VANJSKI UČINCI (EKSTERNALIJE)

Dr. Nika Sokol

Eksternalije (I)

Eksternalija ili eksterni/vanjski učinak - učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.

Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost.

Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogućnosti da se uspostave vlasnička prava. Javni resursi se zloupotrebljavaju jer nitko nije potaknut da se njima štedljivo koristi.

Jedna od najvažnijih primjena teorije eksternalija – u raspravi o kvaliteti okoliša.

Eksternalije, poznate i pod nazivom eksterni efekti, prelijevanja i efekt susjedstva. Ponekad se umjesto e. koristi pojam tehnološki eksterni efekti u cilju razlikovanja od novačnih eksternih efekata.

E. se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnih mehanizama.

E. predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnih i društvenih troškova i koristi.

U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične društvene koristi.

U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.

Eksternalije (vanjski učinci) (II)

Eksternalije (vanjski učinci) (III)Obilježja eksternalija:

Mogu ih stvarati potrošači i proizvođači. (primjer pušači)

Po svojoj su prirodi recipročne.

Mogu biti pozitivne. Javna dobra mogu se

promatrati kao posebna vrsta eksternalije. (primjer uređaj za komarce)

Grafički prikaz eksternalija:

(primjer tvornice koja zagađuje rijeku)

Q godišnje

$

Q* Q0

MSC=MPC+MD

granični društveni trošak

MPC granični privatni trošak

MD granična šteta

MB

Društveno učinkovita proizvodnja Stvarna proizvodnja

Eksternalije (vanjski učinci) (III)

primjer Barta i Lise, vodoravna os iznos proizvodnje Q, Bartove tvornice, okomita os, dolarski iznosi krivulja MB – granična korist Barta od svake razine

proizvodnje – pada s porastom proizvodnje MPC- granični privatni trošak MD – granična šteta koju Lisa trpi pri svojoj razini

proizvodnje – Lisin se položaj pogoršava pri dodatnom onečišćenju rastućom stopom

Društveno gledište- proizvodnja od samo onoliko jedinica za koliko je MB veće od MSC

Eksternalije (vanjski učinci) (V) Nulto onečišćenje uglavnom nije društveno poželjno! (ono

bi impliciralo sprječavanje proizvodnje, što je neučinkovito rješenje)

pri ocjeni stvarnih graničnih šteta i koristi treba otkriti i ocijeniti štetu od onečišćenja, tj. identificirati vrste i količinu onečišćenja odrediti štetu uzrokovanu onečišćenjem odrediti kolika je vrijednost nastale štete (npr. voda u

Vrbanima, cijena stanova zbog otpada u kvartu i sl.)

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama

Privatna rješenja: spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija primjena društvenih konvencija i moralnih pravila

Državna rješenja: porezi potpore stvaranje tržišta utvrđivanje vlasničkih prava regulacija

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Porezi (I)

Pigou (1930-te): onečišćivaći proizvode previše jer se susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati cijene inputa Pigouov porez

Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj šteti pri učinkovitoj razini proizvodnje

Državni odgovor na eksternalije- Porezi

Q godišnje

$

MB

0

MD

MPC

MSC = MPC + MD

Q1Q*

c

d

(MPC + cd)

Pigouporezni prihodi

i

j

Državni odgovor na eksternalije- Porezi Porez tjera Barta da vodi računa o trošku

eksternalije koju proizvodi i potiče ga da proizvodi učinkovito.

Sredstava ubrana od poreza možemo koristiti da nadoknadimo štetu Lisi koja još trpi štetu od eksternalije.

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Porezi (II)

za postizanje učinkovitosti nije nužno davati nadoknade žrtvama onečišćenja,

teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza,

primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišćivač i stupanj onečišćenja.

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Potpore (I)

Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem onečišćivaču zato što ne onečišćuje (uz pretpostavku fiksnog broja onečišćivača) potpora za onečišćenje.

Za razine proizvodnje veće od Q* oportunitetni trošak proizvodnje (MPC + cd) je veći od granične koristi (MB).

u svim točkama lijevo od Q* Bartu se isplati proizvoditi čak i ako se mora odreći potpore,

potpora potiče Barta da proizvodi upravo do Q* što je učinkovita proizvodnja.

