2 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

"Hrvatsko kršćansko nazivlje" i "Hrvatsko pravnonazivlje"

U Pinakoteci crkveGospe od zdravlja uSplitu predstavljenedvije knjige dr. MileMamića

Split, 12.4.2005. (IKA) - UPinakoteci crkve Gospe odzdravlja u Splitu u utorak 12.travnja predstavljene su dvijeknjige dr. Mile Mamića,sveučilišnog profesora iz Zadra"Hrvatsko kršćansko nazivlje"u nakladi Franjevačkeprovincije PresvetogaOtkupitelja Split i "Hrvatskopravno nazivlje" (LIN-CROZadar). Na predstavljanju su oknjigama govorili dr. IvoGrabovac, dr. fra Stipe Nimac,mr. Ilija Protuđer te sam autor.Knjiga "Hrvatsko kršćanskonazivlje" s podnaslovom"Članci i rasprave" na 136stranica donosi 76 članaka tepet rasprava. U prvom dijeluprve cjeline Mamić se bavinazivima u povijesti hrvatskoga

crkvenoga nazivlja i pojašnjavakako se danas rabe termini:došašće, bezgr(j)ešno začeće,Badnjak, Božić, Nova godina,sv. Stjepan, sebedarje, korizma,skrušenje, pokora, Cvjetnica,križni put, Kalvarija, Vazam,Duh Sveti, Tijelovo i dr. Za svenazive Mamić daje objašnjenjei potkrepljuje nizom primjera izbogate crkvene povijesti i tek,od vremena do vremena, dajesvoj savjet, nazovi subjektivnostajalište, kako bi što bilo boljei pravilnije u hrvatskomekršćanskom nazivlju. Istimnačinom i stilom Mamićnastavlja i u drugome dijeluprve cjeline opisujući: kadakoga štovati, a kada poštivati,što znači riječ papa, što znače ikako se pišu kratice fra i don,

što su redovnice, što jebeatifikacija, odakle je FranjoAsirški i dr. Tu se primjećujeda ima članaka koji izravnonisu vezani za hrvatsko crkvenonazivlje, ali ga dopunjuju iobjašnjavaju.Druga knjiga "Hrvatsko pravnonazivlje" organski senadovezuje na prijašnjaautorova istraživanja objavljenau knjizi "Temelji hrvatskogapravnog nazivlja" Knjiga jesastavljena iz dvaju dijelova:prvi dio su Članci, njih ukupnošezdeset, pisaniznanstvenopopularnim stilomza širi čitateljski krug, a drugidio su Rasprave, trinaestčlanaka pisani višom razinomznanstvenog stila.

Dešifriran natpis iz crkve Sv. Marte u BijaćimaSplit, 12.4.2005. (IKA) - UMuzeju hrvatskih arheološkihspomenika u Splitu nakonferenciji za novinare 12.travnja najavljen je izlazak iztiska Starohrvatske prosvjetebr. 26 posvećen crkvenomlokalitetu crkve Sv. Marte uBijaćima kraj Trogira. "Time seujedno obilježava 100 godinaod završetka prvih arheološkihispitivanja na tom značajnomnalazištu. Nalazi nisu dosadcjelovito predstavljeni ujavnosti, pa će naš Muzej sve toučiniti uskoro na prigodnojizložbi", najavio je ravnateljMHAS-a Ante Milošević.Među mnoštvom

ranosrednjovjekovne kameneplastike ističe se ulomakukrašenog arhitrava čijim sedatiranjem u 7. stoljeće uvelikemijenjaju dosadašnja saznanjao nastanku crkve Sv. Marte teotvaraju druga brojna pitanja izdoba stvaranja hrvatskedržavnosti. Povijesni podaci,dosad pronađeni arheološkiostaci i epigrafička građa ucrkvi Sv. Marte nedvojbenoukazuju da se radi o najstarijemnatpisu s hrvatskim imenom -natpisom croatorum kojipotječe s kraja 8. ili samogpočetka 9. stoljeća, što je oko80 godina stariji spomenik shrvatskim nazivljem od

prethodno pronađenog ulomkakneza Branimira. Podrobnimuvidom u spomenik nisuprimijećeni ni tragovinaknadnog uklesivanja natpisa,pa cjelinu fragmenta arhitrava(i natpis i ukrase) treba držatiistovremenima, rekao jeMilošević, istaknuvši kako jelogičan i zaključak da je ovajulomak iz Sv. Marte sačuvaonajstariji do sada poznatispomenik na kojemu jezabilježen hrvatski etnik, a uskladu s time i najraniji do sadazabilježeni institut župana uranosrednjovjekovnojHrvatskoj.

Đakovo: Predstavljanje iskustva sinodalnostibiskupije Limburg

Biskupski sinodalnivikar u Limburgu dr.Johannes zu Eltzodržao u Đakovupredavanje na temu"Sinodalnost ubiskupiji Limburg"

Đakovo, 13.4.2005.(IKA/BTU) - Jedan odpotomaka poznate vukovarskeobitelji Eltz, svećenik dr.Johannes zu Eltz, biskupskisinodalni vikar u Limburgu, uNjemačkoj, održao je u srijedu13. travnja u velikoj dvoraniTeologije u Đakovu,studentima i profesorima togaučilišta, u nazočnostiđakovačkog i srijemskogbiskupa Marina Srakića ipomoćnog biskupa ĐureHranića, predavanje na temu"Sinodalnost u biskupijiLimburg". Pozdravnu riječizrekao je biskup Srakić,istaknuvši kako je obitelj Eltz u

proteklome razdoblju učinilamnogo dobra za hrvatski narod,osobito za svoj drevni zavičajnigrad Vukovar. Uvodnu je riječizrekao predstojnik Teologije uĐakovu dr. Nikola Dogan,istaknuvši kako sinodalnoiskustvo biskupije Limburgmože pomoći Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji koja jenedavno završila svoju 2.biskupijsku sinodu. Dr. Eltz prikazao je razvojniput sinode u biskupiji Limburg,nakon čega je obrazložio načinorganiziranja i djelovanjasinodalnih struktura,pojašnjavajući njezine

pozitivne prinose, kao iprisutne opasnosti i poteškoće.Zatim je nastojao prikazatiaktualno stanje biskupijeLimburg, ističući trajnu važnostdijaloga i povjerenja izmeđuzaređenih službenika i vjernikalaika koji sudjeluju u radusinodskih vijeća. Za plodnoostvarenje sinodalnoga pristupau ostvarenju života Crkve, bilobiskupije bilo župe,nezaobilazna je otvorenostsnazi i vodstvu Duha Svetoga(pneumatokracija), istaknuo jedr. Eltz. Izlaganje je snjemačkoga jezika, kao iraspravu nakon izlaganja,prevodio dr. Karlo Višaticki.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: Sastanak biskupijskih povjerenika za laikeNa inicijativu biskupaBogovića odlučeno po(nad)biskupijamaorganizirati susrete spredstavnicima svihlaičkih udruga, nakojima će se nanajbolji načinpredočiti stanje natom području

Zagreb, 13.4.2005. (IKA) - UTajništvu Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu 13.travnja održan je drugi sastanakbiskupijskih povjerenika zalaike pod predsjedanjempredsjednika Biskupskekomisije HBK za laikegospićko-senjskog biskupaMile Bogovića te predstavniceUreda za laike HBK MarijeMejak. Sastanku je nazočilošest povjerenika, kao i članTajništva HBK vlč. Lovro Šola. Predavanje na temu "Udrugegrađana kao načinorganiziranog sudjelovanjavjernika laika u suvremenomdruštvu: Primjer Studentskikatolički centar Palma" održao

je dr. Mislav-Stjepan Žebec. Napočetku je dr. Žebec izlagao opotencijalima građanskihudruga, dvojbama koje se mogujaviti njihovim osnivanjem, aistaknuo je i ključne problemeu radu katoličkih udrugagrađana u Hrvatskoj. U tom jesvjetlu predavač iznio ipojedine prijedloge za jačanjerada spomenutih udruga te zanadvladavanje teškoća. Dr.Žebec je također govorio ovlastitim iskustvima u radu uStudentskom katoličkom centru(SKAC) nakon čega jeuslijedila rasprava. MarijaMejak pokušala je, izmeđuostalog, u kontekstu civilnogzakona i kanonskog pravaterminološki objasniti razlikuizmeđu pojmova pokret,

zajednica i udruga.Budući da nije bio nazočanprethodnom sastanku,povjerenik za Varaždinskubiskupiju vlč. Josip Koprekpredstavio je u toj prigodistanja laikata i djelovanjelaičkih udruga u svojojbiskupiji.Nakon iscrpne rasprave, te nainicijativu biskupa Bogovića dase utvrde jasni pravci i ciljevidaljnjeg rada, odlučeno je da sepo (nad)biskupijamaorganiziraju susreti na kojimaće se, uz sudjelovanjepredstavnika svih laičkihudruga, na najbolji načinpredočiti stanje na tompodručju, a ujedno i predstavitidjelovanje Ureda za laike HBK.

Tribina posvećena pjesništvu pape Ivana Pavla II.Mr. Božidar Petrač,akademik AnteStamać i dramskiumjetnik Joško Ševona tribini Društvahrvatskih književnika"Sve je ogoljeno ividljivo pred očimaNjegovim"

Zagreb, 13.4.2005. (IKA) -Tribina posvećena pjesništvupape Ivana Pavla II. "Sve jeogoljeno i vidljivo pred očimaNjegovim" održana je 13.travnja u prostorijama Društvahrvatskih književnika. Natribini su govorili mr. BožidarPetrač, akademik Ante Stamać,dramski umjetnik Joško Ševo, amoderator tribine bio je StjepanČuić.Mr. Petrač iznio je nekolikouvodnih napomena vezanih uzpojavak Papinih književnihdjela u Hrvatskoj. Osvrnuo sena knjigu "Poezija, drame,eseji" objavljenu 1984. uprijevodu Milivoja Slavičeka,zatim "Izabrane pjesme KarolaWojtyle" u prijevodu PereMioča objavljene 1997. te"Rimski triptih" u prijevodu fraMate Mrkonjića objavljenog2003. Govoreći o Papinimknjiževnim počecima, mr.Petrač je istaknuo kako seWojtyla oslanja na poljskiromantizam i neoromantizam,ali i patnju poljskoga narodakoja bi trebala iskupiti patnjuslavenskih naroda. Također jeistaknuo kako je Papa biosuosnivatelj rapsodičnogakazališta u Krakovu kojeposebno karakterizira riječ, i toona koja izvire iz šutnje i kojakazuje istinu i identitet narodau situaciji u kojoj se Poljska1939. našla. Predavač setakođer osvrnuo na Papinudramu "Brat našega Boga" iz1950.Govoreći o tematici Papinihknjiga, istaknuo je među

prvima marijanske teme, ali idomoljublje, ono koje nikomenije na štetu, jer za Papu jedomovina i očevina i majkadomovina. Petrač je takođerukazao na to kako je Papuzanimao svakodnevni životradnika što je i sam iskusioradeći u kamenolomu, kao iopćenito socijalna tematika, alii smrt i prelazak u vječnost.Prije svega zanimao ga jekonkretan čovjek, istaknuo jepredavač, dodavši kako je teškodijeliti literarno od ukupnaPapina djelovanja. Papa riječdoživljava kao neštoautonomno i što se podvrgavakategorijama ljepote i istine.Osvrnuvši se kratko na "Rimskitriptih", istaknuo je kako sePapa divi prolaznostizemaljskoga, činu stvaranja isvršetka, dodavši kako jemožda najbolji komentar"Rimskoga triptiha" Papinaposljednja knjiga "Sjećanje iidentitet". Papina je poezija imetafizična, jer on "ne slijediduhovnost lepršave riječi sv.Franje, nego tešku i tvrdu riječsv. Augustina i sv. Tome",zaključio je Petrač.Akademik Stamać osvrnuo se,pak, na Papin drugi posjetHrvatskoj, kada je 1998. uMariji Bistrici proglasioblaženim kardinala Stepinca.Tom je prigodom Papa primiopredstavnike i čelnike hrvatskihkulturnih ustanova i uputio impismo koje je Stamać pročitao.U njemu Papa posebno ističekako Crkva poštuje i cijeniumni rad kao plod stvaralaštva

ljudskoga duha. Posebno jeočitovao poštovanje prema"bogatoj kulturnoj baštini kojuposjeduje hrvatski narod i kojasvjedoči o njegovoj staroj ivelikoj osjetljivosti za dobro,istinito i lijepo". U Papinu sepismu još ističe kako je zadaćakršćanina unositi svjetloEvanđelja u različite stvarnostidruštvenoga života uključujućii svijet kulture. Govoreći opromjenama u svijetu kojeotvaraju poticajne obzore, alikoje nose i poteškoće, Papa jeistaknuo da je na te promjenepotrebno znati prikladnoodgovoriti, jer odgovor morabiti plod promišljanja praveistine o čovjeku i potrebepoštivanja moralnih vrijednostiupisanih u njegovu narav."Nema pravoga napretka bezpoštivanja etičkoga opsegakulture, znanstvenogaistraživanja i cjelokupneljudske djelatnosti", istaknuo jePapa. Ulomke iz Papinih knjigagovorio je dramski umjetnihJoško Ševo.Na samom kraju tribine,nazočnima se obratio i dr. IvanGolub, osvrnuvši se na osobnesusrete sa Svetim Ocem,posebno na onaj na "raziniumjetnosti" kada mu je predaoknjigu o Juraju Kolariću. Dr.Golub je također istaknuo kakoje Sveti Otac bio i pjesnik iteolog, te je citirao njegovurečenicu kako je "zadaćateologa pokazati ljepotu idjelotvornost otajstvaspasenja", što je i mogao izrećisamo papa pjesnik.

4 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

140. obljetnica rođenja S. S. KranjčevićaO glagoljici kaohrvatskom iliopćeslavenskompismu na tribini uNovoj Gradiškigovorio biskup MileBogović

Nova Gradiška, 13.4.2005.(IKA) - U povodu 140.obljetnice rođenja pjesnikaSilvija Strahimira Kranjčevićanovogradiški ogranak Maticehrvatske i prof. VjekoslavaBagarić upriličili su 13. travnjatribinu na teme: "Biblijskimotivi u Kranjčevićevojpoeziji" te "Glagoljica -općeslavensko pismo?" o čemuje govorio gospićko-senjskibiskup Mile Bogović. Tribinaje održana u vjeronaučnojdvorani novogradiške župeBezgrješnog začeća BDM.Predsjednik novogradiškogogranka Matice prof. JosipOstić istaknuo je kako tatribina, posebice predavanjebiskupa Bogovića, predstavljajoš jedan djelić doprinosatisućljetnog bogatstva kulture ipismenosti hrvatskog bićaeuropskom kontinentu. Tribinisu bili nazočni, između ostalih,dekan novogradiškog dekanatai upravitelj župe Bezgrješnog

začeća Stipo Josipović, kao ižupnik novogradiške župeKraljice Krunice Jozo Jurić.Govoreći o biblijskimmotivima u Kranjčevićevojpoeziji prof. Bagarićnapomenula je kako Kranjčevićnikada nije prestao vjerovati uzvjezdano nebo i Krista, a nazemlji u čovjeka koji jespreman žrtvovati se za ideale.Te motive predočila je citirajućii uspoređujući dijelove izBiblije s pojedinimKranjčevićem stihovima iobrnuto. "U njegovojrefleksivnoj, misaonoj poeziji,ogleda se duboka simbolika itežnja čovjeka za slobodom iboljim životom, vjera u ideale,pitanja vjere, nepravde isumnje, istaknula je prof.Bagarić. koja je, stavljajućiKranjčevićeve stihove ukontekst današnjice, ustvrdilakako smo svjedocionečovječenja čovjeka. BiskupBogović u svom je izlaganju o

glagoljici istaknuo kako jerašireno uvjerenje da je onaopćeslavensko pismo, a on samje uvjerenja da je glagoljicahrvatsko pismo nastalo nahrvatskom tlu. "Mnogiglagoljski nepokretni spomeniciu nas svjedoče o kolijevciglagoljaštva. Kada je ovo našepodručje uključeno u zapadnuCrkvu glagoljaštvo je tolikoukorijenjeno da ga se nije daloistisnuti, a poslije će to pismoposlužiti zapadnoj Katoličkojcrkvi da razvija ekumenizam,jedinstvo svih Slavena sjednom Crkvom", pojasnio jebiskup, ustvrdivši kako jeglagoljica fenomen svjetskevrijednosti. "I Kranjčević sepoklonio prvoj stranici hrvatskeknjiževnosti - Baščanskoj pločina kojoj je glagoljicomzabilježena naša vjera i kulturanašega naroda iz koje je nikaote rastao i on sam", zaključio jebiskup.

Isusovci i hrvatski narodPredstavljen trećisvezak knjigeMiroslava Vanina

Zagreb, 13.4.2005. (IKA) -Treći svezak knjige "Isusovci ihrvatski narod" MiroslavaVanina predstavljen je 13.travnja u velikoj dvoraniRezidencije Družbe Isusove uZagrebu, u organizacijiFilozofskog fakulteta DI,Filozofsko-teološkog institutaDI i Hrvatskog povijesnoginstituta u Beču. Voditelj imoderator tribine bio je o.Vladimir Horvat, o autoruknjige govorio je o. MarijanSteiner, dok je novoizišlisvezak predstavio dr. JurajKolarić. Predstavljanju knjigenazočio je i zagrebačkipomoćni biskup ValentinPozaić. Dr. Horvat istaknuo jekako je predstavljanje oveknjige zapravo povijesnitrenutak kada "možemoponovno vratiti svoju pažnju isjećanje na hrvatskogavelikana, isusovca MiroslavaVanina, o kojem mlađegeneracije ne znaju gotovo bašništa", te je u kratkim crtamaiznio pojedinosti iz autorovaživota. Govoreći o sva trisveska, istaknuo je kako je prviobjavljen 1969. godine na 541stranici, dok su preostala dvaobjavljena 1987. na 739odnosno 2005. na 575 stranica,koliko i sadrži posljednjeobjavljeni svezak.Život i rad Miroslava Vanina

potom je iscrpno predstavio o.Marijan Steiner. Vanino jerođen 10. listopada 1879. ublizini crkve Sv. Marije naDolcu. S 15 godina otišao je nadvije godine u isusovačkinovicijat u St. Andrae uKoruškoj, da bi nakon togastudirao filozofiju u Požunu ipostao profesorom iodgajateljem u Travniku. Tadaje napisao i nekoliko kratkihživotopisa svetaca koji su ostalisamo u rukopisu - o sv.Alojziju, Ivanu Berhmansu teMargareti Alacoqe. Nakonstudija povijesti i zemljopisa nabečkom sveučilištu, na poticajprof. Ferde Šišića i VjekoslavaKlaića, počeo se bavitiistraživanjem povijestiisusovaca u Hrvatskoj.Značajno je njegovopreuzimanje vodstva iorganizacije mladeži uSarajevu, gdje je vodio iMarijinu kongregaciju iOmladinsko društvo, tepokrenuo časopis "Život"(danas "Obnovljeni život"),uređujući ga od 1919. do 1921.Bio je i rektor u Palmotićevojulici od 1922. godine, da bi od1945. do 1950. kao i od 1956.do 1961. predavao na istommjestu patrologiju i crkvenupovijest isusovačkimbogoslovima. Od 1924. do1927. je misionar za Hrvate u

SAD-u. Vanino je uzpredavanja pisao i za Katoličkitjednik te je 1931. u sklopuBogoslovske akademije uZagrebu pokrenuo časopis"Croatia Sacra" - zbornik zacrkvenu povijest Hrvata, kojegaje uređivao četiri godine.Njegovo "životno djelo" nastaloje uglavnom u Sarajevu od1928. do 1961., a kao temelj zanjega poslužila mu je građa zazbornik "Vrela i prinosi" zapovijest isusovačkoga reda uhrvatskim krajevima. Doposljednjih dana života Vaninoje gajio izrazito rodoljublje iiskrenu jednostavnu pobožnost,dizao je i tješio sebe i drugeoko sebe. Umro je 6. prosinca1965.O 3. svesku "Isusovci i hrvatskinarod" govorio je dr. Kolarić,istaknuvši kako je riječ o"blagdanu pisane riječi", jer jetim djelom Vanino završioobjelodanjivanje isusovačke"osobne karte". Povijest kojuVanino iznosi doima se kaozanimljivi roman, pisan jasnimstilom. Potom je predavačvoditelju Horvatu i MarijanuSteineru darovao knjigu oDružbi Braća Hrvatskogazmaja, budući da je MiroslavVanino upisan kao 891. članpod imenom Miroslav Zmaj odDolca.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Svećenička rekolekcijaMr. don MarinkoDuvnjak održaopredavanje "Mladi iduhovni poziv"

Zadar, 13.4.2005. (IKA) -Mjesečni susret svećenikaZadarske nadbiskupije održanje u srijedu 13. travnja udvorani Nadbiskupskogsjemeništa "Zmajević" u Zadru.Euharistijsko slavlje usjemenišnoj kapeli predvodio jezadarski nadbiskup IvanPrenđa. U radnom dijelususreta rektor zadarskogsjemeništa mr. don MarinkoDuvnjak održao je predavanje"Mladi i duhovni poziv".Govorio je o kulturnim idruštvenim prilikama u kojimaCrkva živi i djeluje, temeljnimodrednicama pastorala zvanja inekim kriterijima zaraspoznavanje duhovnogpoziva. Pastoral zvanja ne smije bitiisključivo motiviran krizomzvanja, nego se treba javljatikao čvrst i dosljedan iskazmaterinstva Crkve, otvoreneBožjem naumu koji u noj

uvijek rađa život. Ne smijeimati za cilj novačenje, a zametodu propagandu koja čestozavršava loše, upozorio je donDuvnjak. Cilj je da osoba u tomBožjem naumu prepozna iostvari vlastitu slobodu."Vrijeme je da pastoral zvanjaprijeđe od patologije umora irezignacije, koja se opravdavamladima kao jedinom uzrokukrize zvanja, na hrabrostpostavljanja pravih pitanja,razumijevanje mogućihpogrešaka i neispunjenja, da sedođe do novog stvaralačkogpoleta ispunjenog živimsvjedočenjem", rekao jeDuvnjak. Animacija zvanja treba postatidjelovanje zajednice uskupinama, pokretima, župama,biskupijama, redovničkim isvjetovnim ustanovama.Pastoral zvanja je povezan sbiti Crkve i uključen u općipastoral svake Crkve, a njegov

temelj je molitva koju jezapovjedio Spasitelj. Putovipastorala zvanja su liturgija imolitva, crkveno zajedništvo,služenje djelatne ljubavi isvjedočenje, naviještanjeEvanđelja, razlagao jepredavač. Kriteriji zaraspoznavanje duhovnogpoziva su otvaranje misteriju,poučljivost i identitet u zvanju(odluka za zvanje treba bitiizraz srca, uma i volje) ivažnost da je osoba pomirena sprošlošću, da ispravno tumačipozitivnosti i negativnosti svogživota. Mr. Duvnjak je postavio ipitanja o ulozi sjemeništa uprocesu odgoja i sazrijevanja upozivu, može li ononadoknaditi ono što se nijeprimilo u obitelji i župi, te zaštosu neke pastoralne prakseneplodne, a druge plodnezvanjima.

Studentska tribina o papi Ivanu Pavlu II.O Svetome Ocugovorili akademiciJosip Bratulić iFranjo Šanjek, o.Bonaventura Duda imr. Niko Vidović

Zagreb, 14.4.2005. (IKA) -Tribina posvećena papi IvanuPavlu II. održana je 14. travnjau kino dvorani "Forum"Studentskog doma "StjepanRadić" u Zagrebu, aorganizatori susreta bili suSveučilište u Zagrebu,Studentski centar u Zagrebu teStudentski odbor SD "StjepanRadić". Gosti predavači bili suakademik Josip Bratulić,akademik Franjo Šanjek, fraBonaventura Duda te ravnateljStudentskog centra mr. NikoVidović. Moderator tribine kojije u više navrata pročitaoulomke iz Papinih knjiga,enciklika te poruka koje jeuputio hrvatskomu narodutijekom tri posjeta bio jeDomagoj Pejić. Tribini su osim studenatanazočili i predstavnici SC-a kaoi ravnatelj SD "Stjepan Radić"Tomislav Jurkić, te studentskikapelan don Drago Škarica. Životni put Karola Wojtyle,počevši od njegova djetinjstva,svećeništva sve do papinstva ukratkim crtama nazočnima jepredstavio o. Bonaventura

Duda, istaknuvši pritom jednuod značajnih Papinih poruka -neprestani poziv na mir ipomirenje. Poseban je diosvojega predavanja posvetioatentatu na Svetoga Oca,Svjetskom molitvenom susretuu Asizu 1986. godine, Papinususretu s MihailomGorbačovom te FidelomCastrom, kao i Papinimposjetima Hrvatskoj. Predavanje na temu "Papa IvanPavao II. bio je svjetlo potrebnočovječanstvu" održao jeakademik Šanjek. Rekavši kakosu Poljska i Hrvatska krozprošlost imale puno dodirnihtočaka, jer oba narodapripadaju zapadnoj kršćanskojekumeni, zaključio je kako su ijedna i druga bile bedemkršćanstva i zato uvijek navjetrometini, a to je ono što ihveže: sličnost i sudbina. IvanPavao II. želio je povezati svenarode, znao je komunicirati sljudima kao brat s bratom,potičući hrvatski narod da seoslobodi svake mržnje. Papa je poticao studente imlade da svoje znanje iskoristeza dobrobit cijelogačovječanstva, rekao je.

Akademik Bratulić zatim jegovorio o Papi kao čovjekukulture, osvrnuvši se posebnona Papin glumački poziv, ali ipjesništvo koje se oslanjalo napoljski romantizam, kao iljubav prema narodu i jeziku.Papa je "imao veliko srce zacijeli svijet", zaključio jeakademik Bratulić. Mr. NikoVidović govorio je na temu"Papa i blagostanje, Papa iprovidnost", istaknuvši kako jecijeli Papin život bio obilježenupravo tom Božjomprovidnošću, počevši odnjegova izbora za papu,atentata na njega sve donjegove smrti.Papa u svojem govoru oblagostanju ističe da Crkvalegitimno priznaje profit itržište kao mehanizam koji sekoristi u moralne svrhe i zaopće dobro. "Molite za mene dok sam naživotu, molite za mene i nakonmoje smrti", Papine su riječikoje je izgovorio na Trsatu, akoje su na kraju ove tribinestavljene pred mlade kaopoticaj za budućnost. .

6 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Predsjednik Komisije HBK "Justitia et pax" uputioprosvjedno pismo CNN-u

Biskup Košić pozivaCNN da se javnoispriča za izrečenegrube neistine, jer jevažno da se to više neponavlja, ne samo uslučaju kardinalaStepinca, nego ni zabilo koju žrtvu bilokoje totalitarneideologije koja imapravo na istinu

Zagreb, 14.4.2005. (IKA) -Predsjednik Komisije Hrvatskebiskupske konferencije "Justitiaet pax" biskup Vlado Košićuputio je čelnim ljudimaameričke televizijske postajeCNN protestno pismo zbogkontroverznih navoda njihovihizvjestitelja o kardinaluAlojziju Stepincu izrečenih utijeku prijenosa pogreba papeIvana Pavla II. Pri završetkumise na Trgu Sv. Petranovinarka ChristianeAmanpour govorila je oPapinim kanonizacijama te jenapomenula: "Neki od njih suvrlo kontroverzni, primjerice,vidjeli smo hrvatsku zastavu.Podigao je Hrvata na razinusvetosti iz vremena kad suhrvatski fašisti skoro bilisaveznici s Katoličkom crkvomi imali te užasne pogromeprotiv Srba tijekom Drugogasvjetskog rata. Ovo sukontroverzne stvari koje jeučinio u prošlosti". Na to senadovezao John Allen, koji jepotvrdio njezine riječi te jezaključio: "Kardinal Stepinac,Hrvat na kog se pozivaš, zamnoge ljude je bioneprihvatljivo blizak ustašama,paravojnoj grupaciji u

Hrvatskoj, u savezništvu snacistima". Biskup Košić u pismu ističekako je istina potpuno drukčijaod one kakvom su je prikazaliCNN-ovi reporteri te da jekardinal Stepinac bio cijelovrijeme u sukobu s režimima, iustaškim i komunističkim. Pritome je podsjetio na riječikardinala Stepinca koje jeizrekao 25. listopada 1942.javno u zagrebačkoj katedrali:"Svaki narod i svaka rasa imapravo na život dostojančovjeka… Zato je Katoličkacrkva uvijek osuđivala, a idanas osuđuje, svaku nepravdui nasilje koje se počinja u imeklasnih, rasnih ili narodnosnihteorija… Nitko nema prava dana svoju ruku ubija ili koji mudrago način oštećuje pripadnikedruge rase ili narodnosti". Biskup Košić je u pismu naveoda je papa Ivan Pavao II., kojije i sam iskusio težinu kakonacističkog tako ikomunističkog terora, dobropoznavao metodologijutotalitarnih režima koji su žrtveproglašavali zločincima iupravo je to razlog što je Papa

žrtvi, kardinalu AlozijuStepincu, vratio dostojanstvoproglasivši ga 1998. blaženim. No, upozorio je biskup, očito jeda stil komunističkepropagande koja je vlastiti terorproglašavala "humanizmom", akoja je svoju žrtvu proglasilakrvnikom još uvijek živi te idalje žrtvi ne priznaje taj status.Budući da je CNN medij koji jesinonim slobodnog,demokratskog svijeta,napomenuo je biskup Košić,bilo bi poželjno da ta uglednakuća radi vlastitevjerodostojnosti provjeravaizvore za svoje tvrdnje, kako bise u budućnosti izbjegle upravoovakve zamjene teza. Pozivajući CNN da se javnoispriča za te izrečene grubeneistine, pred svojimgledateljima i da to potvrdiHrvatskoj biskupskojkonferenciji, biskup Košićocijenio je da je to važno stogada se to više ne ponavlja, nesamo u slučaju kardinalaStepinca, nego ni za bilo kojužrtvu bilo koje totalitarneideologije koja ima pravo naistinu.

Papa Ivan Pavao II. i Požeška biskupijaIzložba u Dvorani bl.Alojzija Stepincaposredstvomdokumenata, pisama,predmeta, fotografija iportreta prikazujeveze Požeške biskupijei njezina utemeljiteljaIvana Pavla II.

Požega, 14.4.2005. (IKA) - Udvorani bl. Alojzija Stepinca14. travnja otvorena je izložbana temu "Papa Ivan Pavao II. iPožeška biskupija". Izložbu jena temelju odabira dokumenatate fotografija požeškogabiskupa Antuna Škvorčevića igeneralnog vikara biskupijemons. Josipa Krpeljevićapostavila viša kustosicaGradskog muzeja Požega LidijaIvančević Španiček.Izložba posredstvom

dokumenata, pisama, predmeta,fotografija i portreta prikazujeveze Požeške biskupije injezina utemeljitelja pape IvanaPavla II. Neki izlošci se takoprvi put mogu javno vidjeti,kao što je fotografija biskupaŠkvorčevića uz odar SvetogaOca ili požeškog biskupa kodSvetog Oca u prvom pohodu adlimina 12. ožujka 1999. godine.Na izložbi se također moguvidjeti biskupove čestitkeSvetom Ocu za Božić i Uskrs te

njegovo pismo upućeno IvanuPavlu II, u povodu 25.obljetnice njegova izbora napapinsku službu. Tu su ifotografije s prvoga hodočašćavjernika Požeške biskupije uRim, krunjenja Gospe Voćinskeu Osijeku u tijeku posljednjegPapina posjeta Hrvatskoj, kao ikriža kojega je Ivan Pavao II.darovao požeškome biskupu.Izložba se može razgledatisvakoga dana od 8 do 16 sati.

Knjiga "Konklave - kako Crkva bira papu"Split, 14.4.2005. (IKA) -Splitska nakladna kuća Verbumnovinarima je 14. travnjapredstavila knjigu "Konklave -kako Crkva bira papu". Prvi dioknjige donosi kratkiinformativni prikaz povijestiizbora za papu od ranogkršćanstva do danas i podrobnuanalizu predstojećih konklava ukojoj se obrazlažu ključneznačajke konklava poputzatvorenosti, tajnosti, načinaizbora i sl. U istom tekstu se

podrobno analiziraju i okolnostiu kojima se održavaju ovekonklave, kao i mogućesmjernice kojima će sekardinali rukovoditi prilikomizbora novog pape. Drugi,najopsežniji dio knjige prvi putna hrvatskom jeziku donosicjelovit tekst Apostolskekonstitucije Universi DominiciGregis kojom je Ivan Pavao II.odredio kako će se birati njegovnasljednik. Taj značajni aktpodrobno propisuje način

upravljanja Crkvom u vrijemedok je Apostolska stolicaprazna kao i način izborarimskog prvosvećenika. Takose zahvaljujući tom dokumentumože saznati sve o proceduri inačinu izbora za papu kao i onačinu prihvaćanja iproglašavanja tog izbora. Prilogknjizi sastoji se od popisa svihpapa te od popisa svihkardinala Katoličke crkve skratkim biografijama svakog odpojedinih kardinala.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Papa Ivan Pavao II. i njegovo služenjePredavanje u Dvoranibl. Alojzija Stepinca uPožegi održao jesavjetnik Apostolskenuncijature u Zagrebu mons. Luca Lorusso

Požega, 14.4.2005. (IKA) -Grad Požega i Požeškabiskupija željele su na različitenačine iskazati svojepoštovanje i zahvalnost IvanuPavlu II., kako zbogopćecrkvenih te nacionalnihrazloga, tako i zbog onihlokalnih koji su povezani sutemeljenjem Požeškebiskupije. Stoga je u povodusmrti Svetoga Oca, uorganizaciji Biskupskogordinarijata u Požegi u Dvoranibl. Alojzija Stepinca 14. travnjaodržano predavanje na temu"Papa Ivan Pavao II. i njegovosluženje". Izlaganje je održaosavjetnik apostolske nuncijatureu Zagrebu mons. Luca Lorusso,koji je svoju diplomatskuslužbu započeo 1995. udržavnom tajništvu u Vatikanu.Od 1997. do 2003. obnašao jeslužbu duhovnika u Papinskomrimskom velikom sjemeništu.Između ostaloga, bio jediplomat u apostolskojnuncijaturi u Senegalu, a uZagrebu je od studenogaprotekle godine. Mons. Lorussogovorio je o Papi izneposrednog iskustva koje jeimao u bogosloviji, prvo kaostudent, a zatim i kao duhovniku Papinskoj bogosloviji od1997. do 2003. Istaknuo jeiznimnu skrb za sjemeništa(bogoslovije) koju je IvanPavao II. iskazivao cijelogasvog pontifikata. Kao i usvojim pohodima rimskimžupama, tako je i pohodesvojim sjemeništima Sveti Otaczapočeo na ručku spoglavarima i odgajateljima,rektorom, vicerektorom,promotorom studija iduhovnicima te se brižnozanimao za život i aktivnosti usjemeništima i bogoslovijama,pokazujući pritom pravuočinsku radoznalost. Papa sevolio nakon toga susretati sasjemeništarcima i bogoslovima,pogotovo na njihovim slavljima

i svečanostima. Tih se susretaSveti Otac nije odricao osimzbog bolesti, a u krajnjemslučaju odgađao bi susret, ali gane bi propuštao. Poseban vidskrbi Ivana Pavla II. očitovaose u njegovoj spremnosti da ubazilici Sv. Petra osobno zaredisve svećenike za Rimskubiskupiju. Od 1995. to je činioisključivo na četvrtu uskrsnunedjelju, Nedjelju Dobrogpastira, želeći na taj način svimsvojim sjemeništima ibogoslovijama pružiti prigoduza zajedničku molitvu i slavlje.Kad su me prvi puta Papipredstavili kao duhovnika,rekao mi je: "Nosiš velikuodgovornost. Svoje mladepovjeravaj Mariji". Sveti Otacnije poticao na odgovornostsamo na duhovnom području,nego je uključivao svaki vidnaznačen u apostolskojpobudnici "Dat ću vam pastire".Govoreći jednom u Capranici okulturi, Papa nas je pozvao daizbjegavamo njegovati samojedan njezin vid te da tragamoza kulturom koja je u najvećojmogućoj mjeri otvorena tolikimzahtjevima današnjeg svijeta, ada zbog toga nužno ne moraprihvaćati očita ograničenjaljudske naravi", kazao je mons.Lorusso. U državnom tajništvu govorilose kako su dvije stvari činileIvana Pavla II. dobroraspoloženim: mladi i planine.Posebnost su bile večernjemolitve za blagdan Gospe odUtočišta u Papinskom rimskomvelikom sjemeništu koje su bileotvorene i mladima iz različitihrimskih župa, a to je SvetogOca radovalo i krijepilo. Ti sususreti postojali prigode zapoticanje pastorala duhovnihzvanja. S pontifikatom IvanaPavla II. Rimska biskupijamogla je konačno doživjetiprocvat svećeničkih zvanja.Kad sam kao bogoslov ulazio u

Capranicu, za Rimsku biskupijubilo je tek 12 bogoslova, a sadaih ima oko 90 u četiribiskupijske bogoslovije.Vraćajući se k nama, može sereći da se Ivan Pavao II. vraćaou svoju mladost. Kao bogoslovu Capranici upamtio sam gapobožno uronjenog u slavljenjemise, tog, za Papu, uistinusvetog trenutka, a kasnije međunama opuštenog i raspoloženogza šalu. Susrevši jednogbogoslova od 150 kilogramakazao je: od ovoga možemonačiniti dva svećenika, prisjetiose mons. Lorusso.Na kraju izlaganja mons.Lorusso posebno se osvrnuo naPapino izricanje zahvalnosti.Hvala je bila riječ koju je SvetiOtac uvijek izgovarao, i to nenužno u već pripremljenimslužbenim nagovorima. Bilo jeto iskreno hvala nekoga tko jebio zadovoljan susretom sasjemenišnom i bogoslovnomzajednicom. Promišljao sam otolikim zahvalama koje je Papaizrekao u tim prigodama kadasam u vijestima čuo njegoveposljednje riječi upućenemladima na Trgu Sv. Petra, upetak navečer 1. travnja. To"hvala" najljepša je uspomenakoju čuvam na Ivana Pavla II.Meni osobno bilo je to "hvala"koje je poticalo sve nas dasnažna duha slijedimoGospodinov poziv. Nikad toneću zaboraviti, zaključio jemons. Lorusso.Na njegovu iskrenomsvjedočenju zahvalio mu jepožeški biskup AntunŠkvorčević. Biskup je istaknuokako "Sveti Otac i nakonprelaska u vječnost ostaje snama na jedan drugačiji, novnačin, i to u onome što jepovijesno odredio i utemeljio,ali i u onom što je tim svojimpovijesnim djelom unio međunaše vjerničke odnose uPožeškoj biskupiji".

Split: Županijske nagrade don Vjekoslavu Pavlinovićui fra Luki TomaševićuSplit, 14.4.2005. (IKA) - Uprigodi Dana županije, podpredsjedanjem predsjednikaŽupanijske skupštine Splitsko-dalmatinske dr. MihovilBiočića, u četvrtak 14. travnjaodržana je svečana sjednicaŽupanijske skupštine na kojoj

su nazočili brojni uglednicigrada i županije, među njima ipastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije dr.Drago Šimundža. Tom jeprigodom nagrada za životnodjelo posthumno dodijeljenapukovniku Hrvatske vojske

Andriji Bartuliću dok sužupanijske osobne nagradedobili književnik JakšaFiamengo, numizmatičar BožoMimica, akademik MirkoTomasović te dvojica svećenikadon Vjekoslav Pavlinović i dr.fra Luka Tomašević.

8 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Prijedlog da Trg maršala Tita dobije ime pape IvanaPavla II.

HKD NapredakGlavna podružnicaZagreb u svojoj palačiu središtu gradapriredio susret"Sjećanje na papuIvana Pavla II."

Zagreb, 14.4.2005. (IKA) - Nakomemorativnome susretuHrvatskoga kulturnoga društvaNapredak u Zagrebu "Sjećanjena Ivana Pavla II." 14. travnjaaklamacijom je prihvaćen javniprijedlog književnika MilePešorde upućen Gradu Zagrebuda jedan od najljepšihzagrebačkih trgova, Trgmaršala Tita dobije ime Trgpape Ivana Pavla II. HKD Napredak Glavnapodružnica Zagreb u svojojpalači u središtu grada priredioje susret pod nazivom "Sjećanjena papu Ivana Pavla II.". Uzprigodni glazbeni programIvana Ivice Percla, DarjaneBlaće i recital pjesama KarolaWojtyle članova dramskeskupine HKD Napredak, o likui djelu preminuloga Papegovorili su profesori IvanKarlić, Julijana Matanović,Anton Tamarut i književnikMile Pešorda, koji je tadapremijerno pročitao svoj"Latinski sonet", posvećenPapinu posljednjem posjetuDubrovniku. Na skupu jepjesnik Pešorda uputio javni

prijedlog Gradu Zagrebu,odnosno njegovim za tonadležnim tijelima, da jedan odsvojih najljepših trgova,nekadašnji Kazališni trg, asadašnji Trg maršala Tita,imenuje Trgom pape IvanaPavla II. U obrazloženju svogaprijedloga, Pešorda je rekao daje poljski pjesnik i mislilac,svećenik, biskup i kardinalKarol Wojtyla, naš papa IvanPavao II. dao neizmjerno velikdoprinos ostvarenjutisućljetnoga hrvatskoga sna:obnovi nacionalne suverenosti idržavne neovisnosti ueuropskome demokratskomeznaku te da bi samo zbog toga,ali ponajviše u svjetlu veličajneobnove Rimokatoličke crkve nanjezinim tisućljetnim izvorimaza vrijeme pontifikata IvanaPavla II., našega Svetog Ocanaravno bilo zvati papomtisućljeća. Stoga bi primjerenagesta zahvalnosti i poštovanjaPapi bila odluka glavnogagrada Hrvatske, s ugledomsvehrvatske metropole, daupravo svoj lijepi povijesni trgsa zgradom HNK iMeštrovićevim "Zdencem

života" u središtu imenuje Trgpape Ivana Pavla II., dakle povelikome Papi koji je promicaokulturu života, kršćanskucivilizaciju ljubavi i visokocijenio pjesničku riječ ikazališnu umjetnost."Uostalom", kazao je pjesnikMile Pešorda, inače jedan odprvih obnovitelja HKDNapredak, "bitni argumenti zaprijedlog sadržani su u Poveljizahvalnosti Ivanu Pavlu II, kojuje ovih dana donio Hrvatskisabor, a u kojoj se o Papigovori kao o najvećemmoralnom autoritetudanašnjice, koji je za vrijemesvoga pontifikata zagovarao ipromicao dijalog, snošljivost ikulturu mira među različitimosobama i kulturama diljemsvijeta, koji je neumornopozivao na poštivanje prava idostojanstva svake osobe isvakog naroda". Javni prijedlogpjesnika Mile Pešorde upućenGradu Zagrebu o imenovanjunekadašnjega Kazališnoga trgapo papi Ivanu Pavlu IIaklamacijom je prihvaćen.

Objavljeni rezultati dviju humanitarnih akcijaHrvatskog Caritasa

U akciji "Za 1000radosti" prikupljenopomoći u vrijednosti3.750.000 kuna, a uakciji za žrtvetsunamija 5.350.000kuna

Zagreb, 14.4.2005. (IKA) - Ubožićnoj humanitarnoj akcijiHrvatskog Caritasa "Za 1000radosti", održanoj drugu godinuza redom, zahvaljujućisolidarnosti hrvatskih tvrtki igrađana ukupno je prikupljenopomoći u vrijednosti 3.750.000kuna, od toga 2.600.000 kunanovčanim donacijama, a1.150.000 kuna u proizvodima iuslugama, objavljeno je nakonferenciji za novinare 14.travnja u Nadbiskupskomdvoru u Zagrebu. Od ukupnogaiznosa pomoć je raspodijeljenana ukupno 4.730 potrebitihobitelji u cijeloj Hrvatskoj.U Caritasovoj akciji zapostradale od tsunamija uJužnoj Aziji ukupno jeprikupljeno 5.350.000 kuna odčega 4.550.000 kuna u novcu i800.000 u proizvodima(lijekovima i dječjoj hrani).Novac se prikupljao pozivimagrađana na donacijski telefon teuplatama na žiro račun, kao i

uplatama vjernika na župama.Prikupljenim sredstvima HC jeCaritasu Šri Lanke kupio idostavio 5 kompleta primarnihmedicinskih i higijenskihproizvoda te 20 pročistačavode, pa ukupna vrijednostdostavljene pomoći uz doniranelijekove i dječju hranu iznosi1.060.000 kuna. Osim toga, HCje za pomoć stradalnicima u ŠriLanki angažirao i volontereJuricu Caha i Kristinu Pucko,preživjele stradalnike odtsunamija, koji su tijekomjednomjesečnog boravka u tojzemlji izvidjeli konkretnepotrebe u lokalnoj zajednici. Zaprojekte obnove stradalogstanovništva i infrastukture uŠri Lanki, HC je domicilnomCaritasu stavio na raspolaganje2.200.000 kuna. HC odprikupljenih sredstava hrvatskihgrađana pomaže i ostalimstradalim zemljama izravno, teputem mreže CaritasaInternationalis.

Kako je istaknuo predsjednikHrvatskog Caritasa zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak,Crkva je na različite načineoduvijek bila svjesna onih kojisu u potrebi, kako nanacionalnom (osobito u župnimzajednicama), tako i nainternacionalnom planu.Voditelj specijalnih projekataHC Boris Peterlin istaknuo jekako je HC tijekom ove dvijeakcije uvidio da je spremnosthrvatskih građana i tvrtki nadarivanje narasla u odnosu naproteklu godinu za prosječno44%. Osobito se u tome ističudjeca i mladi te studentisocijalnoga rada u Zagrebu kaoi članovi Franjevačkogasvjetovnoga reda s Kaptola.Božićna akcija potvrdila jekako je značajna uloga medijau senzibiliziranju javnosti zapotrebe onih koji su u najvećojpotrebi.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Nadbiskup Devčić poziva na molitvu za novog papuUpute župnim,samostanskim iostalim vjerničkimzajednicama u povoduizbora novog pape

Rijeka, 14.4.2005. (IKA) -Riječki nadbiskup Ivan Devčićuputio je 14. travnja odredbevjernicima i vjerničkimzajednicama kojima se utvrđujenačin obilježavanja izboranovog pape. Nakonveličanstvenog ispraćaja IvanaPavla II. "Velikog" koji jesvojom službom zadužiočovječanstvo, Katolička crkvanalazi se pred izborom njegovanasljednika, Istaknuo je riječkinadbiskup i pozvao na molitvuGospodina da obdari Crkvunovim Petrovim nasljednikomkoji će, vođen Duhom Svetim,mudro upravljati Petrovomlađom "na uzburkanom morutrećeg tisućljeća, tako da joj ne

naude nikakve bure i olujemodernih vremena", istaknuo jeriječki nadbiskup. Kada 18.travnja u konklavi u Vatikanupočne izbor za nasljednikaIvana Pavla II., pratimokardinale molitvom da seotvore djelovanju DuhaSvetoga kako bi izabrali onogana kojega im On ukaže u dubininjihovih savjesti, pozivanadalje nadbiskup. Izbornovoga pape po prvi puta će seu Vatikanu oglasiti zvonjavomcrkvenih zvona, a tom činupridružit će se i zvona nacrkvama Riječke nadbiskupije."Neka to bude izraz našezahvale Bogu za dar novogpape, kao i naš pozdrav onomu

koji će nas, kao Petrovnasljednik, učvršćivati uPetrovoj vjeri i čijoj ćemopastirskoj brizi biti povjereni",istaknuo je riječki nadbiskup.Svećenike je pozvao da nakonizbora u nedjeljnimpropovijedima progovore označenju papinske službe uCrkvi, a u molitvi se vjernikaposebnim zazivom sjete novogpape i potreba njegove službe.Drugi dan nakon izbora papenadbiskup je pozvao svećenike,redovnike, redovnice tevjernike grada Rijeke inadbiskupije u prvostolnucrkvu Sv. Vida na svečanuzahvalnu misu u 19 sati.

Euharistija izvor karitativnog djelovanjaPredavanje ravnateljaHrvatskog Caritasamr. Ivana Milovčićana susretu osamžupnih CaritasaŠibenske biskupije

Šibenik, 14.4.2005. (IKA) -Ravnatelj Hrvatskog Caritasamr. Ivan Milovčić govorio je13. travnja na tribini uKatoličkom domu biskupaJeronima Milete u Šibeniku oeuharistiji kao izvorukaritativnog djelovanja natribini. Taj susret bio je ujednosusret osam župnih CaritasaŠibenske biskupije, a animiraoga je ravnatelj CaritasaŠibenske biskupije mons.Slavko Mikelin. Prva kršćanskazajednica bila je postojana uzajedništvu: u euharistiji i

dijeljenju dobara, i upravo iztoga izvirala je njenapokretačka snaga, istaknuo jevlč. Milovčić u prvommeditativnom dijelu tribine.Živjeti na način prvih kršćananije moguće bez Duha Svetoga.Dajemo li mu priliku i prostorza djelovanje, zapitao je.Predavač je istaknuo dacjelokupno karitativnodjelovanje Crkve izvire izeuharistije. Ono je najvažnijedjelovanje Crkve i ono je nužnojer bez te karitativne dimenzijekršćanin ne može biti istinski

svjedok nade. Euharistijskoslavlje ne može biti plodno akonema djelatne ljubavi isvjedočenja koji skupa nadilazeljudske mogućnosti, poručio jevlč. Milovčić. U trećem dijelutribine članovi osam župnihCaritasa svjedočili su o svomradu. Župni Caritas za sadapostoji u osam župa biskupije:u župi Šibenik Grad i Crnica, uVodicama, Murteru Tisnom,Ražinama, Miljevcima i Kninu;a ovakav vid djelovanja trebaproširiti na što veći broj župa,istaknuo je mons. Mikelin.

60. obljetnica smrti vlč. Bruna VernazzaSvjedoci se sjećajupokojnog župnika kaočovjeka iznimnihintelektualnihsposobnosti koji jedao velik doprinos nakulturnom,društvenom iduhovnom planu,kazao je biskupBogović

Gornji Kosinj, 14.4.2005.(IKA) - U župi sv. Antuna uGornjem Kosinju održana je14. travnja spomen misa upovodu 60. obljetnice smrtisvećenika Bruna Vernazza,nekadašnjeg župnika uGornjem Kosinju, kojeg supartizani ubili 1945. Misu jepredvodio gospićko-senjskibiskup Mile Bogović uzajedništvu s gospićkimžupnikom i dekanom vlč.Antunom Luketićem i domaćimžupnikom Ivicom Miškulinom.Nastupio je i dječji zbor župeNavještenja Marijina izGospića, a nakon mise vjernicii svećenici uputili su se nagroblje i uz grob vlč. Vernazzaizmolili kratku molitvu tezapalili svijeću. U propovijedise biskup Bogović osvrnuo naživotni put Bruna Vernazza,rođenoga 20. srpnja 1879. uStonu, a koji je kao siroče

došao kod trapista u samostanMarijine Zvijezde u BanjojLuci, gdje je završio osnovnuškolu. Zatim je otišao ufranjevačku gimnaziju u GučojGori te u novicijat u Fojnicu.Za redovničkog svećenika ga je20. srpnja 1902. u Jajcu zarediobiskup Marijan Marković.Franjevac je bio do 1908., kadaje udovoljeno njegovoj želji daprijeđe u dijecezanskesvećenike. Dodijeljen jeBanjolučkoj biskupiji u kojoj jedjelovao sedam godina, a 1915.prešao je u Senjsku biskupiju.Biskup je napomenuo kako sesvjedoci pokojnog župnikasjećaju kao čovjeka iznimnihintelektualnih sposobnosti kojije dao velik doprinos nakulturnom, društvenom iduhovnom planu, pa tako kaovrstan glazbenik osniva 1928.tamburaški zbor "HrvatskiSokol". Obavljao je također

dužnost povjerenika"Hrvatskog radiše", podučavaokandidate u savladavanjuraznih zanata te ih pripremao zaodlazak na tečaj u Zagreb. Bioje visoko cijenjen i poštovan odsvih slojeva žitelja Kosinja kaouzoran svećenik, istaknuo jebiskup Bogović. Kada su 1942.partizanske jedinice zauzeleKosinj bio je uhićen iotpremljen u pravoslavno seloMlakva. Oslobođen je izzatvora na intervenciju jednogapartizana. Kada su u travnju1945. partizanske jediniceupale u Gospić i ostala mjestažupnik je u nekoliko navratatražen u župnom stanu, ali onse sklonio kod susjeda. Kobnenoći ostao je noćiti u svomdomu. Skupina vojnika došla jeu župni stan te ga odvela uobližnji voćnjak i ustrijelila.

10 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Papino prvenstvoPismo nadbiskupaDevčića u povoduskorašnjeg izboranovog pape u kojemističe temeljne zadaće"Petrove službe"

Rijeka, 14.4.2005. (IKA) - Udanima kada se intenzivnorazmišlja o službi i liku novogapape, riječki nadbiskup IvanDevčić objavio je pismonaslovljeno "Papino prvenstvo"u kojemu govori o osnovnimkarakteristikama papinskeslužbe te izražavajući ujednonadu kako će "tih nekolikomisli vjernicima poslužiti zaosobno razmatranje o papinskojslužbi u Crkvi, a svećenicima,uz potrebne preinake, i zaprigodno obraćanjevjernicima". Nadbiskup u pismu ističeljubav prema Kristu i Božjemnarodu kao osnovnu vrlinusvakoga pape. No, jednako takovažna je i njegova briga zaočuvanje i ispovijedanje pravevjere. "To je oduvijek bilavažna zadaća Petrove službe uCrkvi, zadaća koja je u svimvremenima bila veomazahtjevna, a u ovo naše, koje senaziva pluralističkim, a u biti jerelativističko, ona je to naposeban način. Spremnost naizvršavanje te zadaće

vjernicima je također jasankriterij tko može i treba bitinositelj Petrove službe u Crkvi.Nije to onaj koji najviše zna iumije, nego onaj koji je,nadahnut Duhom Svetim,najspremniji za jasno ipostojano ispovijedanje inaučavanje cjelovitog pokladavjere koji nam je predan odapostolskih vremena. Kao što jepozvan da prednjači u ljubaviprema Gospodinu i braći, takoje papa pozvan biti prvi i u briziza čistoću i jedinstvo vjere.Molimo ovih dana žarko iustrajno da Gospodin svojojCrkvi podari upravo takvogpapu koji će brigu za očuvanjeistinite vjere vršiti u ljubavi i sljubavlju", poručio je riječkinadbiskup. U Petrovu govoru na blagdanpedesetnice nadbiskup jepronašao smjernice za poslanjeCrkve. Naviještanje evanđelja,"nova evangelizacija svijeta",svakako je zahtjevna zadaćakoja se postavlja pred Crkvudanas. Pored toga, jedinstvoapostola koje se očitovalo

upravo u događaju pedesetnicepoziv je na jedinstvo Crkve. Uuvodu Petrova govoranadbiskup ističe kako je "onzajedno s jedanaestoricomustao, podigao glas iprozborio", pojašnjavajući kakoje tu riječ o jedinstvu izajedništvu apostolskog zborakoji danas sačinjavaju biskupina čelu s papom.Na kraju pisma, nadahnutnedavnim posjetom Svetojzemlji i Getsemanskom vrtumolitve, nadbiskup Devčić jejoš jednom pozvao vjernike namolitvu za novoga papu. "Akoje ikome u Crkvi potrebnamolitva cijele Crkve, to jeonome kojemu je Isus povjerionajveću odgovornost za nju, ato je upravo papa kao Petrovnasljednik. Zato, braćo i sestre,nemojmo olako prelaziti prekosvoje dužnosti da molimo zapapu, kako bi snagomGospodnjeg Duha mogaoispuniti odgovornu zadaću kojumu je Krist povjerio", zaključioje riječki nadbiskup.

Blagoslov morskih orgulja u ZadruHrvatska i svjetskaatrakcija u novomdijelu Istarske obalenova je stranicaturističke povijestigrada

Zadar, 15.4.2005. (IKA) -Zadarski nadbiskup IvanPrenđa blagoslovio je u petak15. travnja hrvatsku i svjetskuatrakciju - morske orgulje, čijije projektant i idejni autorarhitekt Niko Bašić. Nalaze seu novom dijelu Istarske obale,koji je izgrađen kao pristaništebrodova na kružnimputovanjima. Taj zapadni diozadarske rive prva je faza usklopu projekta njenog novogoživljavanja i sadržajnogbogaćenja. Svečanostiotvaranja pristaništa, što sesmatra novom stranicomturističke povijesti grada,blagoslova ljudi i obale nazočilisu predstavnici državne imjesne vlasti i brojni građani. Zadarskom području su

darovane prirodne ljepote - trinacionalna parka, dva parkaprirode, poluotok kao draguljkulturno povijesne baštine iotvoreni akvatorij, no Zadranisu svjesni da, kako je rečeno,"ništa ne može biti kako trebabez blagoslova". Stoga jepočetak zadarske noveturističke, ne sezone, nego,kako je istaknuto, epohe,započeo blagoslovomnadbiskupa Prenđe. Poželio jezaštitu čuvarima obale,graditeljima orgulja, domaćimai došljacima, prolaznicima isvima koji će u tom spojuBožjeg dara i ljudskedomišljatosti po ideji arhitektaBašića otkrivati Zadar kaojednu od najznačajnijihdestinacija Mediterana. Što godvoda razdvaja, obala spaja,

jedna je od misli iz obrednikablagoslova, te je nadbiskuppoželio blagoslovljenauplovljavanja i isplovljavanja uluku koja postaje novimodredištem na karti svjetskogkrstarećeg turizma. Morske su orgulje, rekla jegradonačelnica Ana Lovrin,maštovita intervencija u prostornove rive koja će se obnoviti uzglavnu zadaću: ne ugrozitiidentitet tri tisuće godina starogZadra, u čijem kamenu jeopisana sva raskoš njegovekulturno-povijesne baštine. Otoj baštini svjedočio je inajstariji hrvatski jedrenjak"Branimir" koji je pristao uznovu rivu, okružen cruiserimaDeutschland, Zadar i brojnimjedrilicama.

Zahvalnice Hrvatskog CaritasaZagreb, 15.4.2005. (IKA) -Predsjednik HrvatskogaCaritasa biskup Josip Mrzljakje na svečanosti 15. travnja uTribini grada Zagreba uručiozahvalnice građanima itvrtkama koji su se osobitoistaknuli u organiziranju iprovođenju Caritasove božićne

humanitarne akcije "Za 1000radosti", darujući novčanepriloge, pomoć u robi ilimedijskim praćenjem. Kaomedijski pokroviteljizahvalnice su među ostalimprimili i crkveni medijiInformativna katoličkaagencija, Glas Koncila i

Hrvatski katolički radio.Generalni sponzor Caritasoveakcije, već drugu godinu zaredom, bila je Privredna bankaZagreb, dok su generalnimedijski pokrovitelji božićneakcije bili Hrvatskaradiotelevizija i Europa pressholding.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Izbor novog pape i njegovo uvođenje u službuBiskup Škvorčevićuputio dopis svimžupnim uredimaPožeške biskupije

Požega, 15.4.2005. (IKA) -Biskup Antun Škvorčevićuputio je ovih dana svimžupnim uredima Požeškebiskupije dopis vezan uz izbornovoga Pape te njegovouvođenje u službu. Biskup je udopisu istaknuo kako uvremenu kad s osjećajimaduboke zahvalnosti i odanostinastojimo gajiti trajnumolitvenu povezanost spreminulim papom IvanomPavlom II., valja ujedno moliti iza njegova nasljednika naPetrovoj Stolici. "Poznato Vamje da u ponedjeljak, idućega 18.travnja započinju konklave.

Prethodnoga dana, na nedjeljuDobrog pastira, uz molitvu zaduhovna zvanja, na svimsvetim misama s narodom,posebno u Molitvi vjernih,molimo i za sretan izbornovoga pape. Preporučitevjernicima da mole na tunakanu tijekom cijelogatrajanja izbora, kako bi namBog darovao pastira SveopćeCrkve, koji će moći odgovorititeškim zahtjevima svoje službe.Kada bude izabran novi papa,pošto ta vijest bude službeno uRimu obznanjena, oglasite tajdogađaj desetominutnomzvonjavom svih crkvenih

zvona", navodi se u dopisupožeškog biskupa. Biskup Škvorčević je na krajunapomenuo kako će uvođenje upapinsku službu novoga SvetogOca najvjerojatnije biti unedjelju nakon izbora, pa jestoga preporučio svećenicimada toga dana na svim misama tuvijest priopće vjernicima tezajedno s njima mole za Papinouspješno služenje Crkvi. Nakraju glavnih nedjeljnih misatrebao bi se otpjevati himan"Tebe Boga hvalimo".

U spomen na velikoga biskupa StrossmayeraU Osijeku obilježena100. obljetnica smrti i190 godina odrođenja biskupaJosipa JurjaStrossmayera

Osijek, 15.4.2005. (IKA) -Stota obljetnica smrti i 190godina od rođenja biskupaJosipa Jurja Strossmayera,jedne od glavnih ličnosticrkvenoga, kulturnoga ipolitičkoga života 19. stoljeća,obilježena je 15. travnja uOsijeku svečanom akademijomu vijećnici Županijskeskupštine i potom otkrivanjemobnovljene spomen ploče nanjezinu pročelju. Istaknuto jekako je taj mecena hrvatskekulture u tijeku 55 godinakoliko je bio na čeluĐakovačke i Srijemskebiskupije, osobit pečat ostaviou tri grada. Dakako u Osijeku,

gdje je rođen 4. veljače 1815., uĐakovu, srcu biskupije, gdje jei umro 8. travnja 1905. te uZagrebu, gdje je podupiraopodizanje Jugoslavenskeakademije znanosti iumjetnosti, Hrvatskosveučilište, galeriju slika, alisvakako treba spomenuti brojnesrednje i osnovne škole,narodne čitaonice, tiskanjeknjiga i još mnogo toga. Bio je neumorni pionircrkvenoga jedinstva, obnoviteljkulta sv. Ćirila i Metoda imecena njihove staroslavensko-glagoljske baštine međuHrvatima. Bio je osnivač i duša

Narodne stranke, pionirjužnoslavenskoga jedinstva. Asudjelovanjem na Prvomuvatikanskome koncilu stekao jeugled i cijele Europe. Zalagaose kod Zemaljske vlade uZagrebu i kod Gradskogaosječkoga poglavarstva zagradnju nove gornjogradskecrkve, darovavši joj uz drugepriloge i glavni oltar.Blagoslovio je kamen temeljac1894., a 20. svibnja 1900. izavršenu župnu crkvu Sv. Petrai Pavla, koju Osječani zbogljepote rado nazivaju svojom"katedralom".

Nadbiskup Prenđa pozvao na molitvu za izbor novogpapeZadar, 15.4.2005. (IKA) -Zadarski nadbiskup IvanPrenđa uputio je svim župama,samostanima i redovničkimzajednicama pismo kojim ihpotiče na intenzivnu molitvu zasretan ishod konklava i osobubudućeg pape. Odredio je da seu molitvi vjernika na misamakroz tjedan i u redovničkimzajednicama u molitvi

Božanskog časoslova dodazaziv za izbor pape. Zajedničkemolitve krunice prije misetakođer treba namijeniti na tunakanu. Svi vjernici, osobitobolesnici, neka svoje trpljenjepridruže molitvi Crkve za izborpape. Na vijest o izboru novogpape neka se oglasi svečanazvonjava svih zvona, a na misisljedeće nedjelje posvetiti riječ

novom papi i zahvaliti Bogupjevanjem svečanog Tebe Bogahvalimo. "Dok zahvaljujemoGospodinu za veliki darpreminulog pape, molimo ga zabudućeg, da bi njegovommilošću poveo Crkvu, hrabro iplodno, ususret budućnosti",piše na kraju Pisma nadbiskupPrenđa.

Varaždinski biskup pozvao na molitvu za izbor novogpapeVaraždin, 15.4.2005. (IKA) -Varaždinski biskup MarkoCulej uputio je u petak 15.travnja okružnicu svimsvećenicima, župnicima idekanima u kojoj poziva namolitvu za izbor novog pape.Podsjeća kako u ponedjeljak18. travnja u Vatikanuzapočinju konklave radi izbora

novog pape te upućuje molitvusvemogućem Bogu da Crkvupodari novim Petrom našihdana. "Neka Duh Sveti vodikardinale kako bi njihova srcaobasjana Njegovim Svjetlomupoznala ovaj povijesnitrenutak i podarila nam SvetogOca koji će voditi Crkvu utrećem tisućljeću", poručuje

biskup Culej te poziva namolitvu za sretan izbor novogpape u svim župama. Ujednopoziva da se nakon izboranovog Petrova nasljednikaoglase sva crkvena zvona utrajanju od 10 minuta, te da seslave mise zahvalnice.

12 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Kustod Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa uprvomu pohodu HrvatskojZagreb, 15.4.2005. (IKA) -Franjevački poglavar u Svetojzemlji o. PierbattistaPizzaballa, koji je ujedno ičuvar svetih mjesta, pohodio jeHrvatsku u povodu otvaranjaBiblijsko-arheološke muzejskeizložbe u prostorimafranjevačkog samostana uCerniku kod Nove Gradiške.Svoj prvi boravak u Hrvatskojkustod Svete zemlje započeo je14. travnja svečanim večernjimeuharistijskim slavljem u crkviSv. Franje Asiškoga na Kaptoluu Zagrebu. Uz njega, na slavljusu sudjelovali provincijalHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda o LucijeJagec, arheolog s Fakultetabiblijskih znanosti i arheologijeu Jeruzalemu prof. dr. StanislaoLoffreda, povjerenik Svetezemlje fra Željko Železnjak,gvardijan fra RajkoGelemanović, a misu jepredvodio doktorand naFakultetu biblijskih znanosti iarheologije u Jeruzalemu fraDarko Tepert. Odgovarajući napitanja fra Darka, o. Pizzaballaprikazao je povijesni razvojKustodije Svete zemlje koja seod 14. st. i službeno pomandatu Svete stolice brine zasveta mjesta u ime čitaveKatoličke crkve. Predstavljenisu i različiti načini djelovanjafranjevaca u Svetoj zemlji, kaošto je izravna briga zaodržavanje i uređivanje

hodočasničkih mjesta, te skrb okršćanima u Svetoj zemlji, tojest u Izraelu, Palestini,Jordanu, Libanonu, Siriji i naCipru. Ta se skrb odnosi kakona uobičajeni pastoralni rad,tako i na cijeli niz socijalnihinicijativa u nastojanju da sedomaći kršćani, većinompalestinskoga podrijetla, zadržeu Svetoj zemlji. Predstavio je iostale oblike katoličkeprisutnosti na tom prostoru,ponajprije katoličkiJeruzalemski patrijarhat, a ondai neke posebne oblikedjelovanja, osobito one koje seodnose na katoličke zajednicehebrejskoga jezika, unutar kojihje i sam djelovao prijeimenovanja za kustoda Svetezemlje.Na kraju je zahvalio svimokupljenim vjernicima, a ponjima i svim vjernicima uHrvatskoj, koji svojimprilozima za Božji grob svakegodine pomažu svojoj braći uSvetoj zemlji.Iste je večeri Kustod Svetezemlje imao susret s Framom,Franjevačkom mladeži, nakojemu je progovorio o tomekako se različiti katoličkiobredi prilagođavaju novojstvarnosti židovske katoličkezajednice, pri čemu se vodiračuna i o tradicijama koje sudanas važne u židovstvu. Ufranjevačkom junioratu susreoje i mlade franjevce, koje je

osobito zanimalo kakofranjevci danas žive u Svetojzemlji.U petak 15. travnja o.Pierbattista Pizzaballa održao jesastanak s provincijalnimministrima Južnoslavenskekonferencije franjevačkihprovincijala, na kojemu jepovjerenik Svete zemlje zazagrebačku provinciju fraŽeljko Železnjak podnioiscrpno izvješće o sredstvimakoja su protekle godineprikupljena na teritoriju teKonferencije u korist Svetezemlje. Razgovaralo se i opoticanju i praćenju hodočašćau Svetu zemlju, a kustod jepredstavio neke planove zasljedeće dvije godine, te je jošjednom zahvalio za milodarekoje Sveta zemlja prima izrepublika Hrvatske, Slovenije iBosne i Hercegovine.Istoga dana u poslijepodnevnimsatima kustod Svete zemljesvečano je u Cerniku otvorioBiblijsko-arheološku muzejskuizložbu u Cerniku, te sljedećegdana sudjelovao naznanstvenom skupu "Svetazemlja kao arheološki,sociološki i vjerski kontekstBiblije". U tijeku boravka uHrvatskoj, o. PierbattistaPizzaballa dao je intervjueHrvatskom katoličkom radiju itjedniku Glas Koncila.

Jedinstvena Biblijsko-arheološka muzejska izložba uCerniku

Izložba, koju jeotvorio kustod Svetezemlje o. PierbattistaPizzaballa, svojimopipljivimarheološkimsvjedočanstvima izSvete zemlje,svetopisamskimtekstovima koji govoreo povijesti prenošenjaBiblije te prikazomBiblije u hrvatskojkulturnoj baštini najednom mjestu otvaraširoki uvid u duhovnupovijest i približavahrvatskom čovjekuspasenjske Božjezahvate

Cernik, 15.4.2005. (IKA) - UFranjevačkom samostanu uCerniku, nedaleko NoveGradiške, u petak 15. travnjaotvorena je jedinstvenaBiblijsko-arheološka muzejskaizložba koja pruža uvid ucivilizaciju i kulturu Svetezemlje, koja je posredstvomBiblije odigrala značajnu uloguu oblikovanju svjetske,europske pa tako i hrvatskeuljudbe i kulture. Glavninositelj projekta je Hrvatskafranjevačka provincija sv.Ćirila i Metoda, a idejnizačetnik i autor izložbe jenjezin član dr. o. TomislavVuk, profesor na Franjevačkombiblijskom institutu uJeruzalemu.Prije svečanosti otvorenjaizložbu su na konferenciji zanovinare predstavili sam autor,

predavač na Katoličkombogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu dr. o.Mario Cifrak i profesor naFranjevačkom biblijskominstitutu u Jeruzalemu dr. o.Frederic Manns.Dr. Cifrak novinarima jeukratko izložio život i radautora Biblijsko-arheološkemuzejske izložbe, rekavši kakoje dr. Vuk rođeni Cerničanin,svećenik, franjevac, koji jenakon završene teologijedoktorirao biblijske znanosti uJeruzalemu, a potommagistrirao stare istočne jezikeu Rimu te danas naFranjevačkom biblijskominstitutu u Jeruzalemu predajestare biblijske jezike i ostalepredmete koji su vezani, štoarheološki, što povijesno, uzproučavanje same Biblije.

O ideji, nastanku, realizaciji ipostavu izložbe govorio je dr.Vuk. Istaknuo je kako se idejao sasvim maloj izložbibiblijskog karaktera rodila još1993., u prigodi početkaobnove cerničkog samostana.Od tada je započeo susljednoprikupljanje materijala zaizložbu. Muzejski prostornalazi se u nekadašnjemvinskom podrumu samostana, usamom prizemlju. U njemu jesmješteno oko 500 arheološkihiskopina, predmeta koji suvezani uz povijest Svetezemlje, a koje je dr. Vukvećinom dobio na dar izdepozita Franjevačkogbiblijskog instituta uJeruzalemu. Najstarijiarheološki predmeti potječu jošiz paleolitika što pokazuje

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

veliku vrijednost izložbe.Izložba je ujedno uarheološkom smislu, kako jerekao dr. Vuk, i jedina ovakvogkaraktera u Europi. Izložba želi smjestiti početke irazvoj dviju sestrinskih religija,židovstva i kršćanstva(posredno i islama), u kontekstvremena i prostora iz kojega sunastale. Taj vid prikazan je uprvom, arheološkom dijeluizložbe, koji joj ujedno daje imuzejski karakter. Postav sesastoji od bogate zbirkeautentičnih arheološkihpredmeta. Ti su predmetiraspoređeni tematski i, premaarheološkim istraživanjima, nanajvažnijim novozavjetnimmjestima te žele osvijetlitiživotni ambijent prostora ivremena onih povijesnihstvarnosti, zbivanja, događaja iljudi, iz kojih je ponikla Biblijakao izvor vjere, svjetonazora,kulture i civilizacije.Drugi dio posvećen je samojBibliji kao knjizi, i toponajprije na originalnimjezicima -hebrejskom,aramejskom i grčkom - i udrevnim prijevodima, sosobitim osvrtom na latinskubiblijsku tradiciju nakršćanskom Zapadu pa tako ikod nas, a obuhvaća prikazStarog i Novog zavjeta. Pritomu prvom planu nisu znanstveneteorije o nastanku teksta, negopovijest njegova prenošenja: odnajstarijih postojećih rukopisa -papirusa i kodeksa - pa prekoprvih tiskanih do najnovijihznanstvenih kritičkih izdanja. Utom dijelu izlošci su prije svegaknjige: originali i faksimilnepreslike.Treći dio izložbe prikazujekako je Biblija ušla u hrvatskukulturnu baštinu i postalanjenim sastavnim dijelom.Izloženi su, u originalu (16.-20.

st.) i faksimilnim izdanjima, utom pogledu najvažnijiprijevodi biblijskih tekstova nahrvatski jezik, od onih prvih idjelomičnih, namijenjenihbogoslužju, a što predstavljajupočetke hrvatske pismenosti, pado izdanja cjelovite Biblije, svedo onih najnovijih. Takva suizdanja uvijek snažno utjecalana hrvatski jezik, pismenost,književnost i uljudbu u cjelini.Ta muzejska izložba i s njompovezani dokumentacijskicentar želi postati izvoromuvida, informacija, znanja iproučavanja civilizacija,kultura i religija drevnogBliskog istoka za svezainteresirane, a na posebannačin za voditelje religiozno-pedagoških djelatnosti.O Franjevačkom biblijskominstitutu u Jeruzalemu,njegovom ustrojstvu, značenjuza proučavanje Biblije iškolovanju novih biblijskihstručnjaka govorio je dr. o.Frederic Manns iz Jeruzalema.Dio izložbe već je bio dostupanširoj javnosti kroz protekle trigodine, a sada je izložbapostavljena u cijelosti. Nakon pozdravnih riječiprovincijala Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda o. LucijaJageca, na svečanosti otvorenjanazočnima se obratio požeškibiskup Antun Škvorčević.Istaknuo je kako izložba svojimopipljivim arheološkimsvjedočanstvima iz Svetezemlje, svetopisamskimtekstovima koji govore opovijesti prenošenja Biblije teprikazom Biblije u hrvatskojkulturnoj baštini na jednommjestu otvara široki uvid uduhovnu povijest i približavahrvatskom čovjeku spasenjskeBožje zahvate. Radujem se štoje ona postavljena u časnom

cerničkom samostanu, napodručju mlade Požeškebiskupije te će zacijelo bitijedno od jakih pastoralnihsredstava svima onima kojimaje u našoj mjesnoj Crkvi kao i ucijeloj Crkvi u Hrvatskojpovjereno navjestiteljskoposlanje, svećenicima,đakonima i vjeroučiteljima, apotom vjeroučenicima i drugimvjernicima. Ona će biti i živomjesto susreta između vjere ikulture, dijaloga znanosti iobjave. Od danas Hrvatska jebogatija za još jednu ustanovukoja će pomoći da hrvatskičovjek u jeci mnogih, počestosmućujućih riječi, susretneRiječ koja božanskomjasnoćom i snagom govori odostojanstvu i smislu njegovapostojanja. Neka jeblagoslovljeno to dragocjenosluženje Bogu i čovjeku kojedanas ovdje započinje, istaknuoje požeški biskup.Potom su se okupljenimaprigodnim riječima obratilipomoćnik ministra kulture RHdr. Krešimir Filipec i načelnikopćine Cernik Nikola Jugović. Izložbu je otvorio kustod Svetezemlje o. PierbattistaPizzaballa. Istaknuo je kako suu ključnim trenucima povijestiSvete zemlje Hrvati bili tamonazočni, a sada hrvatskifranjevci iz Svete zemljedonose tu Svetu zemlju uHrvatsku. Izrazio je takođerželju i nadu da će ta izložbaomogućiti da raste ljubavHrvatske za Svetu zemlju iIsusa Krista i Božju Riječ kojaje rasla u Svetoj zemlji.Među mnogobrojnim nazočnimuzvanicima, profesorima,predstavnicima kulturnoga,vjerskog i društvenog života,bio je i zagrebački pomoćnibiskup Valentin Pozaić.

Koncert sarajevskog zbora PontanimaKoncert u povoduzavršetka dvijuhumanitarnih akcijaHrvatskog Caritasa

Zagreb, 15.4.2005. (IKA) -Jedinstveni sarajevski zborPontanima održao je 15. travnjakoncert pjesama različitihreligijskih tradicija u povoduzaključenja dviju humanitarnihakcija Hrvatskog Caritasa;božićne akcije prikupljanjapomoći za siromašne obitelji uHrvatskoj "Za 1000 radosti" teakcije prikupljanja pomoćistradalima od tsunamija uJužnoj Aziji. Koncert je održanu Nacionalnoj i sveučilišnojknjižnici u Zagrebu. Na

programu su bile skladbe nahebrejskom, ruskom, crkveno-slavenskom, latinskom iengleskom jeziku. Međuostalim izveden je i Psalam 81.,102. i 150, te djela S.Rahmanjinova, P. I.Čajkovskog, T. Skalovskog,Petera Philipsa, L.Lewandowskoga, Elliota Z.Levina, Šemje Vinavera,Aleksandra A. Arhangleskija,Thomasa Luisa da Vittoria,Alessandra Scarlattija tetradicionalna islamska ilahija.

Zbor Pontanima osnovan je1996. kao projektMeđureligijske službe "Oči uoči" te pjeva pjesme svihreligijskih zajednica današnjeBiH, osobito pjesmeabrahamske tradicije:židovstva, kršćanstva i islama.Pontanima (lat. "most dušom")- glas mira koji povezuje ljudejugoistočne Europe čestonastupa na ekumenskim imeđureligijskim susretima.

14 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Molitveno bdjenje za duhovna zvanjaPremijerno izvedenahimna Godine mladih"Ovo činite meni naspomen"

Zadar, 15.4.2005. (IKA) - Uoči42. Svjetskog dana molitve zaduhovna zvanja, zadarskinadbiskup Ivan Prenđa ukatedrali Sv. Stošije u Zadrupredvodio je 15. travnjamolitveno bdjenje za duhovnazvanja u kojem su sudjelovalibrojni svećenici, redovnici,redovnice, sjemeništarci,učenici i studenti. Prigodnimeditativno-glazbeni programpriredili su članovi Odbora zapripremu Godine mladihpredvođeni s. Mirjam Gadža, avodili su ga mladi iz gradskihžupa. Pjesmu "Ovo činite menina spomen", himnu Godinemladih, premijerno su izveliautor don Zdenko Dundović imladi iz Škabrnje."Budimo trajno ponajprijemolitelji" potaknuo jenadbiskup Prenđa, poželjevšida u svima djeluje Gospodin,

gospodar svakog poziva i DuhSveti, koji neprestano potičečovjekovu osjetljivost uotvaranju Bogu. NedjeljaDobrog pastira je prilika da sezagledamo u Krista koji jeokupljao Crkvu temeljeći je naapostolima, želeći da taRadosna vijest prožme savsvijet, rekao je nadbiskup.Bdjenje je proteklo i u mislimana Božji dar velikog pastiraCrkve, pape Ivana Pavla II. FraDiego Deklić je pročitaonjegovu poruku za 42.molitveni dan za duhovnazvanja, u kojem je Ivan PavaoII. pozvao mlade da "izvezu napučinu", gajeći molitveni duh islušajući Božju riječ. Uuspomenama na brojne susretes mladima Papa piše da su"mladi bili radosni, ali izamišljeni, jer su zahvaćeničežnjom da svome postojanju

daju puni smisao".Bdjenje su obogatilasvjedočanstva svećenika o.Maria Fundaka i redovnice s.Marine Kosine, a završilo jeeuharistijskim klanjanjem kojesu predvodili učeniciNadbiskupske klasičnegimnazije. Nadbiskup Prenđazahvalio je Bogu za taj trenutak"u kojem se vidi kako mladiozbiljno razmišljaju, mole inastoje ići za Kristom".Priopćio im je svoju inicijativukojom će se on osobno susretatis mladićima koji nose u sebipitanja, sa željom da ih vodi naputu njihova duhovnog poziva."Postoji grupa koja želi poći nataj put" rekao je nadbiskup,poželjevši da Gospodin otvaraputove onima koji će gaslijediti i da u Crkvi okuplja"ljude koji će dizati pogledeprema nebu i vječnom životu".

Humanitarni koncert za o. Luku RađuPrikupljala se pomoćza liječenje o. Luke,teško stradalog uprometnoj nesrećiprije dvije godine

Zagreb, 15.4.2005. (IKA) -Humanitarni koncert SKAC-ovog ansambla "RUAH", čiji jeprihod namijenjen zapodmirenje troškova liječenjao. Luke Rađe teško stradalog uprometnoj nesreći prije dvijegodine, održan je 15. travnja ubazilici Srca Isusova uZagrebu. Koncertu je nazočio isam o. Luka, a kupnjomulaznice te CD-a propovijedi o.Luke Rađe nazočni su seuključili u prikupljanje pomoći

za njegovo daljnje liječenje.Ansambl "RUAH" što izvornoznači dah, zrak, vjetar, "spiritusmovens", tom se prigodom prviputa predstavio publici. Usklopu ansambla nastupili suTibor Naglić, klavir, DunjaKobas, violina, OliverĐorđević, violončelo, JelenaGracin, viola, Ivana Krajina,sopran, Marta Babić, alt teHrvoje Ivkošić, tenor. Najprijesu izveli Trio opus 67 u e-moluu četiri stavka, za klavir,

violinu i violončelo DimitrijaŠostakovića. Nakon togaansambl je izveo i "StabatMater" za sopran, alt, tenor igudački trio Arva Parta.Ansambl "RUAH" nastao jekao dio Studentskogakatoličkog centra - Palma(SKAC), kao težnja mladihljudi da intelektu pridruže duh,a duhu snagu mladosti islobodu izvornosti.

Potreba za novim zvanjimaU tijeku mise, koju jeu katedrali Sv. Vidapredvodio nadbiskupDevčić, pet bogoslovariječkog sjemeništa"Ivan Pavao II."primljeno međukandidate za đakonat iprezbiterijat

Rijeka, 16.4.2005. (IKA) - Uoči42. svjetskog dana molitve zaduhovna zvanja riječkinadbiskup Ivan Devčićpredvodio je 16. travnja misu ukatedrali Sv. Vida u Rijeci. Petbogoslova riječkog sjemeništa"Ivan Pavao II." pod misom jeprimljeno među kandidate zađakonat i prezbiterijat: SinišaVujičić, Kristijan Malnar,Željko Savić, Zoran Pinjuh iMiroslav Pergl. Za njih je toprvi korak u pripravi zasvećeničko ređenje, a riječki jenadbiskup u toj prigodi pozvaovjernike da mole, ne samo zasebe, već i za druge koji suosjetili Božji poziv. "Pozvanismo čuti Božji glas i poći zaBožjom riječi koja je sam Isus",napomenuo je, govoreći oživotnome pozivu mnogih kojisu neodlučni da ga slijede.U prigodnoj propovijedi o

Dobrom pastiru nadbiskup jeukazao na Isusa kao pravogaPastira kojega je Bog poslao,ali i upozorio na lažne, onekojima nije stalo do drugih,nego do vlastite koristi. Uživotu smo pozvaninasljedovati Isusa, a taj put nijelak i često biramo lakše putove,rekao je nadbiskup Devčić,dodavši kako se čovječanstvozatvorilo u svijet automatizma igroba te ne živi u punini."Crkva vapi za novim zvanjimai ljudima koji će biti Pastiri i uovom zatvorenom čovječanstvute otvarati perspektivu Božjeljubavi koja kaže da ljudskaperspektiva nije smrt negovječni život", ustvrdio jenadbiskup Devčić. Nakon euharistijskog slavljapovjerenik za obitelj IvanNikolić pročitao je posljednju

poruku Svetoga Oca za Danduhovnih zvanja, u kojoj jeistaknuto kako se molitvenazvanja rađaju molitvom ikatehezom. "Izvezi na pučinu!",pozvao je Ivan Pavao II. napočetku svoje poruke povodećise za Isusovim riječima Petru.To je povlaštena prigoda zapromišljanje o pozivu nanasljedovanje Isusa, a osobitona nasljedovanje Isusa na putusvečeništva i posvećenogživota, stoji u poruci. Papa jetakođer istaknuo kako sedosljednost mjeri dubinommolitve, a življenimevanđeljem kršćanin postajesposobniji ljubiti na Kristovnačin. "Tko otvori vrata Kristu,ne shvaća samo otajstvo vlastitapostojanja, nego i otajstvosvoga poziva te donosi blistaveplodove milosti", istaknuo jeIvan Pavao II.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskupijski susret mladih Đakovačke i Srijemskebiskupije

Vi ste znakbudućnosti, ali stesadašnjica da svojimživotom i mladošćupomlađujete našuCrkvu Đakovačku iSrijemsku", poručio jebiskup Srakić nasusretu koji je okupio2300 mladih

Županja, 16.4.2005.(IKA/BTU) - Pod geslom"Koje li nade u pozivu našemu"u subotu 16. travnja u Županjije održan IX. biskupijski susretmladih Đakovačke i Srijemskebiskupije. Županja koja imaoko 16.000 stanovnika ugostilaje 2300 mladih iz cijelebiskupije, a susret jeorganizirao Biskupijski ured zapastoral mladih, na čelu svoditeljem dr. DragomTukarom.Susret je započeo u velikojzajedničkoj dvorani županjskeGimnazije, Tehničke iObrtničke škole. Voditeljisusreta Ivana Kardo i TvrtkoGalić, članovi Biskupijskogapovjerenstva za pastoralmladih, vedrinom ijednostavnošću učinili su susretspontanim i s puno pljeska. Nasusretu su bili nazočniđakovački i srijemski biskupMarin Srakić, đakovački isrijemski pomoćni biskup ĐuroHranić, župnik župeMučeništva sv. Ivana Krstiteljau Županji i dekan IvanVaroščić, dr. Drago Tukara,županjski gradonačelnik IvanGrigić, ravnatelj Obrtničkeškole u Županji Slavko Šokičić,brojni svećenici, redovnici iredovnice, bogoslovi ivjeroučitelji. Ssuretu su takođernazočili članovi Biskupijskogpovjerenstva za pastoral mladihkoji su prošli formaciju"Mladih za mlade" i pedesetakmladih iz Županje koji su činililogistiku. Pozdravnu riječ prvi je uputiodekan Varoščić a potom je sveokupljene pozdravio biskupSrakić. "Kako bi Crkvaizgledala bez vas mladih, kakobi narod izgledao bez vasmladih. Bila bi neka staračka

ustanova, a vi ste znakbudućnosti, ali ste sadašnjica dasvojim životom i mladošćupomlađujete našu CrkvuĐakovačku i Srijemsku", rekaoje biskup Srakić."Koje li nade u pozivu našemu"bila je tema predavanja fraŽarka Relote, župnika župe sv.Antuna Padovanskoga naSvetom Duhu u Zagrebu.Mladima je poručio kako sukršćani ljudi nade i da u ovomsvijetu, za koji se govori da sveviše teži k deprimiranosti,kršćani kao mladi ljudi morajubiti poticaj drugima da nalazeizvor nade u nečemu ilinekomu, a taj netko je IsusKrist. Poručio je kako se mladitrebaju oduprijeti određenimtendencijama koje vladaju udanašnjem društvu i ako touspiju, onda će sigurno, poputučenika u Emausu - nakonpočetnoga nesnalaženja,pronaći u Isusu nadu koja imdaje svjetlost i vodi ih krozživot.Zatim su članovi Biskupijskogapovjerenstva za pastoral mladihiznosili svjedočanstva sformacije "Mladi za mlade",prožeta dijalogom članovaPovjerenstva, pjesmom iplesom i neizostavnimučestalim pljeskom. Nakon objeda susret jenastavljen radionicama za diomladih dok su ostali istodobnoimali prigodu razgledati grad,družiti se i odmoriti. Uposlijepodnevnim satima užupnom dvorištu župemučeništva Sv. Ivana Krstiteljaslavljeno je svečanoeuharistijsko slavlje koje jepredvodio biskup Srakić uzajedništvu s biskupomHranićem i 34 svećenika.Biskup Srakić u propovijedi je

govorio o smislu kršćanskogaživota, što je bitno u kršćanstvui što je najvažnije u kršćanskomživotu. Govoreći o geslususreta biskup je rekao kako sumladi velika snaga i velikiizazov za budućnost Crkve."Crkva u vama razaznaje svojput prema budućnosti, koja ječeka, te pronalazi sliku i zovmladosti kojom je Duh Kristovneprestano obogaćuje", rekao jebiskup Srakić. CrkvaĐakovačka i Srijemska nepromatra mlade kao neki objektsvoje pastirske brige. Oni suaktivni subjekti, nositeljievangelizacije i graditeljidruštvene obnove. BiskupSrakić podsjetio je i naposljednji pohod pape IvanaPavla II. Hrvatskoj i na njegoveriječi: "Današnje je društvodramatično rascjepkano ipodijeljeno. Upravo je zato itako očajno nezadovoljno. Alikršćanin se ne miri umorom isamim tijekom zbivanja. Buditenarod nade!" Nakon propovijedi biskupSrakić znakovitim je činomproglasio otvorenje "Godinesvećeničkog i redovničkogpoziva" koja će se slaviti od 17.travnja 2005. do 6. studenoga2006. Liturgijsko pjevanjepredvodio je zbor mladih župeSv. Luke iz Osijeka s pratećimsastavom, predvođenzborovođom KrunoslavomRingsmuthom te Scholacantorum Bogoslovije uĐakovu. Euharistijsko slavljeizravno je prenosio RadioŽupanja.Biskupijski susret mladihzavršio je u večernjim satimakoncertom na Trgu kraljaTomislava u kojem su nastupilačetiri lokalna sastava.

Split: Ministrantski susretSudjelovalo 260ministranata

Split, 16.4.2005. (IKA) - UNadbiskupskom sjemeništu uSplitu 16. travnja održan jesusret ministranata 4. 5. i 6.razreda. Na samom početku svenazočne pozdravio je vikar zazvanja don Jure Vrdoljak.Sudjelovalo je 260 ministranataiz tridesetak župa Splitsko-makarske nadbiskupije. Susretse sastojao od kviza podnazivom "Ostani s nama,Gospodine", a pobjedničkaekipa je bila iz Makarske , dok

su drugo i treće mjesto osvojileekipe s Kamena i KaštelŠtafilića. Svečanu misupredvodio je nadbiskup MarinBarišić koji je u propovijediistaknuo kako su ministrantiposlužitelji Isusa Krista, a tekonda oltara. Ministranti su svoje snageodmjerili i u sportskimnatjecanjima: nogometu,pikadu, šahu, stolnom tenisu,alki i potezanju užeta.

Nogometno finale odigrano jeizmeđu ekipa Ravne njive iSirobuja, a prvo mjesto osvojilaje momčad Ravnih njiva.Pobjednička momčad upotezanju konopa je iz Visoke,a u alci iz Krilo Jesenice.Najbolji u pikadu bio je ToniMosikov iz ekipe Mejaša. Nasusretu su sudjelovali svećenici,animatori, bogoslovi isjemeništarci.

16 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Gospić: Drugi biskupijski susret mladihPosađena lipa uspomen na IvanaPavla II. i petuobljetnicu osnutkabiskupije

Gospić, 16.4.2005. (IKA) - Podgeslom "Kruh života u tvojoj jeruci" održan je 16. travnja uGospiću Drugi biskupijskisusret mladih katolikaGospićko-senjske biskupije,koji je u sportskoj dvoraniokupio oko četiri stotine mladihiz svih pet dekanata i većinežupa biskupije. Na početku jenastupio tamburaški orkestar izžupe Oštarije iz Ogulinskogdekanata. Predavanja na temueuharistije održali su dr.Mladen Parlov s Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Splitu i dr. s. NelaGašpar s Teologije u Rijeci.U podne je u gospićkojkatedrali Navještenja Marijina

svečanu euharistiju s mladimapredvodio gospićko-senjskibiskup Mile Bogović, a misu jepratio zbor mladih iz ogulinskihžupa Emanuel. Propovijed jebiskup posvetio euharistiji,najvećem daru kojeg smo dobiliod Krista koja je ujednozahvaljivanje, dar, prinos, ali ižrtva. Također, ovu godinupapa Ivan Pavao II. proglasio jeGodinom euharistije. Papa je napočetku novog tisućljećapozvao sve narode pa tako i našda se popišu svi mučenici,kojima se uskoro podiže Crkvahrvatskih mučenika na Udbini.Time iskazujemo svojkršćanski stav zahvalnostisvojoj braći, poručio je biskup

Bogović.U popodnevnim satima ispredbuduće zgrade Biskupskogordinarijata biskupijskipovjerenik za mlade mr.Tomislav Rogić i katedralnižupnik Gospića Antun Luketićsimbolički su zasadili drvo lipeu spomen na Ivana Pavla II. ipetu obljetnicu osnutkabiskupije koju je on proglasio.Pročitana je i pjesma koju je upovodu Papine smrti spjevaoučenik prvog razreda gospićkeGimnazije Igor Prpić. Nakonmolitve i klanjanja u katedralikoju su predvodili mladi izSenja, do večernjih sati usportskoj dvorani održan jekoncert skupine Fides.

Generalni ministar Kapucinskog reda posjetio braću uHrvatskoj

O. John Corriveauistaknuo velikepromjene u shvaćanjuCrkve koje su sedogodile poslije II.Vatikanskog saborakao i nužnost da seKapucinski redprilagodi novojekleziologiji i teologijizajedništva

Zagreb, 16.4.2005. (IKA) -Generalni ministarKapucinskog reda o. JohnCorriveau susreo se 16. travnjas kapucinima Hrvatskekapucinske provincije usamostanu sv. LeopoldaBogdana Mandića uzagrebačkoj Dubravi. Ovimsastankom završena jegeneralna vizitacija teprovincije koju je u mjesecuveljači ove godine obaviogeneralni definitor o. JureŠarčević, koji je takođersudjelovao na skupu. Nazočnubraću, njih 37, kao i goste izRima na početku skupapozdravio je provincijal fraMirko Kemiveš. Generalnidefinitor predstavio je pismokoje je na završetku vizitacijegeneralni ministar uputio braćikapucinima.O. Corriveau istaknuo je velikepromjene u shvaćanju Crkvenakon II. Vatikanskog saborakao i nužnost da se Kapucinski

red prilagodi novojekleziologiji i teologijizajedništva. Istaknuo je važnosti ulogu koju je u produbljenju iširenju te teologije iekleziologije zajedništva imaonedavno preminuli papa IvanPavao II. Premda je veći brojpripadnika Kapucinskog redarođen i odgojen u okvirimajedne drugačije ekleziologije,sada je vrijeme da se svizajedno, i stari i mladi, uključeu taj pokret zajedništva koji jepostao nova vizija Crkve padosljedno tome i Kapucinskogreda. Trebamo postati svjesnikako je zajedništvo naš noviidentitet kojega kapucinisvjedoče današnjem svijetusvojim životom u evanđeoskombratstvu. Stoga je potrebnoponovno otkriti vrednotebratskog zajedništva kaokapucinskog identiteta i svojimkonkretnim životom izalaganjem svjedočiti za njih.Prije II. Vatikanskog koncila

provincije su promatrane kaomreže pojedinih službi koje suobavljala redovnička braća, asada je to potrebno promijenititako da provincije postanumreže bratskih zajednica. Tavrsta franjevačke prisutnostizahtijeva čvrste bratskezajednice s dovoljnim brojembraće. Osnovni elementi zarekonstrukciju bratskihzajednica su zajedničkamolitva, euharistija i kapitulikao mjesta dijaloga i izgradnjeistinskog bratstva.Nakon ministrova izlaganjabraća iz Zagreba, Varaždina,Osijeka, Rijeke, Karlobaga,Splita i Dubrovnika još su dugopostavljala svoja pitanja braćiiz vrhovne uprave Kapucinskogreda, tražeći razjašnjenjapojedinih problema koji sukarakteristični za situaciju ukojoj se nalaze hrvatskikapucini.

Dekanatski susreti ministranata Požeške biskupijeOko 600 ministranataokupilo u deset župasudjelujući urazličitim programima

Požega, 16.4.2005. (IKA) - Prviputa u Požeškoj su biskupiji ujednom danu održaniministrantski susreti na razinisvih deset dekanata. Oko 600ministranata okupilo se 16.travnja u deset župa biskupijegdje su sudjelovali u različitimprogramima. Uz kviz znanjaministranti su takođerpromišljali o Nedjelji Dobrogpastira koja se slavila sljedećeg

dana, a u toj su prigodi održanei komunikacijske vježbeupoznavanja.Susret je završio sportskimnatjecanjima, kao iprednatjecanjima za dječjehodočašće u Voćinu. Kako jeistaknuo biskupijski vikar zapostoral preč. Josip Klarić,takvi susreti za cilj imajurazvijanje međusobnogzajedništva koje se u današnjem

vremenu daleko težeuspostavlja. Kako bi se tozajedništvo što uspješnijeostvarilo ekipe nisu formiranena župnim razinama, već subile izmiješane od predstavnikarazličitih župa. Preč. Klarićnajavio je kako će takoorganizirani susreti postatitradicionalni i održavat će sedva puta godišnje.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sveta zemlja kao arheološki, sociološki i vjerskikontekst Biblije

Na znanstvenomskupu u Cernikužidovsku Galileju unovozavjetno dobapredstavio je dr. o.Frederic Manns, aarheološkaistraživanja uKafarnaumu arheologprof. StanislaoLoffreda

Cernik, 16.4.2005. (IKA) - Usklopu otvorenja Biblijsko-arheološke muzejske izložbe ufranjevačkom samostanu uCerniku koju je priredio prof.dr. o. Tomislav Vuk, u subotu16. travnja u samostanu jeodržan znanstveni skup "Svetazemlja kao arheološki,sociološki i vjerski kontekstBiblije".Prvo predavanje o židovskojGalileji u novozavjetno doba, spovijesno-literarnog stajališta,održao je predavač naFranjevačkom biblijskominstitutu u Jeruzalemu dr. o.Frederic Manns. U predavanjuse oslonio ponajprije naliterarne izvore koji govore opovijesti i razvoju Galileje, apotječu u osnovi od JosipaFlavija, iz rabinskih tekstova iiz Novoga zavjeta. Flavijevispisi svjedoče o velikojvažnosti Galileje u razvojužidovstva općenito i u razdobljukoje prethodi dolasku IsusaKrista, te o njezinojpovezanosti s Jeruzalemom.Govoreći o rabinskojprisutnosti u Galileji, dr. Mannsje ustvrdio kako je u razdobljukoje je prethodilo razorenjuHrama, u Galileji djelovalo višeznačajnih rabina. Takvodjelovanje učitelja tradicije uGalileji, kao i brojna drugasvjedočanstva, upućuju nazaključak da je usmeni Zakon,uključujući i obdržavanjesubotnjega počinka, bio uGalileji cijenjen kao i u Judeji.Tome valja dodati i brojnepisane i arheološke dokaze opostojanju sinagoga u Galileji.Govoreći o pogledu na Galilejukroz Ivanovo evanđelje, dr.Manns je ukazao na primjerevjere u Isusa i u Judeji, dok,nasuprot tome, u Galileji nevjeruju svi u njega. Nameće setako potreba redefiniranja ulogeGalileje u tome evanđelju.Isusovi prelasci iz mjesta umjesto, u četvrtom evanđelju,označavaju koncentričnekrugove koji kreću od Galileje,kao središta kasnijih ivanovskihzajednica, a svoj vrhunacdostižu u Jeruzalemu. Dobivase dojam da je autor htioistaknuti kontinuitet na linijikoja polazi iz Galileje i vodi uJeruzalem. Predavač je ustvrdiokako egzegeti često pogrešnodrže da je za Ivana Isusovzavičaj Galileja, kao što je toslučaj u sinoptika. Međutim,

Isusova je domovina Judeja.Dobar prijem što ga Isusu dajuGalilejci, isključuje Galilejukao Isusov zavičaj. Isusov jezavičaj Judeja, jer ondje senalazi kuća njegova Oca.Isusov zavičaj ovisi o njegovuodnosu s Ocem, istaknuo je dr.Manns, dodavši kako se čini dapredstava o Galileji kao zemljikoja prihvaća vjeru nije uskladu s Iv 6,41. Umjestosuprotstavljanja Galileje iJudeje, Ivan razlikuje Židove iGalilejce. Ovi posljednjisimboliziraju one koji suprihvatili Riječ Božju. To suIsusovi učenici. Koliko je doŽidova, oni su označenislijedom odgovora što ga dajuIsusu, kako se to vidi naprimjeru Nikodema.Na taj se način može zaključitida je predodžba o "Galilejipoganskoj, Galileji naroda"samo predrasuda koja moždaodgovara razdobljuMakabejaca, ali ne odgovaraviše razdoblju Isusovu, jer je uIsusovo doba to bilo područje ukojem je religioznost bilanajjača, pa iz Galileje u to dobapotječu i svi pokreti obnoveunutar židovstva, zaključio jedr Manns svoje predavanje, nakojem je bio nazočan i požeškibiskup Antun Škvorčević. Predavanje o "Arheološkimistraživanjima u Kafarnaumu"održao je arheolog prof.Stanislao Loffreda, profesor naFakultetu biblijskih znanosti iarheologije u Jeruzalemu, kojije ujedno i ravnateljarheoloških istraživanja uKafarnaumu. U predavanju otim iskapanjima istaknuo jeulogu autora istraživanja kojasu se ondje odvijala, apredavanje je potkrijepioslikovnim materijalima,istaknuvši kako se ove godineobilježava stota obljetnicapočetka sustavnoga iskapanjana zemljištu koje je franjevačkovlasništvo u Kafarnaumu.Istaknuo je važnost toga gradakao mjesta Isusova boravka inaučavanja. Nakon što jeopisao jedan dan arheologa imetodologiju rada uKafarnaumu, govoreći opovijesti tamošnjeg iskapanjaprof. Loffreda spomenuo je fraGiuseppea Baldija, zahvaljujućikojemu je i otkupljenozemljište s ostacima grada.Nakon toga, 1905. godine

iskapanja vode njemačkiarheolozi Kohl i Watzinger, aod 1906. nastavlja ih fraWendelin von Menden. 1921.o. Gaudentius Orfali južno odkafarnaumske sinagoge nalaziosmerokutnu građevinu kojuoznačuje kao krstionicu.Od 1968. do 1986. godineiskapanja su povjerenafranjevcima Virgiliju Corbu iStanislau Loffredi. Oni suosmerokutnu građevinuidentificirali s bizantskombazilikom izgrađenom namjestu Petrove kuće. Ispodbazilike nađen je niz susljednihslojeva koji svjedoče orazličitim razdobljimaizgradnje. Među njima nađenisu i ostaci obojene žbuke sdekorativnim elementima, ali is natpisima na grčkom,sirskom, hebrejskom ilatinskom, koji između ostalogasadrže i molitve upućeneKristu. Potom su iskapanja1986. produbljena te suotkriveni različitih slojevi gdjesu nađene svjetiljke i posuda izrimskog antičkog razdoblja.Iskapanjem je pronađenoobitavalište iz prvoga stoljeća,unutar kojega je nađena i jednačašćena prostorija. Nad tomprostorijom kasnije jeizgrađena osmerokutnabazilika. Prof. Loffredaustvrdio je kako seidentifikacija Petrove kuće uKafarnaumu temelji napodudaranju pisanih izvora,osobito onih koji potječu odEterije s kraja 4. ili početka 5.st. i arheoloških podataka.Iskapanja se prekidaju smrću o.Virgilija Corba, a 2000. papaIvan Pavao II. za svogahodočašća u Svetu zemljupotiče prof. Loffredu da nastavis istraživanjima. Na kraju jeprof. Loffreda iznio i planoveza daljnji istraživački rad uKafarnaumu.Nakon predavanja dr. Vuksudionike simpozija proveo jekroz Biblijsko-arheološkomuzejsku izložbu, čiji pojediniarheološki izlošci datiraju spodručja Svete zemlje još iz3000 godina pr. Kr. Zatim jedoktorand na Fakultetubiblijskih znanosti i arheologijeu Jeruzalemu fra Darko Tepert,član Hrvatske franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Metoda,predstavio mogućnosti uistraživanju biblijskoga tekstapomoću informatičkih metoda.

18 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Familyfest 2005. u oko 190 gradova svijetaU 15 sati svi su se"Familyfestovi"povezali smanifestacijom uRimu - U teškimratnim i poratnimgodinama posebnonas je podržavalaosobna ljubav SvetogaOca koji je čak triputa posjetioHrvatsku i dva putaBiH, poručeno je ujavljanju uživo izZagreba

Zagreb, 16.4.2005. (IKA) -Međunarodni kongres obiteljiFamilyfest 2005. održan je 16.travnja u oko 190 gradovasvijeta. Obitelji iz cijeleHrvatske te skupina obitelji izsusjedne Bosne i Hercegovineokupili su se u jutarnjim satimana Obiteljskome festivalu umaloj dvorani Doma Sportovau Zagrebu, kojim se posebiceželjelo odati počast papi IvanuPavlu II. koji je u tijekupontifikata veliku pozornostposvećivao mladima iobiteljima. U prijepodnevnom dijeluprograma u Domu Sportovaobitelji iz cijele Hrvatskeiznijele su svoja iskustva omnogim aspektima obiteljskogaživota, a program je bioobogaćen nizom glazbenihtočaka. U podne je svečano misnoslavlje za sudionike Obiteljskogfestivala predvodio izaslanikkardinala Josipa Bozanićazagrebački pomoćni biskupVlado Košić. Podsjećajući da jepapa Ivan Pavao II. bio velikiprijatelj i promicatelj obitelji,biskup Košić spomenuo je trećipohod Svetoga Oca Hrvatskoj

2003., koji je održan podgeslom Obitelj - put Crkve inaroda, te je podsjetio naPapine poruke izrečene tadakršćanskim obiteljima. Biskup Košić zapitao je zatimjesu li obitelji zatvorene u sebe,ne samo u takozvani obiteljskiizolacionizam, nego čak iosobni izolacionizam unutarobitelji tako da svatko sam živisvoje brige, ili su pak našeosobne brige i zajedničkeobiteljske brige, odnosno brigejedne obitelji ujedno i brigecijele crkvene zajednice. Tasocijalna osjetljivost treba bitiizraz naše međusobne ljubavi,rekao je. Bez caritasa, to jestbez djelotvorne, žrtvene ljubavijednih prema drugima mi nismoi ne možemo biti kršćani,poručio je biskup Košić,istaknuvši da je obiteljpovlašteno mjesto ljubaviizmeđu muškarca i žene koja sesastoji u vjernosti i plodnostidjecom te koja se pokazuje ubrizi za ispravan odgoj svogapotomstva. U 15 sati po srednjoeuropskomvremenu svi su seFamilyfestovi video vezompovezali s manifestacijom u

Rimu, a među nekolikogradova koji su imali prigodujaviti se uživo bio je i Zagreb.U izravnom javljanju izglavnog grada Hrvatskespomenuto je da su zaHrvatskom teške ratne i poratnegodine tijekom kojih se moglaiskusiti velika solidarnost odmnogih obitelji svijeta.Istaknuto je da nas je u timgodinama posebno podržavalaosobna ljubav Svetoga OcaIvana Pavla II. koji je čak triputa posjetio Hrvatsku i dvaputa Bosnu i Hercegovinu.Papa nas je ohrabrio kaohodočasnik mira i upravo jeobiteljima povjerio zadatak dačovječanstvu budu opipljiviznak Božje ljubavi. I osobno sezalažemo da ova naša zemlja,tako bogata vrednotama,doprinese izgradnjiujedinjenijeg svijeta, svijetamira, poručeno je iz maledvorane Doma Sportova. Obiteljski festival organiziraloje Djelo Marijino - Pokretfokolara, a u ostvarenjeprojekta bili su uključeni i Uredza obiteljski pastoralZagrebačke nadbiskupije tecrkveni pokreti koji djeluju napodručju Hrvatske.

Nadbiskup Devčić blagoslovio nove prostorijePrimorskog radija

Riječki nadbiskupistaknuo važnu ulogumedija u izgrađivanjudruštva i afirmiranjuvrijednosti idostojanstva čovjeka

Rijeka, 16.4.2005. (IKA) -Riječki nadbiskup Ivan Devčićblagoslovio je 16. travnja noveprostorije Primorskog radija uRijeci, drugog po brojuslušatelja u Primorsko-goranskoj županiji. Direktor radija Denis Blaškovićzahvalio je nadbiskupu zadolazak i podršku, istaknuvšikako vodstvu i djelatnicimaradija ta podrška puno znači inadahnjuje njihovo daljnjedjelovanje. "Vaše nas prisustvopodsjeća da smo, svjesniodgovornosti vlastitog javnogdjelovanja, pozvani djelovati nadobrobit društva", rekao jeBlašković. Kritički se osvrnuona aktualnu zakonskuregulativu sredstava javnogpriopćavanja koja ta sredstvaprepušta isključivo tržišnojutakmici. U borbi za što većimbrojem slušatelja svaki je medijprinuđen podilazitislušateljima, čak i po cijenu

odstupanja od novinarske etike."Očekujemo stoga odzakonodavca da bolje reguliratržište medija i potpomogneprojekte koji će naglasak stavitina objektivnost iprofesionalnost uizvješćivanju", rekao je. Nadbiskup je pohvalio i pružiopodršku nastojanjima radijskihdjelatnika da časno obavljajusvoj posao te im zahvalio zavjerno prenošenje životamjesne Crkve. Istaknuo je kakosu mediji zajedno s Crkvompozvani izgrađivati novukulturu komunikacije. Medijiujedno mogu biti i saveznikCrkve u prenošenju evanđeoskeporuke. Na Crkvi je zadatak datu poruku izreče novim jezikomkojim se koristi kultura medija."Mediji nisu samo sredstvokomunikacije već upravo onistvaraju novu kulturu", rekao jenadbiskup. Bitna je stoga injihova uloga u izgrađivanju

društva te afirmiranjuvrijednosti i dostojanstvačovjeka. "U pluralističkomdruštvu bitno je da informacijebudu objektivne, jer se samo nataj način može poštivatidostojanstvo ljudske osobe",rekao je. Nakon blagoslova nadbiskup jerazgledao prostorije radija, aupoznat je i s dosadašnjimradom i uspjesima. Primorskiradio nastao je prije 9 godinapod imenom Radio Opatija.Prvotno je sjedište bilo uOpatiji no sada se emitiranjeprebacuje u novouređeneprostorije. U ovim se godinamaafirmirao kao prva poslušanosti radio postaja uPrimorsko-goranskoj županijikoja nije u sastavu HRT-a.Odašiljači pokrivaju 85%teritorija županije, a održavajuprosjek dnevne slušanosti od75.000 slušatelja.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Svećeničko ređenje Ivice SinanovićaZa svećenikaDubrovačke biskupijezaredio ga biskupŽelimir Puljić

Dubrovnik, 16.4.2005. (IKA) -Dubrovačka biskupija dobila je16. travnja novog svećenika.Đakona don Ivicu Sinanovića udubrovačkoj prvostolnici zasvećenika je zarediodubrovački biskup ŽelimirPuljić u koncelebracijitridesetak svećenika iredovnika, te u nazočnosti donIvičine obitelji, rodbine,prijatelja i vjernika biskupije.Biskup je istaknuo kako jesvako zvanje posebno ioriginalno, a u njegovo rađanjei hod uključeni su Bog i čovjek,obitelji i zajednica vjernika.Bog je onaj koji bira i pozivačovjeka, a prihvatiti taj pozivnije jednostavno i lako.Današnji kandidat to najboljezna i mogao bi nam dugopričati kroz kakve je sve klancei jadikovce prolazio od Zagrebado Ljubljane, te od Bosne,

Hrvatske i Slovenije dok se,evo, nije skrasio u Dubrovniku.Prošao je godine formacijenovicijata, teologije, seminara,duhovnih vježbi. Čuo tolikonagovora i obavio punorazgovora. Bilo je i vrludanja,sumnji, napasti, borbi itraženja. I ne bi se trebaločuditi ako bi nam kandidatrekao kako njegovo slabašnotijelo zbog toga trne, a nečujnistrah spopada mu dušu. Ali,kada Bog zove treba se odvažitii ne bojati, jer on daje jakost ihrabri, kazao je biskup.Don Ivica Sinanović rođen je26. kolovoza 1969. u mjestuGoliješnici u župi MarijinaUznesenja u Osovi(Vrhbosanska nadbiskupija).Gimnaziju je završio uZagrebu, a teologiju jediplomirao u Ljubljani 2001.kao bogoslov misijske Družbe

lazarista. Tijekom školskegodine 2002./2003. predavao jevjeronauk u dvjema osnovnimškolama u Ozimici i Usori (uBosni), a onda uputio molbu daga se primi među kandidateDubrovačke biskupije. Krajemsvibnja 2004. zaređen je zađakona, a tijekom 2003./2004.godine bio je na pastoralnompraktikumu u više župa ubiskupiji: u Mandaljeni, uPločicama, u Blatu i u Korčuli.Na njegovo svećeničko ređenjes Korčule su stigle dvijebratovštine, sv. Vicenze i SvihSvetih, koji su radosnompjesmom i svečanim prolaskomStradunom u nošnjamabratovština, najavili taj velikidogađaj za Dubrovačkubiskupiju kojoj i dalje nedostajesvećenika.

Varaždin: Biskup Culej blagoslovio zvona i oltarcrkve Dobrog pastira

Buduća župna crkvažupe sv. Fabijana iSebastijana dovršavase nasuprot glasovitogvaraždinskog grobljau zapadnom dijelugrada

Varaždin, 17.4.2005. (IKA) -Na nedjelju Dobrog pastira 17.travnja biskup Marko Culejpredvodio je misno slavlje uvaraždinskoj crkvi Dobrogpastira, budućoj župnoj crkvižupe sv. Fabijana i Sebastijana,koja se dovršava nasuprotpoznatog varaždinskog grobljau zapadnom dijelu grada. Uzsudjelovanje domaćeg župnikapreč. Mije Horvata, generalnogtajnika HBK mons. VjekoslavaHuzjaka i drugih svećenika, teu nazočnosti brojnih župljanabiskup je uoči slavljablagoslovio dva nova crkvenazvona, a zatim i novi kamenioltar te ambon koje je izradioakademski kipar i župljaninNikola Šanjek.Biskup je pritom istaknuo kakosu zvona vrlo bliska vjernicima,jer se njihov zvuk čuje u svimvažnijim trenucima u životuCrkve, a često i u osobnomživotu vjernika jer oglašavaradosne i tužne događaje,"pozivajući na sjedinjenje sKristom, našim bratom,prijateljem i Spasiteljem".Pozvao je sve da budu Kristuotvoreni i odani poput BlaženeDjevice Marije i bl. AlojzijaStepinca, kojima su posvećenanova zvona. Nakon blagoslova,dva zvona težine 325 i 574 kgkoja su izrađena u ljevaonici"Tržec" u Zagrebu podignuta suu zvonik crkve kako bi sekasnije i oglasila zajedno s već

postojećim najvećim zvonomod 800 kg, posvećenim sv.Mihaelu arkanđelu.Zatim je biskup Culejblagoslovio novi kameni oltar iambon, koje je izradio kiparNikola Šanjek. Isti je umjetnikveć ranije izradio i glavnimonumentalni oltarni kipDobrog Pastira, postaje križnogputa i skulpture koje čuvajuSvetohranište. Dio novog oltaraizrađen je od bračkog kamena,a s prednje strane u kamenojspilji uklesan je motiv sPosljednje večere, odnosnoglave Isusa i njegovih učenika.Blagoslivljajući oltar, biskup jerekao kako on predstavljasredište crkve i neposrednogsusreta s Kristom te je najavionjegovu posvetu po dovršetkunove župne crkve.Zatim je za blagoslovljenimoltarom uslijedilo misnoslavlje, u tijeku kojeg je biskupCulej podijelio sakramentkrizme za 73 mladih župljana.U propovijedi je biskuppodsjetio kako na NedjeljuDobrog pastira Crkva moli zaduhovna zvanja kako bi biloviše onih koji će ganasljedovati u duhovnompozivu. "42. Svjetski danmolitve za duhovna zvanjapoziva sve vjernike da uputemolitve kako bi bilo višesvećeničkih i redovničkihzvanja koja će proslavitiGospodina. Stoga danas, na dan

duhovnih zvanja, mi želimomoliti za sve koje je Isuspostavio i pozvao da vode onekoji u Njega vjeruju. Molimodanas za postojeća zvanja, zasvećenike, redovnike iredovnice, koji su ostvariliduhovni poziv i svoj životstavili u službu vječne Ljubavi.Ali, molimo kako bi bilo još iviše onih koji će nastavitiKristovo djelo i biti dobripastiri koji će voljeti svojevjernike. Molimo Boga zadobre i svete svećenike, jer beznjih nema ni euharistije u kojojKrist ostaje s nama", rekao jebiskup istaknuvši kako bi uVaraždinskoj biskupiji zaslužbu trebalo barem 30-taksvećenika, jer su takvepastoralne potrebe. Pozvao jeokupljene da mole i za svojeobitelji, za djecu i mlade kakobi ostali vjerni Kristu iprihvatili poziv na duhovnozvanje. "Duhovno zvanje jeBožji dar, ali i plod našihmolitava", kazao je biskup,citiravši izvatke iz pismablagopokojnog pape IvanaPavla II "Izvezi na pučinu",koje je uputio uz Dan molitveza zvanja. Na kraju slavljažupnik Horvat je zahvaliosvima na sudjelovanju u slavljute svim dobročiniteljima koji supridonijeli tome da se novacrkva dovršava i priprema zaslavlje posvete.

20 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Srakić proglasio Godinu svećeničkog iredovničkog poziva

Geslo godine je "Kojeli nade u pozivunjegovu" a slavi se od17. travnja ove godinedo 6. studenoga idućegodine

Đakovo, 17.4.2005.(IKA/BTU) - U tijeku svečanemise slavljene u sklopu IX.biskupijskoga susreta mladihĐakovačke i Srijemskebiskupije u Županji 16. travnjađakovački i srijemski biskupMarin Srakić proglasio jeotvorenje biskupijske "Godinesvećeničkog i redovničkogpoziva" pod geslom "Koje linade u pozivu njegovu" (Ef1,18). Otvorenje godine, koja usredište pastoralnoga djelovanjai molitve u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji na posebannačin stavlja temu svećeničkogi redovničkog poziva, označilisu u tijeku misa na NedjeljuDobrog Pastira 17. travnjaprigodnim biskupovimproglasom i svećenici u svimcrkvama biskupije. U prigodnom se proglasuotvorenja, između ostaloga,kaže: "Na putu vjere trajno seokupljamo oko Isusa Krista. Onnam je Učitelj, veliki i dobriPastir i jedini Svećenik,posrednik našega spasenja.

Svoju službu povjerio jeapostolima i njihovimnasljednicima, rađajući tako -mnogostrukim darovima DuhaSvetoga - zajednicu Crkve, čijese poslanje prvotno ostvaruje uodazivu i vjernosti temeljnompozivu, koji za svakoga od nasizvire iz krštenja. U brizi daCrkva našega vremena bude štoživlja i bogatija mnogovrsnimslužbama, u nadolazećemrazdoblju u našoj biskupijiposebnu pozornost želimoposvetiti molitvi i promicanjusvećeničkoga i redovničkogapoziva. Time se, još izrazitije,želimo odazivati Isusovojriječi: Molite dakle gospodaražetve da pošalje radnika u žetvusvoju (Mt 9, 38). Stoga, dok sponosom i zahvalnošćubudemo obilježavali obljetnicudvjestogodišnjega postojanja idjelovanja našeg Bogoslovnogsjemeništa i Teologije uĐakovu, razdoblje od NedjeljeDobroga Pastira 17. travnja2005. do 6. studenoga 2006. unašoj biskupiji proglašavamGodinom svećeničkog iredovničkog poziva. Čvrsto senadam da će se u molitvu i

promicanje svećeničkog iredovničkog poziva, uistinskom duhu crkvenogazajedništva, velikodušnouključiti i pojedinci i zajednice- svatko prema stvarnimprilikama svoga života, službe iodgovornosti". Đakovački i srijemski biskupposeban je poticaj uputiomladima: A vi, dragi mladići idjevojke, ne prestanite otkrivatiBožji plan i osluškivati Njegovglas. I, ako neke među vamaGospodin pozove u "zvanjeposebnoga posvećenja", hrabrose odazovite, i pođite na putvrijedan i dragocjen za Crkvu isvijet. U molitvenome dijelu zazvanja posebno je vrijednauloga starih i bolesnih koji supozvani ovoj nakani pridružite"dragocjenu duhovnu snagusvoje bolesti i patnje". Različiteinicijative u pastoralu zvanja,na osobnome i zajedničkomeplanu, kroz tu godinu pratit ćetekst prigodno uobličeneMolitve za svećenička iredovnička zvanja uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji.

Formacija mladih animatora Varaždinske biskupijeFormacijski susret"druge generacije"animatora dio jeprojekta "Mladi zamlade" Ureda zamlade HBK iSalezijanske obitelji

Varaždin, 17.4.2005. (IKA) -Zahvaljujući dobrimrezultatima, koje su postiglimladi župni animatoriVaraždinske biskupije teostvarenoj dobroj suradnji snjihovim župnicima, nakonprošlogodišnjeg niza susretaprve formacije animatora, javilase potreba za novomformacijom župnih animatoraza mlade. Prvi susret "drugegeneracije" animatora održan jeod 15. do 17. travnja uprostorima Biskupskerezidencije u Varaždinu.Sudjelovalo je pedesetakmladih, koji su stigli iz svihkrajeva biskupije, a među njimaje bilo i studenata KBF-a teKatehetskog instituta.Formacijski susret dio jeprojekta "Mladi za mlade"Ureda za mlade Hrvatskebiskupske konferencije iSalezijanske obitelji, čiji je ciljokupljene mlade upoznati srazličitim oblicima animacijekako bi se osposobili za aktivnosudjelovanje u životu vlastitihžupnih zajednica i pomogli u

ostvarivanju što boljegpastorala mladih u svojimžupama, ali i na biskupijskojrazini. U organizaciji susretasudjelovali su predstojnikUreda za pastoral mladihVaraždinske biskupije vlč.Damjan Koren i vjeroučiteljicaSnježana Mališa, dok je rad ukreativnim radionicamapredvodilo petero mladihanimatora instruktora biskupije.Susret je započeo pozdravomkoji je svima nazočnima uputiovlč. Koren te kratkimpredstavljanjem samogaprojekta. Program susreta bio jeiznimno dobro organiziran iisplaniran, tako da su budućimladi animatori, sudeći premanjihovim riječima, kroz rad uradionicama, igru te molitvuuspjeli steći brojna zanimljivaiskustva i usput se i dobrozabaviti. Mlade animatoreposjetio je i varaždinski biskupMarko Culej, uputivši im riječiohrabrenja i ukazujući im natemeljne vrijednosti koje su

potrebne ovome svijetu, apogotovo svijetu mladih, čestozavedenih krivim i lošimponudama. Mladi animatori slavili su 16.travnja misu koju je predvodiovlč. Antun Štefan, predstojnikUreda za pastoral duhovnihzvanja Varaždinske biskupije.Budući da je u nedjeljuproslavljen 42. svjetski danmolitve za zvanja, u svojojpropovijedi potaknuo je mladena razmišljanje o pozivu,posebno onom duhovnom, kaojednom od oblika intenzivnijegživljenja vjere i poželio implodan rad u vlastitim župnimzajednicama. Svečanunedjeljnu misu, koju jepredvodio kancelarVaraždinske biskupije mons.Antun Perčić, mladi animatoriproslavili su u varaždinskojkatedrali, nakon čega jeuslijedio zajednički ručak,kojim je ujedno prvi susret izaključen.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Željka, Čedo i Kefa pobjednici Uskrs festa24. festival duhovneglazbe, posvećen papiIvanu Pavlu II.,otvorila je IvanaHusar uz pratnjuMatije Dedića,Papinom pjesmom"Krist na žalu" - VISEmanuel izveo jehrvatsku verzijuhimne ovogodišnjegSvjetskog susretamladih u Koelnu

Zagreb, 17.4.2005. (IKA) - Naovogodišnjem 24. festivaluduhovne glazbe Uskrs fest kojije održan 17. travnja u KDVatroslava Lisinskog uZagrebu, prema ocjenamastručnoga ocjenjivačkoga sudaprvo mjesto osvojili su Željka,Čedo i skupina Kefa iz Petroves pjesmom "Nebeski cvijet".Drugo mjesto pripalo je DavoruTerziću s pjesmom "Posljednjavečera", dok je trećeplasiranaMarija Jaramazović iz Subotices pjesmom "Drvo križa".Nagrada Glasa Koncila zanajbolji tekst pripala je pjesmi"Ti možeš sve" za koju je tekstnapisao Siniša Česi, a izveli suje "Apostoli mira". Najboljompjesmom prema mišljenjusamih izvođača proglašena jepjesma "Posljednja večera"Davora Terzića, dok je nagradaza najbolju pjesmu premamišljenju slušatelja koji suglasovali putem telefonskihpoziva i ove godine pripalasastavu "Sve boje ljubavi" spjesmom "U tvojoj ruci".Posebno priznanje zatridesetogodišnje bavljenjepopularnom duhovnomglazbom primio je ČedoAntolić koji je tom prigodomotpjevao pjesmu sprošlogodišnjeg Uskrs festa"Nakon svega". Na festivalu je nastupiloukupno 20 izvođača i glazbenihskupina s 20 do sadaneizvođenih skladbi, a osimnagrađenih, na festivalu su

nastupili i: VIS Rafael; VISEmanuel; Ben Hur; BrunoKrajcar; Vlatka, Lovorka i s.Tihana; Marijana Zovko; VISSperantes; VIS Dujam; Kefa;Glas; Maja Vasilj; Magnificat;Ivo Šeparović i Bljesak;Otkrivenje i Ljubo Vuković. Kako je ovogodišnje svečanootvorenje, ali i cijeli Uskrs festbio posvećen blagopokojnompapi Ivanu Pavlu II., otvorila gaje Ivana Husar uz pratnjuMatije Dedića, skladbom zakoju je riječi napisao papa IvanPavao II. "Krist na žalu". Urevijalnom, pak, dijelu VISEmanuel izveo je hrvatskuverziju himne ovogodišnjegSvjetskog susreta mladih uKoelnu koji će se održati od 16.do 21. kolovoza pod geslom"Dođosmo mu se pokloniti". Program Uskrs festa odvijao sepod visokim pokroviteljstvomzagrebačkog nadbiskupakardinala Josipa Bozanića, afestivalu je u njegovo imenazočio zagrebački pomoćnibiskup Valentin Pozaić. On jemladima čestitao na "veseljukoje su kao živa Crkva prirediliuskrslom Gospodinu". Kako seprogram Uskrs festa odvija podpokroviteljstvom Poglavarstvagrada Zagreba, ali i brojnihdrugih sponzora, u imezagrebačkog dogradonačelnikaMilana Bandića festivalu jenazočio savjetnik za župeGrada Zagreba u poglavarstvuGrada Zagreba Stipe Zeba.

Ovogodišnji su Uskrs festpratili i gledatelji HRT-a teslušatelji HKR-a, Radija MirMeđugorje, Narodnoga radija tebrojnih lokalnih radio postaja. Kao i protekle, i ove se godineprogram Uskrs festa sastojao izsubotnjeg i nedjeljnogprograma. U subotu 16. travnjaod 15 do 21 sati uMeđubiskupijskom dječačkomsjemeništu na Šalati održan jesusret samih izvođača, kroz radu skupinama na temu "Mojemjesto u Crkvi u svjetlu Uskrsfesta". Vrhunac susreta bila jezajednička misa koju jepredvodio povjerenik za mladePorečko-pulske biskupije vlč.Darko Zgrablić i ravnateljHKR-a vlč. Robert Šreter. Namisi je pjevao zbor župe SrcaIsusova "Laudantes" izŠibenika, pod vodstvom donMarinka Mlakića. Nakonzajedničke euharistije, izvođačisu predstavili što su radili uskupinama, nakon čega je zanjih koncert održao ČedoAntolić. Snimku festivalagledatelji će moći pogledati naII. programu HTV-a u subotu23. travnja od 10.35 sati. Uizdanju Croatia Recordsa iHKR-a pod etiketom Cro sacroobjavljen je i CD s pjesmamaovogodišnjega festivala. Uskrs fest su organizirali Uredza mlade Hrvatske biskupskekonferencije i Hrvatskikatolički radio.

Split: Tjedan molitve za duhovna zvanjaVrhunac molitvenihbdjenja u prigodiSvjetskog tjedna zaduhovna zvanja 16.travnja u katedrali Sv.Duje

Split, 17.4.2005. (IKA) -Povjerenstvo za duhovnazvanja i mlade Splitsko-makarske nadbiskupije već višemjeseci priređuje molitvenabdjenja za nova duhovna zvanjapo raznim dekanatima ižupama, na kojima svjedočebogoslovi i sjemeništarci sasvojim odgojiteljima. Vrhunacmolitvenih bdjenja prigodomSvjetskog tjedna za duhovnazvanja, održan je 16. travnja ukatedrali Sv. Duje u Splitu.Cjelonoćno bdjenje započelo jeu 21 sat, a na njemu jesudjelovao i splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić, kojije prije bdjenja predvodio misuza izbor novog pape. Upropovijedi je istaknuo:"Nalazimo se u vremenu u

kojem tražimo Petra našihdana. Poznata su nam mnoganagađanja tko će biti 265. SvetiOtac, ali valja reći kako samGospodin izabire tko će bitinjegov nasljednik dok kardinalitu osobu prepoznaju". U Splitu je od 11. do 17.travnja je održan Tjedanmolitve za duhovna zvanja.Prvi dan molitve su bileposvećene obiteljima kaoizvoru života, a drugi dan župi.Srijeda je bila u znaku molitveza nadbiskupiju, a molitve učetvrtak su bile za svećeničkazvanja. Peti dan je bio u znakumolitve za redovnička zvanja, ašesti dan molilo se za misije. U subotu na molitvenom

bdjenju sudjelovali su mnogisvećenici, bogoslovi isjemeništarci koji su predvodilii pjevanje tijekom bdjenja, asudjelovalo je i mnoštvovjernika. Svoje svjedočanstvo oduhovnom pozivu iznijeli suredovnice i redovnici. Bdjenjeje bilo do 7 sati ujutro, a potomje uslijedila misa. Na samunedjelju Dobrog pastira misu jeu katedrali predvodionadbiskup Barišić, koji jeistaknuo važnost duhovnihzvanja te je sve potaknuo namolitvu za one koji su svojulađu ostavili žalu, ali i one kojito tek misle učiniti. Klanjanjepred Presvetim bilo je od 13 do19 sati.

22 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Vladislavci: Posveta obnovljene župne crkveU oltar položene moćisv. Leopolda Mandića

Vladislavci, 17.4.2005. (IKA) -Đakovački i srijemski biskupMarin Srakić u nedjelju Dobrogpastira 17. travnja predvodio jeu župi Vladislavci svečanomisno slavlje u kojem jeposvetio obnovljenu župnucrkvu i novu mramornu oltarnumenzu te u oltar položio moćisv. Leopolda Bogdana Mandićas poveljom. Na svečanosti jesudjelovalo mnoštvo župljana,susjedni župnici i višesvećenika iz Đakova. Nazočnisu bili i osječko-baranjskižupan Krešimir Bubalo inačelnik općine VladislavciNedjeljko Radić. U ime

Mađarske BK, koja je svojimprilogom sudjelovala u obnovicrkve, na svečanosti je biožupnik iz Kaposvara dr. MiklosRumszauer.Župnik Mirko Rendulićdočekao je biskupa na ulazu umjesto te ga kroz selo proveofijakerom u koji su biliupregnuti poizbor konji, apratili su ih konjanici izkonjogojskih udruga Čepina iSemeljaca. Svečanost misnogslavlja hrvatskim i mađarskimpjesama uvećao je župni zbor,te liturgijski čitači i poslužitelji.Župa Rođenja sv. IvanaKrstitelja u Vladislavcima

među mlađim je župama ubiskupiji. Osnovana je 1994.dijeljenjem od župe Čepin.Novoj župi pripadaju i dvijefilijale Hrastin i Dopsin i dvijepustare Velika Branjevina iMala Branjevina. Župljani, njihoko 1500, su Hrvati i Mađari.Prvi župnik Mato Kneževićvodio je župu do 1999. Živio jekao podstanar, trudio seformirati župnu zajednicu iuspio kupiti staru gostionicu,koja je bila tik uz crkvu,osiguravši mjesto za župnidom. Naslijedio ga je 1999.sadašnji župnik MirkoRendulić.

Lovran: Svećenička skupština Riječke nadbiskupijeSredišnja temaproljetne skupštinebila je "Župnakateheza u novimokolnostima"

Lovran, 18.4.2005. (IKA) -"Župna kateheza u novimokolnostima" bio je nazivproljetne Svećeničke skupštineRiječke nadbiskupije 18.travnja u Domu pastoralnihsusreta u Lovranu. U sklopugodišnjeg nadbiskupijskogpastoralnog plana i programaposvećenog župi i službinaviještanja, župna katehezajedan je od ključnih oblikanaviještanja Božje riječi. Noveokolnosti proizišle izdruštvenih promjena, obveze inačin života vjernika kojedruštvo nameće,preopterećenost i manjaksvećenika te vjeronauk koji seprovodi u okviru školskogsustava zahtijevaju i prilagodbužupne kateheze novimprilikama. Riječki nadbiskupIvan Devčić u uvodnom dijeluSkupštine podsjetio je nadokument HBK "Na svetostpozvani" u kojemu se navodikako se "svim silama moramosuprotstavljati pokušajimazanemarivanja župne katehezena račun školskog vjeronauka".Nadbiskup je stoga pozvaosvećenike na "novo zalaganje uobnovi župne kateheze kaojednog od temeljnih zadatakapastoralnog djelovanja".Središnje predavanje o ulozižupnika kao promicatelja ikoordinatora mogućih oblikažupne kateheze održao jepročelnik katedre za pastoral naTeologiji u Rijeci mons. MilanŠimunović. Istaknuvši potrebuza sustavnim organiziranjemžupne kateheze potaknuo je irazmišljanje o novim oblicimaprovedbe. Upozorio je naopasnosti upadanja u ekstremevjerske naobrazbe, a jedan odekstrema krije se u zastarjelom

obliku kateheze koja setemeljila na "pitanjima iodgovorima", tj. suhoparnomučenju vjerskih sadržaja. Drugije bijeg u subjektivizam,potaknut suvremenimdruštvenim tendencijamarelativiziranja nepromjenjivihistina i vrijednosti, kojinaglašava samo osobno vjerskoiskustvo. Kao posebnost župnekateheze predavač je istaknuonjenu ulogu u dubljemuvođenju u iskustvo vjere.Kateheza stavlja naglasak nastvaranje župnog zajedništva,što je posebno važno u vrijemenaglašenog individualizma. Utu je svrhu potrebno uvestinove metode rada i stvaratinove oblike zajedništva. Župnakateheza provodi se kroz dvaorganizacijska oblika: dobnukatehezu te katehezu živihvjerničkih krugova ili zajednicau kojima su sudionici tematskipovezani, pojasnio je dr.Šimunović, istaknuvši kakopotreba novih oblika katehezezahtijeva i stručnoosposobljavanje kadrova kojiće tu katehezu provoditi.Napomenuto je kako je u tusvrhu na Teologiji u Rijeci oveakademske godine pokrenutaŠkola za župne animatore.Vjeroučiteljica i mentoricaDajna Jogan Linić svećenicimaje predstavila metodički pristupžupnoj katehezi premadokumentu HBK "Župnakateheza u obnovi župnezajednice". Nakon togapredstavila je i primjerekateheze za prvopričesnike ikrizmanike te najavila pripremuoglednih kateheza za rad užupi. Mons. Šimunovićpripremio je i predstavioprijedlog za susrete krizmanika

i biblijske zajednice u kojima jenaveden cilj i sastav zajednicekoja se sastaje, načinodržavanja sastanaka, tesadržaji kateheze. U živoj suraspravi svećenici iznijeli svojeprijedloge i poteškoće uprovođenju kateheze koje sejavljaju zbog nedostatkavremena, a često i prostora zaodržavanje takvih susreta.Župna kateheza u većini sežupa provodi kao priprema zasakramente pričesti i potvrde.Ponovno je iznesenzabrinjavajući podatak kakovećina djece nakon krizme u 7.ili 8. razredu više ne dolazi ucrkvu. Predloženo je da sepočne razmišljati o mogućnostipomicanja dobne granice zaprimanje sakramenta potvrde,kako bi krizmanici bili zreliji ispremniji za taj sakrament.Nadbiskup je predložio da se upripremi za sakramente nastojiuključiti roditelje, pa i starijudjecu koja svojim iskustvommogu govoriti o primanjusakramenta. Vrlo bi poželjnobilo kada bi i sami roditelji, usuradnji s župnikom, moglikatehizirati svoju djecu. Udrugome dijelu skupštineizneseni su planovi te obavijestio narednim aktivnostima unadbiskupiji. U tijeku supripreme za nadbiskupijskohodočašće u Lurd koje će seodržati od 2. do 8. srpnja, apriprema se i susret čitača uMrkoplju 14. svibnja, nakojemu će čitači liturgijskihtekstova, delegirani od župa,primiti potvrdu svoje službe.Svećenički dan obilježit će se, uzajedništvu sa svećenicimaGospićko-senjske biskupije, 22.lipnja izletom u Gerovo iokolna mjesta.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Marija Bistrica: Susret trajne formacijeDvadesetak najmlađihsvećenika Zagrebačkenadbiskupije okupilise na dvodnevnomsusretu uHodočasničkom domu"Salve Regina"

Marija Bistrica, 19.4.2005.(IKA) - Dvadesetak najmlađihsvećenika Zagrebačkenadbiskupije zaređenih uposljednje tri godine okupili suse na dvodnevnom susretu kojije u sklopu programa trajneformacije 18. i 19. travnjaodržan u Hodočasničkom domu"Salve Regina" u MarijiBistrici. Početak programavodio je zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić. Sudionikesusreta upoznao je s nekimaktualnostima u nadbiskupiji,istaknuvši osobito dva važnadogađaja Susret mladih

Zagrebačke nadbiskupije uSisku 30. travnja i 1. svibnja teSusret krizmanika gradaZagreba s kardinalom JosipomBozanićem u dvorani "DraženPetrović" 28. svibnja. Glavnatema 19. travnja bila je"Komunikacija" o kojoj jesvećenicima govorila dr. s.Rebeka Anić, iz Splitskeprovincije Školskih sestarafranjevki, zamjenica ravnateljaFranjevačkog instituta zakulturu mira iz Splita. Govorećio različitim aspektimakomunikacije, s. Rebekaposebno je istaknula njeno

teološko-antropološkoznačenje, zatim važnostkomunikacije u vođenju ianimiranju zajednice tevlastitosti i problememeđusobne komunikacije.Ukazala je na nužnostkomunikacije u procesu razvojaosobnosti pojedinca te njezinuiznimno važnu ulogu uprenošenju vjere. Na završetkususreta sudionicima su sepridružili bistrički župnikmoderator i upravitelj svetištaMajke Božje Bistričke ZlatkoKoren i župnik in solidumMario Škof Žugec.

Biskup Škvorčević u povodu izbora novog PapePapa Benedikt XVI.čovjek je dubokevjere, širokog znanja,velike mudrosti,bogatog pastoralnogiskustva tedugogodišnji vjernisuradnik pape IvanaPavla II.

Požega, 19.4.2005. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević uputio je u povoduizbora novog pape pismo svimsvećenicima i vjernicima svojebiskupije u kojem je istaknuokako je u predvečerje 19.travnja 2005. godine katolikediljem svijeta i sve ljude dobrevolje obradovala vijest da je zanasljednika sv. Petra, zarimskog biskupa i pastirasveopće Crkve izabran kardinalJoseph Ratzinger, koji je uzeoime Benedikt XVI. Navodećiprve riječi novog Pape teukazujući na oduševljenjebrojnih vjernika na Trgu Sv.Petra, biskup je napomenuokako je Benedikt XVI. "čovjekduboke vjere, širokog znanja,

velike mudrosti, bogatogpastoralnog iskustva,dugogodišnji vjerni suradnikIvana Pavla II., a kaonasljednik hrvatskog kardinalaŠepera bio je na čeluKongregacije za nauk vjere"."Svojom vjerničkomosjetljivošću za suvremenapitanja i probleme čovječanstvate sposobnošću dijaloga bit ćezacijelo očinski blizak svimljudima, pa tako i u Hrvatskoj,koju je nekoliko puta posjetio itom prigodom susreo Crkvu unašem narodu. Ime koje si jeizabrao svjedoči da će posebnonastojati oko oživljavanja ijačanja kršćanske duhovnebaštine Europe. Po novom papiIsus Krist nam u snazi svoga

Duha daje jamstvo da jeprisutan u Crkvi te je i danas poPetrovu služenju utvrđuje uvjeri i izgrađuje u zajedništvu.S tim raspoloženjem primimoSvetog Oca te zahvalni Bogušto nam ga je darovao kaoučitelja i pastira naših dušapratimo njegovo djelovanjemolitvom, poštovanjem iodanošću", pozvao je biskup.Neka Gospodin po služenjupape Benedikta XVI. udijelisvojoj Crkvi obilje duhovnihdobara, a svijetu podari mir,zaključuje se u pismu, koje ćesvećenici Požeške biskupijepročitati vjernicima na početkusvih nedjeljnih misa 24. travnja.

Kardinal Ratzinger - veliki teolog i duboki mislilacEuropa koja sad trpiposljedicesekularizacije dobivaiz svog bića, izzapadne kulture, papukoji je izvrsno iznutrapoznaje, koji zna štoje sekularizacija i štosu njene posljedice,izjavio jepotpredsjednik HBKnadbiskup Prenđa upovodu izbora novogpape

Zadar, 20.4.2005. (IKA) -Nakon izbora za papu kardinalaJosepha Ratzingera 19. travnjapotpredsjednik HBK zadarskinadbiskup Ivan Prenđa izrazioje veliku radost što je Crkvadobila novog papu. Radostan jezbog brzine izbora i jedinstvakardinala koji su izabraliSvetog Oca, "što govori osvijesti potrebe da novi papanakon izbora odmah preuzmevodstvo Crkve koje je takouspješno 27 godina vodio IvanPavao II." Mišljenja je da ćeBenedikt XVI. nastaviti djeloIvana Pavla II. On je izvrstanpoznavatelj njegovih misli idjela, uza nj je bio 25 godinakao predstojnik Kongregacijeza nauk vjere. Izvrsno jepoznavao, kao i prethodni papa,probleme Crkve, probleme ipotrebe svijeta, rekao jenadbiskup Prenđa, dodavši daje kardinal Ratzinger velikiteolog, duboki mislilac i

izvrstan poznavatelj suvremenemisli. Nadbiskup Prenđakardinala Ratzingera poznaje iz80-ih godina proteklog stoljeća,kad ga je kao ravnateljaSjemeništa nadbiskupMuenchena primio u svomdomu. "Tad smo razgovarali oprilikama u kojima Crkva živi.Živo se zanimao za stanjeCrkve u komunističkomsustavu, uopće u Europi, naistoku, posebno u ondašnjojdržavi. Zanimao se i za životCrkve glede duhovnih zvanja.Kako sam radio u sjemeništu,mogao sam mu posvjedočitiono što naša Crkva živi, kojekorake poduzima, u čemu setrudi, da bi i u onakvimprilikama djelovala i vršilasvoje poslanje". Upitan dakomentira činjenicu da novipapa dolazi iz Njemačke, uvrijeme kad je Europa, osobitoNjemačka, udaljena od živogprakticiranja kršćanstva,

nadbiskup Prenđa je rekao: "Mikatolici, vjernici, vjerujemo daje Bog onaj koji vodi ljudskupovijest i da je izbor BenediktaXVI. djelo duha Božjega. DuhSveti koji ravna Crkvom htio jesad imati takvu osobu nakormilu Crkve i to baš izzapadne Europe. Europa kojasad trpi posljedicesekularizacije dobiva iz svogbića, iz zapadne kulture, papukoji ju izvrsno iznutra poznaje,koji zna što je sekularizacija išto su njene posljedice.Vjerujem da zna koji je i lijekza tu sekularizaciju. Vjerujemda će ovaj papa biti papa jošdublje evangelizacije, da ćenastaviti i u tom pogleduprethodnikovo djelo. To značida će se ići na nutarnju obnovuCrkve, to će posebno osjetitizapadna Europa, Njemačkatakođer".

24 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Fra Željko Železnjak novi provincijalni ministarRadni i izborni kapitulHrvatske franjevačkeprovincije sv. Ćirila iMetoda

Samobor, 20.4.2005. (IKA) -Na radnom i izbornom kapituluHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda 20. travnja uSamoboru za novogaprovincijalnog ministra izabranje fra Željko Železnjak.Provincijski vikar je fra MatijaKoren, a novi definitori su fraNikola Vukoja, fra RobertPerišić, fra Ilija Vrdoljak, fraZdravko Jakobović, fra IvanMiklenić i fra Vlado Mustač.Novi provincijalni ministar iprovincijski vikar imaju mandatod šest godina, a definitori tri.Radni i izborni kapitulHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda započeo je

18. travnja u Samoboru i trajedo 22. travnja. Na skupštini seokupilo 46 franjevaca iz cijeleprovincije. Kapitul je započeozazivom Duha Svetoga tečitanjem Dekreta o imenovanjufra Joze Vasilja, članaHercegovačke provincijeUznesenja BDM, zageneralnoga vizitatora ipredsjednika provincijskogakapitula. Potom je pročitanopismo generalnoga ministraReda manje braće fra JoseCarballa. "Zahvaljujem vam zasve što činite sa žaromevanđelja ondje kamo vas jepozvala poslušnost. Hvala zaono što činite u apostolskom

djelovanju u župama,akademskoj i školskoj nastavi,vođenju molitvenih skupina,pučkim misijama, biblijskimskupinama, duhovnomevodstvu Franjevačkogasvjetovnog reda i FRAME,službi pomirenja", poručio jefranjevcima fra Jose Carballo.Odmah nakon toga održana jepreliminarna sjednica na kojojje pročitan zapisnik s posljednjesjednice Provincijskogdefinitorija koji je predložiousvajanje Pravilnika kapitula,zaduženja u radu kapitula idnevni red što je kapitulusvojio.

Dobili smo učenog i iskusnog PapuNadbiskup Devčić upovodu izbora zapapu kardinalaJosepha Ratzingera

Rijeka, 20.4.2005. (IKA) -Crkva i svijet mogu sasigurnošću očekivati da će seovaj Papa s istom zauzetošću iupornošću, kao što je to činioblagopokojni Ivan Pavao II.,nastaviti zauzimati za obnovuCrkve, za njezinu otvorenostsvijetu, za dijalog i napose zaprava siromašnih i ugroženihnaroda i skupina, tj. da će sedjelotvorno truditi okoprovođenja smjernica Drugogavatikanskog sabora, na kojemuje kao teolog sudjelovao,izjavio je riječki nadbiskupIvan Devčić u povodu izborakardinala Josepha Ratzingeraza Papu. Prokomentirao je daće on to dakako činiti nadrukčiji način, jer je svakičovjek jedinstven i neponovljiv.Ne možemo očekivati od novogPape da bude jednostavnokopija svog velikogprethodnika, ali, ne trebamosumnjati u to da će i on s istomnepatvorenom ljubavlju pratitisuvremeno čovječanstvo nanjegovu povijesnom putu, i daće tim putem usmjeravatiCrkvu, kao što je to činio i IvanPavao II. kojemu je novi Papabio vjerni suradnik, ocijenio je.Riječki nadbiskup izrazio jezahvalnost Bogu da smo dobili

tako učenog i iskusnog Papu,koji je veliki dio svoga životaproveo kao profesor uakademskim krugovima, Papukoji se okušao u pastoralnomradu kao nadbiskupMuenchenske nadbiskupije iPapu koji je dva i pol desetljećadjelovao u središtu Katoličkecrkve kao prefekt Kongregacijeza nauk vjere. Gotovo da se nemože poželjeti bolja pripremaza tako uzvišenu i odgovornuslužbu, prokomentirao je,zaključivši da se stoga ne trebabojati da neće znati pravilnousmjeravati kormilo Petrovelađe. Komentirajući da seprogramatska usmjerenja novogPape mogu iščitati i iz njegovaimena Benedikt XVI. te da sv.Benedikta, koji je osnovaopočetkom petog stoljeća redbenediktinaca, štujemo kao ocaEurope, jer su redovnici togcrkvenog reda stoljećima bilipropovjednici i evangelizatorieuropskih naroda, kao i njihoviučitelji i prosvjetitelji,nadbiskup Devčić zaključio jeda je, izabirući to ime, noviPapa zacijelo želio istaknuti daće se u svom pontifikatunastaviti zauzimati za obnovukršćanskih korijena suvremenesekularizirane Europe, oko čega

se toliko trudio i njegovprethodnik. Očito je također daće novi Papa, po uzoru naBenedikta XV., promicatimirotvorstvo u svijetu te, poputnjega, obnavljati Crkvu iznutrai ujedno je otvarati svijetu, sveu duhu Drugog vatikanskogkoncila. Zato gledam s velikomnadom i pouzdanjem nabudućnost Crkve pod vodstvomBenedikta XVI., kazao jenadbiskup Devčić. Istaknuo jeda svi koji novog Papu iz bližegpoznaju, znaju za njegovuposvemašnju ljubav premaKristu i Crkvi, za njegovu briguza očuvanje od apostolaprimljenog poklada vjere, kao iza njegov apostolski žar unaviještanju vjere i uučvršćivanju braće i sestara ujedinstvenoj vjeri u IsusaKrista. Upravo su sve tokvalitete koje je sam Isus Kristtražio od apostola Petra kad muje predao odgovornost zaCrkvu, a to znači da ih traži iočekuje i od svakog Petrovanasljednika, izjavio jenadbiskup, izražavajućizahvalnost Gospodinu da jesvojoj Crkvi podario Papu kojineosporno posjeduje sve tevrline.

Biskup Škvorčević čestitao PesahPožega, 20.4.2005. (IKA) - Upovodu blagdana Pesahapožeški biskup AntunŠkvorčević uputio je čestitkuglavnom rabinu Kotel Da-Donu, te vodstvu i svimčlanovima Židovske zajedniceu Hrvatskoj: "Događajoslobođenja Židova iz

egipatskog ropstva, kojeg jeSvevišnji pokrenuo jakomMojsijevom rukom, ostaje dodanas silan izazov i znak nade upobjedu slobode, dostojanstva iprava svakog čovjeka tepokretač na suradnju okomeđusobnog razumijevanja,poštovanja i mira, da se nikada

više ne dogode progoni iubijanja pojedinaca ili narodazbog njihove nacionalne,vjerske ili neke drugepripadnosti. Snažan uzor u timnastojanjima ostaje namnedavno preminuli papa IvanPavao II."

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Hrvatska: Čestitke državnog vrha novoizabranom papiZagreb, 20.4.2005. (IKA) -Predsjednik Vlade dr. IvoSanader uputio je čestitkunovoizabranom papi BenediktuXVI., u kojoj je izraziouvjerenje da će svojim zanosomi intelektualnom snagom upromišljanju cjelokupnestvarnosti postmodernogadruštva, uspješno voditiPetrovu lađu, donosećičovječanstvu dar vjere."Siguran sam da ćeprijateljstvo, suradnja i

uzajamno poštovanje SveteStolice i Republike Hrvatske,Vas poglavara Katoličke crkvei hrvatskog naroda i ubudućetrajati na opću dobrobit, a ja ćuVas s hrvatskim vjernicimamolitvama pratiti na Vašemživotnom putu", napisao je učestitki premijer Sanader.U ime građana RH i svojeosobno ime čestitku novompoglavaru Katoličke crkveuputio je i predsjednik StjepanMesić. "Preuzeli ste nasljeđe,

ne samo svojeg neposrednogprethodnika, nego dugog nizapapa, koji je počeo sa sv.Petrom, u svijetu opterećenomgolemim problemima isuočenom s teškim izazovima.Takav svijet treba i traži visokimoralni autoritet koji će naosnovama evanđelja i u duhuKoncila biti putokaz svimanama na početku novogtisućljeća", poručio jepredsjednik Mesić.

Djela Josepha Ratzingera objavljena na hrvatskomjeziku

Novi papa BenediktXVI. iza sebe imaiznimno vrijedan iplodan teološko-znanstveni rad -Objavljene su brojnenjegove knjige, člancite dokumentiKongregacije za naukvjere

Zagreb, 20.4.2005. (IKA) -Novi papa Benedikt XVI. izasebe ima iznimno vrijedan iplodan teološko-znanstveni rad.Objavljene su brojne njegoveknjige, članci te dokumentiKongregacije za nauk vjere, čijije pročelnik bio 24 godine, od1981. do izbora za Papu.Među najznačajnijim knjigamakoje su prevedene na hrvatskijezik izdvajaju se: Bilješke oEuharistiji (prema J. Ratzingeruu prvom dijelu / Rudolf Brajčić,Zagreb: Filozofsko-teološkiinstitut Družbe Isusove, 1971.);Bog i svijet : vjera i život unašem vremenu, razgovor sPeterom Seewaldom (snjemačkoga prevela BrankaGrubić, Zagreb: Mozaik knjiga,2003.); Bog je s nama:euharistija: središte života (snjemačkoga preveo IvanIvanda, Split: Verbum, 2004.);Demokracija u Crkvi:mogućnosti i granice (snjemačkog prevela IngeborgGočev, Đakovo: UPT, 2002.);Duh liturgije: temeljnapromišljanja (s njemačkogapreveo Tomislav Pervan,Mostar: ZIRAL, 2001.);Razgovor o vjeri, razgovaraoVittorio Messori (prijevod AnteBurić, Split: Verbum, 1998.);Slike nade: od blagdana doblagdana (s njemačkoga preveoAdalbert Rebić, Zagreb :Kršćanska sadašnjost, 1998.);Sol zemlje: kršćanstvo iKatolička crkva na prijelazutisućljeća: razgovor s PeteromSeewaldom (s njemačkogaprevela Branka Grubić, Zagreb:Mozaik knjiga, 1997.); U službiistine: članci, predavanja,intervjui (s njemačkoga iengleskoga preveo te predgovornapisao Tomislav Pervan,Mostar : ZIRAL, 2002.); Uvod

u kršćanstvo: predavanja oapostolskom vjerovanju (snjemačkoga preveo IvoStipičić, Zagreb: Kršćanskasadašnjost, 1970.) te Vjera -istina - tolerancija: kršćanstvo isvjetske religije (s njemačkogapreveo Stjepan Kušar, Zagreb:Kršćanska sadašnjost, 2004.). Na hrvatski su prevedeni ičlanci sveučilišnog profesora ikardinala Josepha Ratzingera:Granice crkvene vrhovne vlasti:novi dokument pape IvanaPavla II. o pitanju zaređivanjažena (s njemačkoga preveoMato Balić, Svesci, br. 85-86,Kršćanska sadašnjost, Zagreb1995.); I religija je potrebnapročišćenja: raspra izmeđukardinala Franza Koeniga iJosepha Ratzingera, razgovaraoHansjakob Stehle (s njemačkogprevela Tanja Antić, Svesci, br.74, Kršćanska sadašnjost,Zagreb 1992.); Istočnjačkioblici meditacije i kršćanskamolitva: pismo Kongregacije zanauk vjere biskupima o nekimaspektima kršćanske meditacije(Svesci, br. 68-69, Kršćanskasadašnjost, Zagreb 1990.); (Okardinalu Franji Šeperu, svomprethodniku na čelu Zbora zanauk vjere) (u: 3: Veritatemfacientes in caritate: zbornikradova Međunarodnogasimpozija o kardinalu FranjiŠeperu povodom 20. obljetnicesmrti, Zagreb, 7. - 8. studenoga2001., Rim, 29. - 30. studenoga2001., priredio Željko Tanjić,Zagreb: Glas Koncila:Kršćanska sadašnjost, 2003.);Zadaća religije u odnosu nasadašnju krizu mira ipravednosti, s njemačkogprevela Tanja Antić, Svesci,Kršćanska sadašnjost);Židovski narod i njegova sveta

Pisma u kršćanskoj Bibliji /Papinska biblijska komisija(prijevod Anto Popović:Predgovor: Joseph Ratzinger,Zagreb: Kršćanska sadašnjost,2003.). Pročelnik Kongregacije za naukvjere kardinala JosephaRatzingera objavio je i brojnedokumente Kongregacije:Dominus Iesus: deklaracijaKongregacija za nauk vjere ojedincatosti i spasenjskojuniverzalnosti Isusa Krista iCrkve (preveo SlavkoAntunović, Zagreb: Kršćanskasadašnjost, 2000.); Donumveritatis: smjernica o crkvenompozivu teologa (s francuskogapreveo Nikola Eterović, Split:Crkva u svijetu, 1997.); Donumvitae - Dar života: naputak opoštivanju ljudskog života unastanku i o dostojanstvurađanja: odgovori na nekaaktualna pitanja (Zagreb:Kršćanska sadašnjost, 1987.);O molitvama kojima se odBoga moli ozdravljenje,naputak Zbora za nauk vjere(preveo Slavko Antunović,Zagreb: Kršćanska sadašnjost,2001.); O nekim aspektima"teologije oslobođenja": UputaZbora za nauk vjere iz 1984., 3.izdanje (Zagreb: Kršćanskasadašnjost, 2003.); O nekimpitanjima vezanim uzsudjelovanje katolika upolitičkom životu: Doktrinalnanota Zbora za nauk vjere(preveo Slavko Antunović,Zagreb: Izvještajna katoličkaagencija, 2003.) te U svezi sazakonskim prijedlozima opriznavanju zajednica osobaistoga spola, PromišljanjaZbora za nauk vjere (stalijanskoga preveo BrankoJozić, Split: Verbum, 2003.).

26 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Obljetnica Papina prvog pohoda BiHOn je tih dana 1997.godine kaohodočasnik inavjestitelj pravednogmira došao k namakoji smo nosili tolikenezaliječene rane ratai vapili za pravednimmirom. S nama jemolio i za nas je molioda Božji mir zaživi uovoj zemlji, međuljudima i narodima i uljudskim srcima, ističekardinal Puljić

Rim, 13.4.2005. (IKA/KTA) -U povodu obljetnice prvogpastoralnog pohoda pape IvanaPavla II. Bosni i Hercegovini, uSarajevu 12. i 13. travnja 1997.,vrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić, koji se trenutnozajedno sa ostalim kardinalimanalazi u Rimu, dao je izjavu zaKatoličku tiskovnu agenciju.Katolici, a vjerujem i svigrađani dobre volje u BiH, ovegodine 12. i 13. travnjadoživljavaju s posebnimsjećanjem na prvi pohod BiHpape Ivana Pavla II. On je tihdana 1997. kao hodočasnik inavjestitelj pravednog miradošao k nama koji smo nosilitolike nezaliječene rane rata ivapili za pravednim mirom. Snama je molio i za nas je molio

da Božji mir zaživi u ovojzemlji, među ljudima inarodima i u ljudskim srcima,kazao je kardinal Puljić, ističućida je Papa "donio tako potrebnuporuku mira javno izgovorivšiono što su drugi prešućivali ilipotiho šaptali - da BiH trebaizgrađivati na temeljimapravednog i stabilnog mira kojiuvažava svakog čovjeka ijednakopravnost svih ljudi inaroda ove zemlje". "Mi, uKatoličkoj crkvi, pozvani smovratiti u sjećanje i oživotvoritione lijepe, ali i zahtjevne,Papine riječi upućeneprvenstveno nama katolicimaali i ljudima koji vode našuzemlju", istaknuo je kardinalPuljić. Na poseban načinsnažna je i zahtjevna njegova

poruka o potrebi međusobnoguvažavanja ljudi i naroda u BiHte uspostavljanja i unapređenjadijaloga koji za cilj imaizgradnju narušenog suživota isolidarnosti. Danas, naobljetnicu njegova pohoda, ubazilici Sv. Petra gdje jepokopan, molim da mu našnebeski Otac obilato iskažemilosrđe. U molitvizahvaljujem za Papu koji nas jerazumio i obilato iskazivaoljubav i brigu za sve ljude inarode u BiH, rekao je kardinalPuljić i pozvao sve katolike uBiH neka se ujedine, skatolicima cijelog svijeta, umolitvi Duhu Svetome daKatolička crkva čim prijedobije svoga poglavara u osobinovoizabranog pape.

Franjevci Bosne Srebrene za novi državni ustroj BiHPlenarno vijećeFranjevačkeprovincije BosneSrebrene smatra kakoje nužnoreorganizirati dougasnuća FederacijuBiH i RepublikuSrpsku te ističe kakoje za BiHnajprimjerenijižupanijski/kantonalniustroj na principuopćeg dobra svihstanovnika pojedineupravne jedinice

Sarajevo, 14.4.2005. (IKA/FIA)- Plenarno vijeće Franjevačkeprovincije Bosne Srebrene sazasjedanja u Sarajevu od 12. do13. travnja iznijelo je stavove sobzirom na trenutne prilike uBiH. "Konfuzno ibesperspektivno stanje u kojemse nalazimo posljedica jeagresije na BiH, implicitnogmeđunarodnog priznanjarezultata te agresije, kao ineučinkovitosti domaćih iinozemnih čimbenikauključenih u poslijeratno isadašnje rješavanje problemaBiH. Priznajući i vlastitanesnalaženja u proteklomerazdoblju, želimo iznovaimenovati ideje vodilje svogadjelovanja u duhu evanđelja ifranjevačkog poslanja", ističese u Izjavi Plenarnog vijeća."Polazeći od uvjerenja da je uBiH nedopustivo dijeliti osobnaod građanskih, vjerskih inacionalnih prava, jer onapredstavljaju nedjeljivu cjelinu,i na temelju činjenice da ih jesadašnji ustroj BiH radikalnopogazio, smatramo da trebaodustati od svih eventualnih idokinuti sve postojeće

diskriminirajuće paradržavnemodele ustroja BiH, po bilokojem isključivom principu:nacionalnom, građanskom,vjerskom, ekonomskom…". Utu je svrhu nužno, nastavlja se uIzjavi, "reorganizirati dougasnuća Federaciju BiH iRepubliku Srpsku u nedjeljivucivilnu i demokratsku državuBiH". "Smatramo da je za BiHnajprimjerenijižupanijski/kantonalni ustroj naprincipu općeg dobra svihstanovnika dotične upravnejedinice, u kojima će ustavnimmehanizmima biti čvrstoštićena jednakost i provedivostljudskih, građanskih,nacionalnih i vjerskih prava,kao i zaboravljena prava na rad,gospodarenje i ekološkoočuvanje dobara BiH", ističe seu izjavi.U izjavi se također traži da seosigura "povratak kao temeljnopravo svakoga pojedinca naživot u slobodi i sigurnosti usvojoj zemlji, na svomeposjedu". "Nitko nije oslobođenobveze rada na povratkuprognanika, niti pravo napovratak može zastarjeti ili ga

pak netko smije arbitrarnoproglasiti završenim", ističe seu izjavi. Traži se također dasvakome budu zajamčenisloboda, prosperitet, pozitivnojavno vrednovanje, medijskopredstavljanje i kultiviranjevlastitog identiteta kao i pravoosobnoga odlučivanja, pravo naistinu i pravo na pomirenje.Smatramo potrebnim pojasnitida identitet nije samo političkakategorija, nego dimenzijaosobnog integriteta, kojauključuje duhovnu, jezičnu,nacionalnu, povijesnu i, u svojsvojoj širini, kulturnusvojstvenost svakog pojedinca.Smatramo potrebnim upozoritina opasnost svakogkolektivizma koji, s jednestrane, duhovno zarobljava"svoje" a, s druge strane, negira"druge". Na kraju izjave, kojuje potpisao provincijal fra MijoDžolan, poručuje se kako svimoraju raditi "na dijalogu ipomirenju među svim ljudima uovoj zemlji, jer je to ne samofranjevački i evanđeoski, negouniverzalni zahtjev svakogčovještva".

Sindelfingen: Koncert za Ivana Pavla II.Prikupljeno sedam ipol tisuća eura zaUdrugu slijepih"Bijeli štap" uZagrebu

Sindelfingen, 16.4.2005. (IKA)- Humanitarni koncertposvećen papi Ivanu Pavlu II.,a pod geslom Papinihposljednjih riječi "Ja samradostan, budite i vi", održan jeu Sindelfingenu u subotu 16.travnja u organizaciji Hrvatskekatoličke misije u

Sindelfingenu i agencijeRocaro Numen. Pred više oddvije tisuće osoba nastupili suPrljavo kazalište, MiroslavŠkoro, skupina Metrix te razneskupine iz katoličke misije.Voditelj HKM Sindelfingen fraMarinko Vukman upozdravnom je govoru istaknuo

veličinu životnih poruka IvanaPavla II., rekavši kako jepoštivao svakog pojedinca,njegovo dostojanstvo, njegovekorijene i kulturu.U tijeku večeri prikupljeno jesedam i pol tisuća eura zaUdrugu slijepih "Bijeli štap" uZagrebu.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Sućut đakovačkih biskupaU povodu smrtibiskupa JoakimaHerbuta đakovački isrijemski biskupiuputili izraze sućutibiskupu KiriStojanovu

Đakovo, 18.4.2005.(IKA/BTU) - U povodu smrtiskopskoga biskupa iapostolskog egzarha za vjernikeistočnoga obreda u MakedonijiJoakima Herbuta đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,s pomoćnim biskupima ĐuromGašparovićem i ĐuromHranićem, uputio je izrazesućuti biskupu Kiri Stojanovu,administratoru te svimsvećenicima i vjernicimaSkopske biskupije. "Vjerujemo

da se dragi pokojnik poosobnom vjerničkom predanju,po zauzetom pastirskombiskupskom služenju i konačnou svojoj teškoj bolesti trajnosuobličavao Gospodinu IsusuKristu, koji se po otajstvusvojega Utjelovljenja i posvome pashalnom otajstvusjedinio sa svakim čovjekom teda je sada prispio u zajedništvos Nebeskim Ocem. Uvjerenismo da svjetlo svjedočanstvosvećeničkog i biskupskog

života pokojnog biskupaJoakima treba očitavati usvjetlu Isusove riječi opšeničnom zrnu koje upravosvojim darivanjem i umiranjemomogućuje rast i dozrijevanjeobilatih i dragocjenih plodovakoje prepoznaje i osjeća nesamo Katolička crkva uMakedoniji, nego i sveopćaCrkva, a napose na područjubivše BK s čijim je članovimadijelio brigu za sve Crkve",ističu biskupi.

Pokop skopskoga biskupa Joakima HerbutaNakon oproštaja isvečane misezadušnice u Skopju,tijelo biskupa Herbutapreneseno je ipoloženo u grobnicu uapsidi katedrale Sv.Nikole u RuskomKrsturu

Ruski Krstur, 18.4.2005.(IKA/BTU) - Pogreb skopskogbiskupa Joakima Herbuta, kojije preminuo u Skopju 15.travnja, održan je u ponedjeljak18. travnja. Nakon oproštaja isvečane mise zadušnice uSkopju, tijelo biskupa Herbutapreneseno je i položeno ugrobnicu u apsidi katedrale Sv.Nikole u Ruskom Krsturu.Svečane četverosatne obredepredvodila su desetoricabiskupa i 40 svećenikaistočnoga i zapadnoga obreda,u nazočnosti apostolskognuncija u Srbiji i Crnoj Gorinadbiskupa Eugenija Sbarbara,uz sudjelovanje 60 redovnicarazličitih redovničkih zajednicate više stotina vjernika. Glavnipredvoditelj obreda bio jeapostolski egzarh u RuskomKrsturu Đuro Džudžar, uzkriževačkoga vladikuSlavomira Miklovša iapostolskog administratoraSkopske biskupije KiruStojanova. U pogrebnimobredima sudjelovali subeogradski nadbiskup imetropolit Stanislav Hočevar,subotički biskup Ivan Penzeš,zrenjaninski biskup LaszloHuzsvar, pomoćni sarajevskibiskup Pero Sudar te u imeđakovačkog i srijemskogbiskupa Marina Srakića dvojicapomoćnih biskupa ĐuroGašparović i Đuro Hranić. Pogrebna liturgija, slavljena uliturgijskom ruhu bijele bojekoje se nosi kroz uskrsnovrijeme, započela je obredimaSlužbe riječi, u kojoj je, uzpripadajuće antifone i zazive,pročitano pet biblijskih čitanjaiz Staroga i Novoga zavjeta tepet čitanja iz evanđelja.Slijedila je svečana službabožanske liturgije nakon kojesu se slavitelji ponovno okupilioko tijela preminuloga biskupa

te ljubeći obredno raspelopoloženo na lijes, zajedno spokojnikovim bratom, trimasestrama i ostalom rodbinom,izvršili čin posljednjegaoproštaja.Riječi zahvale izrekao je mons.Džudžar, koji je istaknuopokojnikovo zaslužnodjelovanje na planu očuvanja irazvoja prisutnosti katoličkecrkvene zajednice obaju obredana području današnjeMakedonije i susjednih krajevate njegovu trajnu dubokuvezanost uz svoj rodni zavičaj ižupu u Ruskom Krsturu.Apostolski administratorSkopske biskupije iApostolskog egzarhata zavjernike istočnoga(bizantskoga) obreda uMakedoniji mons. Stojanovoprostio se uime makedonskihvjernika, redovnika, redovnica,svećenika i bogoslova,istaknuvši posebno brigubiskupa Herbuta za svećeničkazvanja te njegovu osjetljivost zaekumenski dijalog. Biskup Sopizahvalio je na pastirskomevođenju vjernika katolika naKosovu u sklopu donedavnezajedničke Skopsko-prizrenskebiskupije. Nadbiskup Hočevaroprostio se od pokojnika u imeMeđunarodne BK sv. Ćirila iMetoda, a biskup Sudar u imeBK BiH i Vrhbosanskemetropolije, čiji je sufraganskibiskup, sve do sadašnjegacrkvenoga ustroja, bio i biskupHerbut. Uime HBK riječioproštaja izrekao je biskupGašparović. Na ramenima osmoriceprezbitera biskupovo je tijeloponeseno u trostruki ophod okostolne crkve. U tijeku trećegaophoda, uz obred škropljenjatijela, na četirima postajamanaviješteni su evanđeoskiodlomci na staroslavenskome i

makedonskome jeziku. Uzavršnom dijelu obreda lijes,prekriven bijelim platnom nakoje je položen križ spokojnikovim imenom,položeno je u grob. Cjelokupniobred zaključen je trostrukimuskrsnim poklikom - Krist jeuskrsnuo i svojom smrću smrtpobijedio. Bogato liturgijskopjevanje, uz domaće crkvenepjevače, predvodili su svećeniciiz Đurđeva, otac i sin Joakim iMihajlo Hološnjaj.Uz tijelo biskupa Herbuta, uzoltar katedrale Sv. Nikole, većpočivaju i zemni ostaci joštrojice biskupa rođenih uRuskom Krsturu - križevačkogavladike Dionizija Njaradija,križevačkoga vladike inadbiskupa beogradskogaGabriela Bukatka, te mons.Joakima Segedija, pomoćnogakriževačkoga vladike inaslovnoga nadbiskupa,preminuloga u ožujku 2004.Mons. Joakim Herbut rođen je14. veljače 1928. u RuskomKrsturu. Teološki studij završioje na Katoličkomebogoslovnom fakultetu uZagrebu, a doktorirao je izkanonskog prava naLateranskom papinskomsveučilištu u Rimu 1966. Zasvećenika je zaređen ukonkatedralnoj crkvi Sv. Ćirilai Metoda u Zagrebu. Za biskupaga je posvetio vrhbosanskinadbiskup Smiljan FranjoČekada 1969. godine usarajevskoj katedrali SrcaIsusova. Suposvetitelji su bilibeogradski nadbiskup GabrijelBukatko i splitsko-makarskinadbiskup Frane Franić.Apostolskim vizitatorom zakatolike bizantskog obreda uMakedoniji imenovan je 3.srpnja 1977. Bio je i članKomisije za reviziju Istočnogkanonskog prava.

28 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Novi Sad: Ekumenski susret na vrhuDrugi sastanakMeđunarodnebiskupske konferencijesv. Ćirila i Metoda iSvetog arhijerejskogsinoda Srpskepravoslavne crkve

Novi Sad, 12.4.2005. (IKA) - UVladičanskom dvoru u NovomSadu održan je 12. travnja drugisastanak Međunarodnebiskupske konferencije sv.Ćirila i Metoda i Svetogarhijerejskog sinoda Srpskepravoslavne crkve.Uoči sastanka patrijarh Pavlepredvodio je svetu liturgiju nakojoj su se u sabornom hramuSv. velikomučenika Georgijaokupili svi sudionici sastanka,kao i metropolit FrancuskeEmanuil, šef KancelarijeVeseljenske patrijarhije priEuropskoj uniji u Bruxellesu,apostolski nuncij u Beogradunadbiskup Eugenio Sbarbaro imnoštvo vjernika. Vjernicimasu se na kraju obratili domaćinsastanka bački episkop Irinej,patrijarh Pavle i beogradskinadbiskup Stanislav Hočevar. Na početku službenog dijelasusreta metropolit Emanuilodržao je predavanje o misiji

Pravoslavne i Katoličke crkve uovom povijesnom trenutku, izperspektive ujedinjenja Europei procesa globalizacije. Nakonizlaganja razvila se plodnarasprava. U prvom su dijelupredstavnici dviju Crkavarazgovarali o pitanjimavezanim za misiju i pastirskirad, koja se u istoj ili sličnojmjeri tiču i pravoslavnih ikatolika. Razmotrena je isuradnja između dvije Crkve odproteklog susreta. U drugom sedijelu razgovaralo okonkretnim temama iproblemima čije bi rješavanjepridonijelo daljnjem razvojudobrih međucrkvenih odnosa.Zaključeno je da se stavovidviju Crkava u velikoj mjeripodudaraju, a da će se uslučajevima razlike umišljenjima rješenja tražiti krozdijalog sve do pronalaženjazajedničkog rješenja. Posebanton razgovoru dale su i riječipape Ivana Pavla II. da Europa

treba disati na oba plućna krila ida u tome Pravoslavna iKatolička crkva preuzimajuposebnu odgovornost.Sudionici susreta složili su seda gradeći viziju budućeEurope kroz jedinstvo urazličitosti tradicija i kultura,temelj ujedinjenog kontinentane može biti postavljen bezključnog duhovnog doprinosakršćanskih Crkava, uzuvažavanje i suradnjupripadnika i drugih vjerskihzajednica. Zaključeno je da unarednom razdoblju dijalogtreba nastaviti i kroz rad većimenovanih bogoslovskihkomisija obje Crkve. Susret jezavršen svečanomeuharistijskom službom u crkviImena Marijina koju jepredvodio nadbiskup Hočevar,zajedno s domaćinomsubotičkim biskupom IvanomPenzešom i zrenjaninskimbiskupom Laslom Huszvarom.

