1
Velika ekonomska kriza -Privredne posledice u svetu posle 1.sv.rata- -Francuska izgubila 38% nacionalnog bogatstva, Velika Britanija 32%, a Nemačka samo 22%. -SAD vodi izolacionističku politiku sve do 1941. (Perl Harbur). U sferi ekonimije dolarska politika. -1919-1923 bilo je teško da se države prilagode mirnodopskoj situaciji. -oktobar 1929- CRNI UTORAK- pad njujorške berze nakon čega je usledila depresija. -Španski građanski rat odneo više života od „crne smrti“ -Hiperprodukcija-zagušenje proizvodnje-suženo tržište-smanjenje proizvodnje i robnog prometa-obaranje vrednosti akcija-krah berze Nije bilo novca zbog kapitalističkog sistema, malo su plaćali radnike, kupovna moć stanovništva bila je mala. U jednom trenutku proizvodi ne mogu da se prodaju, već počinju da se stvaraju zalihe, zbog toga se smanjuje i proizvodnja, što dovodi do otpuštanja jednog dela radnika. Smanjuje se tržište, to dovodi do još većih zaliha, manje proizvodnje i do novih otpuštanja, i tako sve u krug dovodi do većih problema i na kraju do ekonomskog sloma. -Posledice pada berze su se osetile i u ostalim zemljama gde je, za razliku od SAD gde je bila deflacija, došlo do inflacije. -Kriza je pojačala revizionističke tendencije Nemačke i Italije. -Ruzvelt (predsednik SAD od 1933.-3 mandata)ponudio program ekonomske revitalizacije- new deal: plan rešavanja soc. problema; ulaganje u projekte Država smanjuje poreze da bi privredi ostalo što više novca da obnovi proizvodnju, smanjuje se budžet, odbacuju se manje bitne stranke. Organizuje javne radove, izgradnja puteva, dodatne električne mreže, infrastruktura. Država je garantovala farmerima neke minimalne, ali sigurne cene za njihove proizvode, očuvana poljuprivredna proizvodnja. -Javni radovi (route 66)- gomila radi za minimalac. -U Nemačkoj jača vojna industrija, grade autobanove. -Kraj 1.sv.rata označio je okončanje postojanja carevina koje su bile vodeće sile u prethodnom veku. -Boljševička revolucija u Rusiji izmenila je društveni poredak i ekonomski sistem u ovoj zemlji i označila početak socijalizma, i odsecanje od ostatka svetske ekonomije. -Austro-Ugarska, takođe je nestala, raspala se u niz novih država. Austrija je ostala mala, i doživela krah centralne banke 1931. -Nemačka carevina-krah 1923.-nezaposlenost i hiperinflacija, zbog nametanja otplate velike ratne odštete. Stalne tenzije sa Francuskom, sve to presudno za početak 2.sv.rata.

Velika ekonomska kriza

Embed Size (px)

DESCRIPTION

lekcija iz istorije (IV razred srednje škole)

Citation preview

Page 1: Velika ekonomska kriza

Velika ekonomska kriza-Privredne posledice u svetu posle 1.sv.rata-

-Francuska izgubila 38% nacionalnog bogatstva, Velika Britanija 32%, a Nemačka samo 22%.-SAD vodi izolacionističku politiku sve do 1941. (Perl Harbur). U sferi ekonimije dolarska politika.-1919-1923 bilo je teško da se države prilagode mirnodopskoj situaciji.-oktobar 1929- CRNI UTORAK- pad njujorške berze nakon čega je usledila depresija.-Španski građanski rat odneo više života od „crne smrti“-Hiperprodukcija-zagušenje proizvodnje-suženo tržište-smanjenje proizvodnje i robnog prometa-obaranje vrednosti akcija-krah berzeNije bilo novca zbog kapitalističkog sistema, malo su plaćali radnike, kupovna moć stanovništva bila je mala. U jednom trenutku proizvodi ne mogu da se prodaju, već počinju da se stvaraju zalihe, zbog toga se smanjuje i proizvodnja, što dovodi do otpuštanja jednog dela radnika. Smanjuje se tržište, to dovodi do još većih zaliha, manje proizvodnje i do novih otpuštanja, i tako sve u krug dovodi do većih problema i na kraju do ekonomskog sloma. -Posledice pada berze su se osetile i u ostalim zemljama gde je, za razliku od SAD gde je bila deflacija, došlo do inflacije.-Kriza je pojačala revizionističke tendencije Nemačke i Italije.-Ruzvelt (predsednik SAD od 1933.-3 mandata)ponudio program ekonomske revitalizacije- new deal: plan rešavanja soc. problema; ulaganje u projekteDržava smanjuje poreze da bi privredi ostalo što više novca da obnovi proizvodnju, smanjuje se budžet, odbacuju se manje bitne stranke. Organizuje javne radove, izgradnja puteva, dodatne električne mreže, infrastruktura. Država je garantovala farmerima neke minimalne, ali sigurne cene za njihove proizvode, očuvana poljuprivredna proizvodnja.-Javni radovi (route 66)- gomila radi za minimalac.-U Nemačkoj jača vojna industrija, grade autobanove.-Kraj 1.sv.rata označio je okončanje postojanja carevina koje su bile vodeće sile u prethodnom veku.-Boljševička revolucija u Rusiji izmenila je društveni poredak i ekonomski sistem u ovoj zemlji i označila početak socijalizma, i odsecanje od ostatka svetske ekonomije.-Austro-Ugarska, takođe je nestala, raspala se u niz novih država. Austrija je ostala mala, i doživela krah centralne banke 1931.-Nemačka carevina-krah 1923.-nezaposlenost i hiperinflacija, zbog nametanja otplate velike ratne odštete. Stalne tenzije sa Francuskom, sve to presudno za početak 2.sv.rata.