VIA PLAN d.o.o. - medjimurska-zupanija.hrmedjimurska-zupanija.hr/wp-content/uploads/2012/06/SAZETAK_STUDIJE.pdf · raskrižja sa time da je predviđen i četvrti krak predmetnog kružnog

VIA PLAN d.o.o. Ivana Severa 15, 42 000 VARAŽDIN, telefon: (042) 405-046; fax: (042) 405-059

web: www.viaplan.hr; e-mail: [email protected]; MB 1805487; Ž.R.: 2360000 -1101740861

P R O J E K T I R A N J E - N A D Z O R - K O N Z A L T I N G - I N Ž E N J E R I N G

NASLOV STUDIJE: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

OBILAZNICE NEDELIŠĆA I PUŠĆINA U DULJINI L= 6,34 km

NE-TEHNIČKI SAŽETAK

NOSITELJA ZAHVATA: HRVATSKE CESTE d.o.o., ZAGREB

IZRAĐIVAČ STUDIJE: VIA PLAN d.o.o., VARAŽDIN

VODITELJ IZRADE STUDIJE:

Zlatko Bralić, dipl.ing.građ.

PROJEKTANT: Tomislav Kreč, dipl.ing.građ.

SURADNICI:

dr.sc. Dalibor Štorga, dipl.ing.šum.

mr.sc. Lovorka Gotal Dmitrović, dipl.ing.kem.tehn.

Branka Marciuš, dipl.arheol. i prof.pov.

Danijela Vrbanić, dipl.ing.geol.

Sunčana Pešak, dipl.ing.agr.ur.kraj.

Nataša Horvat, dipl.ing.biol.

Ivica Šoltić, dipl.ing.geot.

Mario Kovačević, dipl.ing.geot.

Miljenko Hatlak, dipl.ing.geot.

Nino Vukelić, dipl.ing.građ.

Igor Mrak, dipl.ing.građ

Direktor:


Varaždin, siječanj 2012. g.


web: www.viaplan.hr; e-mail: [email protected] P R O J E K T I R A N J E - N A D Z O R - K O N Z A L T I N G - I N Ž E N J E R I N G

NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš obilaznice Nedelišća i Pušćina u duljini L = 6,34 km -1-

SAŽETAK STUDIJE

Planirani zahvat u prostoru kojeg se razmatra ovom studijom je izgradnja obilaznice Nedelišća i

Pušćina. Lokacija zahvata nalazi se u Međimurskoj županiji, tj. koridor projektirane obilaznice u prostoru

pripada području Općine Nedelišće u njezinom jugoistočnom dijelu, a početak trase nalazi se na području

Općine Strahoninec u njenom sjeverozapadnom dijelu.

Idejnim rješenjem, izrađeno od strane društva Via Plan d.o.o. za nositelja zahvata Hrvatske ceste

d.o.o., dano je tlocrtno i visinsko rješenje obilaznice Nedelišća i Pušćina kao i svih priključaka - poprečnih veza

na istu u dužini od 6,34 km. Predmetna obilaznica obzirom na gospodarske, prometne i upravne kriterije može

se okarakterizirati kao državna cesta 2. kategorije.

Za ocjenu prihvatljivosti zahvata za okoliš kao stručnu podlogu za procjenu utjecaja na okoliš koristi se

studiju o utjecaju na okoliš, a procjena se provodi u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno sa svrhom

pridobivanja lokacijske dozvole za izgradnju obilaznice Nedelišća i Pušćina.

Svrha izrade studije je prepoznavanje, prikaz i ocjena veličine utvrđenih utjecaja zahvata na okoliš na

temelju čimbenika koji, ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša, uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje

utjecaja. Ovisno o specifičnostima planiranog zahvata studijom su obrađeni meteorološki, klimatološki,

hidrološki, hidrogeološki, geološki, pedološki, bioekološki, krajobrazni, zdravstveni, sociološki, ruralni, urbani,

prometni i drugi za lokaciju zahvata značajni čimbenici okoliša.

Državna cesta D3 na dionici između Čakovca i Varaždina većim dijelom prolazi kroz naseljeno područje,

a najkritičnije dionice upravo predstavljaju centri ovih naselja gdje je prisutna potpuna izgrađenost s obje strane

ceste sa velikim brojem pretežito kućnih priključaka. Sve navedeno znatno smanjuje sigurnost odvijanja

prometa na postojećoj cesti što dovodi do potrebe za izmještanjem državne ceste D3, tj. izgradnjom obilaznice

Nedelišća i Pušćina. Pri tome osnovni razlog predviđenog zahvata predstavlja izbjegavanje kritične dionice

prolaza kroz naseljena područja tj. sigurnosni aspekt. Izgradnjom obilaznice znatno bi se smanjio ukupni

promet na postojećoj cesti, a naročito tranzitni.

U svrhu kvalitetnog odvijanja prometa na državnoj cesti D3 [G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) - Čakovec -

Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8)], predviđen je koridor za izgradnju obilaznice naselja

Nedelišća i Pušćina tj. nove državne ceste D3 u duljini od 6,34 km. U osnovni proračun buduće količine prometa

na obilaznici ulazni parametar je 11 000 vozila evidentiranih na brojačkom mjestu 1205 u Puščinama.

Sagledavajući raspored lokalnog prometa i stanje na terenu, te raspored sadašnjeg prometa u smjeru sjevera

(Mursko Središće), odnosno istoka (u smjeru G.P. Goričan - Republika Mađarska), procjena je da će buduća

obilaznica na sebe preuzeti maksimalno 40% ukupnog prometa što iznosi oko 4 400 vozila.

Obilaznica Nedelišća i Pušćina uvrštena je u obuhvat važećih dokumenata prostornog uređenja koji se

odnose na predmetno područje. Mišljenje o usklađenosti lokacije zahvata s odgovarajućim dokumentom

prostornog uređenja izdalo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za

prostorno uređenje s klasom: 350-02/11-02/75 i ur.broj: 531-06-11-2 KM od 28.10.2011. g.

Predmetni koridor ucrtani je u važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji i to u Prostornom planu

Međimurske županije (Sl. glasnik Međimurske županije broj 23/10 i 3/11), Prostornom planu uređenja Općine

Nedelišće (Sl. glasnik Međimurske županije broj 6/04, 9/08 i 4/11) i Prostornom planu uređenja Općine

Strahoninec (Sl. glasnik Međimurske županije broj 8/05 i 21/09).




Temeljem elaborata prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, Ministarstvo kulture,

Uprava za zaštitu prirode je izdala Potvrdu (klasa: 612-07/11-01/2403 i ur.broj: 532-08-03-01/1-11-2 od

7.12.2011. g.) kojom je navedeno da zahvat neće imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja

ekološke mreže, stoga nositelj zahvata nije obavezan provesti Glavnu ocjenu s ocjenom drugih pogodnih

mogućnosti.

OPIS ZAHVATA

Obilaznica Nedelišća i Pušćina predviđena je u ukupnoj duljini L= 6,34 km, te sa na svom početku iz

smjera sjevera spaja na južnu obilaznicu grada Čakovca, odnosno na postojeće kružno raskrižje. Već na samom

početku trasa obilaznice se blagim desnim zavojem približava postojećoj željezničkoj pruzi značajnoj za

regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec.