Državni odgovor na eksternalije: Potpore

Q godišnje

$

MB

0

MD

MPC

MSC = MPC + MD

Q1Q*

c

d

(MPC + cd)

i

jgk

h

f

e

Pigoupotpora

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Potpore (II)

posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju – umjesto plaćanja poreza ijcd onečišćivač prima potporu dfhc

potpora vodi većim profitima, pa će na dulji rok proizvodnja koja dovodi do onečišćenja postati atraktivna za veći broj poduzeća – to može dovesti do porasta ukupnog onečišćenja

za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju troškove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premašivati koristi od uklanjanja eksternalija.

potpore mogu biti etički nepoželjne

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Stvaranje tržišta

država može potaknuti učinkovitost prodajući dozvole za onečišćenje i stvarajući tržište čistog zraka ili vode

cijena koja se plaća za dozvolu za onečišćenje naknada za onečišćenje

država može dodijeliti pravo na onečišćenje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzećima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu

naknade za onečišćenje smanjuju neizvjesnost u pogledu konačne količine onečišćenja, za razliku od Pigouova poreza, neke praktične prednosti pred porezom

Tržište prava na onečišćenje

SZ

Z*

P1

Prava na proizvodnju sumporovih oksida (dijelovi na 100 milijuna) u godini

Dola

ri u

godin

i

DZ

Osnovni uzrok eksternalija – nedostatak vlasničkih prava prirodni način rješavanja problema je privatizacija odgovarajućih resursa.

Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je MD > (MB – MPC).

Učinkovito rješenje može se postići neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnička prava. O tome govori Coaseov teorem.

Coaseov teorem(jednom kada se utvrde vlasnička prava nije više potrebna državna intervencija za rješavanje problema eksternalija)

Q godišnje

$

Q* Q0

MSC=MPC+MD

MPC

MD

MB

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Utvrđivanje vlasničkih prava (I)

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Utvrđivanje vlasničkih prava (II)

Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rješavanju problema eksternalija:

1. teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne sprečavaju, i2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štetu na njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu

Dodjela vlasničkih prava utječe na raspodjelu dohotka.

Coaseov teorem (1960), teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod uvjetom da ne postoje transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti definirana.

Obje će strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o obostrano korisnoj trgovini. Prema C.t. ishod tog procesa bit će isti bez obzira tko ima pravo veta nad korištenjem sredstava.

Takva regulacija (jednako smanjenje iznosa) vodi tome da neka poduzeća proizvode premalo, a neka previše.

Učinkovito smanjenje proizvodnje poduzeća Z veće je od poduzeća X.

Vjerojatnije je da će tržišno usmjerena rješenja postići učinkovite ishode nego izravna regulacija.

Reguliranje dvaju onečišćivača

Q godišnje

$

Z*X1=Z1

0

MPCx = MPCz

MBx

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Regulacija

(MPCx+d) = (MPCz+d)

MBz

X*

poznata granična šteta pri učinkovitoj razini ukupne proizvodnje

d

Kod primjene regulacije svaki onečišćivač mora pristati na smanjenje onečišćenja za određeni iznos ili snositi zakonske sankcije.

Pozitivne eksternalije

Istraživanje godišnje

$

MPB

MC

MEB

MSB = MPB + MEB

R*R1

a

b

Oprez s potporama

Zahtjevi za potporama Izvori su financiranja porezni obveznici Tržište nije uvijek neučinkovito

Potpora može biti odgovarajuća samo ako tržište ne omogućuje onima koji stvaraju društvenu koristi (djelatnost) da ostvare potpunu graničnu dobit.

Hrvatski odgovor Održivi razvitak i zaštitu okoliša

osiguravaju:

– Hrvatski sabor,

– Vlada,

– Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (i druga nadležna tijela državne uprave),

– županije i Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine,

– Agencija za zaštitu okoliša i

- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

- pravne osobe s javnim ovlastima,

– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,

– pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša i koje obavljaju gospodarsku djelatnost,

– udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te

– građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

Institucije

Savjet za održivi razvitak i zaštitu okoliša

Agencija za zaštitu okoliša

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

Institucionalni okvir

Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su:

– Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske,

– Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske,

– Program zaštite okoliša,

– Izvješće o stanju okoliša.

Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Hrvatska

U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaćaju obveznici plaćanja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (http://www.fzoeu.hr )

naknada onečišćivača okoliša naknade korisnika okoliša naknada za opterećivanje okoliša otpadom posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogonPrimjenjuju se još i: namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za

korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za eksploataciju mineralnih sirovina)

trošarine kazne

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Sredstva Fonda koriste se za:

zaštitu, očuvanje i poboljšanje kakvoće zraka, tla, voda i mora te ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omotača,

saniranje odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obradu otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,

poticanje čistije proizvodnje (izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu),

zaštitu i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti,

provedbu nacionalnih energetskih programa,

poticanje korištenja obnovljivih izvora energije,

Poticanje: održive gradnje, poticanje čistijeg transporta,

poticanje održivog korištenja prirodnih dobara, održivog razvoja ruralnog prostora, gospodarskog razvoja,

unapređivanje sustava informiranja o stanju okoliša, praćenja i ocjenjivanja stanja okoliša te uvođenje sustava upravljanja okolišem,

poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizičkim osobama radi

financiranja programa, projekata i drugih aktivnosti putem:

zajmova, subvencija, financijske pomoći, i donacija.

