VII. ZAVRŠNE ODREDBE ý - zzjzfbih.ba · (Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i pertusisa) (1) Cijepljenju protiv tetanusa obvezno podliježu osobe u dobi od navršenih 14 do

Broj 68 - Strana 28 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 31. 8. 2016.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE lan 61.

(Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi

Pravilnik o na inu provo enja obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje podliježu toj obavezi ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/07, 19/08, 6/10, 8/11, 12/12, 95/13, 64/14 i 16/15).

lan 62. (Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-37-4050/16 18. augusta 2016. godine

Sarajevo Ministar

Doc. dr. Vjekoslav Mandi , s. r.

Na temelju lanka 45. stavak (1) Zakona o zaštiti pu anstva

od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), federalni ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK O NA INU PROVEDBE OBVEZNE IMUNIZACIJE,

IMUNOPROFILAKSE I KEMOPROFILAKSE PROTIV ZARAZNIH BOLESTI TE O OSOBAMA KOJE SE

PODVRGAVAJU TOJ OBVEZI I. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1. (Predmet)

Ovim pravilnikom se ure uje na in provedbe obvezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv odre enih zaraznih bolesti, utvr enih l. 40., 41., 42. i 43. Zakona o zaštiti pu anstva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05) i utvr uju osobe koje se podvrgavaju toj obvezi.

lanak 2. (Sredstva za imunizaciju)

(1) Za imunizaciju protiv odre enih zaraznih bolesti rabe se biološki preparati od mrtvih ili živih, dovoljno oslabljenih (atenuiranih) uzro nika zaraznih bolesti, njihovih proizvoda ili dijelova, koji se unose u ljudski organizam radi njegove aktivne imunizacije.

(2) Sredstva za imunizaciju moraju udovoljavati uvjetima utvr enim propisima o proizvodnji i prometu lijekova, te biti odobrena za uporabu sukladno važe im propisima o stavljanju lijekova u promet u Bosni i Hercegovini.

lanak 3. (Imunizacija protiv zaraznih bolesti)

Imunizacija protiv zaraznih bolesti može se obavljati: a) pojedina nim cijepljenjem protiv jedne zarazne

bolesti davanjem monovalentnog cjepiva; b) protiv više zaraznih bolesti odjednom, davanjem

kombiniranog cjepiva; c) istovremenim davanjem više cjepiva (istovremeno

cijepljenje). lanak 4.

(Imunizacija protiv zaraznih bolesti) Pod imunizacijom protiv odre enih zaraznih bolesti u

smislu ovoga pravilnika, podrazumijeva se cijepljenje (vakci-nacija) i docjepljivanje (revakcinacija) osoba koje podliježu imunizaciji.

lanak 5. (Imunizacija kombiniranim cjepivom)

Imunizacija kombiniranim cjepivom može se obavljati: a) protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DTP); b) protiv difterije i tetanusa (DT); c) protiv poliomijelitisa (OPV tip 1 i tip 3, IPV); d) protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP); e) protiv difterije, tetanusa, pertusisa i bolesti izazvanih

hemofilusom influence tip b (DTP-Hib); f) protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa i

bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b (DTP-IPV-Hib).

g) protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa (DTPa-IPV);

h) drugim kombiniranim cjepivom ije su komponente zastupljene u programu imunizacije.

lanak 6. (Istovremena imunizacija)

(1) Istovremena imunizacija može se vršiti davanjem: a) dva ili više mrtvih antigena; b) dva ili više živih antigena; c) više mrtvih i više živih antigena

(2) Istovremeno imunizacija se može obaviti: a) protiv tuberkuloze i hepatitisa B; b) protiv poliomijelitisa, difterije i tetanusa: c) protiv poliomijelitisa, difterije, tetanusa i pertusisa; d) protiv poliomijelitisa, difterije, tetanusa, pertusisa,

hemofilusa influence tip b, morbila, rubeole, parotitisa, rota virusa i virusnog hepatitisa B.

(3) Pri istovremenoj imunizaciji, cjepiva je potrebno davati (aplicirati) na razli ita mjesta. Cjepiva se ne smiju aplicirati intravenozno ni u glutealnu regiju.

(4) U slu aju epidemiološke indikacije mogu e su i posebne kombinacije cjepiva, o emu mišljenje daje Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).

lanak 7. (Kontinuirano i kampanjsko cijepljenje)

(1) Imunizacija protiv odre enih zaraznih bolesti obavlja se tijekom cijele godine (kontinuirano cijepljenje). Iznimno, u naseljima u kojima nije organizirana zdravstvena služba, imunizacija se može obavljati i u odre enom razdoblju (kampanjsko cijepljenje). Kampanjsko cijepljenje može se obavljati i u školama.

(2) Imunizacija se obavlja dok se ne imuniziraju sve osobe za koje je imunizacija obvezna, osim osoba kod kojih je imunizacija trajno kontraindicirana.

lanak 8. (Epidemija zarazne bolesti)

Epidemija zarazne bolesti protiv koje se obavlja imunizacija nije kontraindikacija za imunizaciju osoba protiv te bolesti.

lanak 9. (Razmaci izme u pojedina nih doza istih ili razli itih cjepiva)

(1) Ukoliko se ne daju istovremeno, razmaci izme u pojedina nih doza istih ili razli itih cjepiva koja se daju po kalendaru cijepljenja, moraju biti najmanje 30 dana.

(2) Ako se novoro en e ne cijepi istovremeno protiv tuberku-loze i hepatitisa B, cjepivo protiv tuberkuloze potrebno je dati u prvom mogu em kontaktu sa zdravstvenom službom, bez obzira na vremenski razmak.

(3) U slu aju epidemioloških indikacija, razmak izme u dva cijepljenja može biti i kra i, a mišljenje daje Federalni zavod.