Prolazeći istočno od postojećih i planiranih građevinskih područja naselja Nedelišća i Pušćina veže se na

postojeću državnu cestu D3 [G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb -

Karlovac - Rijeka (D8)], sjeverno od naselja Gornji Kuršanec. Na ovom mjestu predviđena je izvedba kružnog

raskrižja sa time da je predviđen i četvrti krak predmetnog kružnog raskrižja čime će biti ostvarena buduća veza

na planirane prometnice Varaždinske županije.

Trasa obilaznice naselja Nedelišća i Pušćina u cjelini prolazi nizinskim i neizgrađenim područjem, a koje

karakterizira posebno vrijedno obradivo tlo, te jednim manjim dijelom šuma gospodarske namjene. Pošto u

svojem najvećem dijelu predmetna obilaznica prati željezničku prugu R201 (sa njezine zapadne strane)

potrebno je napomenuti da je njezina minimalna udaljenost od iste uvjetovana položajem magistralnih

plinovoda, odnosno magistralnog telekomunikacijskog voda.

Opis trase s horizontalnim i vertikalnim elementima

Početak trase definiran je stacionažom u km 0+000,00 na spoju državnih cesta D209 i D3 na zapadnom

ulazu u grad Čakovec. Os nove trase obilaznice predstavlja novi peti krak već izvedenog četverokrakog kružnog

raskrižja. Blagim desnim zavojem radijusa 500 m, već na stacionaži km 0+450,00 približava se željezničkoj pruzi

R201 za koju je prostornim planovima predviđena izgradnja još jednog - istočnog kolosijeka.

Od ove stacionaže pa sve do stacionaže km 5+500,00 trase buduće obilaznice paralelna je sa

postojećom prugom R201. Udaljenost prometnice od pruge direktno ovisi o položenim magistralnim vodovima,

tako da je ta udaljenost ograničena na minimalnih 60 m. Ovakvim odmakom osigurani je sigurnosni razmak od

minimalnih 10 metara prvenstveno obzirom na postojeći magistralni plinovod (prema Pravilniku ova udaljenost

odnosi se na razmak osi plinovoda i vanjskog ruba cestovnog pojasa).

Približno na stacionaži glavne trase km 5+500,00 blagim desnim zavojem trasa obilaznice odvaja se od

pruge R201 i pod pravim kutom siječe postojeću državnu cestu D3, te se na ovoj lokaciji predviđa izvedba

kružnog raskrižja. Kraj zahvata predstavlja četvrti krak navedenog kružnog raskrižja u stacionaži km 6+336,76, sa

time da je prostorno planskom dokumentacijom predviđeni nastavak ove prometnice sa vezom na moguće

planirane prometnice Varaždinske županije.

Cjelokupno područje karakterizira vrijedno poljoprivredno tlo koje se intenzivno obrađuje, te je vođeno

računa da je buduća komunikacija sa putnim prijelazima locirana upravo na mjestima postojećih prometnica

koja se sa željezničkom prugom R201 sijeku u jednoj razini.




Samim time kao što je već napomenuto na cjelokupno predviđenoj trasi obilaznice potrebna je

rekonstrukcija postojećeg četverokrakog kružnog raskrižja u kružno raskrižje sa pet prilaza, te izvedba potpuno

novog kružnog raskrižja na spoju obilaznice sa postojećom državnom cestom D3 na kraju trase.

Bitno je napomenuti da je koridor za prolazak trase obilaznice osiguran, te na taj način nije potrebno

rušenje niti jednog gospodarskog, stambenog ili drugog objekta.

Projektirani elementi

Na cjelokupnoj trasi ukupno su predviđena dva horizontalna zavoja radijusa 450 m, odnosno 500 m, sa

obostranim prijelaznicama dužina od po 100 m i 150 m, te time zadovoljavaju traženu projektnu brzinu od Vp=

80 km/h. Preostali dio trase je u pravcu i paralelan je sa željezničkom prugom R101 (na međusobnoj udaljenosti

od oko 60 m). U vertikalnom pogledu niveleta nove prometnice biti će pretežno izdignuta oko 1,00 - 2,00 m od

postojećeg terena, tj. u blagom nasipu u cijeloj dužini trase. Minimalni uzdužni nagib nivelete iznositi će 0,30%,

dok je maksimalni ograničeni na 2% Projektni period dimenzioniranja kolničke konstrukcije je 20 godina.

Poprečni profili ceste

Glavna trasa sastoji se od jednog kolnika. Kolnik se sastoji od dva prometna traka širine po 3,25 m s

rubnim trakovima širine 0,30 m. Sa desne strane u smjeru stacionaže predviđa se izvedba rigola širine 0,75 m

kojima će se prikupljenu oborinsku vodu s kolnika prometnice provoditi do slivnika sa rešetkom. Poprečni nagib

kolnika je 2,5% u pravcu, a u zavojima se povećava ovisno o radijusu do maksimalno 4,6%. Bankina je širine 1,2

m (2,0 m gdje se predviđaju zidovi za zaštitu od buke i distantna zaštitna ograda). Poprečni nagib bankine iznosi

od 4 - 4,6%.

Pretpostavljeni pokosi u nasipu predviđeni su u nagibu 1 : 1,5, dok usjeci nisu predviđeni niti na jednom

dijelu trase. Širine prometnih trakova ostalih županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta koje je potrebno urediti ili

izmjestiti su od 2,75 - 3,25 m, odnosno rubnih trakova od 0,20 - 0,30 m. Širine bankina su u rasponu od 1,00 - 1,2

m. Od ostalih prometnica koje se predviđaju biti će potrebno predvidjeti i paralelne (poljske) putove kojima će

biti omogućeni pristupi do pojedinih parcela, a čiji je pristup onemogućen zbog izvedbe obilaznice.

Kolnička konstrukcija

Odabrana kolnička konstrukcija sa rasporedom slojeva gornjeg stroja:

- završni sloj od asfaltbetona od AB 11E debljine d= 5 cm

- nosivi sloj od bit. kamene sitneži BNS 32s debljine d= 8 cm

- nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog cementom debljine d= 20 cm.

- donji nosivi sloj (tampon) od kamenog materijala debljine d= 30 cm

Odabrana kolnička konstrukcija za ostale novo projektirane ceste s obzirom na predviđena opterećenja

sastoje se od:

- završni sloj od asfaltbetona od AB 11E debljine d= 4 cm

- nosivi sloj od bit. kamene sitneži BNS 22A debljine d= 6 cm

- donji nosivi sloj (tampon) od kamenog materijala debljine d= 45 cm




Odvodnja

Cjelokupna novo predviđena glavna trasa obilaznice Nedelišća i Pušćina, kao i sve ostale novo

predviđene prometnice u sklopu idejnog rješenja prolaze kroz prilivna područja III. zone sanitarne zaštite

vodocrpilišta Nedelišće, pa svaki ekscesni događaj na cesti može ugroziti kakvoću vode.

Mjere koje se predviđaju za ovaj slučaj obuhvaćaju kontrolirani prihvat vode putem rigola, slivnika,

revizijskih okana i kanalizacije čime se prikupljena voda odvodi do separatora ulja i masti gdje se pročišćuje i

ispušta u upojne građevine - lagune, jer prirodni vodotoci ne postoje.

U slučaju ekscesnih situacija predviđeno je da se instaliranjem distantne elastične odbojne ograde

spriječi izlijetanje vozila s ceste. Uz to potrebno je osigurati komunikaciju oborinske vode s jedne strane ceste

na drugu.

Sve propuste ispod ceste na potocima i kanalima potrebno je hidraulički dimenzionirati obzirom na

njihov sliv, na 25 godišnji povratni period, a nijedan novo predviđeni cijevni propust ne predviđa se manjeg

promjera od 100 cm.

Građevine u trasi

Za omogućavanje komunikacije istočno i zapadno od postojeće željezničke pruge R201, odnosno

buduće obilaznice ukupno je duž čitavog zahvata predviđena izvedba tri putna prijelaza sa objektima

nadvožnjacima u slijedećim stacionažama obilaznice:

- putni prijelaz 1 km 0+856,14 raspona L=15m+20m+20m+20m+20m+15m (Luk= 110 m)



Postojeće i planirane instalacije

Trasu nove prometnice - obilaznicu Nedelišća i Pušćina na više mjesta presijecaju postojeće instalacije ili

koridori budućih instalacija. U toku izrade daljnjih faza tehničke dokumentacije utvrditi će se točne lokacije

postojećih instalacija sa trasom buduće ceste i na tim mjestima adekvatnim tehničkim rješenjima omogućiti

križanje novo projektirane ceste i instalacija.

Procjena troškova realizacije i rada zahvata

Procijenjeni troškovi gradnje za obilaznicu Nedelišća i Pušćina s najznačajnijim osnovnim parametrima u

dužini 6,34 km, te sporednih trasa u ukupnoj dužini 1,63 km iznose 110 617 300 kn. Procjenom nisu obuhvaćeni

troškovi radova na izmještanju, zaštiti postojećih ili izvedba novih instalacija.

OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

Klimatska obilježja

Prema podacima meteorološke postaje Čakovec (Nedelišće) najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom

temperaturom zraka 0,1°C, a najtopliji mjesec srpanj s prosječnom mjesečnom temperaturom zraka 20,8°C.

Karakteristično je za ovo područje da su amplitude između najnižih i najviših temperatura dosta velike.

Prosječna godišnja količina oborina za razdoblje od 1981. - 1995. g. iznosi 808,4 mm. Najviše oborina

karakteristično je za proljeće i jesen. Mjesečna i godišnja oscilacija oborina dosta je velika.




Na području Nedelišća i Pušćina dominantni su vjetrovi iz jugozapadnog (SW) i sjevernog (N) smjera,

dok najveće brzine imaju vjetrovi sjevernog (N) i sjeveroistočnog smjera (NE). Iz podatka o učestalosti pravca

vjetra proizlazi da su najčešći vjetrovi iz dva dijametralno suprotna pravca: sjeverni (N) i južni (S) s 36,7%,

odnosno 32,0% učestalosti, a sekundarnog su značaja istočni (E) s 7,3% i sjeveroistočni s 6,1% učestalosti.

Kakvoća zraka

Lokacija zahvata nalazi se u području kategorije zraka s oznakom HR 2 (Međimurska županija).

Kategorija kakvoće zraka prema razini onečišćujućih tvari u području HR 2 je za lokaciju zahvata I. kategorije.

Razina buke

Trasa obilaznice Nedelišća i Pušćina je smještena u mirnom i uglavnom nenaseljenom području.

Dokumenti u smislu zaštite od buke definirani planskom dokumentacijom nisu doneseni (usvojeni), prema čemu je

za šire područje lokacije zahvata važećom prostorno-planskom dokumentacijom propisana najviša dnevna,

odnosno noćna dopuštena razina buke u naseljima od 45 dB(A).

Geološka obilježja

Na širem području lokacije zahvata ističu se dvije cjeline Međimurska ravnica s kvartarnim sedimentima

na površini i tercijarna pobrđa sjeverno od lokacije zahvata. Tijekom kvartara u dolini rijeke Drave taloženi su

sedimenti aluvijalnog tipa - dominantno šljunci i pijesci. Šljunkovito-pjeskovite naslage istaložene su tijekom

holocena u dvije prostrane terase. Debljina naslaga varira, što je u najvećoj mjeri posljedica tektonskih gibanja,

odnosno povećava se od zapada prema istoku, najmanja je u području između Križovljana i Ormoža.

Kod Preloga (istočno od lokacije zahvata) su utvrđene najveće dubine od 148 m. Pijesci i šljunci druge II.

dravske terase (a2) na kojoj je smještena lokacija zahvata imaju karakter erozijsko-akumulacijskih naslaga, čine ih

pijesci i šljunkoviti pijesci, odnosno pjeskoviti šljunci s debljinom naslaga 20 - 100 m.

Dravska dolina u širem varaždinskom području geotektonski pripada Varaždinskom bazenu kao južnom,

rubnom djelu tzv. Murske depresije. Najmlađa tektonska zbivanja koja su dovela do konačnog oblikovanja ovih

struktura imala su i snažnoga odraza na taloženje kvartarnih naslaga. U najmlađem dijelu neotektonskoga razvitka

(gornji pliocen - kvartar), uslijed regionalnih tektonskih kretanja, aktivni su dijagonalni rasjedi s pravcem pružanja

SZ-JI (ZSZ-IJI).

Hidrogeološka obilježja

Hidrogeološke značajke lokacije vezane su uz sastav sedimenata kvartarne starosti koji izgrađuju šire

područje. U hidrogeološkom pogledu, šljunci i pijesci na lokaciji zahvata pripadaju nevezanim klastičnim

naslagama s zrnatom poroznošću i visokom vodopropusnošću, što im omogućuje veliku vertikalnu i

horizontalnu propusnost. Lokacija zahvata pripada području s vrlo dobrom izdašnošću podzemne vode, gdje se

mogu očekivati vrijednosti izdašnosti vodonosnika Q > 10 l/s. Razina podzemnih voda utvrđena je na dubini od

oko 4,5 m, a smjer toka podzemne vode na lokaciji je prema istoku.

Prostor Međimurske županije predstavlja podzemni kolektor pitke vode, koja je visoke kakvoće i

izdašnosti. Podzemna voda na području Međimurske županije crpi se iz kvartalnog vodonosnog kompleksa

naslaga Drave i bez obrade, osim preventivnog dezinficiranja, upušta u distribucijsku mrežu. Voda se crpi na šest

bušenih zdenaca vodocrpilišta Nedelišće i jedne bušotine zdenca vodocrpilišta Prelog, dok vodocrpilište Sveta

Marija služi kao pričuvno crpilište sustava vodocrpilišta Međimurske županije.




Seizmološka obilježja

Prema seizmološkoj karti s povratnim razdobljem od 200 i 500 g. metodom Medvedeva, na lokaciji

zahvata može se očekivati maksimalni intenzitet potresa od VII° prema MCS skali, dok je seizmičnost po MCS (

Mercalli -Cancani - Sieberg) skali za povratni period od 50 i 100 g. na ovom području VI°.

Hidrološka obilježja

Gotovo cjelokupni prostor Međimurja prirodno je omeđeno područje i čini jedinstvenu hidrografsku cjelinu.

Rijeka Drava je najznačajniji vodni potencijal na širem području, a važniji vodotoci su rijeka Mura i potok Trnava.

Tekućice su bogate vodom u prvoj polovici toplog razdoblja godine. Na dijelu rijeke Drave koji prolazi

Međimurjem izgrađene su tri hidroelektrane: HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. Vodotoci su najugroženija

kategorija okoliša, jer se najčešće koriste kao otvoreni kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja.

Površinski tokovi šireg područja zahvata na slivnom području rijeke Drave (međudržavna voda) su

potoci sa svojim pritocima. Akumulacija HE Čakovec od lokacija zahvata udaljena je oko 1,2 km u pravcu juga

odnosno korito rijeke Drave udaljeno je kod Gornjeg Kuršanca oko 1,0 km u pravcu jugoistoka. U bližoj okolici

zahvata ne postoji vodotok stalnog karaktera već samo kanalska mreža u smislu provođenja melioracijskih

zahvata.

Sustav obrane od poplava sastoji se na rijeci Dravi (lijeva obala rijeke) od obrambenog nasipa uz staro

korito rijeke od Trnovca do G. Kuršanca (zapadno od lokacije zahvata) i nasipa akumulacije kao dijela HE

Čakovec i HE Dubrava (južno i istočno od lokacije zahvata).

Podzemne zalihe pitke vode su dobre kvalitete, a lokacija zahvata nalazi se smještena u vodonosnom

području. U prostoru dravskih aluvijalnih nanosa unutar županije nalazi se nekoliko vodocrpilišta: Nedelišće,

Prelog i Sv. Marija. Na temelju analiza podzemnih voda može se utvrditi daje njezina kvaliteta posljedica

prirodnih uvjeta, a da se na nekim lokalitetima zapažaju i antropogeni utjecaji. U bunarima koji su izvedeni u

površinskom (prvom vodonosnom) sloju i koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe kvaliteta vode je narušena

zbog primjene zaštite u poljoprivrednoj proizvodnji kao i zbog neriješene odvodnje otpadnih voda.

Pedološka obilježja

Tla lokacije uglavnom su automorfna i vlaže se oborinskom vodom, a mjestimice se pojavljuju i

hidromorfna tla koja se osim oborinskom vlaže i podzemnim, ponekad i poplavnim vodama. Najčešće se nalaze

unutar mikrodepresija i ostataka starih rukavaca gdje je razina podzemne vode i dalje visoka. Matični supstrat

čine šljunci i pijesci koji u tvorbi tala sudjeluju kao rastresita podloga povećavajući ekološku dubinu.

Unutar lokacije zahvata najrasprostranjenija je kategorija tla koju čine ponajprije eutrična smeđa tla.

Ova tla svrstana su u kategoriju najkvalitetnijih poljoprivrednih tala. Prema kraju trase prevladavaju kisela

smeđa tla na praporu i holocenskim nanosima kao ograničena poljoprivredna tla te aluvijalna livadna tla,

također svrstana u vrlo plodne oranice. Na okolnom prostoru rasprostranjeni su raznoliki tipovi tla ovisno o

mikroreljefu i rasporedu vodenih tokova i njihovih ostataka koji se sukcesivnim procesima isušuju.

Biološka obilježja

Lokacija zahvata nije smještena na zaštićenim dijelovima prirode. Međutim, lokacija zahvata dodiruje

važno područja za divlje svojte i stanišne tipove HR2000470 Čep - Varaždin i #HR5000013 Drava te

međunarodno važno područje za ptice HR1000013 Dravske akumulacije.




Na prostoru buduće obilaznice naselja Nedelišće i Pušćine rasprostranjena su slijedeća staništa:

mozaične poljoprivredne površine, intenzivne košanice, livade košanice koje pripadaju mezofilnim livadama

srednje Europe, šuma Čep koja pripada šumi hrasta lužnjaka i običnog graba.

Zbog dugogodišnjeg antropogenog utjecaja i stalne prisutnosti ljudi i ljudske aktivnosti na trasi buduće

prometnice, broj životinjskih vrsta je prorijeđen. Faunu pretežno čine poljske vrste, a šikare koje su opstale

između oranica predstavljaju zaklon pretežno lovnoj divljači i pticama koje grade gnijezda na drveću i grmlju.

Na lokaciji zahvata od sisavaca prevladavaju mali sisavci: rovke, miševi i voluharice, srednji: zec, srna,

kuna bjelica i druga lovna divljač. Od ptica brojne su vrapčarke, fazani, jastrebovi. Najčešći gmazovi lokacije

zahvata i njene okolice su sljepić i bjelouška, a od vodozemaca smeđa krastača.

Krajobrazna obilježja

S obzirom na prirodna obilježja promatrana lokacija smještena je unutar krajobrazne jedinice nizinskih

područja sjeverne Hrvatske. Jedinicu karakterizira agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim

područjima. Identitet tog krajobraza ugrožava mjestimični manjak šuma, nestanak živica u agromelioracijskim

zahvatima, geometrijska regulacija potoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

Osnovni identitet šireg područja čini dolina Drave i Mure iznimnih prirodnih karakteristika i doživljajnih

vrijednosti. Prirodni je krajobraz, međutim, stoljećima degradiran izgradnjom i krčenjem šuma radi dobivanja

poljoprivrednih površina. Najvrjednije elemente predstavljaju stari dravski rukavci povezani ili odvojeni od

matičnog toka.

Na promatranoj trasi osnovni uzorak čini mozaik poljoprivrednih površina i naselja okruženih šumama i

šikarama. Kao vrlo izražajan element pojavljuje se željeznička pruga koja djelomično i diktira smjer planirane

prometnice. U blizini kraja trase buduće ceste smještena su dva manja umjetna jezero nastala eksploatacijom

građevnog pijeska i šljunka, a koriste se kao ribnjaci. Jezera su obrasla vegetacijom i uklopljena su u doprirodno

stanje krajobraza.

Materijalna dobra, graditeljsko i arheološko nasljeđe

S obzirom na lokaciju zahvata potencijalno mogu biti obuhvaćene zone utjecaja s kulturnim dobrima u

užem i širem prostoru (arheološke zone i lokaliteti, registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline i

pojedinačni spomenici kulture) na području Općine Nedelišće.

Arheološka baština

- Gradišće, P 1973, arheološka zona - nalazište predstavlja srednjevjekovno naselje koje datira iz 13. st.,

a nalazi se sjeverno od Nedelišća uz župnu crkvu, oko 1,0 km zapadno od početka trase buduće ceste.

Graditeljska baština

- Župna crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću, kasnogotička iz 15. st., barokizirana u 18. st., sa zgradom

župnog dvora, kasnobaroknom jednokatnicom, lociranom južno od crkve - sve pod brojem Z-909, oko 1,0 km

zapadno od lokacije zahvata.

Evidentirana graditeljska baština i javna plastika

Nedelišće

Kapelica sv. Trojstva, iz 1841. godine, na Trgu Republike, kapelica se nalazi unutar prostora ljevkastog

trga - Trga Republike, koji je jedan od značajnijih javnih prostora Nedelišća (oko 1,2 km zapadno od lokacije

zahvata).




Kapelica sv. Florijana, u zapadnom dijelu Nedelišća, uz cestu prema Gornjem Hrašćanu, oko 2,0 km

udaljena od lokacije zahvata.

Pil Immaculate, iz 1812. godine, nalazi se na raskrižju u središtu Nedelišća.

Pušćine

Kapela sv. Križa je pseudostilska građevina s kraja 19. st., locirana uz glavnu prometnicu u

sjeveroistočnom dijelu naselja. Uz glavno pročelje podignut je zvonik, a svetište je poligonalno.

Kameno raspelo iz 1876. g., smješteno ispred kapele sv. Križa, prema cesti.

Poklonac Presvetog Srca Isusova, iz prve polovine 20. stoljeća, u središtu naselja u glavnu prometnicu.

Nestručnom obnovom uništeni su izvorni elementi, a neprimjereno je uređen i okoliš.