Vatikan: Šesta misa zadušnica za Ivana Pavla II.Naša je zadaća čuvatii učiniti plodnim onošto je ovaj izvanredniPapa u tijeku života iu trenutku smrtipovjerio Crkvi ičitavome svijetu,ustvrdio je nadbiskupSandri

Vatikan, 13.4.2005. (IKA) -Dragocjena baština koju je IvanPavao II. ostavio Crkvi i svijetubila je središnja temapropovijedi nadbiskupaLeonarda Sandrija u tijeku šestemise zadušnice za Ivana PavlaII. 13. travnja u bazilici Sv.Petra. Na misi su se sabrani umolitvi, okupili članovi Rimskekurije, odnosno najbližisuradnici Ivana Pavla II., čija jezadaća i povlastica bila, kako jeistaknuo nadbiskup Sandri,podijeliti pastoralnu skrb zacijelu Crkvu. Prije svega, našaje zadaća čuvati i učinitiplodnim ono što je ovajizvanredni Papa u tijeku životai u trenutku smrti povjerio

Crkvi i čitavome svijetu,napomenuo je nadbiskup ipodsjetio na neke bitne točkenaučavanja Ivana Pavla II.Spomenuo je tako apostolskopismo "Novo millennioineunte", kojim je Papa zacrtaoideje vodilje III. kršćanskogtisućljeća, te upozorio na II.vatikanski ekumenski sabor kaosigurni smjerokaz u hoduCrkve, a svakoga krštenikauputio na glavnu obvezusvetosti. Istaknuo je ipobožnost Djevici Mariji,Godinu krunice, te Godinueuharistije koja je u tijeku, akojom je Sveti Otac ponovnoukazao na središnji položajeuharistijskoga otajstva. Kako

ne vidjeti u Papinu odlasku,koji se podudario s Uskrsom uGodini euharistije, otajstvenipoziv na jakost kojom je IvanPavao II. sudjelovao uKristovoj žrtvi svakoga danasvojega života čineći od vlastiteosobe, preko boli i patnje, darza Crkvu i svijet. Dragi ivoljeni Ivane Pavle II., hvala zaprimjer koji nam ostavljate.Kao dobro i plodno zrnopšenice, sjedinjeno s Kristovomsmrću, doista ste donijeli obilanplod koji će Bog sačuvati zaživot vječni, kazao je na krajunaslovni nadbiskup Cittanove,danas Novigrada u Istri.

Francuski biskupi novi zakon o pomoći pri umiranjusmatraju nejasnimPariz, 13.4.2005. (IKA) -Francuski biskupi ocijenili sunovi zakon o pomoći priumiranju nejasnim.Upozoravaju kako će mnogotoga ovisiti o tome kako ćesami liječnici nove odredbetumačiti i primjenjivati,istaknuo je predsjednikFrancuske BK nadbiskup Jean-Pierre Ricard, dodajući kako sutemeljni ciljevi novog zakonaprihvatljivi. I nakon što je unoći na srijedu 13. travnjastupio na snagu "Zakon o pravu

bolesnika na kraj života"eutanazija - aktivna pomoć priumiranju - ostaje zabranjena.No, propisane su odredbe zaprekid liječenja u slučajuneizlječive bolesti, kojima seželjelo omogućiti veću pravnusigurnost bolesnicima imedicinskim djelatnicima.Zakon tako predviđa daliječnici smiju prekinuti iliograničiti terapiju ako bolesnikto zatraži. Bolesnici takođersmiju odbiti umjetno hranjenje.U slučaju da se osoba više ne

može sama izražavati, dovoljnaje izjava "osobe od povjerenja"ili dokument koji je u najviše triposljednje godine potpisaobolesnik. Liječnici pak odlukuo prekidu liječenja mogudonijeti samo zajedno snajmanje još jednim kolegom ito nakon što poslušaju imišljenje obitelji ili bliskeosobe. Zakon također propisujeda bolnice ubuduće morajuimati na raspolaganju određenibroj kreveta za palijativnumedicinu.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Kardinal Ratzinger primio sućut Diplomatskog zboraVatikan, 13.4.2005. (IKA) -Dekan Kardinalskog zborakardinal Joseph Ratzingerprimio je 13. travnja izrazesućuti koje mu je uimeveleposlanika akreditiranih priSvetoj Stolici uputio doajenDiplomatskog zbora GiovanniGalassi, veleposlanik San

Marina.Na primanju koji su kardinalipriredili u predvorju vatikanskedvorane za audijenciju kardinaldekan podsjetio je na brojnaputovanja pape Ivana Pavla II. iveliki broj država s kojima jeSveta Stolica sklopiladiplomatske odnose u tijeku

njegova pontifikata. Istaknuo jei neumorno zauzimanjepreminulog Pape za mir,solidarnost s najsiromašnijima iljudski život, poručujući kakoPapine riječi i nakon njegovesmrti ostaju poziv nazauzimanje u prilog čovjeka.

Karol, čovjek koji je postao PapaTelevizijski film o papiIvanu Pavlu II.

Rim, 14.4.2005. (IKA) -"Karol, čovjek koji je postaoPapa", naslov je televizijskogafilma koji je 14. travnjapredstavljen na Papinskomulateranskom sveučilištu uRimu. Film je snimljen premaknjizi "Karolova povijest"Gianfranca Svidercoschija, kojije ističući u razgovoru za RadioVatikan kako je, prema njegovumišljenju, teško shvatiti dubokeistine toga pontifikata ako se nepoznaju ljudski i duhovnikorijeni toga puta, kazao kako

ovaj film prikazuje cijelomladenačko razdobljeproživljeno u Poljskoj, zatimradno iskustvo, kazališno,svećenički i duhovni odgoj,jednom riječju, prikazujekorijene ovoga Pape.Redatelj Giacomo Battiato uprvom trenutku odbio je snimitifilm o Papi, jer je trebalogovoriti o životu jednoga divaXX. stoljeća, koji je još naživotu. "Stoga sam se bojao daje film možda neodgovarajućeili bezvrijedno sredstvo", kazao

je, dodajući kako je poslije ipakpristao, nakon susreta sosobama iz Vatikana koje sumu pomogle i pratile njegovrad. Na upit novinara u čemu jeprivlačnost Karola Wojtyle,Battiato je istaknuo njegovuveliku snagu, jednostavnost iinteligenciju. Bio je čovjek kojise, uvijek s istim slobodnimduhom, dobro osjećao međuradnicima, kao i na skupuprofesora filozofije, kazao jeBattiato.

Vatikan: Nastavljaju se pripreme za konklaveRazmišljanje oproblemima Crkve te"prosvijetljenomeizboru novoga pape"bilo je u središtudesete općekongregacije na kojojsu sudjelovala 142kardinala

Vatikan, 14.4.2005. (IKA) -Razmišljanje o problemimaCrkve i "prosvijetljenomeizboru novoga pape" bilo je usredištu desete općekongregacije 14. travnja, nakojoj su sudjelovala 142kardinala. Razmišljanje, jednood dva predviđena apostolskomkonstitucijom "Universidominici gregis", održao je o.Raniero Cantalamessa, koji jeod 1980. godine propovjednikPapinskoga doma.Po svršetku izlaganja o.

Cantalamesse te nakon kratkesabranosti i molitve kardinali sunastavili razgovarati o stanju uCrkvi i u svijetu, navodi se upriopćenju Tiskovnog uredaSvete Stolice. Zadržali su se,osim toga, na objašnjenjimanekih tumačenja vezanih uzApostolsku konstituciju kojauređuje razdoblje upražnjenestolice te nastavili izvlačenjemutvrđivati smještaj po sobamaDoma sv. Marte, u kojemu ćeboraviti u tijeku konklava.Tiskovni ured Svete Stolice

također je izvijestio i o novomesastavu takozvane Posebnekongregacije koju od 14.travnja čine: kardinal GiovanniBattista Re za red biskupa,kardinal Oscar AndresRodriguez Maradiaga za redsvećenika, te kardinalCrescenzio Sepe za red đakona.Članovi Posebne kongregacijeodređuju se izvlačenjem, azadaća joj je obavljanjeredovnih poslova.

Metodisti izabrali novog biskupa za Srednju i JužnuEuropu

Patrick Streiffnaslijedio HeinrichaBolletera

Bern, 15.4.2005. (IKA) - Zanovog biskupa Evangeličko-metodističke crkve za cijeluSrednju i Južnu Europu izabranje švicarski župnik iz Biela

Patrick Streiff. On će u službinaslijediti biskupa HeinrichaBolletera koji 1. svibnja odlaziu mirovinu. U službenompriopćenju koje 16. travnja

prenosi Kathpress, navodi sekako je Streiff dobio 66 odukupno 73 glasova.

Vatikan objavio poruku pape Ivana Pavla II. zaSvjetski misijski dan 2005.Vatikan, 15.4.2005. (IKA) -Tiskovni ured Svete Stoliceobjavio je 15. travnja porukukoju je papa Ivan Pavao II.pripremio za Svjetski misijskidan 2005. godine. U tekstu kojinosi datum od 22. veljače i kojiima "dokumentarnu vrijednost",kako se ističe u priopćenju,pokojni je papa odao priznanjemučeništvu brojnih misionara

diljem svijeta, ističući "Kolikojoš mučeništva naše vrijemezahtijeva od današnjihmisionara!" Njihov primjerpoziva brojne mlade ljude naput herojske vjernosti Kristu,istaknuo je Ivan Pavao II.,poručujući kako Crkva trebamuškarce i žene koji suspremni u potpunosti seposvetiti velikoj zadaći

evanđelja. Papa se udokumentu osvrnuo i naznačenje euharistijskog slavlja ižrtve tsunamija.Poruka za Svjetski misijski dantradicionalno se unaprijedobjavljuje, kako bi se mjesneCrkve mogle pripraviti zaproslavu koja je ove godine unedjelju 23. listopada.

30 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Frankfurt: Raste prodaja vjerske literatureFrankfurt, 15.4.2005. (IKA) -Najnoviji podaci njemačkeudruge izdavača objavljeni uFrankfurtu pokazuju kako sveviše ljudi kupuje knjigevjerskog sadržaja. U ovoj jegodini tako prihod od prodaje

već 6,7% veći no u istomrazdoblju protekle. Udioprodaje vjerske literature ucjelokupnoj prodaji knjiganarastao je na 1,9%. U tojanalizi nije obuhvaćenorazdoblje nakon smrti Ivana

Pavla II., kada je iznimnoporaslo zanimanje za njegovebiografije i djela.Najprodavanije od vjerskihknjiga su one duhovnih savjetaza svakodnevni život (31,9%).

Prisega vatikanskog osobljaVatikan, 15.4.2005. (IKA) - UDvorani blagoslova u petak 15.travnja pred kardinalomkomornikom EduardomMartinezom Somalom i dvaceremonijara na čuvanjeapsolutne tajnosti konklavaprisegnulo je - pismeno iusmeno - svo osoblje koje je stime izravno ili neizravnopovezano, a ne pripadakardinalima s pravom biranja.Među njima su npr. tajnik

Zbora, pomoćnik kardinaladekana, ispovjednici i laici -liječnici, bolničari i tehničkoosoblje - kuhari, čistači, vozači."Obećajem i prisežem da ćudržati potpunu tajnu predsvakim tko nije član zborakardinala izbornika, i tozauvijek, osim ako ne primimposebno izričito dopuštenje odnovog prvosvećenika", stoji,između ostaloga, u obrascuprisege iz apostolske

konstitucije Ivana Pavla II."Universi dominici gregis"1996. Njome se takođerobvezuje da se neće bilo tonom,bilo slikom, bilježiti ono što seza vrijeme izbora zbiva unutarprostora Vatikanskoga grada, tena kraju izjavljuje da se svjesnoprihvaća duhovne i kanonskekazne u slučaju kršenjaodredbi.

Završeni novendiali za papu Ivana Pavla II.Vatikan, 16.4.2005. (IKA) -Sedmu misu zadušnicu za papuIvana Pavla II. predvodio je 14.travnja u bazilici Sv. Petramaronitski libanonski patrijarhkardinal Nasrallah Sfeir.Založio se za što skorijubeatifikaciju pape Wojtyle iposebno istaknuo njegovezasluge za međureligijskidijalog i putovanja u zemlje svećinskim muslimanskimstanovništvom. Podsjetio je daje Papina skrb uvijek bilausmjerena na dobro čitaveCrkve - i one na Zapadu i onena Istoku. Ustrajno zauzimanjeIvana Pavla II. za poboljšanjeodnosa s arapskim svijetom,osobito islamskim, neće bitinikad zaboravljena. Ivana PavlaII. sjećat ćemo se kao papemira, poručio je kardinal Sfeir,podsjetivši na Papina stajališta imirovne apele, osobito u Iraku,na hodočašće u Svetu zemlju tesusrete u Asizu na koje jepozivao religije cijeloga svijeta.Osmu misu zadušnicu slavili su15. travnja predstavniciredovničkih zajednica i pokretapredvođeni nadbiskupom

Piergiorgiom SilvanomNestijem, tajnikomKongregacije za redovnike iapostolske institute. On jeistaknuo kako su riječi iz Drugeposlanice sv. Pavla apostolaTimoteju - dobar sam boj bio,trku završio, vjeru sačuvao -pratile posljednje dane voljenogSvetog Oca. Izrazio je ljubav izahvalnost prema pokojnomPapi koji je "u nebu okrunjenkrunom pravednosti".Napomenuvši kako je SvetiOtac pokazao veliku ljubavprema osobama Boguposvećenoga života, koje jeohrabrivao te im posvetioposebnu apostolsku pobudnicu,podsjetio je također da je IvanPavao II. unutar Vatikana želiodvije vrste Bogu posvećenogaživota. Riječ je, naime, o domuMarijin dar, za potrebesiromašnih, prema karizmi bl.Majke Terezije iz Kolkate, te osamostanu Mater Ecclesiae,otvorenom za različite karizmekontemplativnoga života. Tkoje od vas zaboravio Papindodir, znak križa koji je ocrtaona vašem čelu, ili pak njegov

očinski poljubac, upitao jeokupljene vjernike nadbiskupNesti, istaknuvši kako će ti maliznakovi očinske ljubavizauvijek ostati urezani uljudska srca.Posljednju misu predvodio je usubotu 16. travnja čileanskikardinal Jorge Arturo MedinaEstevez, ponovno sasvećenicima vatikanskebazilike. Nekadašnji prefektKongregacije za liturgijuujedno je prvi od kardinala izreda đakona te će upravo onGradu i svijetu objaviti izbornovoga pape "habemuspapam". Slavimo ovu misukako bi molili za oproštenje zasve što je pokojnom Papimožda nedostajalo u svetosti.Ne možemo sebe smatrati"savršenim mlađim Kristom" -Ivan Pavao II. sam je biosvjestan u kolikoj se visokojmjeri svaki čovjek morapovjeriti Božjem milosrđu izato je svakog Velikog petka utoj bazilici ispovijedao,istaknuo je čileanski kardinal.

Meksiko: Most pape Ivana Pavla II.U laicističkomMeksiku već višeustanova nosi imepape Ivana Pavla II.

Ciudad de Mexico, 16.4.2005.(IKA) - Vladajuća meksičkaStranka nacionalne akcije(PAN) želi novi most upredgrađu glavnoga gradanazvati imenom pape IvanaPavla II., prenosi Kathpress. Uobrazloženju te odluke ističukako je taj Papa uvijek nastojao

na mirnom suživotu u cijelomesvijetu. Pontifex, iz latinskogjezika, i znači "graditeljmostova". Premda je Meksikolaicistička država u kojoj se inadalje strogo poštujeodvojenost Crkve i države, većje nakon posjeta pape IvanaPavla II. više ustanova, kao što

su bolnice, pa i ceste i ulicenazvano njegovim imenom. Ugradu Cholula, u kojem se papaWojtyla u tijeku posljednjegpohoda Meksiku 2002.zaustavio na nekoliko sati, svedo danas na nekim crkvamavise ogromni transparentidobrodošlice.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Posljednja opća kongregacija kardinalaKardinal komornikslomio Ribarev prsteni olovni pečat kojim sepečatilo Papinedokumente

Vatikan, 16.4.2005. (IKA) - Na12. i posljednjoj općojkongregaciji kardinali su seokupili u subotu 16. travnja teutvrdili posljednje pojedinostiza konklave. Tiskovni uredSvete Stolice najavio je slijeddogađanja, od odlaskakardinala u Dom sv. Marte unedjelju 17. travnjaposlijepodne i mise "za izborRimskog Prvosvećenika" koju18. travnja u 10 sati u baziliciSv. Petra predvodi dekanKardinalskog zbora JosephRatzinger zajedno sa svimkardinalima, na koju su pozvanikardinali neelektori, biskupi,svećenici, đakoni, članoviustanova posvećenog života idruštava apostolskog života,kao i vjernici laici, koji ćeočitovati zajedništvo u molitvicijele Crkve. U 16.30 satikardinali iz dvorane blagoslovau ophodu krenću u Sikstinskukapelu, a njihov će ulazak prviput u povijesti snimatitelevizijske kamere, istaknuo jedr. Joaquin Navarro-Valls,dodavši kako kamere mogusnimati sve dok ceremonijar neobjavi "extra omnes". Nakon kratkog duhovnognagovora češkog kardinala

Tomasa Spidlika među prvimodlukama 115 kardinalaizbornika iz 52 zemlje svijetabit će hoće li se toga danaodržati prvo glasovanje. Odutorka slijede po dvaglasovanja ujutro i dvaposlijepodne, a javnost će kao idosada o njegovu ishodu bitiupoznata bijelim ili crnimdimom iz dvometarskogdimnjaka koji je u petak 15.travnja postavljen na krovSikstine. Dr. Navarro-Vallsistaknuo je kako se to možedogađati otprilike oko 12 i oko19 sati. Pozitivni ishod, za kojije potrebna dvotrećinskavećina, dakle 77 glasova, uzbijeli dim oglasit će i zvonavatikanske bazilike.Odvojeni od svijeta u Domu sv.Marte kardinali će u tijekukonklava u 7.30 sati slavitimisu, do mjesta glasovanjamoći će se uputiti pješke ili seodlučiti za prijevoz za tonamijenjenim autobusom. Dr.Navarro-Valls također jeizvijestio da su hotel i kapeluveć pregledali vatikanskistručnjaci sigurnosti te je cijelazona osigurana odprisluškivanja i nedostupnasignalima mobitela. U 9 satinakon molitve u Sikstinskoj

kapeli započinju s glasovanjem.U poslijepodnevnim satima sglasovanjem počinju u 16 sati.U tijeku konklava hodočasnicinemaju pristup u kupolubazilike i Vatikanske vrtove, nomogu ući u Vatikanske špilje ipomoliti se na grobu papeIvana Pavla II. Kardinal komornik EduardoMartinez Somalo slomio je togadana Ribarev prsten i olovnipečat kojim se pečatilo Papinedokumente, kako to predviđakonstitucija "Universi dominicigregis", objavio je dr. Navarro-Valls. Istoga dana dekan kardinalskogzbora kardinal JosephRatzinger navršio je 78. godinaživota, a rođendan mu je naposljednjoj općoj kongregacijiu ime kardinala čestitaokardinal komornik EduardoMartinez Somalo. Rođen ubavarskom mjestu Marktl amInn glasoviti teolog i nekadašnjinadbiskup Muenchena iFreisinga od 1981. godine dosmrti pape Ivana Pavla II. bio jena čelu Kongregacije za naukvjere.

Poljska: Papina knjiga oborila sve rekorde"Sjećanje i identitet" udomovini pape IvanaPavla II. "bestsellersvih vremena"

Varšava, 17.4.2005. (IKA) -Posljednja knjiga pape IvanaPavla II. u njegovoj jedomovini oborila sve prodajnerekorde. Prvo izdanje od600.000 primjeraka jerasprodano, a već je primljenopola milijuna novih narudžbi,objavio je nakladnik "Znak".Analitičari tržišta ističu kako jeto već sada u Poljskoj"bestseller svih vremena".Peta knjiga poljskog Pape, kojaje u prodaju tek od krajaveljače, u potpunosti je

zasjenila "Harry Pottera" i "DaVincijev kod", koji u Poljskojnisu ostvarili polumilijunskuprodajnu nakladu.Posljednja Papina knjiganastala je na temelju razgovorakoje je Papa u ljeto 1993.godine vodio s dvojicompoljskih prijatelja, filozofimaJosefom Tishnerom iKrzystofom Michalskim.Knjiga govori o glavnimpitanjima o životu i misli u 20.stoljeću - demokraciji, slobodi,ljudskim pravima,

totalitarizmima - i u njoj sepokušava pronaći uzroke kojisu stajali u korijenu pozitivnih inegativnih događaja koji su sezbili na tlu Starog kontinenta uproteklom stoljeću. Papa uknjizi poziva na obnovukršćanskog identiteta i podsjećana antropologiju kojom jeoznačen njegov nauk tijekomnjegove papinske službe.Prihode od prodaje papa IvanPavao II. namijenio jesiromašnim studentimaSrednjoistočne Europe.

Službena Kuba izložbom odala priznanje Ivanu PavluII.Havana, 18.4.2005. (IKA) - UHavani je otvorena izložbafotografija pape Ivana Pavla II.,prvi put u organizaciji nekedržavne ustanove. Izložba je učast pokojnom Papi priređena uJose Marti mauzoleju na Trgurevolucije u glavnom raduKube, objavila je

latinskoamerička katoličkaagencija "aci". Međufotografijama su snimke sprvog posjeta Fidela CastraVatikanu 1996. i Papin posjetaKubi 1998., a izložene su ikovanice i medalje izpontifikata pape Wojtyle.Na otvorenju izložbe nazočni

su bili ministar kulture AbelPrieto i apostolski nuncij uHavani nadbiskup LuigiBonazzi. Kubanski povjesničarEugenio Leal istaknuo je tomprigodom kako je pokojni Papabio "iskreni prijatelj" Kube.

32 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Trenutak velike odgovornosti"Kolike smo samovjetrove naukaupoznali u ovimposljednjimdesetljećima, kolikaideološka strujanja,kolike prolazne načinerazmišljanja... Ti su sevalovi poigravalimalom barkom mislimnogih kršćanabacajući je s jednogkraja na drugi", rekaoje kardinal Ratzingeru propovijedi na misiza izbor Rimskogprvosvećenika uočiprvih konklava utrećem tisućljeću zaizbor novo pape

Vatikan, 18.4.2005. (IKA) -"Trenutak velikeodgovornosti", tim je riječimadekan Kardinalskog zborakardinal Joseph Ratzingeroznačio početak prvih konklavau trećem tisućljeću za izbor264. Petrova nasljednika,odnosno 265. pape u povijestiKatoličke crkve. KardinalRatzinger predvodio je u petak18. travnja u bazilici Sv. Petra uVatikanu misu za izborRimskog prvosvećenika (Missapro eligengo RomanoPontifice). "Živimo svojuslužbu tako, kao Kristov darljudima! Ali, u ovome trenutku,nadasve, ustrajno molimoGospodina, da nam poslijevelikog dara pape Ivana PavlaII. dadne novog pastira posvom srcu, pastira koji će nasvoditi spoznaji Krista, njegovojljubavi, istinsko radosti",istaknuo je kardinal Ratzinger upropovijedi.Razmišljajući nadsvetopisamskim tekstovimakoji su se čitali u čitanjima namisi dekan Kardinalskog zboraistaknuo je važnost susretačovjeka s Božjim milosrđem."Kristovo poslanje postalo jenaše po svećeničkompomazanju; pozvani smonaviještati - ne samo riječima,nego životom, i djelotvornimsakramentalnim znacima"godinu milosti Gospodnje",rekao je kardinal Ratzinger.Kristova milost nije nekajeftina milost, ne pretpostavljabanaliziranje zla. Krist u svometijelu i u svojoj duši nosi savteret zla, svu njegovurazarajuću snagu. On sažiže i

preobražava zlo u patnju, uplamen svoje ljubavi. Upashalnom otajstvu, u Kristuumrlom i uskrslom zbivaju seistodobno i dan njegove osvetei godina milosrđa. To je Božjaosveta: on sam, u Sinovljevojosobi, trpi za nas. Što smo višetaknuti milosrđem Gospodnjim,to smo bliži solidarnosti snjegovim trpljenjem -postajemo raspoloživi dovršitiu svome tijelu "što nedostajemukama Kristovim", rekao jekardinal Ratzinger.Drugi "izazov" kojeg jeistaknuo kardinal Ratzinger jestonaj vođenja Crkve ka jednoj"odrasloj" vjeri po "mjeripunine Kristove". Ta vjera neprati "modne trendove iposljednje novosti; odrasla izrela jest vjera koja je dubokoukorijenjena u prijateljevanje sKristom". "Kolike smo samovjetrove nauka upoznali u ovimposljednjim desetljećima,kolika ideološka strujanja,kolike prolazne načinerazmišljanja... Ti su se valovipoigravali malom barkom mislimnogih kršćana, bacajući je sjednog kraja na drugi: odmarksizma do liberalizma, svedo libertinizma; odkolektivizma do radikalnogindividualizma, od ateizma domaglom zastrta religijskogmisticizma; od agnosticizma dosinkretizma i tako redom",rekao je kardinal Razinger."Imati jasnu vjeru, premacrkvenom vjerovanju često seetiketira kao fundamentalizam.Dok relativizam, to jestprepustiti se valovima da se stobom poigravaju i da te goni

svaki vjetar nauka i baca sadamo sad tamo, izgleda jedinistav dorastao suvremenomdobu. Idemo ususret diktaturirelativizma koja ne poznajeništa konačno i koja ostavljakao posljednje mjerilo samovlastito ja i njegove prohtjeve",upozorio je kardinal.Danas se od Crkve traži "svetinemir": "nemir da se svimadonese dar vjere, prijateljstvo sKristom", poručio je kardinalRatzinger. "Primili smo vjeruda bismo je drugima dali,svećenici smo kako bismo biliu službi drugima. Moramodonijeti rod koji ostaje. Svakičovjek želi ostaviti trag koji ćeostati. Ali, što ostaje? Novacsigurno ne. Ni građevine neostaju; niti knjige. Nakonodređenog, dužeg ili kraćeg,vremena sve to nestaje. Jedinošto ostaje, i što ostaje vječno,jest ljudska duša, čovjek kojegaje Bog stvorio za vječnost. Plodkoji ostaje je prema tome onošto smo posijali u ljudske duše -ljubav, znanje; gestu kadrudotaći srce; riječ koja otvaradušu Gospodinovoj radosti",poručio je kardinal Ratzinger.Na misi za izbor RimskogPrvosvećenika koncelebrirali susvi kardinali izbornici, asudjelovali i ostali kardinali,biskupi, svećenici, đakoni,članovi ustanova posvećenogživota i društava apostolskogživota, kao i vjernici laici kojisu ispunili baziliku, kao i tisućehodočasnika koji su slavljepratili na zaslonima predbazilikom, očitujući takozajedništvo u molitvi cijeleCrkve.