Srijeda, 31. 8. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 68 - Strana 29

lanak 10. (Kontraindikacije za imunizaciju pojedinih osoba)

(1) Imunizaciji protiv odre enih zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih doktor medicine utvrdi da postoje kontraindikacije propisane ovim pravilnikom.

(2) Kontraindikacije za imunizaciju pojedinih osoba protiv zaraznih bolesti mogu biti op e i posebne, a po trajanju privremene ili trajne.

lanak 11. (Op e kontraindikacije)

(1) Op e kontraindikacije su: a) akutne bolesti; b) febrilna stanja; c) preosjetljivost na sastojke cjepiva; d) anafilakti ka reakcija na prethodnu dozu cjepiva.

(2) Osim kontraindikacija iz stavka (1) ovog lanka, kontraindikacije za živa atenuirana virusna cjepiva su i: a) stanje oslabljene imunosti (imunodeficijencija priro-

ena ili ste ena u tijeku malignih bolesti, terapije anti-metabolicima, kortikosteroidima-ve e doze, alkili-raju im spojevima ili uslijed zra enja);

b) trudno a. lanak 12.

(Posebne kontraindikacije) Posebne kontraindikacije su: a) za cijepljenje protiv tuberkuloze:

- ošte enje stani nog imuniteta zbog HIV infekcije;

b) za pertusis: - progresivne bolesti središnjeg živ anog sustava

(nekontrolirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefalopatija),

- komplikacije na prethodnu dozu cjepiva (konvulzije, kolaps, stanje sli no šoku u tijeku 48 sati od prethodne doze, encefalopatija u roku od 7 dana od prethodne doze), a kontraindikacije su iste za celularno i acelularno pertusis cjepivo;

c) za cijepljenje novoro en adi protiv hepatitisa B: - vitalna ugroženost novoro en eta i Apgar niži

od 7. lanak 13.

(Privremene i trajne kontraindikacije) (1) Kontraindikacije za imunizaciju protiv odre ene zarazne

bolesti odre uje doktor medicine koji vrši imunizaciju, odnosno pod ijim se nadzorom vrši imunizacija, pregle-dom osoba koje podliježu obveznoj imunizaciji i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju prije pristupanja imunizaciji.

(2) Privremene kontraindikacije upisuju se u osnovnu dokumentaciju i odmah se odre uje vrijeme i mjesto naknadne imunizacije.

(3) Trajne kontraindikacije za imunizaciju protiv odre enih zaraznih bolesti, na temelju nalaza doktora medicine koji vrši imunizaciju, procjenjuje i potvr uje Stru no savjetodavno tijelo za imunizaciju, imenovano na temelju lanka 64. stavak (2) Zakona o zaštiti pu anstva od zaraznih

bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), a na osnovu nalaza doktora medicine odgovaraju e specijalnosti odnosno uvida u osnovnu medicinsku dokumentaciju. Utvr ena kontraindikacija se upisuje u osnovnu dokumentaciju i o tome izdaje potvrda.

(4) Stru no savjetodavno tijelo iz stavka (3) ovog lanka donosi i preporuke o lije enju postvakcinalnih reakcija i komplikacija.

lanak 14. (Prijava postvakcinalnih komplikacija)

Ako doktor medicine utvrdi neuobi ajenu reakciju na primljeno cjepivo, o tome izvješ uje Federalni zavod, na Obrascu 1. "Prijava postvakcinalnih komplikacija", koji se nalazi u privitku ovog pravilnika i ini njegov sastavni dio. II. IMUNIZACIJA PROTIV ODRE ENIH ZARAZNIH BOLESTI A. Imunizacija protiv tuberkuloze

lanak 15. (Imunizacija protiv tuberkuloze)

Imunizaciji protiv tuberkuloze obvezno podliježu: a) novoro en ad, unutar 12-24 sata po ro enju, odnosno b) djeca do pet godina života - koja nisu iz bilo kojeg

razloga do tada cijepljena. lanak 16.

(Vrijeme vršenja imunizacije protiv tuberkuloze) (1) Imunizacija protiv tuberkuloze vrši se unutar 12 – 24 sata

po ro enju, istovremeno s prvom dozom cjepiva protiv hepatitisa B.

(2) Ako se cjepivo protiv tuberkuloze ne da istovremeno sa hepatitis B cjepivom po ro enju, novoro en e e se cijepiti protiv tuberkuloze u prvom kontaktu sa zdravstvenom službom, bez obzira na vremenski razmak.

(3) Dokaz da je dijete cijepljeno jest ožiljak na mjestu primjene cjepiva. Ožiljak se kontrolira tri do šest mjeseci nakon cijepljenja. Djeca bez ožiljka, ili je promjer ožiljka manji od 3 mm, ponovno se cijepe jednom dozom BCG cjepiva.

lanak 17. (Na in vršenja imunizacije protiv tuberkuloze)

(1) Imunizacija protiv tuberkuloze se obavlja davanjem jedne doze odgovaraju eg BCG cjepiva intradermalno, u predio deltoidnog miši a lijeve nadlaktice.

(2) Cijepljenju protiv tuberkuloze, bez prethodnog tuberkulinskog testiranja, obvezno podliježu i sva djeca do pet godina, koja nisu iz bilo kojeg razloga cijepljena u navedenom terminu.

B. Imunizacija protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b

lanak 18. (Imunizacija protiv bolesti koje uzrokuje hemofilus influence tip

b) (1) Imunizaciji protiv bolesti koje uzrokuje hemofilus influence

tip b obvezno podliježu djeca u dobi od navršena dva mjeseca do navršene dvije godine.

(2) Imunizacija se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem. (3) Cijepljenju protiv hemofilusa influence tip b podliježu djeca

u dobi od navršena dva mjeseca života i mora se potpuno provesti do navršenih 12 mjeseci života. Cijepljenje se obavlja s dvije, odnosno tri doze cjepiva protiv hemofilusa influence tip b, s razmakom izme u pojedina nih doza od najmanje 30 dana. Cjepivo se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno, u anterolateralni dio srednje tre ine bedra, odnosno u deltoidni miši .

(4) Docjepljivanje djece iz stavka (1) ovoga lanka, podliježu djeca koja su cijepljena s dvije doze cjepiva protiv hemo-filusa influence tip b cjepiva 12 mjeseci nakon cijepljenja drugom dozom, u pravilu, do navršene dvije godine života. Djeca koja su cijepljena s tri doze cjepiva protiv hemofilusa influence tip b ne trebaju se docijepljivati.

(5) Ukoliko se iz bilo kojih razloga imunizacija ne obavi u utvr enom roku, dijete e se imunizirati u razdoblju od 12 mjeseci do navršenih pet godina života i to jednom dozom od 0,5 ml hemophilus influence tip b cjepiva.


C. Imunizacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa lanak 19.

(Imunizacija protiv difterije) (1) Imunizaciji protiv difterije obvezno podliježu djeca u dobi

od navršena dva mjeseca do navršenih 14 godina života. (2) Ako se difterija pojavi u epidemijskom obliku, imunizaciji

protiv difterije podliježu i osobe u dobi iznad 14 godina koje mogu biti izložene opasnosti od zaraze.

(3) Imunizacija protiv difterije, djece starije od sedam godina obavlja se samo cjepivom koje je posebno pripravljeno u tu svrhu.

lanak 20. (Imunizacija protiv tetanusa)

Imunizaciji protiv tetanusa obvezno podliježu osobe u dobi od navršena dva mjeseca do navršenih 18 godina, a u slu aju ozljede i osobe iznad 18 godina.

lanak 21. (Imunizacija protiv pertusisa)

Imunizaciji protiv pertusisa obvezno podliježu djeca u dobi od navršena dva mjeseca do navršenih pet godina.

lanak 22. (Na in vršenja imunizacije protiv difterije, tetanusa i pertusisa)

Obvezna imunizacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa obavlja se cijepljenjem i docjepljivanjem kombiniranim cjepivom protiv difterije, tetanusa i pertusisa. Osim difterije, tetanusa i pertusisa, kombinirano cjepivo može sadržavati dodatne kompo-nente (npr. hemofilusa influence tip b, virusa poliomijelitisa i/ili hepatitisa B).

lanak 23. (Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i pertusisa)

(1) Cijepljenju protiv difterije, tetanusa i pertusisa podliježu djeca u dobi od navršena dva do navršenih 12 mjeseci.

(2) Ako se iz bilo kojih razloga imunizacija iz stavka (1) ovog lanka ne obavi u utvr enom roku, dijete e se cijepiti u

razdoblju od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet godina. (3) Cijepljenje se vrši davanjem tri doze kombiniranog cjepiva

protiv difterije, tetanusa i pertusisa, s razmakom izme u pojedina nih doza od najmanje 30 dana. Ukoliko razmak izme u pojedina nih cijepljenja bude duži, cijepljenje ne treba ponavljati nego samo nastaviti s cijepljenjem do tre e doze.


(1) Cijepljenju protiv difterije i tetanusa podliježu djeca u dobi od navršenih dva mjeseca do navršenih pet godina života koja se zbog kontraindikacija ne mogu cijepiti kombini-ranim cjepivom protiv difterije, tetanusa i pertusisa. Cijepljenje se vrši davanjem tri doze odgovaraju eg cjepiva protiv difterije i tetanusa (DT pediatric), u razmaku od najmanje 30 dana.

(2) Cijepljenju protiv difterije i tetanusa podliježu i djeca od navršenih pet do navršenih etrnaest godina života, ako do tada nisu cijepljena protiv tih bolesti ili ako nema dokaza da su cijepljeni. Cijepljenje se vrši davanjem dvije doze odgovaraju eg cjepiva protiv difterije i tetanusa (DT pediatric djeci od pet do sedam, a dT pro adultis djeci od sedam do etrnaest godina), u razmaku od najmanje 30 dana.


(1) Cijepljenju protiv tetanusa obvezno podliježu osobe u dobi od navršenih 14 do 18 godina života koje prethodno nisu cijepljene prema programu, a u slu aju ozljede i osobe starije od 18 godina, ako do tada nisu cijepljene protiv te

bolesti ili nisu potpuno cijepljene, ako nema dokaza o cijepljenju ili ako je proteklo više od 10 godina od posljednjeg cijepljenja.

(2) Cijepljenje iz stavka (1) ovog lanka vrši se davanjem dvije doze cjepiva protiv tetanusa (TT) s razmakom od jednog do tri mjeseca.

lanak 26. (Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i pertusisa)

(1) Docjepljivanju protiv difterije, tetanusa i pertusisa podliježu djeca u petoj godini života, koja su potpuno cijepljena, a od dana potpunog cijepljenja je prošla najmanje jedna godina.

(2) Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze kombiniranog cjepiva protiv difterije, tetanusa i pertusisa, odnosno davanjem jedne doze cjepiva protiv difterije i tetanusa, intramuskularno u deltoidni miši . Kombinirano cjepivo može sadržavati i dodatne komponente (npr. virus poliomijelitisa).

(3) Drugom docjepljivanju protiv difterije i tetanusa podliježu djeca u 14 godini života.

(4) Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa vrši se davanjem jedne doze dT pro adultis cjepiva.

(5) Tre em docjepljivanju protiv tetanusa podliježu djeca u završnoj godini srednje škole, odnosno u 18 godini života. Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze TT cjepiva.

(6) Docjepljivanje protiv tetanusa osoba cijepljenih nakon ozlje ivanja, vrši se davanjem jedne doze cjepiva, šest do dvanaest mjeseci nakon cijepljenja.

D. Imunizacija protiv poliomijelitisa lanak 27.

(Imunizacija protiv poliomijelitisa) (1) Imunizaciji protiv poliomijelitisa obvezno podliježu djeca u

dobi od navršena dva mjeseca do navršenih 14 godina. (2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga lanka obveznoj

imunizaciji protiv poliomijelitisa podliježu i djeca odmah poslije ro enja (nulta doza cjepiva) po epidemiološkim indikacijama.

(3) Imunizacija protiv poliomijelitisa obavlja se cijepljenjem i docjepljivanjem, živim ili mrtvim cjepivom protiv poliomijelitisa.

lanak 28. (Na in vršenja imunizacije protiv poliomijelitisa)

(1) Cijepljenju protiv poliomijelitisa podliježu djeca s navršena dva do navršenih 12 mjeseci života.

(2) Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje iz stavka (1) ovoga lanka ne obavi u utvr enom roku, poželjno je cijepljenje

obaviti u razdoblju od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet godina. Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne obavi do navršene pete godine, cijepljenje je potrebno obaviti do navršene 14 godine.

(3) Cijepljenje protiv poliomijelitisa vrši se davanjem tri doze inaktivnog cjepiva protiv poliomijelitisa (IPV, odnosno kombiniranog cjepiva koje u svom sastavu ima IPV) s razmakom izme u pojedinih doza od najmanje 30 dana. Cjepivo se daje intramuskularno u deltoidni miši .

(4) Ukoliko se cijepljenje obavlja živim dvotipnim (bivalentnim) oralnim cjepivom protiv poliomijelitisa (bOPV), rasporedu cijepljenja treba dodati najmanje jednu dozu inaktivnog cjepiva protiv poliomijelitisa (IPV), s razmacima izme u pojedinih doza od najmanje 30 dana. Cijepljenje se vrši ukapavanjem dvije kapi bOPV cjepiva, u dozi od 0,1 ml, u usta djeteta, odnosno davanjem jedne doze IPV-a, intramuskularno u bedro ili deltoidni miši .

(5) U slu aju utvr ene epidemiološke situacije, mogu se dati i drugi oblici živog oralnog cjepiva protiv poliomijelitisa.


lanak 29. (Docjepljivanje protiv poliomijelitisa)

(1) Prvom docjepljivanju protiv poliomijelitisa podliježu djeca iz stavka (1) lanka 28. ovog pravilnika. Od dana završetka potpunog cijepljenja do prvog docjepljivanja treba pro i jedna godina.

(2) Drugo docjepljivanje protiv poliomijelitisa obavlja se u petoj godini života. Ukoliko se ne obavi u navedenom roku, dijete e se docijepiti pri upisu u školu ili u prvom razredu osnovne škole.

(3) Tre e docjepljivanje protiv poliomijelitisa obavlja se u završnom razredu osnovne škole, odnosno u etrnaestoj godini.

(4) Docjepljivanje se provodi davanjem jedne doze živog bivalentnog oralnog cjepiva protiv poliomijelitisa (bOPV), odnosno davanjem jedne doze inaktivnog cjepiva protiv poliomijelitisa (IPV).

E. Imunizacija protiv morbila, rubeole i parotitisa lanak 30.

(Imunizacija protiv morbila, rubeole i parotitisa) (1) Imunizaciji protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP)

obvezno podliježu djeca od navršenih 12 mjeseci do navr-šenih 14 godina i obavlja se cijepljenjem i docjepljivanjem.

(2) Cijepljenju protiv morbila, rubeole i parotitisa podliježu djeca od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet godina života.

(3) Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne obavi do navršene pete godine, cijepljenje je potrebno obaviti do 14 godine.

(4) Cijepljenje protiv morbila, rubeole i parotitisa obavlja se davanjem jedne doze kombiniranog cjepiva.

(5) Docjepljivanju protiv morbila, rubeole i parotitisa, podliježu djeca u šestoj godini života. Ukoliko se docjepljivanje ne obavi u navedenom roku, dijete e se docjepiti pri upisu u školu ili u prvom razredu osnovne škole, odnosno do 14 godine, s tim da je od cijepljenja prošlo najmanje tri mjeseca.

(6) Ako prema procjeni epidemiološke službe postoje epidemiološke indikacije, cijepljenje protiv morbila obvezno je i za djecu od šest do 12 mjeseci života, ali se moraju docjepiti od 15 mjeseci do 24 mjeseca života.

(7) Imunizacija protiv morbila i rubeole može se provoditi i kod osoba od 15 do 18 godina života koje do 14 godine nisu primile dvije doze morbila i jednu dozu rubeole. Imunizacija se provodi davanjem jedne, odnosno dvije doze monovalentnog cjepiva protiv morbila (u razmaku od tri mjeseca), odnosno jedne doze monovalentnog cjepiva protiv rubeole.