Evidentirana tradicijska arhitektura

Nedelišće: povijesna prizemna uglovnica, smještena na raskrižju D 20 i D 208 s kraja 19. st.; tradicijska

uglovnica izgrađena na raskrižju Čakovečke ulice i Trga Republike, u prvoj polovini 20. st.; tradicijska stambena

kuća smještena u Čakovečkoj k.br. 4., do vatrogasnog doma; Povijesna stambena kuća historicističkih obilježja u

Čakovečkoj ulici br. 73; kuća u Čakovečkoj ulici br. 48; Visoka prizemnica na Trgu Republike k.br. 18.

Pušćine: tradicijska prizemnica k.br.30, na raskrižju s Ulicom J. Slavenskog i kuća u Ulici Petra Zrinskog.

Naselja i stanovništvo

Lokacija zahvata u prostoru jugozapadnog dijela Međimurske županije teritorijalno pripada Općini

Nedelišće. Nedelišće je naselje u istoimenoj općini Međimurske županije. Smješteno u mikroregiji Donjega

Međimurja Središnje Hrvatske, 5 km jugozapadno od grada Čakovca. Prema popisu iz 2011. g. ima 4 368 st. na

površini 5,53 km2, prosj. gustoća naseljenosti 790 st./km2. Stanovništvo po dobi: mlado 25%, zrelo 58%, staro

17%. Nalazi se na križištu državnih cesta D20 [Varaždin (D2) - Nedelišče - Čakovec - Prelog - Donja Dubrava -

Đelekovec - Drnje D41)], D208 [GP Trnovec (gr. R. Slov.) - Nedelišće (D20)] i županijske ceste Ž2015 [Ž2013 -

Mali Mihaljevec - Brezje - Slakovec - Nedelišće(D20)]. Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo,

stočarstvo, peradarstvo, ribnjačarstvo, građevinarstvo, obradba drva, obradba plastike, informatički inženjering,

promet (prijevoz putnika i robe), trgovina, ugostiteljstvo i obrti.

Puščine su naselje u općini Nedelišću Međimurske županije. Smještene su 4 km južno od naselja

Nedelišća i imaju 1 286 st. (2001.), površinu 16,49 km2 i prosj. gustoću naseljenosti 78 st./km2. Stanovništvo po

dobi mlado 27%, zrelo 57%, staro 16%. Od 1869. do 1890. zaselak je naselja Nedelišća. Nalaze se na klizištu

državne ceste D20 [Varaždin (D2) - Nedelišće - Čakovec - Prelog - Donja Dubrava - Đelekovec - Drnje (D41)],

lokalne ceste L20048 [Gornji Hraščan (D208) - Puščine (D20)] i nerazvrstanih cesta.

OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Utjecaji na klimatska obilježja i kakvoću zraka

Na lokaciji zahvata dio biljnog pokrova i tlo biti će uklonjeno radovima izgradnje prometnice. Ti postupci

utjecati će na neznatnu promjenu mikroklime unutar uskog prostora obuhvata. Novonastale promjene u

prostoru nakon otpočinjanja korištenja prometnice očitovati će se i kroz promjene klimatskih značajki poput

razine isparavanja, promjene vlažnosti zračnih masa, lokalnu promjenu smjera vjetra, vertikalno strujanje zraka,

mijenjanje turbulencije zračnih masa, promjenu insolacije i dr. Ove promjene događaju se u niskom pojasu od

svega nekoliko metara iznad površine, tj. u prizemnom sloju atmosfere i ne mogu imati utjecaja na ukupne

atmosferske značajke.




Radom strojeva tijekom izgradnje obilaznice Nedelišća i Pušćina i za vrijeme korištenja nove

prometnice, izazvat će se povećanje emisije stakleničkih plinova na relativno maloj površini obuhvata tako da

neće imati dodatnih utjecaja na mikroklimu lokacije zahvata, kao ni na ukupne atmosferske značajke užeg i šireg

područja. Prema vrsti zahvata, te prema načinu rada, može se zaključiti da zahvat neće imati znatnog utjecaja

na klimatska obilježja prostora.

Utjecaji na geomorfološka i geološka obilježja

Budući čitavi koridor obilaznice prolazi kroz nizinsko područje na trasi nije predviđena izrada usjeka ili

zasjeka što neće nikakvi utjecaj na geomorfološku strukturu lokacije. Utjecaj zahvata na geološka obilježja

ocijenjen je kao zanemariv i može se svesti na rang bez utjecaja ukoliko se radovi provode sukladno pravilima

struke, a u slučaju pronalaska vrijednih geoloških nalaza iste je moguće zaštiti na terenu.

Utjecaji na hidrološka obilježja

Površinski vodotoci zbog dovoljne udaljenosti od lokacije zahvata i tehnologije građenja prometnice

neće biti značajnije ugroženi kao ni kod odvijanja prometa zbog relativno kratke dužine dionice. Obzirom na

vrstu i na planirana tehnološka rješenja zaštite voda, ne očekuju se nepovoljni utjecaji na vode, jer se

onečišćenje tla i vode (ponajprije podzemne) može dogoditi jedino u slučaju akcidenta. Međutim, uzimajući u

obzir dužinu obilaznice, vjerojatnost i posljedice akcidentne situacije te onečišćenje površinske i podzemne vode

s onečišćenom oborinskom vodom ili opasnim tvarima mogući utjecaj zahvata na vode ocjenjuje se umjerenim.

Utjecaji na pedološka obilježja

Izgradnja obilaznice Nedelišća i Pušćina imat će na lokaciji zahvata i njenoj neposrednoj okolini značajan

utjecaj na tla, a najviše će biti degradirana njegova ukupna količina, kemijska svojstva, nezagađenost te

proizvodna uloga.

Utjecaji na biološka obilježja

Za vrijeme izgradnje prometnice doći će do uništavanja određenog dijela staništa, odnosno vegetacije.

Cestovni promet na izgrađenoj obilaznici proizvodit će i povećati emisiju plinova koji mogu uzrokovati oštećenja na

biljkama. Izgradnja linijskih objekata također dovodi do otvaranja potencijalnih koridora za širenje alohtonih vrsta.

Izgradnjom predmetne prometnice doći će do smanjenja površine postojećih staništa te stradavanja

životinja tijekom prelaženja prometnice. Prometnica će postati brana za normalnu migraciju pripadnika različitih

životinjskih svojti, čime će započeti proces fragmentacije staništa i izolacijski procesi. Na faunu može utjecati i

nepropisno zbrinuti otpad. Tijekom radova na izgradnji prometnica može nastupiti izlijevanje ulja, pogonskih

goriva i drugih tekućih zagađivača na tlo i dalje u površinske i podzemne vode. Provođenjem svih mjera zaštite

od zagađenja okoliša buduća obilaznica neće utjecati na sastav faune tog kraja.

Utjecaji na krajobrazna obilježja

Izgradnja će imati umjeren utjecaj na krajobraz promatranog područja, a on će se najviše odraziti na

promjenu slikovitosti, čitljivosti i prepoznatljivosti krajobrazne strukture. Iako će zahvat imati pozitivan utjecaj

na naselja Pušćine i Nedelišće, negativno će se odraziti na područje bliže okoline planiranog koridora gdje će

izmijeniti njegov identitet od uglavnom mirnog prostora u izrazito dinamičan. Na slikovitost krajobraza najviše

će utjecati unošenje novog linearnog elementa i akcenata tri planirana nadvožnjaka.