• Sredstva se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja. • Financiraju se programi, projekti sukladno:

• Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja a okoliš, • Strategiji energetskog razvitka i • Programu provedbe strategije energetskog razvitka te nacionalnim energetskim programima.

Naknada za onečišćivača okoliša (1)

Pod naknadama onečišćivača okoliša razumijevaju se naknade na emisije u okoliš:

ugljikovog dioksida (emisija CO2),

sumporov dioksida (emisija SO2),

dušikova dioksida (emisija NO2),

Obveznici plaćanja naknada na emisije u okoliš su pravne i fizičke osobe koje u okviru svoje djelatnosti imaju u vlasništvu ili koriste pojedinačni izvor emisije CO2, SO2 i NO2.

Naknada za onečišćivača okoliša (2)

Naknade na emisije CO2, SO2 i NO2 izračunavaju se i plaćaju prema količini emisije u tonama.

Iznos naknada na emisije CO2, SO2 i NO2 izračunava se prema izrazu:

N = N1 x E x kK

N - iznos naknade na emisiju CO2, SO2 i NO2 u kunama,

N1 - naknada za jednu tonu emisije CO2, SO2 i NO2 (jedinična naknada),

E - količina emisije u tonama u kalendarskoj godini

kK - korektivni poticajni koeficijent ovisan o količini i podrijetlu emisije.

Naknade korisnika okoliša (1)

Pod naknadom korisnika okoliša - naknada na građevine ili građevne cjeline za koje je propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš.

Obveznici plaćanja naknade su pravne i fizičke osobe vlasnici (ili ovlaštenici prava) na građevinama ili građevnim cjelinama.

Naknada korisnika okoliša izračunava se i plaća ovisno o građevini ili građevnoj cjelini te prostornim, tehničkim i tehnološkim značajkama građevine ili građevne cjeline (površina, dužina, kapacitet i dr.) izraženim u odgovarajućim mjernim jedinicama.

Naknade korisnika okoliša (2) Iznos naknade korisnika okoliša za pojedinu građevinu (građevnu

cjelinu) izračunava se prema izrazu:

N = Zz1z2z3 x N1 x kk N - iznos naknade korisnika okoliša u kunama,

Zz1z2z3 - prostorna, tehnička i tehnološka značajka građevine ili građevne cjeline u kojoj je z1 prostorna, z2 tehnička, a z3 tehnološka značajka izražena u odgovarajućoj mjernoj jedinici,

N1 - naknada za mjernu jedinicu prostorne, tehničke i tehnološke značajke (jedinična naknada)

Kk - korektivni koeficijent ovisan o stupnju utjecaja građevine ili građevne cjeline na okoliš.

Naknada korisnika okoliša plaća se za kalendarsku godinu.

Naknade na opterećivanje okoliša otpadom (1) Naknade na opterećivanje okoliša otpadom su:

naknada na komunalni otpad i/ili neopasni tehnološki (industrijski) otpad,

naknada na opasni otpad.

Obveznici plaćanja naknade na komunalni i/ili neopasni tehnološki (industrijski) otpad su pravne i fizičke osobe koje odlažu komunalni i/ili neopasni tehnološki (industrijski) otpad na odlagališta.

Naknada na komunalni i/ili neopasni tehnološki (industrijski) otpad izračunava se i plaća prema količini odloženog otpada na odlagalište.

Naknade na opterećivanje okoliša otpadom (2) Naknada na opasni otpad izračunava

se i plaća prema količini proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenog opasnog otpada te prema karakteristikama otpada.

Iznos naknade izračunava se: N = N1 x P x kk

N - iznos naknade na opasni otpad u

kunama,

N1 - naknada za jednu tonu proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada,

P - količina proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada u kalendarskoj godini,

kk - korektivni koeficijent ovisan o karakteristikama opasnog otpada.

Iznos naknade na komunalni i/ili neopasni tehnološki otpad izračunava se:

N = N1 x O u kojem je:

N - iznos naknade na komunalni i/ili neopasni tehnološki otpadu kunama,

N1 - naknada za jednu tonu odloženoga komunalnog i/ili neopasnoga otpada,

O - količina odloženoga komunalnog i/ili neopasnoga otpada u kalendarskoj godini.

Posebna naknada za okoliš za vozila na motorni pogon (1)

Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon - plaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici ili ovlaštenici prava na vozilima na motorni pogon.

plaća se pri registraciji vozila (pri ovjeri tehničke ispravnosti vozila).

određuje se i plaća prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskoga goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila.

34

Posebna naknada za okoliš za vozila na motorni pogon (2)

Posebna naknada izračunava se (za pojedino vozilo):

PN = No x kk

PN - iznos posebne naknade u kunama,

No - osnovna naknada za pojedinu vrstu vozila (jedinična naknada),

kk - korektivni koeficijent (ovisan o vrsti motora i pogonskoga goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila).