJSKI RAČUN KAPITALNI TRANSFERI mogu biti u novcu i naravi.Ako su u novcu, tada su povezani sa stjecanjem iliraspolaganjem dugotrajnom imovinom (primjer suinvesticijske potpore) te s oprostom duga. Transferi unaravi odnose se na transfere vlasništva dugotrajnenepokretne imovine (zemljišta, zgrade, strojevi, oprema,prirodna bogatstva), no i njihov pojavni oblik može bitioprost duga. Oprost duga – oprošteni se iznos tretira kaokapitalni transfer kreditora dužniku.
STJECANJE ILI RASPOLAGANJE NEPROIZVEDENOMNEFINANCIJSKOM IMOVINOM odnosi se nanematerijalnu imovinu kao što su patenti, franšize,goodwill i slično.
KAPITALNI I FINANCIJSKI RAČUN
IZRAVNE INVESTICIJE takav su oblikmeđunarodnih investicija u kojemu investitorima trajan interes investirati u neko poduzeće uinozemstvu. Općenito govoreći, u izravneinvesticije uključene su one, u kojima investitorposjeduje minimalno 10% redovitih dionica iliglasačke moći poduzeća u koje investira, odnosnoodgovarajući ekvivalent.
PORTFOLIO INVESTICIJE oblik su investiranjau vlasničke ili dužničke vrijednosne papire kojine zadovoljava kriterije za svrstavanje u izravneinvesticije. U portfolio investicije ubraja se iizdavanje državnih obveznica inozemstvu.
KAPITALNI I FINANCIJSKI RAČUN
OSTALE INVESTICIJE su sve investicije kojenisu obuhvaćene izravnim ili portfolioinvesticijama. To su primjerice, trgovački krediti,krediti HNB-u, državi, bankama, zajmovi odMMF-a (Međunarodni monetarni fond), depozitiu stranoj valuti i sl.
MEĐUNARODNE PRIČUVE uključujupotraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogukoristiti za premošćivanje neusklađenostimeđunarodnih plaćanja. Sastoje se od posebnihprava vučenja, pričuvne pozicije u MMF-u,strane valute i depozita kod stranih banaka teobveznica i zadužnica.
Tablica 1. VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA RH (u užem smislu), u tisućama (navedenom broju dodati 3 nule) US $ prema tekućem tečaju
Izvoz Uvoz Saldo trgovinske bilance Koeficijent pokrića uvoza izvozom, %
1997 3 981 325 9 101 494 -5 120 169 43,7
2000 4 431 597 7 886 512 -3 454 915 56,2
2001 4 665 908 9 147 130 -4 481 222 51,0
2002 4 903 584 10 722 045 -5 818 461 45,7
2004 8 024 457 16 589 172 -8 565 015 48,4
2005 8 772 553 18 560 367 -9 787 814 47,3
2006 10 376 964 21 502 494 -11 125 530 48,3
2007 12 363 900 25 838 800 -13 474 900 47,8
2008 14 123 700 30 727 000 -16 603 300 46,0
2009 10 473 000 21 202 000 -10 728 900 49,4
2010 11 806 900 20 053 900 -8 247 000 58,9
2011 12 258 800 20 396 900 -8 108 100 59,0
2012 12 343 700 20 761 800 -8 418 200 59,4
2013 11 927 500 20 960 600 -9 033 100 56,9
2014 13 843 900 22 906 900 -9 063 000 60,4
VT bilanca sastavni je dio bilance plaćanja zemlje (A1). Cilj je popraviti saldo VT
bilance. Poznavati trendove u saldu VT bilance. Izvor: HGK.
Grafikon 1. VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA RH (u užem smislu),
u milijunima US $ prema tekućem tečaju
-20.000
-10.000
0
10.000
20.000
30.000
40.000
1997 2000 2001 2002 2004 2005 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Izvoz Uvoz Saldo
Izvor: DZS & HGK
Izvoz po ekonomskim grupacijama zemalja u 2014., mil. Kn
Ukupno Zemlje EU Zemlje CEFTA
2012. 2014. 2012. 2014. 2012. 2014.
UKUPNO 72 381 79 099 42 106 50 528 15 164 15 972
Hrana i žive životinje 7 209 7 858 3 208 4 060 2 870 2 858
Pića i duhan 1 371 1 315 399 473 853 746
Sirove materije, osim goriva 5 690 6 315 3 946 4 417 681 499
Mineralna goriva i maziva 9 923 10 625 3 949 5 751 4 006 4 171
Životinjska i biljna ulja i masti 152 196 67 136 79 58
Kemijski proizvodi 7 893 8 436 3 047 4 066 1 893 2 072
Proizvodi svrstani prema
materijalu
10 319 12 714 7 405 8 966 2 075 2 552
Strojevi i prijevozna sredstva 19 411 17 395 11 430 10 985 1 900 1 931
Razni gotovi proizvodi 9 061 12 951 7 305 10 504 808 1 021
Proizvodi i transakcije 1 351 808 1 351 807 - -
Neraspoređeno - 487 - 363 - 66
Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2015. i 2013. godište.
Tablica 2. Izvoz i uvoz prema NKD-u u 2011 u 000 HRK
IZVOZ UVOZ
Ukupno 71 234 060 121 036 155
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 2 700 666 3 477 802
Ribarstvo 636 636 80 915
Rudarstvo i vađenje 851 329 15 500 332
Prerađivačka industrija 64 553 015 98 095 672
- Proizvodnja hrane i pića 5 838 633 10 114 364
- Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva
7 572 328 8 155 791
- Proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda
5 127 462 10 483 464
- Proizvodnja strojeva i uređaja 4 772 462 9 397 843
- Proizvodnja namještaja, ostala prerađ.ind.