Započele prve konklave u trećem tisućljećuIshod prvogglasovanja objavio jecrni dim iz dimnjakana krovu Sikstinskekapele, obznanjujućida 264. Petrovnasljednik nijeizabran

Vatikan, 18.4.2005. (IKA) - UVatikanu su u petak 18. travnjazapočele prve konklave utrećem tisućljeću. U izborunovog pape sudjeluje 115kardinala elektora sa svihkontinenata, među njima prviput u povijesti i dva hrvatskakardinala - zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić ivrhbosanski nadbiskup VinkoPuljić. Nakon kraće molitvekoju je u Dvorani blagoslovapredvodio dekan kardinalskogzbora kardinal JosephRatzinger, kardinali su se uophodu uputili u Sikstinskukapelu gdje će se održavatiglasovanja sve do konačnogizbora 264. Petrovanasljednika, to jest 265. pape u

povijesti Katoličke crkve. Uophoda pjevane su Litanije svihsvetih, a zatim je otpjevanduhovski himan "O, dođi,Stvorče, Duše svet". Dekankardinalskog zbora JosephRatzinger pročitao je obrazacprisege iz apostolskekonstitucije "Universi dominicigregis" te je zatim svakikardinal izbornik prema reduprvenstva prilazio evanđelistarui izgovorio "... obećajem,obvezujem se i prisežem" istavivši ruku na Evanđeljedodajući "Tako mi Bogpomogao i ova sveta BožjaEvanđelja koja svojom rukomdotičem". Tom se prisegomsvaki od kardinala obvezuje našutnju o svemu što je vezano uz

izbor pape, te da će, ukolikoupravo on bude izabran,"vjerno vršiti munus Petrinumpastira sveopće Crkve". Kada jenadbiskup Piero Marini objavio"extra omnes", svi osimkardinala izbornika izašli su izSikstinske kapele. Početakkonklava prvi put u povijestipraćen je u izravnomtelevizijskim prijenosu diljemsvijeta. Iza zatvorenih vrataduhovni nagovor održao ječeški kardinal Tomas Spidlik,koji je zatim napustioSikstinsku kapelu. Kardinali suodlučili istoga dana održatiprvo glasovanje, rezultat kojegaje oko 20 sati objavio crni dimiz dimnjaka na krovu Sikstinskekapele.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Drugi dan konklavaIz dimnjaka na krovuSikstinske kapelenešto prije 12 satiponovno se izvio crnidim, označavajući danakon trećegskrutinija kardinalinisu izabrali novogaPetrova nasljednika

Vatikan, 19.4.2005. (IKA) - USikstinskoj kapeli u 9 sati 19.travnja započeo je drugi dankonklava na kojima se okupionajveći broj kardinala upovijesti - 115 kardinalaizbornika dolaze iz 52 zemljesa svih kontinenata. Većina ihje iz Europe - njih 58, a međunjima je najviše Talijana (20), izatim po 6 Nijemaca iŠpanjolaca. Američki kontinentima 34 kardinala izbornika, odkojih ih je 11 iz SAD-a, kojeslijede Brazilci s 4 kardinala. Iz

Afrike dolazi 11 kardinala, a 10ih je s Azijskoga kontinenta, odkojih su trojica iz Indije. Dvakardinala dolaze iz Oceanije.Sve je kardinale izbornikeimenovao Ivan Pavao II. i ovoim je prva konklava, osimnjemačkog kardinala JosephaRatzingera i američkogWilliama Bauma, koji su većsudjelovali na konklavama1978. kada su izabrani IvanPavao I. i Ivan Pavao II.Redovničkim zajednicamapripada 20 kardinala izbornika,

najbrojniji su franjevci s 4kardinala, te isusovci isalezijanci s tri kardinala.Iz dimnjaka na krovuSikstinske kapele nešto prije 12sati ponovno se izvio crni dim,označavajući da nakon trećegskrutinija kardinali nisu izabralinovoga Petrova nasljednika. NaTrgu Sv. Petra okupilo se višedesetaka tisuća vjernika u željida prisustvuju povijesnomtrenutku.

Joseph Ratzinger - papa Benedikt XVI."Draga braćo i sestre,nakon velikog papeIvana Pavla II.gospoda kardinaliizabrali su mene,poniznog ijednostavnog radnikau vinograduGospodnjem. Tješi mečinjenica da seGospodin zna služiti iraditi i s nesavršenimsredstvima i nadasvese pouzdajem u vašemolitve. U radostiuskrsloga Gospodina,s pouzdanjem unjegovu trajnu pomoć,idemo naprijed!,rekao je papaBenedikt XVI. u svomprvom obraćanjuoduševljenomemnoštvu na Trgu Sv.Petra

Vatikan, 19.4.2005. (IKA) -Njemački kardinal JosephRatzinger (78) novi je poglavarKatoličke crkve. Svečano je to20. travnja u 18.40 sati sbalkona bazilike Sv. Petranajavio čileanski kardinal JorgeArturo Medina Estevez."Draga braćo i sestre, javljamvam radosnu vijest", rekao jekardinal Estevez u službenomobraćanju s lođe bazilike Sv.Petra u 18.43 sati. Taj jepozdrav prvi put u povijestiizbora pape izgovoren na višejezika. Potom je kardinalEstevez izgovorio latinskiobrazac kojim se najavljujenovi Papa: "Annuntio vobisgaudium magnum; habemusPapam: Eminentissimum acReverendissimum Dominum,Dominum Josephum SanctaeRomanae Ecclesiae CardinalemRatzinger qui sibi nomenimposuit Benedictum XVI"."Javljam vam radosnu vijest,imamo Papu; preuzvišeni i

uzoriti gospodin Joseph,kardinal Svete Rimske CrkveRatzinger, koji je uzeo imeBenedikt XVI."Neposredno zatim na prozoruse pojavio i novi Petrovnasljednik, a njegov izlazakburnim dugotrajnim pljeskom iklicanjem pozdravilo je oko100.000 ljudi koji su umeđuvremenu ispunilivatikanski trg. "Draga braćo i sestre, nakonvelikog pape Ivana Pavla II.gospoda kardinali izabrali sumene, poniznog i jednostavnogradnika u vinograduGospodnjem. Tješi mečinjenica da se Gospodin znaslužiti i raditi i s nesavršenimsredstvima i nadasve sepouzdajem u vaše molitve. Uradosti uskrsloga Gospodina, spouzdanjem u njegovu trajnupomoć, idemo naprijed.Gospodin će nam pomoći, anjegova će Presveta Majka biti

uz nas. Hvala vam!". Nakontoga papa Benedikt XVI.podijelio je prvi blagoslov"Urbi et orbi", gradu i svijetu, usvojem pontifikatu.I gotovo sat vremena ranijevatikanskim je trgom odjeknuloklicanje mnoštva kada se izdimnjaka Sikstinske kapeleizvio bijeli dim. Premdadesetak minuta nije bilo sasvimjasno je li riječ o bijelom dimu,zvuk zvona vatikanske bazilikepotvrdio je da su kardinali nanajkraćim konklavama novijecrkvene povijesti izabralinovoga Papu. Na trg su seUlicom pomirenja počeleslijevati mase ljudi i kada se78-godišnji Benedikt XVI.pojavio na balkonu i nasmijan,u gotovo sportskom pozdravuuzdignutih sklopljenih rukupozdravio mnoštvo, odjeknuloje klicanje i pljesak. Njegovkratki nagovor prekidan jeuzvicima "Benedetto,Benedetto!"

Životopis pape Benedikta XVI.Kardinal JosephRatzinger, dosadašnjiprefekt Kongregacijeza nauk vjere,predsjednik Papinskebiblijske komisije,Međunarodneteološke komisije idekan Kardinalskogzbora, rođen je 16.travnja 1927. ubavarskom mjestuMarktl na Innu

Vatikan, 19.4.2005. (IKA) -Kardinal Joseph Ratzinger,dosadašnji prefektKongregacije za nauk vjere,predsjednik Papinske biblijskekomisije i Međunarodneteološke komisije i dekanKardinalskog zbora rođen je16. travnja 1927. u Marktlu naInnu, Njemačka. Za svećenikaje zaređen 29. lipnja 1951.Njegov otac, policijski časnik,potječe iz pobožnetradicionalne obiteljizemljoradnika iz DonjeBavarske. Mladenaštvo jeproveo u Traunsteini, aposljednji mjeseci II. svjetskograta pozvan je u rezervnuslužbu protuzračne obrane. Od1946. do 1951., kada je zaređenza svećenika i počeo predavati,

studirao je filozofiju i teologijuna Sveučilištu u Muenchenu ivišoj školi u Freisingu.Doktorirao je teologiju 1953.Tema njegove doktorskedisertacije bila je "Narod iBožji dom u crkvenom učenjusvetoga Augustina". Četirigodine kasnije postajesveučilišni profesor. Predavaoje dogmatiku i fundamentalnuteologiju u Freisingu, zatim uBonnu od 1959. do 1969.,Muensteru od 1963. to 1966. teTuebingenu od 1966. do 1969.Od 1969. profesor jedogmatske teologije i povijestina Sveučilištu Regensburg. Bioje već dobro poznat 1962.godine, kada u 35. godiniživota postaje savjetnikomkoelnskog nadbiskupa

kardinala Josepha Fringsa na II.vatikanskom koncilu, na kojemje dao značajan doprinos.Između brojnih njegovihpublikacija ističe se "Uvod ukršćanstvo" iz 1968. godine ukojem su sabrana njegovapredavanja o ispovijedanjuapostolske vjere. Međunjegovim najistaknutijimdjelima je i "Dogma i objava",antologija rasprava, propovijedii razmišljanja posvećenihpastoralu, koje je objavljeno1973. godine. Na veliki jeodjek naišao i njegov govor nabavarskoj katoličkoj akademijina temu "Zašto sam još uvijeku Crkvi?", u kojem je ustvrdio:"Samo se u Crkvi može bitikršćanin, a ne pored Crkve?".Godine 1985. objavljenja je

34 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

njegova knjiga "Razgovor ovjeri", a 1996. djelo "Solzemlje". U ožujku 1977. papa Pavao VI.imenuje ga nadbiskupomMuenchena i Freisinga, 28.svibnja posvećen je za biskupate je postao prvi dijecezanskisvećenik nakon 80 godina kojije preuzeo pastoralnu službuvelike bavarske nadbiskupije.Tri mjeseca kasnije nakonzistoriju 27. lipnja 1977.papa Pavao VI. imenuje gakardinalom. Bio je relator na V.općoj sinodi biskupa iz 1980.godine na temu "Zadaćekršćanske obitelji usuvremenom svijetu" tedelegirani predsjednik VI.sinodske skupštine iz 1983. natemu "Pomirenje i pokora uposlanju Crkve". Papa Ivan

Pavao II. imenuje ga 25.studenoga 1981. pročelnikomKongregacije za nauk vjere tepredsjednikom Papinskebiblijske komisije iMeđunarodne teološkekomisije. U travnju 1993.uvršten je među kardinale izreda biskupa, a za naslovnucrkvu dodijeljena musuburbikarna crkva Velletri-Segni.Vice-dekanom Kardinalskogzbora imenovan je 6. studenoga1998., a 30. studenoga 2002.papa Ivan Pavao II. prihvativšiodluku kardinala iz redabiskupa, imenovao ga jedekanom Kardinalskog zbora.Predsjednik je povjerenstva zapripremu Katekizma Katoličkecrkve, koji je nakon šest godinarada (1986-1992) predstavljenSvetom Ocu. Rimsko

sveučilište LUMSA dodijelilomu je 10. studenoga 1999.počasni doktorat iz prava. Od13 studenoga 2000. počasni jeakademik Papinske akademijeza znanost.Član je Savjeta Državnogtajništva (drugi odsjek),Kongregacija za istočne Crkve,za bogoštovlje i sakramentalnustegu, za biskupe, zaevangelizaciju naroda te zakatolički odgoj te Papinskogvijeća za jedinstvo kršćana iPapinskih komisija za LatinskuAmeriku i Ecclesia Dei. Nakon smrti pape Ivana PavlaII. u subotu 2. travnja 2005., učetvrtom glasovanju na prvimkonklavama u trećem tisućljećuizabran je u utorak 19. travnjaza 264. Petrova nasljednika,uzevši ime papa Benedikt XVI.

Njemački kardinali očekuju Benedikta XVI. u KoelnuKardinal Lehmann: Ioni koji se sRatzingerom nisuslagali, poštovali sunjegova teološkadostignuća ipriznavali njegovunepokolebljivuhrabrost u dijalogu isuočavanju sasuvremenim silama

Rim, 19.4.2005. (IKA) -Njemački kardinali srdačno sučestitali na izboru novom papiBenediktu XVI. PredsjednikNjemačke biskupskekonferencije kardinal KarlLehmann opisao ga je kaoneustrašivog jamca čvrste vjerei svjetski poznatog vrsnogteologa. Na konferenciji zanovinare u Rimu kardinalLehmann također je izrazionadu da će novi Papa ukolovozu doći u Koeln naSvjetski dan mladeži. Izbornjemačkog kardinala za Papusmatra konačnim povratkomNjemačke u svjetsku zajednicunaroda. Dolazak BenediktaXVI. na čelo Katoličke crkveuslijedio je 60 godina nakonkraja II. svjetskog rata. Mnoginisu vjerovali da je tako neštomoguće nakon stravičnihdogađanja koji su potekli izNjemačke i čiji se tragovi jošuvijek osjećaju, kazao jekardinal Lehmann.Kao prefekt Kongregacije zanauk vjere u posljednjih 24godine za pape Ivana Pavla II.Ratzinger je obavljaonajosjetljivije zadaće u Crkvi,pokušavajući u doba duhovnih idruštvenih promjena očuvati

netaknutom srž vjere. Naravnoda ga u pluralističkom pleterustajališta nisu svi mogli i htjelislijediti, istaknuo je kardinalLehmann. No, i oni koji se snjime nisu slagali, poštovali sunjegova teološka dostignuća ipriznavali njegovunepokolebljivu hrabrost udijalogu i suočavanju sasuvremenim silama. KardinalLehmann također je istaknuo dane postoji "nikakva načelnasumnja u Ratzingerovastajališta prema ekumenskimnastojanjima u odnosu nareformatorske i istočne Crkve".Kardinal Walter KasperRatzingerov je izbor ocijeniovelikom čašću i sretnim danomza Njemačku. U tijeku "kratkihkonklava sve se vrlo brzokretalo prema tom imenu",izjavio je Kasper u razgovoruza Bavarsku televiziju u Rimu.Upravo 19. travnja je imendansv. pape Lava IX. (1049-1054),koji se zauzimao za očuvanjezapadne i istočne Crkve.Želimo zajedno ići putomjedinstva, ekumena se moranastaviti, istaknuo je kardinalKasper, donedavni predsjednikPapinskog vijeća za jedinstvokršćana. Kardinal Joachim

Meisner od novog Pape očekuje"zanimljive impulse zaEuropu", budući se nazvaoprema Benediktu, zaštitnikuEurope. Koelnski nadbiskup uBenediktu XVI. vidi "jamstvokontinuiteta" te je podsjetiokako je papa Ivan Pavao II.često ponavljao kako se ne bimogao "odreći Ratzingera injegove teologije". KardinalMeisner posebno je pohvaliotijek konklava, istaknuvši kakoje to što su u dva dana, "bezpredizborne borbe ipropagande" uspjeli postićitako jednodušni izbor, za njega"čudo". Domaćin Svjetskogdana mladih u Koelnunovinarima je u Rimu izjaviokako mu je novi Papa potvrdioda će u kolovozu doći u Koeln.Muenchenski nadbiskupkardinal Friedrich Wetterizrazio je veliku radost što noviPapa dolazi iz njihove sredine itako ih dobro poznaje, jer će ihto "ojačati". Berlinskinadbiskup kardinal GeorgSterzinsky novinarima je,između ostaloga, rekao kako"Papa nije tu da riješi svapitanja čovječanstva, već dabeskompromisno naviještaKrista".

Oduševljenje u Ratzingerovu rodnom MarktluMuenchen, 19.4.2005. (IKA) -Velikim oduševljenjemdočekan je izbor kardinalJosepha Ratzingera za papu unjegovu rodnom mjestu Marktlam Inn. Većina od 2700stanovnika i mjesni puhačkiorkestar okupili su se na

glavnom trgu u spontanomslavlju, a gradonačelnik HubertGschwendtner (SPD) održao jegovor. U povodu njegova 70.rođendana Joseph Ratzingerproglašen je 1997. godinepočasnim građaninom, a nanjegovoj je rodnoj kući na

Marktplatz 11 postavljenaspomen-ploča. Premda je urodnom Marktlu živio samoprve dvije godine života prijeno što se s obitelji preselio uobližnji Tittmoning, mještani senadaju da će grad postati ciljhodočašća svih kršćana.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Svijet: Prve reakcije u povodu izbora pape BenediktaXVI.

Izraelski predsjednikMoshe Katzav izrazioželju da se novi Papanastavi zauzimati zabratstvo međureligijama i mir međunarodima

Rim, 19.4.2005. (IKA) -Generalni tajnik UN-a KofiAnnan čestitao je BenediktuXVI., istaknuvši vrlo bogatoiskustvo novoga Pape,objavljeno je u sjedištu UN-a uNew Yorku. Poželjevši musnagu i hrabrost, Annan jeistaknuo nastojanja za mir,socijalnu pravdu, dostojanstvočovjeka, vjersku slobodu imeđusobno poštivanje religija,koje su zajedničke Organizacijiujedinjenih naroda i SvetojStolici. Generalni tajnik UN-aiščekuje prilog Benedikta XVI.jačanju tih vrednota. Predsjednik Europske komisijeJose Manuel Durao Barrosoizrazio je veliku osobnu radostzbog izbora JosephaRatzingera. Uvjeren je da ćeBenedikt XVI. nastaviti djelosvoga prethodnika i nastojati narazumijevanju među narodima imir u svijetu, objavljeno je uBruxellesu. Nada se dugom isretnom pontifikatu u kojem ćePapi biti moguće zauzeti se zadijalog među religijama i općevrednote kao što su ljudskaprava i dostojanstvo. I glavnitajnik Vijeća Europe TerryDavis čestitao je novom Papi iSvetoj Stolici, koja u VE imastatus promatrača, izrazivšiuvjerenje da će Benedikt XVI.nastaviti djelo Ivana Pavla II.promicanju mira, dostojanstvačovjeka, dijaloga međureligijama u međusobnompoštovanju, što su i temeljnevrijednosti Vijeća Europe. Ratzinger je osmi papaNijemac, četvrti Bavarac te prviizabran za papu od doba papeViktora II. (1055-1057).Nijemce izbor njihova zemljakaza Papu ispunjava srećom iponosom, istaknuo je njemačkipredsjednik Horst Koehler,izrazivši uvjerenje da će velikaočekivanja koja stoje predBenediktom XVI. on"zasigurno na poseban način i smnogo mudrosti i vjere iispuniti". Kancelar GerhardSchroeder ocijenio jeRatzingerov izbor "velikomčašću za Njemačku".Socijaldemokrat je dodao kakonovi Papa kao malo tko drugipoznaje svjetsku Crkvu te jedostojni nasljednik Ivana PavlaII. Ministar vanjskih poslovaJoschka Fischer nada se da će

odnos s novim Papom bitijednako dobar kao i s njegovimprethodnikom.Središnje muslimansko vijeće uNjemačkoj nada se da ćeBenedikt XVI. nastaviti dijalogizmeđu muslimana i kršćanakoji je promicao poljski Papa.Predsjednik središnjeg vijećaŽidova u Njemačkoj PaulSpiegel uvjeren je da će noviPapa i intenzivirati dijalogizmeđu kršćana i židova. Talijanski predsjednik CarloAzeglio Ciampi izbor jeocijenio trenutkom velikeradosti za sve Talijane, apremijer Silvio Berlusconi uzčestitke je izrazio osobnu ivolju talijanske Vlade zadaljnjom uspješnom suradnjoms Vatikanom. Francuskipredsjednik uz čestitke jeistaknuo kako će Francuska spovjerenjem nastaviti dijalog saSvetom Stolicom, osobito upitanju zajedničkog zauzimanjau službi mira, pravednosti,solidarnosti i dostojanstvačovjeka.Španjolski premijer Jose LuisRodriguez Zapatero izrazio jespremnost njegove Vlade naočuvanje povijesnih odnosaizmeđu Španjolske i SveteStolice te novom Papi ponudiosuradnju u tijeku mandata. Austrijski predsjednik HeinzFischer i kancelar WolfgangSchuessel čestitali su JosephuRatzingeru, ističući kako brzaodluka Kardinalskog zborapokazuje veliku suglasnostizbornika. Papa Benedikt XVI.za vjernike je "znak nade",istaknuli su i poželjeli mu dauspije ispuniti njihove nade iočekivanja. Schuessel jeistaknuo kako će muAustrijanci i Austrijanke radopomoći u savladavanju izazovakoji stoje pred Crkvom 21.stoljeća.Kraljica Elizabeta II. uputila jeosobnu poruku novome Papi ukojoj izražava svoje srdačnečestitke, objavila jeBuckinghamska palača, nenavodeći daljnje pojedinostiporuke poglavara Anglikanskecrkve. Premijer Tony Blairraduje se suradnji s Papom upružanju pomoći Africi ipoticanju gospodarskograzvoja.Irska predsjednica Mary

McAleese poželjela je novomPapi snagu za vodstvo koje ćebiti "presudno u složenostimodernog života" te daprihvaćanje tog velikog tereta usvijetu donese ploda.Nekadašnji poljski predsjednikLech Walesa ocijenio je novogPapu kao dobar izbor te jeuvjeren da će nastaviti djelopape Ivana Pavla II., prenosiKathpress. Izraelski predsjednik MosheKatzav čestitao je BenediktuXVI. na izboru i izrazio željuda novi Papa nastavizauzimanje za bratstvo međureligijama i mir međunarodima. Ministar vanjskihposlova Silvan Shalom takođerse nada nastavku politike IvanaPavla II. s obzirom na Izrael iŽidove te od novoga Papeočekuje energičnosuprotstavljanje antisemitizmu.Predsjednik Svjetskogžidovskog kongresa rabin IsraelSinger istaknuo je kako je skardinalom Ratzingerom uskosurađivao na mnogimpodručjima, uključujući odnoseSvete stolice s Izraelom icrkvenoj osudi anti-semitizma.Smatra da je Ratzinger osiguraoteološki oslonac mnogimnapredcima u židovsko-katoličkim odnosima uposljednjih četvrt stoljeća.Novoizabrani nadrabin TelAviva i nekadašnji veliki rabinIzraela Israel Meir Lau, koji jeimao prilike često susrestiJosepha Ratzingera, istaknuoje: "On je istinski prijateljŽidova". Američki predsjednik GeorgeW. Bush odao je u Bijeloj kućipriznanje Benediktu XVI. kao"čovjeku velike mudrosti ikulture". Istaknuo je kako jepropovijed kardinalaRatzingera na pogrebnoj misiza Ivana Pavla II. ostaviladubok trag u njegovu i srcimamilijuna ljudi.Predsjednik JužnoafričkeRepublike Thabo Mbekiupozorio je kako BenediktXVI. preuzima vodstvo Crkveu kritičnom trenutku u kojem sesvjetska kolektivna mudrost ivodstvo, uključujući vjerskezajednice, suočava s izazovimarastućeg siromaštva inerazvijenosti diljem svijeta.

36 20. travnja 2005. broj 16/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Muenchen slavi "svoga prvog Papu"Benediktinci se radujuzbog Benedikta XVI.

Muenchen, 20.4.2005. (IKA) -Izbor pape Benedikta XVI. soduševljenjem je dočekan u"njegovoj" nekadašnjojkatedrali u Muenchenu. Naprvoj zahvalnoj misi 19. travnjapomoćni biskup EngelbertSiebler istaknuo je kako je toprvi put u crkvenoj povijesti dapapa dolazi iz Muenchena.Joseph Ratzinger vodio jeMuenchensku nadbiskupiju od1977. do 1982., u čemu Sieblervidi dobru povezanost

Muenchena i Rima. Propovijedmu je često bila prekidanapljeskom vjernika koji su se uvelikom broju počeli okupljatiu katedrali nakon proglašenjanovoga Pape.Izboru imena novoga Papeosobito su se obradovalimuenchenski benediktinci.Opat samostana Sv. BonifacijaJohannes Eckert u tome vidi iznak posebne Ratzingerovepovezanosti s domovinom kojaje prožeta benediktinskim

duhom. Zbog svojih brojnihbenediktinskih samostanaBavarsku zovu i "terrabenedictina".Umirovljeni muenchenskipomoćni biskup FranzSchwarzenboeck, koji je sRatzingerom 1951. u Freisinguzaređen za svećenika izborsmatra priznanjem zanadbiskupiju i njezinesvećenike.

Papa Benedikt XVI. slavio prvu misu u pontifikatuU prvom govoru-homiliji kao glavnezadatke novi Papanaveo pomirenjemeđu kršćanima kao inastavak ekumenskogzauzimanja,međuvjerskogdijaloga te"obećavajućegdijaloga" s različitimkulturama. Za svogprethodnika rekao jekako je "Ivan PavaoII. ostavio iza sebeslobodniju,pomlađenu Crkvu,koja s pouzdanjemgleda u budućnost i svedrinom na prošlost.Mladima je obećao daće sudjelovati naSvjetskom danumladeži u Koelnu

Rim, 20.4.2005. (IKA) - PapaBenedikt XVI. slavio je ujutro20. travnja u Sikstinskoj kapeliprvo misno slavlje u svojempontifikatu. Papa Ratzingerstigao je u Apostolsku palaču izDoma sv. Marte u crnomumercedesu sa žuto-bijelimzastavicama Vatikana. Misa jeslavljena na latinskom jeziku, au liturgijskom ruhu grimizneboje suslavili su kardinali kojisu ga prethodnog dana naprvim konklavama u novomtisućljeću izabrali za papu. Nasvojem prvom misnom slavljuu papinskoj službi papaRatzinger nosio je oko vrata istikriž koji su nosila dvojicanjegovih prethodnika, PavaoVI. i Ivan Pavao II., kao da jetime htio poručiti da u svojojslužbi želi nastaviti tragomsvojih prethodnika. Na misi jesudjelovala i skupina redovnikai laika, kojima je bio dopuštenulazak u Sikstinsku kapelu.Nakon čitanja, papa BenediktXVI. nije održao propovijedkako je to predviđeno, već sekardinalima i okupljenima uSikstinskoj kapeli obratiogovorom-homilijom pri krajumise. U svojoj prvoj porucivjernicima na latinskom jezikunakon pričesti papa Ratzingerje istaknuo: "U mojoj duši seizmjenjuju dva oprečnaosjećaja: neprimjerenost iuzbuđenost zbog službenasljednika apostola Petra teduboka zahvalnost zbog zadaćekoju mi je Bog povjerio.Predragi, u meni prevladavaduboka zahvalnost za milosrđeBoga koji me odabrao", rekaoje Papa. U svojem obraćanjuSveti Otac se prisjetio i svogaprethodnika. "Od svoga časnog

prethodnika pamtim čvrsturuku, nasmiješene oči i njegovpoziv da se ne bojimo. Čini mise da ponovno slušam tenjegove riječi. Pontifikat IvanaPavla II. je bilo izvanrednovrijeme milosti", rekao je Papate je nastavio: "Ivan Pavao II.ostavio je iza sebe slobodniju,pomlađenu Crkvu, Crkvu koja spouzdanjem gleda u budućnosti s vedrinom na prošlost. Spravom je papa Ivan Pavao II.na vatikanski Koncil pokazaokao na kompas za snalaženje utrećem tisućljeću. I ja želimsnažno istaknuti da ću nastavititragom kojeg je ostavio II.vatikanski koncil i udvijetisućljetnoj vjernostiCrkvi", rekao je papaRatzinger. Dodao je: "Kakovrijeme prolazi koncilskidokumenti nisu izgubili naaktualnosti; njihova učenjapokazuju se osobitoprikladnima u odnosu na noveprilike u kojima se nalazi Crkvai ovo globalizirano društvo". Izabravši me za Rimskogbiskupa Gospodin me htio zasvoga vikara, htio je da budem"kamen" na kojeg će se svimoći sa sigurnošću osloniti.Molim ga da podupre mojesiromašne snage, da mogu bitihrabar i vjeran pastir njegovastada, uvijek poslušanpoticajima njegova Duha",rekao je.Novi je Papa najavio kako nećeštedjeti "snagu i predanost"kako bi nastavio "obećavajućidijalog" koji su pokrenulinjegovi prethodnici s različitimkulturama "jer iz uzajamnograzumijevanja proizlaze uvjetibolje budućnosti za sve". NoviPapa smatra pomirenje međukršćanima svojim "glavnim

zadatkom" na kojem će raditi"ne štedeći snage": to je, kakoje rekao, njegova "težnja injegova žurna obaveza".Benedikt XVI. je izrazio pritomuvjerenje kako za to nijedovoljno da se pokaže tekdobra volja, već su potrebne"konkretne geste". Pritomnikako nije dovoljan "teološkidijalog", premda je i on nužan,ili "produbljeno istraživanjepovijesnih razloga"; potrebno je"čišćenje sjećanja, koje jetoliko put spominjao IvanPavao II.". Papa Ratzinger najavio je ikako će sudjelovati na idućemSvjetskom danu mladeži koji ćese u kolovozu održati u Koelnu,u njegovoj rodnoj Njemačkoj."Mladi su budućnost i nadačovječanstva. Uvijek ćuosluškivati vaša očekivanja",rekao je Ratzinger.Na završetku svoga obraćanjanovi se Papa zahvaliokardinalima na blizini koju sumu iskazali, zamolivši ih damole za njega i s njim surađuju.Zamolio je i "svu braću ubiskupstvu" da mu budu blizumolitvom i savjetom kako bidoista bio "verbus servorumDei", "poslužitelj Božje riječi"te kako bi se na taj načinočitovalo duboko jedinstvoizmeđu Petrova nasljednika ibiskupa.Na završetku mise, koja semogla slušati preko razglasa naTrgu Sv. Petra i koju su izravnoprenosile brojne svjetsketelevizijske i radijske postaje,papa Benedikt XVI. je svimaonima koji su sudjelovali namisi ili su slavlje pratili putemradija ili televizije udijelio"posebni blagoslov, od srca".