F. Imunizacija protiv hepatitisa B lanak 31.

(Indikacije za imunizaciju protiv hepatitisa B) (1) Imunizacija protiv hepatitisa B je indicirana za:

a) osobe u zdravstvenim i drugim ustanovama, kao i za zdravstvene djelatnike u privatnoj praksi, koji su pri obavljanju svog posla poja ano izloženi zarazi, odnosno pri obavljanju svoga posla dolaze u neposredan dodir sa zaraženim osobama i zaraženim materijalom (krv, ekskreti, sekreti);

b) novoro en ad; c) spolne partnere HBsAg pozitivnih osoba; d) obiteljske kontakte HBsAg pozitivnih osoba; e) bolesnike na kemodijalizi; f) osoblje i šti enike zavoda za duševno oboljele osobe; g) intravenske ovisnike o opojnim sredstvima; h) oboljele od hemofilije i leukemije.

lanak 32. (Na in vršenja imunizacije protiv hepatitisa B)

(1) Imunizacija protiv hepatitisa B obavlja se sa cjepivom dobivenim genetskim inženjeringom iz površinskog antigena virusa hepatitisa B.

(2) Za imunizaciju se koristi odgovaraju a doza cjepiva za odre enu dob, po preporuci proizvo a a.

(3) Za imunizaciju bolesnika na hemodijalizi i osoba s ošte enjem imunog sustava, daje se dvostruka doza cjepiva za tu dob.

lanak 33. (Na in vršenja imunizacije protiv hepatitisa B)

(1) Imunizacija protiv hepatitisa B obavlja se s tri doze cjepiva protiv hepatitisa B, koje se daju intramuskularno po shemi prvi, trideseti i stoosamdeseti dan (0, 1, 6 mjesec).

(2) Imunizacija novoro en adi protiv hepatitisa B vrši se davanjem tri doze odgovaraju eg cjepiva po shemi 0, 1, 6 mjesec. Prva doza daje se po ro enju u prvih 12 odnosno 24 sata, druga za jedan mjesec i tre a šest mjeseci nakon prve.

(3) Imunizacija novoro en adi HBsAg pozitivnih majki i osoba koje su imale akcident sa zaraženim materijalom obavlja se s etiri doze ("brza" shema) i to: 0, 1, 2, 12 mjesec, a bolesnika na programu dijalize i osoba s ošte enjem imunog sustava po shemi 0, 1, 2, 6 mjeseci.

(4) Imunizacija se vrši davanjem odgovaraju e doze cjepiva intramuskularno u deltoidnu regiju, izuzev I i II neonatalne doze koje se daju u anterolateralni dio bedra.

lanak 34. (Docjepljivanje protiv hepatitisa B)

Docjepljivanje nakon neonatalnog hepatitis B cijepljenja nije potrebno, dok se ostale kategorije iz lanka 31. ovog pravilnika docjepljuju protiv hepatitisa B svakih pet godina, ukoliko proizvo a cjepiva ne odredi druk ije. G. Imunizacija protiv rabijesa

lanak 35. (Imunizacija protiv rabijesa)

(1) Imunizaciji protiv rabijesa podliježu obvezno sve osobe izložene zarazi virusom rabijesa i to: a) osoba koju je ugrizla ili na drugi na in ozlijedila

bijesna ili na rabijes sumnjiva divlja ili doma a životinja;

b) osoba koju je ugrizao pas ili ma ka nepoznata vlasnika, a koji se ne mogu podvrgnuti desetodnevnoj veterinarskoj kontroli;

c) osoba koju je ugrizao pas ili ma ka koji u roku od 10 dana od dana ozljede pokažu znakove rabijesa, uginu, budu ubijeni ili odlutaju;

d) osoba koja se mogla zaraziti virusom rabijesa preko sluznice ili ošte ene kože;

e) osoba ozlije ena pri radu s materijalom kontami-niranim virusom rabijesa.

(2) Indikacije za imunizaciju odre uje doktor medicine specija-list epidemiologije po prethodno obavljenom pregledu svake ozlje ene osobe, utvr ivanjem okolnosti pod kojim je došlo do ozlje ivanja i ovisno o epizootiološkoj situaciji terena na kojem je došlo do ozlje ivanja.

lanak 36. (Na in vršenja imunizacije protiv rabijesa)

(1) Imunizacija protiv rabijesa obavlja se davanjem koncen-triranog cjepiva protiv rabijesa s kulture stanica i to: a) s pet doza cjepiva odmah nakon utvr ivanja indikacija

u nultom, tre em, sedmom, etrnaestom i tridesetom danu ili


b) s etiri doze cjepiva nakon utvr ivanja indikacije u nultom s 2 doze, te u sedmom i dvadesetprvom danu sa po jednom dozom cjepiva.

(2) Osobama koje su imunizirane protiv rabijesa u slu aju ponovne ozljede daju se tri doze cjepiva protiv rabijesa u nultom, tre em i sedmom danu, ako je od imunizacije proš-lo manje od tri godine, a ako je prošlo više od tri godine, mora se obaviti potpuna imunizacija uz imunoprofilaksu prema indikaciji.

(3) Istovremeno s imunizacijom protiv rabijesa obavlja se imunizacija i protiv tetanusa, cijepljenjem, odnosno docjepljivanjem, sukladno ovom pravilniku.

lanak 37. (Preekspozicijska imunizacija protiv rabijesa)

(1) Preekspozicijska imunizacija protiv rabijesa obvezna je za osobe koje su po prirodi svog posla izložene zarazi virusom rabijesa kao što su: laboratorijski djelatnici, veterinari, lovni uvari, preparatori.

(2) Imunizacija se obavlja tako da se daju tri doze cjepiva nulti, sedmi i 30 dan. Održavaju e (booster) doze se daju svake tre e godine, ovisno od visine protutijela u serumu (ispod 5 IU/ml).

lanak 38. (Indikacija za imunizaciju protiv rabijesa)

Ukoliko postoji indikacija za imunizaciju protiv rabijesa, sukladno odredbi lanka 35. ovog pravilnika, kod imunizacije protiv rabijesa ne primjenjuju se odredbe l. 11. i 12. ovog pravilnika. H. Imunizacija protiv žute groznice, kolere i trbušnog tifusa

lanak 39. (Imunizacija protiv žute groznice i kolere)

(1) Imunizaciji protiv žute groznice podliježu obvezno osobe koje putuju u državu u kojoj postoji ta bolest ili u državu koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti, a obavIja se davanjem jedne doze cjepiva najkasnije 10 dana prije polaska na put. Docjepljivanje se obavlja nakon 10 godina.

(2) Imunizaciji protiv kolere podliježu osobe koje putuju u državu u kojoj postoji pove an rizik od infekcije (epide-miološka indikacija) ili koja zahtijeva imunizaciju te bolesti a obavlja se davanjem dvije doze cjepiva u razmaku od najmanje osam dana. Docjepljivanje se obavlja nakon šest mjeseci.

lanak 40. (Imunizacija protiv trbušnog tifusa)

(1) Imunizaciji protiv trbušnog tifusa podliježu obvezno: a) sve osobe koje žive u zajedni kom doma instvu s

kliconošom trbušnog tifusa; b) osobe uposlene na iš enju kanalizacije i septi kih

jama i uklanjanu sme a i drugog otpadnog materijala iz naselja.

(2) Osim osoba iz stavka (1) ovog lanka imunizaciji podliježu obvezno i druge osobe prema epidemiološkim indika-cijama.

(3) Imunizacija protiv trbušnog tifusa provodi se cijepljenjem i docjepljivanjem, odgovaraju im cjepivom, pridržavaju i se preporuka proizvo a a.

(4) Osim kontraindikacija predvi enih u lanku 11. ovog pravilnika kontraindikacijama protiv trbušnog tifusa smatraju se: a) trudno a - za sve vrijeme njenog trajanja; b) razdoblje laktacije; c) životna dob do tre e godine i preko 60 godine.

I. Imunizacija protiv meningokoknog meningitisa lanak 41.

(Imunizacija protiv meningokoknog meningitisa) (1) Imunizaciji protiv meningokoknog meningitisa podliježu

osobe koje putuju u države koje zahtijevaju imunizaciju protiv te bolesti.

(2) Imunizacija se provodi davanjem jedne doze odgovaraju eg cjepiva najkasnije deset dana prije polaska na endemsko podru je.

J. Imunizacija protiv virusnog hepatitisa A, vari ela, pneumokokne bolesti, rota virusa i humanog papiloma virusa

lanak 42. (Imunizacija protiv virusnog hepatitisa A, vari ela, pneumokokne

bolesti, rota virusa i humanog papiloma virusa) (1) Imunizacija protiv virusnog hepatitisa A, vari ela, pneumo-

kokne bolesti, rota virusa i humanog papiloma virusa pro-vodi se prema epidemiološkim i medicinskim indikacijama, odgovaraju im cjepivom, pridržavaju i se uputa proizvo a a.

(2) Imunizaciju e, ovisno o vrsti cjepiva, provoditi nadležni lije nik.

III. IMUNOPROFILAKSA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI A. Imunoprofilaksa protiv tetanusa

lanak 43. (Imunoprofilaksa protiv tetanusa)

(1) Imunoprofilaksa protiv tetanusa obvezna je za sve ozlije-ene osobe koje nisu cijepljene protiv tetanusa, koje su ne-

potpuno cijepljene i za koje nema dokaza da su cijepljene, te ako je od posljednjeg cijepljenja prošlo više od 10 godina.

(2) Imunoprofilaksa protiv tetanusa daje se odmah nakon utvr ivanja indikacije.

lanak 44. (Na in vršenja imunoprofilakse protiv tetanusa)

Imunoprofilaksa protiv tetanusa obavlja se tako što se ozlije enoj osobi daje odgovaraju a doza humanog antitetani nog imunoglobulina. B. Imunoprofilaksa protiv rabijesa

lanak 45. (Imunoprofilaksa protiv rabijesa)

(1) Imunoprofilaksa protiv rabijesa daje se osobama iz lanka 35. ovog pravilnika prema utvr enim indikacijama.

(2) Imunoprofilaksa protiv rabijesa obavlja se odmah nakon utvr ivanja indikacije uz istovremeno zapo injanje aktivne imunizacije (davanje prve doze vakcine protiv rabijesa u odvojena mjesta).

lanak 46. (Na in vršenja imunoprofilakse protiv rabijesa)

Imunoprofilaksa protiv rabijesa obavlja se davanjem ozlije enoj osobi 20 i.j. humanog antirabi nog imunoglobulina (HRIG) na kilogram tjelesne težine. C. Imunoprofilaksa protiv hepatitisa tipa B

lanak 47. (Imunoprofilaksa protiv hepatitisa B)

(1) Imunoprofilaksa protiv hepatitisa B indicirana je za: a) novoro en ad HBsAg pozitivnih majki; b) osobe koje su bile izložene neposrednom dodiru sa

zaraznim materijalom. (2) Imunoprofilaksa iz stavka (1) ovoga lanka obavlja se

davanjem odgovaraju e doze humanog hepatitis B imuno-globulina.


IV. KEMOPROFILAKSA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI A. Kemoprofilaksa protiv kolere

lanak 48. (Kemoprofilaksa protiv kolere)

(1) Zaštita lijekovima (kemoprofilaksa) protiv kolere obvezna je za sve osobe za koje se utvrdi da su bile u obiteljskom kontaktu, ili kontaktu koji odgovara obiteljskom, s oboljelim ili kliconošom.

(2) Kemoprofilaksa protiv kolere obavlja se davanjem odgovaraju e doze tetraciklina.