2 132 689 3 820 180
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
282 328 3 082 207
Ostalo … …
Informativno; Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2012.
Tablica 3. Izvoz i uvoz po zemljama partnerima, 2007, u tisućama HRK
IZVOZ UVOZ
Ukupno 66 043 374 138 159 436
Europa 57 232 649 113 836 632
- BiH 9 510 547 3 933 164
- Francuska 1 467 726 5 001 419
- Italija 12 656 101 22 228 217
- Njemačka 6 618 296 19 896 768
- Rusija 832 803 14 000 600
- Slovenija 5 460 102 8 216 864
Azija 3 534 092 18 387 518
Afrika 854 899 967 555
Sjeverna, Srednja i Južna
Amerika
3 259 023 4 851 612
- SAD 1 859 241 2 582 373
Australija i Oceanija 1 162 710 116 119
Informativno; Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2008.
Trade Balance in billions US dollar,
2014.
EU 28 126,1
Njemačka 291,2
Canada 11,8
US -727,2
China (People’s Republic of) 367,0
Japan -120,8
Info!!! Izvor: OECD.stat.
Balance of international trade in goods - % of GDP, 2012
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
2012
Izvor: E
UR
OS
TA
T
Saldo bilance tekućih transakcija RH
A. TEKUĆE TRANSAKCIJE (1+4) 2010.
u milijunima EUR
1. Roba -7 398,0
1.1. Prihodi 7 690,5
1.2. Rashodi -15 088,5
2. Usluge 5 666,8
2.1. Prihodi 8 439,1
2.2. Rashodi -2 772,4
3. Dohodak -1 664,4
3.1. Prihodi 791,0
3.2. Rashodi -2 455,4
4. Tekući transferi 1 034,5
4.1. Prihodi 1 606,1
4.2. Rashodi -571,6
A. SALDO TEKUĆIH TRANSAKCIJA (1+4) -2 361,1
Informativno; Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2011.
Bilanca plaćanja RH, mln EUR 2010..
u milijunima EUR
B. KAPITALNE I FINANCIJSKE TRANSAKCIJE 3 058,8
B1. Kapitalne transakcije 39,4
B2. Financijske transakcije, isključujući međunarodne pričuve
3 915,8
1. Izravna ulaganja 963,2
1.1. U inozemstvo -912,0
1.2. U Hrvatsku 1 875,2
2. Portfeljna ulaganja 274,7
2.1. Sredstva -761,5
2.2. Obveze 1 036,2
4. Ostala ulaganja 2 677,9
4.1. Sredstva 681,8
4.2. Obveze 1 996,1
B3. Međunarodne pričuve -896,4
C. NETO POGREŠKE I PROPUSTI -697,7
BRUTO INOZEMNI DUG
INOZEMNI DUG PREMA BRUTO NAČELU jest stanje tekućih i bezuvjetnih obveza koje zahtijevaju plaćanje glavnice i/ili kamata koje dužnik rezident duguje nerezidentu u određenom trenutku.
Izvor: HNB, Analiza inozemne zaduženosti RH, HNB, Zagreb, 2006. str. 7.
Tablica 6. Bruto inozemni dug, u mln EUR
Prosinac 2014.
1. Opća država 15 396,1
2. Središnja banka (HNB) 444,9
3. Druge monetarne financijske
institucije
8 160,1
4. Ostali domaći sektori 16 282,7
5. Izravna ulaganja 6 380,1
UKUPNO (1+2+3+4+5) 46 663,8
BDP (tekuće cijene) u mln HRK 328 431
Udio inozemnog duga u BDP-u (%) 108,4
Poznavati udio bruto inozemnog duga u BDP-u; Izvor: DZS, Statistički ljetopis, različita godišta.
STRUKTURA inozemnog duga
Sektor država prikazuje inozemne dugove opće države, kojauključuje Republiku Hrvatsku, republičke fondove (uključujućiHrvatsku banku za obnovu i razvitak, Državnu agenciju zaosiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatske ceste iHrvatske autoceste) te lokalnu državu.
Sektor središnja banka prikazuje dugove Hrvatske narodnebanke.
Sektor banke prikazuje dugove banaka.
Ostali domaći sektori prikazuju dugove ostalih bankarskihinstitucija, nebankarskih financijskih institucija, trgovačkihdruštava, neprofitnih institucija i stanovništva, uključujući obrtnike.
Izravna ulaganja prikazuju dužničke transakcije između kreditorai dužnika ostalih sektora, koji su međusobno vlasnički povezani(minimalni vlasnički ulog je 10%).
Kretanje inozemnog duga RH, u mlrd. EUR
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
50000
19
95.
19
96.
19
97.
19
98.
19
99
.
20
00.
20
01.
20
02.
20
03.
20
04.
20
05.
20
06.
20
07.
20
08.
20
09.
20
10.
20
11.
20
12.
20
14.
Država
HNB
Banke
Ostali domaći sektori
Izravna ulaganja
Pokazatelji inozemne zaduženosti po zemljama, 2010.
Inozemni dug (u
mil. EUR)
BDP (u mil.
EUR)
Inozemni dug (%
BDP)
Češka 71.379 145.091 49,2
Mađarska 137.299 98.420 139,5
Poljska 235.445 354.397 66,4
Slovačka 49.630 65.906 75,3
Slovenija 40.699 35.416 114,9
Bugarska 36.679 36.034 101,8
Rumunjska 90.766 121.660 74,6
Hrvatska 46.496 45.917 101,3
Izvor: HNB.