Utjecaji na materijalna dobra, graditeljsko i arheološko nasljeđe

Obzirom da obilaznica Nedelišća i Pušćina prolazi područjem arheoloških nalazišta (Stara Ves, Nova Ves

i Goričica), potrebno je obraditi položaj trase prometnice s izravnim utjecajem zahvata na postojeća nepokretna

kulturna dobra. Zahvati vezani uz izgradnju obilaznice destruktivno će utjecati na arheološka nalazišta

smještena izravno na trasi ili na rubnom dijelu buduće prometnice.

Utjecaji na naselja i stanovništvo

Općina Nedelišće ima razvijenu prometnu mrežu, međutim kapacitetom iste je nedovoljno povezano sa

ostalim gradovima i naseljima. Sigurnost odvijanja motornog i pješačkog prometa na postojećim prometnicama

na promatranome području je ugrožena što dovodi do potrebe za izgradnjom obilaznice Nedelišća i Pušćina

kako bi se izbjegla kritična dionica prolaza kroz naseljeno područje. Izgradnjom obilaznice znatno bi se smanjio

ukupni promet kroz naselja, a naročito tranzitni. Izgradnja nove prometnice koja će prolaziti izvan središta

naselja, utjecat će pozitivno na lokalno stanovništvo jer će se smanjenjem prometa kroz središte smanjiti i buka

te onečišćenje zraka uvjetovano intenzivnim prometom. Ujedno će se povećati sigurnost prometa i sigurnost

lokalnog stanovništva.

Utjecaji od buke

Izgrađeni okoliš prometnice prema namjeni prostora odgovara 3. zoni zaštite od buke u kojoj kao

relevantna najviša dopuštena ocjenska razina imisije buke tijekom noćnog perioda iznosi 45 dB(A). Veći dio

trase nalazi se unutar poljoprivrednog, neizgrađenog zemljišta, pa stoga ovdje nije potrebna izgradnja barijera.

Na kraju trase, na južnoj strani su dvije postojeće građevine udaljene od osi nove trase oko 77 m. Na

tom mjestu će biti potrebno izgraditi barijeru za zaštitu od buke na južnoj strani nove ceste. Visina barijera će

biti oko 2,0 m iznad izvora buke, pa će izgrađena barijera biti visoka oko 2,5 m iznad razine bankine. Ukupna

duljina barijera će biti oko 640 m. Početak je predviđen na stacionaži km 5+580,00, a kraj na km 6+220,00.

Utjecaj ekoloških nesreća

Dopuštena ili prihvatljiva veličina rizika, podjednaka je uzduž čitave trase obilaznice, odnosno nešto je

veća u dijelovima trase koji su smješteni neposredno kroz naseljeno područje i dijelovima koji su konfiguracijom

terena usmjerenom prema toku rijeke Drave. Nadalje veličina rizika ovisi i o osjetljivosti podloge te kritičnim

lokacijama bez obzira na njezin smještaj.

Svaki ekscesni događaj na cesti može potencijalno ugroziti kakvoću vode u prirodnim recipijentima uz lijevu

obalu rijeke Drave. Na cijeloj trasi potrebne su mjere zaštite podzemnih voda kako bi se spriječili veći rizici vezani

ponajprije za povremene neželjene učinke, osobito uslijed havarija kod prijevoza opasnog i štetnog materijala.

Utjecaji na zaštićena područja i područja ekološke mreže

Trasa buduće prometnice nije smještena na zaštićenom području, ali dodiruje tri područja ekološke

mreže. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode izdalo je potvrdu kojom se potvrđuje da zahvat neće

imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i područja ekološke mreže.

Međusobni utjecaji i utjecaji u vezi sa zahvatom

Izravnog utjecaja na dijelove građevinskog područja u koridoru trase izgradnje obilaznice Nedelišća i

Pušćina neće biti budući je dokumentima prostornog planiranja predviđen koridor namijenjen izgradnji

infrastrukturnih građevina pa tako i prometnica.




Iako šire utjecajno područje izgradnje obilaznice Nedelišća i Pušćina prolazi kroz dijelove građevinskih

područja naselja utjecaj na građevinsko područje procijenjen je kao minimalan. Trasa novo projektirane ceste

siječe čitav niz postojećih komunikacija i komunalnih vodova (komunalna infrastruktura) kao što su vodovodne

cijevi, plinovodi, električne instalacije i telefonski vodovi kroz cijelo područje utjecaja. Posebno je koncentracija

infrastrukturnih koridora veća na početku i kraju trase budući na tom prostoru obilaznica prolazi kroz naselja.

Možebitni značajni prekogranični utjecaji

Procjenom utjecaja zahvata na sastavnice okoliša utvrđen je mali ili umjereni utjecaj na pojedinačne

osnovne sastavnice (zrak, voda, tlo, krajobraz i prirodni resursi). Budući su procijenjeni utjecaji lokalnog

značenja ne očekuje se rasprostranjenije istih u širi prostor obuhvata, odnosno u prekogranični prostor, a

potencijalno najbliži teritorij R Slovenije udaljen je oko 7 km sjeverozapadno.

U vrijeme pripremnih radnji, izgradnje obilaznice kao i u vrijeme korištenja planirani zahvat neće

proizvodi nikakve elemente utjecaja na okoliš koji nisu u skladu s nacionalnim normama ili protivne

međunarodnim obvezama R Hrvatske. Slijedom te tvrdnje smatra se da će predmetni zahvat biti usklađen s

međunarodnim obvezama R Hrvatske glede prekograničnog onečišćenja kao i glede globalnog utjecaja na

okoliš.

Moguće umanjene prirodne vrijednosti okoliša u odnosu na moguće koristi za društvo i okoliš

Kao rezultat analize novčano nemjerljivih koristi i troškova, iskazano je da izgradnja obilaznice Nedelišća

i Pušćina donosi veće koristi od troškova. Ove koristi iskazat će se kroz smanjenje izravnih i neizravnih troškova

kako stanovništva i gospodarstva, smanjenje potencijalnog broja prometnih nesreće i slično. Izgradnja objekata

prometne infrastrukture predstavlja novčani trošak koji se kompenzira kroz dugoročne koristi šire društvene

zajednice.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i gradnje zahvata

Opće mjere zaštite

1. Prije početka radova izraditi projekt organizacije građenja odobren od strane tijela graditeljstva.

2. Na trasi prometnice ne smije se održavati vozila i građevinske strojeve.

3. Sve građevine privremenog karaktera, opremu gradilišta, neutrošeni materijal, otpad i sl. potrebno je

ukloniti, a zemljište adekvatno sanirati, tj. dovesti u prvotno stanje.

4. Posječenu vegetaciju koju se u fazi čišćenja terena deponira, a nije uklonjena s privremenih za to

predviđenih deponija, ukloniti bez izazivanja naknadnih oštećenja.

5. Prethodno pripremljene deponije urediti i isplanirati, kako bi se u što većoj mjeri uklopili s prirodnim

okolišem, a u što manjoj mjeri ugrozile bliže susjedne građevine.

6. Kompletnu zonu devastiranu zahvatom urediti najmanje na razinu prvotnog stanja.




Mjere zaštite prometnih tokova i organizacije prostora

1. Postojeću mrežu razvrstanih i nerazvrstanih prometnica, koja će se koristiti za vrijeme izgradnje po

završetku građevinskih radova obvezno sanirati, a one prometnice koje trajno ostaju u funkciji sanirati i

urediti prema kriterijima za redovni promet ovisno o razredu i namjeni prometnice.