B. Kemoprofilaksa protiv tuberkuloze lanak 49.

(Kemoprofilaksa protiv tuberkuloze) (1) Kemoprofilaksa protiv tuberkuloze obvezna je:

a) za djecu dobi do navršene tre e godine koja žive u kontaktu s aktivnim tuberkuloznim bolesnikom, a koja nisu bila cijepljena protiv tuberkuloze, a na tu-berkulin reagiraju pozitivnom tuberkulinskom reak-cijom u promjeru ve em od 6 mm (odnosno 10 mm), ovisno o vrsti tuberkulina (spontani tuberkulinski reaktor);

b) za osobe u dobi do 25 godina koje burno reagiraju na tuberkulin (induracija preko 20 mm), a žive u kontaktu s aktivnim tuberkuloznim bolesnikom;

c) za osobe koje iz bilo kojih razloga primaju kortikosteroide duže od 30 dana, a imaju sekvele tuberkulozne bolesti;

d) za osobe zaražene HIV virusom. (2) Kemoprofilaksa tuberkuloze obavlja se davanjem

odgovaraju ih doza lijekova u odgovaraju em trajanju. C. Kemoprofilaksa protiv malarije

lanak 50. (Kemoprofilaksa protiv malarije)

(1) Kemoprofilaksa protiv malarije obvezna je za sve osobe koje odlaze u države ili na podru ja u kojima postoji endemija malarije.

(2) Kemoprofilaksa protiv malarije obavlja se davanjem odgovaraju ih doza lijekova za kemoprofilaksu malarije, vode i ra una o rezistenciji uzro nika - sedam dana prije odlaska osobe u državu, odnosno na podru je gdje postoji endemija malarije, dok ona tamo boravi i 4 - 6 tjedana nakon njezina povratka.

D. Kemoprofilaksa protiv streptokokne bolesti lanak 51.

(Kemoprofilaksa protiv streptokokne bolesti) (1) Kemoprofilaksa protiv streptokokne bolesti provodi se

davanjem potrebnih doza penicilina kroz 10 dana. (2) Kemoprofilaksa je obvezna za:

a) osobe koje u anamnezi imaju reumatsku groznicu; b) djecu u obiteljskom kontaktu, kod pojave strepto-

kokne bolesti u školama ili dje jim ustanovama i prema epidemiološkoj indikaciji po prethodnoj konzultaciji s epidemiologom.

(3) U slu aju preosjetljivosti primjenjuje se drugi antibiotik. (4) Kemoprofilaksa protiv streptokokne bolesti za osobe koje u

anamnezi imaju reumatsku groznicu provodi se davanjem potrebnih doza penicilina kroz najmanje pet godina.

E. Kemoprofilaksa protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b

lanak 52. (Kemoprofilaksa protiv bolesti uzrokovane hemofilusom

influence tip b) (1) Kemoprofilaksa protiv bolesti uzrokovane hemofilusom

influence tip b obvezna je za: a) sve lanove obitelji osobe koja je oboljela od menin-

gitisa ili sepse uzrokovane hemofilusom influence tip b, ako u obitelji ima djece necijepljene protiv hemofilus influence tip b, a mla e od pet godina;

b) necijepljenu djecu i osoblje ustanova predškolske dobi ako se unutar mjesec dana od inicijalnog slu aja pojavi novi slu aj meningitisa ili sepse uzrokovane hemofilusom influence tip b.

(2) Kemoprofilaksa protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b provodi se odgovaraju im dozama rifampi-cina kroz etiri dana. Za kemoprofilaksu kod odraslih osoba može se koristiti ciprofloksacin u jednokratnoj dozi.

F. Kemoprofilaksa protiv meningokokne bolesti lanak 53.

(Kemoprofilaksa protiv meningokokne bolesti) (1) Kemoprofilaksa protiv meningokokne bolesti obvezna je za

osobe iz bliskog kontakta s oboljelim od meningokokne bolesti.

(2) Indikaciju iz stavka (1) ovog lanka odre uje epidemiolog. (3) Kemoprofilaksa se provodi primjenom odgovaraju eg

antimikrobnog preparata (rifampicin, ciprofloksacin ili cephtriaxon), u odgovaraju oj dozi i trajanju, ovisno o dobi osobe kojoj se propisuje kemoprofilaksa.

G. Kemoprofilaksa protiv HIV infekcije lanak 54.

(Kemoprofilaksa protiv HIV infekcije) (1) Postekspozicijska profilaksa preporu uje se kod perkutanog

izlaganja potencijalno infektivnoj krvi ili tkivnim teku inama ili eventualno kod izlaganja preko konjuktiva (akcidenti u zdravstvenim ustanovama).

(2) Preporu uju se adekvatne kombinacije antiretroviralnih lije-kova, po mogu nosti, unutar jednog sata nakon izlaganja, najkasnije unutar 72 sata, a u trajanju najmanje 4 tjedna.

V. PROVEDBA IMUNIZACIJE, IMUNOPROFILAKSE I KEMOPROFILAKSE

lanak 55. (Program imunizacije)

(1) Obvezna imunizacija, imunoprofilaksa i kemoprofilaksa protiv odre enih zaraznih bolesti provodi se po programu imunizacije koji za svaku godinu donosi federalni ministar zdravstva, na prijedlog Federalnog zavoda.

(2) U programu imunizacije iz stavka (1) ovog lanka odre uju se skupine pu anstva i osobe koje podliježu obveznoj imunizaciji.

(3) Zdravstvene ustanove obavljaju obveznu imunizaciju na temelju godišnjih planova imunizacije.

(4) Obrazac 2. "Godišnji plan imunizacije" nalazi se u privitku ovog pravilnika i ini njegov sastavni dio.

lanak 56. (Obveze u provedbi imunizacije)

(1) Zdravstvene ustanove obvezne su odrediti mjesto i vrijeme obavljanja imunizacije i pojedina nim pozivima pozvati sve obveznike na imunizaciju.

(2) Za maloljetnike poziv se upu uje roditelju ili staratelju uz naznaku prezimena i imena maloljetnika koji podliježe imunizaciji.


(3) Iznimno, pozivi se ne e dostavljati u enicima osnovnih i srednjih škola.

(4) Zdravstvena ustanova-cjepni centar obvezna je pisanim putem obavijestiti školu o polaznicima odre enih razreda koji podliježu imunizaciji te o mjestu i vremenu obavljanja imunizacije, te održati prethodni sastanak s roditeljima djece koja podliježu cijepljenju.

(5) Imunizacija u enika pojedinih razreda obavlja se u pravilu za vrijeme trajanja nastave u prostorijama zdravstvene ustanove ili u prikladnim prostorijama škole.

(6) Škole su obvezne na osnovu primljene obavijesti dovesti na imunizaciju sve u enike koji podliježu imunizaciji od odre enih zaraznih bolesti.

lanak 57. (Obveze mjerodavnoga tijela jedinice lokalne samouprave)

Mjerodavno tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je dostaviti zdravstvenoj ustanovi koja obavlja imunizaciju svaka dva mjeseca popis osoba upisanih u mati ne knjige ro enih i umrlih za sve osobe do navršene 18 godine.

lanak 58. (Uvjeti za uvanje i transport cjepiva)

(1) Zdravstvena ustanova koja obavlja obveznu imunizaciju protiv odre enih zaraznih bolesti, mora imati rashladne ure aje za uvanje i transport cjepiva, odgovaraju e mjerne indikatore temperatura, potrebnu opremu, odgovaraju e stru no osoblje i propisane sanitarno-tehni ke i druge uvjete predvi ene ovim pravilnikom i drugim propisima.

(2) Proizvo a i, distributeri cjepiva i zdravstvene ustanove koje koriste cjepivo obvezne su transportirati cjepivo pod odgovaraju im režimom hladnog lanca.

(3) Proizvo a je dužan prilikom isporuke cjepiva osigurati i monitoring-kartice koje e omogu iti nadzor nad provo enjem hladnog lanca u transportu od proizvo a a do korisnika.

VI. EVIDENCIJE I OBAVJEŠTAVANJE O OBAVLJENOJ IMUNIZACIJI

lanak 59. (Obvezna evidencija o imunizaciji)

(1) Zdravstvene ustanove koje obavljaju obveznu imunizaciju obvezne su voditi evidenciju o izvršenoj imunizaciji za svaku osobu koja podliježe toj imunizaciji.

(2) Svi podatci o izvršenoj imunizaciji unose se u osnovnu dokumentaciju obveznika cijepljenja - "Karton cijepljenja" koji se nalazi u kartoteci cjepnog centra kojem gravitira osoba koja se cijepi. Isti podatci unose se u "Iskaznicu cijepljenja" koja predstavlja osobnu dokumentaciju i koju cijepljena osoba zadržava kod sebe.

(3) Obrazac 3. "Karton cijepljenja" i Obrazac 4. "Iskaznica cijepljenja" nalaze su u privitku ovog pravilnika i ine njegov sastavni dio.

lanak 60. (Plan imunizacije i izvješ a o provedenim imunizacijama)

(1) Zdravstvena ustanova koja obavlja imunizaciju dužna je napraviti godišnji plan imunizacije i dostaviti ga mjerodavnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo, a mjerodavni kantonalni zavod Federalnom zavodu najkasnije do 1. velja e za teku u godinu.

(2) Zdravstvene ustanove koje obavljaju obveznu imunizaciju obvezne su dostaviti mjese na izvješ a o izvršenim imunizacijama i potrošnji cjepiva mjerodavnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo i to najkasnije do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, a godišnja izvješ a najkasnije do 1. velja e za proteklu kalendarsku godinu.

(3) Mjerodavni kantonalni zavod za javno zdravstvo sastavlja zbirno mjese no izvješ e o provedenom cijepljenju i potrošnji cjepiva na svom podru ju, i dostavlja ga Federalnom zavodu i to najkasnije do 20. u mjesecu, za prethodni mjesec, a godišnje izvješ e dostavlja najkasnije do 15. ožujka za proteklu kalendarsku godinu.

(4) Obrazac 5. "Izvješ e o obveznim imunizacijama protiv zaraznih bolesti ", Obrazac 6. "Izvješ e o potrošnji cjepiva", Obrazac 7. "Godišnje izvješ e o provedenim imunizacijama po op inama", Obrazac 8. "Izvješ e o provedenim imunizacijama u rodilištu i Izvješ e o potrošnji cjepiva u rodilištu" i Obrazac 9. "Zbirno izvješ e o provedenim imunizacijama po rodilištima kantona i Zbirno izvješ e o potrošnji cjepiva po rodilištima kantona" nalaze se u privitku ovog pravilnika i ine njegov sastavni dio.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE lanak 61.

(Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje da važi

Pravilnik o na inu provedbe obavezne imunizacije, imuno-profilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje podliježu toj obvezi ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/07, 19/08, 6/10, 8/11, 12/12, 95/13, 64/14 i 16/15).

lanak 62. (Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-37-4050/16 18. kolovoza 2016. godine

Sarajevo

Ministar Doc. dr. Vjekoslav Mandi , v.

r.

45. (1)

(" ", 29/05),

,

I. 1.

( )

, , . 40., 41.,

42. 43. (" ", 29/05) .

2. ( )

(1)

, ( ) , ,

.

(2)

,












Documents

VII. ZAVRŠNE ODREDBE ý - zzjzfbih.ba · (Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i pertusisa) (1) Cijepljenju protiv tetanusa obvezno podliježu osobe u dobi od navršenih 14 do