2. Za vrijeme izgradnje na postojećoj mreži cesta osigurati nesmetan i siguran promet ostalih vozila, a po

potrebi koristiti privremenu signalizaciju, kontrolu izlazaka vozila s gradilišta i pranje vozila kod

uključenja u postojeće prometnice.

Mjere zaštite krajobraza

1. Izraditi krajobrazni projekt uređenja zelenog pojasa i sanacije pokosa uz obilaznicu Nedelišća i Pušćina i priložiti

ga glavnom građevinskom projektu.

2. U naseljenim zonama predvidjeti zaštitni zeleni pojas sađene živice koja će se održavati na visini 1,5 m.

3. Mjestimično uz zidove za zaštitu od buke zasaditi povijuše koje nisu zahtjevne te su otporne na

onečišćenje zraka, a zaštitu od nepoželjnih pogleda s vanjske strane zida vršiti sadnjom grmlja i drveća.

4. Kosine nasipa izvoditi u što blažem nagibu i nakon završetka radova tehnički i biološki sanirati.

5. Za utvrđivanje kosina koristiti prirodne materijale, a izbjegavati betonske konstrukcije.

Mjere zaštite tla i poljoprivrednog zemljišta

1. Kontrolirano provoditi zbrinjavanje građevinskog otpada i onemogućiti neplansko odlaganje duž

planirane prometnice.

2. Očuvati humusni sloj tla i koristiti ga kod sanaciji gradilišta i krajobraznog uređenja pojasa uz

prometnicu.

3. Antropogena zbijanja okolnog tla izbjeći ograničenjem vožnje i rada teške mehanizacije na postojeću

mrežu putova i na pojas eksproprijacije (parcela planiranog zahvata).

4. Biološkom sanacijom stabilizirati i zaštititi pokose nasipa, usjeka i zasjeka od erozije.

5. Sadnjom zelenog pojasa bilja pogodnog za remedijaciju staništa smanjiti emisije teških metala u tlo

poljoprivrednih površina uz prometnicu.

6. Izvedbom sustava odvodnje onemogućiti ispiranje teških metala i ostalih štetnih tvari u tlo na području

naselja i poljoprivrednom zemljištu.

Mjere zaštite bioloških obilježja

1. Izbjegavati fizičko uništavanje prirodnog biljnog pokrova koji nije izravno na trasi.

2. Sačuvati svaku skupinu drveća, grmlja te ostalu okolnu floru koja nije neposredno na trasi s namjerom

njihove potpune zaštite.

3. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj kontrolirano deponirati i kasnije koristiti za uređenje

okoliša, odnosno iskoristiti za druge potrebe, u skladu s propisima.




4. Krčenje drveća i grmlja izvoditi izvan perioda gniježđenja ptica, odnosno izbjegavati krčenje od travnja

do srpnja.

5. U suradnji s lovoovlaštenikom premjestiti zatečene lovnogospodarske i lovnotehničke objekte

(hranilišta, čeke) na druge lokacije ili nadomjestiti novima.

6. Po završetku radova sanirati sva privremena parkirališta i prostore za kretanje mehanizacije, te u

radnom pojasu i ostalim područjima na kojima se izvodio zahvat razrahliti površinu tla, kako bi površine

čim prije obrasla vegetacija.

Mjere zaštite materijalnih dobara, graditeljskog i arheološkog nasljeđa

1. U zoni izravnog utjecaja provesti arheološko rekognosciranje na cijeloj trasi prometnice s mogućnošću

obustave radova prilikom nailaska na arheološke nalaze.

2. Arheološko rekognosciranje podrazumijevalo bi čišćenje raslinja i manja arheološka sondažna

istraživanja na arheološkom nalazištu - lokalitetu Goričica (stacionaža km 2+200 do km 2+600).

3. Na temelju rezultata rekognosciranja izraditi konzervatorski elaborat koji bi uključivao detaljni sustav

mjera zaštite za pojedinačni lokalitet.

4. Tijekom provođenja istražnih radova, pripremnih radova i tijekom gradnje potrebno je osigurati

arheološki nadzor na lokacijama definiranim konzervatorskim elaboratom.

5. Tijekom radova na čitavoj trasi obilaznice, ukoliko se naiđe na prethodno ne ubicirani arheološki

lokalitet ili pojedinačne arheološke nalaze, izvođač radova ima obavezu obustaviti radove i obavijestiti

nadležnu Konzervatorsku službu, koja određuje daljnje postupanje na lokalitetu.

Mjere zaštite voda i vodotoka

1. Odvodnju oborinskih voda s prometnih površina riješiti nepropusnim sustavom, pročišćavanjem

prikupljene vode i ispuštanjem u novo predviđeni sustav odvodnje te osigurati komunikaciju vode s

jedne strane ceste na drugu

2. Na cjelokupnoj trasi prometnice izvesti zatvoreni sustav odvodnje. Odvodnju površinske vode sa same

prometnice osigurati kontroliranim prihvatom vode putem rigola, slivnika, revizijskih okana i

kanalizacije čime se prikupljena voda odvodi do separatora ulja i masti gdje se pročišćuje i ispušta u

upojne građevine - lagune, budući prirodni vodotoci ne postoje.

3. Cijevne propuste ispod ceste na potocima i kanalima hidraulički dimenzionirati obzirom na njihov sliv

(25 godišnji povratni period) i projektirati s minimalnim promjerom φ100 cm ili većim.

4. Osigurati zatvoreni sanitarni čvor za građevinske radnike tijekom izgradnje ceste, kao i redovito

pražnjenje sadržaja.

5. Sustave unutarnje odvodnje redovito čistiti i održavati vodonepropusnim uz zbrinjavanje otpadnog

taloga na ekološki prihvatljiv način.

Mjere zaštite zraka

1. Na dijelovima građenja prometnice izvan naselja zasaditi pojas raslinja unutar zemljišnog pojasa.




Mjere zaštite od buke

2. Projektom zaštite od buke, za svaku lokaciju ugroženu emisijom buke s ceste, predvidjeti i provesti

mjere zaštite.

3. Na mjestima ugroženim razinom buke višom od 45 dB(A), odnosno od stacionaže km 5+580 do km

6+220 predvidjeti akustične barijere promjenjive visine oko 2,5 m od prirodnog ili umjetnog materijala.

Mjere za postupanje s otpadom

1. Privremeno deponiranje otpadnog materijala s gradilišta može biti isključivo na trasi prometnice u

skladu s mjerama zaštite.

2. Dovoz materijala obavljati po trasi, a iznimno po postojećim prometnicama, ali na vozilima s

prekrivenim sandukom i organizacijom pranja guma, kada je to potrebno, prije uključivanja na

razvrstane prometnice.

3. Svako onečišćenje prometnice potrebno je odmah ukloniti.

4. Privremeno skladištenje opasnog otpada ne smije se izvoditi na trasi prometnice, već odmah zbrinuti

izvan lokacije zahvata.

5. Odvodne kanale redovito čistiti i održavati za maksimalni prihvatni volumen, a odstranjeni sediment i

pokošenu makrofitsku vegetaciju iz sustava odvodnje propisno zbrinjavati.

Mjere zaštite za sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća

1. Na cjelokupnoj trasi obilaznice projektirati i primijeniti distantnu ogradu (zaštitnu ogradu).

Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata

Opće mjere zaštite

1. Odvodne kanale redovito čistiti i održavati za maksimalni prihvatni obujam, a odstranjeni sediment i

pokošenu makrofitsku vegetaciju propisno zbrinjavati.

2. Spriječiti svako moguće istjecanje goriva ili ulja iz strojeva i vozila, odnosno ispuštanje toksičnih ili

agresivnih tekućina u okoliš.

3. Pridruženi zeleni pojas uz cestu redovito kositi i po potrebi revegetirati.

Mjere zaštite krajobraza

1. Zemljišni pojas i kosine nasipa uz cestu uređivati košnjom, orezivanjem grmlja i pojedinačnih stabala.

Mjere zaštite tla

1. Stabilizaciju i zaštitu pokosa nasipa od erozije vršiti održavanjem grmlja i drveća te košnjom trave.

2. Sustavom odvodnje osiguravati prirodnu dreniranost i stabilnost tla te smanjiti ispiranje teških metala.

3. Kontrolirano provoditi zbrinjavanje otpada i onemogućiti neplansko odlaganje duž planirane prometnice.

Mjere zaštite bioloških obilježja

1. Humusirati i zatravniti kosine nasipa, zasjeka i usjeka zbog bržeg razvoja biljnog pokrova, a u početku

travnjačku vegetaciju umjetno održavati.




2. Periodički kontrolirati stanje cijevnih propusta koje će koristiti male i srednje velike životinje te ih

održavati prohodnima tijekom gradnje i korištenja prometnice.

3. Održavanje zelenih pojaseva uz prometnicu provoditi tako da se spriječi širenje stranih i invazivnih vrsta

poput velike zlatnice i ambrozije.

Mjere zaštite voda i vodotoka

1. Oborinske vode s prometnice na cjelokupnoj trasi nakon tretmana odvodnjavati u postojeći

kanalizacijski sustav ili postojeće recipijente.

2. Sustave unutarnje odvodnje redovito čistiti i održavati vodonepropusnim uz zbrinjavanje otpadnog

taloga na ekološki prihvatljiv način.

Mjere zaštite od buke

1. Godinu dana nakon puštanja u promet mjerenjima provjeriti efikasnost provedenih mjera zaštite i

prema potrebi intervenirati dodatnim mjerama.

Mjere zaštite za sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća

1. U slučaju havarije teretnih vozila r, poduzimati aktivnosti prema županijskim planovima intervencija u

zaštiti okoliša, te prema Državnom planu za zaštitu voda, odnosno prema Operativnom planu za

provedbu mjera u slučaju iznenadnih zagađenja.

Program praćenja stanja okoliša tijekom pripreme i gradnje zahvata

1. U suradnji s nadležnom službom Hrvatskih voda, a kroz uvjete, razmotriti potrebu i mogućnost

organiziranja redovne kontrole kakvoće površinskih i podzemnih voda u cijelom utjecajnom području

ceste.

2. Eventualno dodatna kontrolna mjesta uspostaviti u što kraćem roku iz razloga definiranja nultog stanja

kakvoće prije početka građevinskih aktivnosti na izgradnji.

Program praćenja stanja okoliša tijekom korištenja zahvata

1. Kontrolirati učestalost čišćenja uzdužnih kanala, rubova cesta od preostale sipine i poprečnih prolaza za

životinje.

2. Pratiti učestalost i distribuciju stradanja životinja na prometnici tijekom odvijanja prometa te nakon

praćenja od godinu dana napraviti analizu o mjestima stradanja i taksonomskoj pripadnosti stradalih

životinja, te definirati dodatne mjere zaštite.

Suradnja nositelja zahvata s javnošću

Izravno je javnost upoznata o zahvatu odnosno mogućnosti izmještanja i gradnje obilaznice Nedelišća i

Pušćina kroz Program i Strategiju prostornog razvitka R Hrvatske te kroz javne uvide i rasprave tijekom

procedure izrade Prostornog plana Međimurske županije, Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće što je

dijelom popraćeno kroz tisak i elektronske medije.




Nositelj zahvata je izravno i neizravno preko tijela državne uprave upoznao dio javnosti o namjerama i

provođenju zahvata, a tijekom procjene utjecaja zahvata na okoliš temeljem ove studije će javnost biti dodatno

informirana kroz javne uvide, moguće javne rasprave i mogućim sudjelovanjem predstavnika lokalne vlasti i

tijela državne uprave u postupku procjene zahvata na okoliš.

Nositelj zahvata, Hrvatske ceste d.o.o., će putem javnih glasila, prometnih znakova i službenih osoba

obavještavati javnost o svim događanjima vezanim za izgradnju i korištenje ceste, a u okviru državnih cesta.

Pored toga nositelj zahvata dužan je obavijestiti javnost, a poglavito upravna tijela, ukoliko bi dolazilo

do bilo kakvih odstupanja od projektirane aktivnosti. Nositelj zahvata obavezan je pratiti izmjene i dopune

zakonske regulative kako bi svoju aktivnost vrlo brzo mogao uskladiti s određenim promjenama. Nakon

realizacije zahvata obveza je u potpunosti provesti konačnu tehničko-biološku sanaciju prostora oko prostora

izgradnje obilaznice, sukladno rješenjima iz studije i projektne dokumentacije.

OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

U prethodnim poglavljima opisan je način izgradnje obilaznice Nedelišća i Pušćina prema postojećoj

projektnoj dokumentaciji, odnosno izrađenom idejnom rješenju i procijenjenim utjecajima na okoliš.

Analiziranje drugih alternativnih rješenja i alternativnih lokacija za smještaj cestovne infrastrukture na području

Općine Nedelišće razmatrane su kroz nekoliko generacija dokumenta prostornog uređenja. Prethodno

analizirana ograničenja i mogućnosti prostora u odnosu na postojeće prirodne i stečene vrijednosti prostora kao

i na potrebu za novom cestovnom mrežom potvrdile su prihvatljivom odabranu trasu izgradnje obilaznice.

Varijanta zahvata, prethodno opisana studijom kao i utjecaji na okoliš tijekom njezine izgradnje

odnosno tijekom korištenja, prihvatljiva je sa stanovišta zaštite okoliša kao i s ekonomskog stanovišta.

Pogodnost u konkretnom slučaju proizlazi iz malog obujma zahvata (dužina trase L= 6,34 km), manjeg broja

tehnoloških operacija, jednostavnosti, učinkovitosti i u potpunoj provjerenosti odabranih metoda (znanstveno i

iskustveno) kao i u rješavanju prometne situacije u prostoru Općine Nedelišće.

Varijanta zahvata prikazana u opisu zahvata prihvatljivija je iz nekoliko razloga:

- smještena je u prostoru određenom kao infrastrukturnom koridoru u važećim prostornim planovima,

- tehnički i materijalno je manje zahtjevna pa je utjecaj na prirodne i bio-ekološke resurse manji,

- odabrano rješenje prolazi u najkraćoj mogućoj duljini čime je utjecaj na stanovništvo i naselja manji,

- predviđene emisije štetnih plinova i buke su svedeni na prihvatljivu razinu, kao i mogućnost od

nastanka akcidentnog događaja, a samim time manji troškovi kod izvođenja zahvata i tijekom korištenja.

Voditelj izrade studije:


Documents

VIA PLAN d.o.o. - medjimurska-zupanija.hrmedjimurska-zupanija.hr/wp-content/uploads/2012/06/SAZETAK_STUDIJE.pdf · raskrižja sa time da je predviđen i četvrti krak predmetnog kružnog