Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
vincijal Dr. fra Mate Cuturic, (Prima se.) Biljeznici neka budu tajnik provincije o. fra Petal' Sesar i gvardijan Dr- fraVencel KosiI'. (Prima se.)
Molim mp. 00. pretsjedatelje dazauzmu mjesta i otvaramsastanak.
Pretsjednici i hiljeznici zauzimlju svoja mjesta. O. Dr.Mandie zahvaljuje se na izboru, izrueuje pozdrav o- generalapreuzvisenom gosp. biskupu i svoj braci, Preporuca da rasprave budu stvarne i kratke. Zatim daje r ijee prvom referentu o. Bernardinu Smoljanu.
O. fra Bernardin Smoljan.
REFERAT 0 TRECEl\'I REDU U HERCEGOVINI.
Teska me je, braco, zapala zadaca, da prozborim na OVOID
uglednom sastanku, gdje su se nasla na okupu brojna braca iz svih krajeva nase .H ercegovine. Jncijativom provo Staresinstva sazvan je ovaj sabor hecegovaekoga f'ranjevaekogasvecenstva, da bi u ljubavi i zajednici pretresli neke nase interne stvari, koje su od zamasne koristi za duhovnu obnovu i napredak nasih vjernika, a i nasega Reda. Sastali smo se, da izmijenimo nase misli, da se posavjetujemo, korisne prijedloge ucinimo, a sve sa svrhom, da zajodnickim silama i uz pomocBozju sto revnije poradimo oko spasa nama povjerenih dusaNije bila namjera pree, sazivaea ovoga zbora, da utrosimoovo kratko i odmjereno vrijeme u suptilnim predavanjima iteoretskim razglubanjma, nego je sigurno nakana bila, da setraktira i iznese prakticna strana svih postavljenih temata.Radi se naime 0 tome, da se sve ono, sto se ovdje raspravi i zakljuci i doista u djelo privede. Zato i ja, braco, ne cu zalazitiu daleku proslost i na dugo raspravljati 0 postanku III. Redai njegovim historijskim fazama, jer to i nije, kako spomenuh,ni cilj ovoga sastanka, nego eu moju temu gledati osvijetlitis njezine praktiene strane i na koncu tome shodne i odgovarajuce .jrrijedloge staviti. U uspjeh nasega sastanka ni najmanjene sumnjam, jer sarna einjenica, da se je ovako lijepi brojbrace odazvao pozivu, dokazom je da srca nase hercegovaekebrace plamte svetom gorljivoseu i zanosom za sve ono, sto jeeminentno Iranjevacko.
Pred nepunih 6 decenija cuo se je glas velikoga Pape Lava 13., kojim poziva sve biskupe i vjernike, da se okupe podzastavom SV. Franje. I on kao i Pape Pijo 9. i 10. smatrali suIII. Red kao najuspjesnije i najzgodnije sredstvo, da se suzbije praktieno bezvjerje i bezboznost, opea razuzdanost i po-
-8-, I
T
kvarenost kao i podmukli pokusaj mnogih struja i sekta, da.se potkopaju temelji vjeri i Crkvi, obitelji i drustvu, »Evo spasa danasnjem drustvu«, kliee veliki Papa, »evo najzgodnijegalijeka teskirn ranama danasnjega eovjeeanstva.« Neka vjernici stupe u III. Red, neka prigrle njegova pravila i drustvo
·ce biti spaseno, obnovit ce se i pojedinac i obitelj i uopce eijela Ijudska zajednica. Potvrdu ovim svojim r ijecima nalazioje Papa u divnim plodovima, sto ih je III. Red proizveo u pro-slosti. 'I'reei Red osnovan od sv- Franje kao nesto srednjegaizmedu pravoga redovnistva i svjetovnoga zivota, imao je zasvrhu da sve Ijude makar gdje obitavali i s kojim se poslombavili, ucini djecom nebeskoga Oca i dionicima svih duhovnhdobara, koja imaju elanovi 1. i 2. Reda. J edinome je sv. F'ranji od svih u temeljitelja uspjelo naci nacina, da omoguei r e,dovn ick i zivot svima vjernicima, veli Papa Benedikt 15.
Red je uvijek pokazivao reformnu moe u sebi. Sv. Franjoustanovivsi njega imao je prod oeima ljute rane pokvarenosti,iz kojih je krvario ondasnji eov jck . Nestalo je bilo straha Bozjega, a meclu samim Bozjim sluzbenicima zacario se bio sablazni zivot. Moralno je stanje bilo tuzno, a isto tako i socijalno- Postojali su tirani i moderno roblje. Opei metez vladao jesvuda i najsvetije su se veze trgale. Krivov ierci su raskidarihaljinu jedinstva svete Crkve, a vladari su opet nastojali, daskuce Crkvu pod svoju vlast. Nagetu i blizu padu lateranskubaziliku podupire Franjo sa svojim redovima. Preko III. Reda dosli su do svog a prava i do. Bozjega svijetla istina, krepost, pravda, sloboda, poniznostc pokora i Ijubav. Ozivio je duhevandeoski, drustvo se obnovi, a Ijubav prvih krscana opet sopojavi na okrvavljenoj pozornici Ijudskoga drustva, 'I'reciRed postao je skolom i rasadnikom kreposnih i uzornih krscana. Reforrna prokrci sebi put u seoske potleusice, ali i u palace kraljeva i knezova, Citava plejada svetih i blazeriih plod.su obnovne snage ovoga Reda. Na socijalnom polju razoruzaoje tirane i sprijecio prolijevanje bratske krvi- Red je povratiopotlaeenirn Ijudska prava, dostojanstvo i slobodu. Priblizio jesinov e jednoga Oca nebeskoga: siromahe i bogate, neuke i ueene, vladare i podanike. Brojna ubozista, sirotista, bolnicei td, plod su poduzetna duha nase brace i sestara III. Reda odprvoga treeoreca Lukezija do Ljudevita francuskoga i Elizabete ugarske.
Radi odvaznosti i borbenosti 'I'recara proti svih drustvenih zala i proti haraeenja krivovjerstva i presizanja carevana crkveno polje nazvao ih je Papa Grgur 9. »Kristovom vojskorn i novim Makebejcima«, Kroz prosle vjekove 'I'reei jered odgojio citave legije svetih Bozjih vitezova, a sa svojimhumanitarnim djelima na socijalnom polju bio je hranic i tjestel j svih onih, koji su patili i trpjeli. 'I'reci dakle Red, kako,g a je zamislio njegov osnivae, isao je kao malo koja druga
. '. 9
ustanova U L obnovom krscanskog a ziv ota u Cr kvi. K a o taka,'on je urodio zamjernim plodovima, jer udesen za svjetovnjake oboga spola u st an ju je uvijek bio da svojim pravilimapreporodi cov jeka.
Nazalost ova prvotna revnost III. Reda oslabila je bila uzadnjem stol jecu , i ako Red kao takav nije nigda prestao dazivi n iti je bio izgubio svoju snagu. Zadnjih pak 60 g od inazaslug orn Papa Red je nanovo p r ob u dio i razv io svoju blagotvor n u moe po sv im a zemljama osobito po Italiji, Francuskoj,N jerna ekoj i Poljskoj. -Brojem je R ed vrlo porastao, a svojimrado m prusio je uspjesni lijek dusevnirn i tjelesnim drustveni rn r a n a rna danasnjega narastaja, Podizu se skole, bolnice,si.rotista , sk lon ista. ; potpornazu se misije i dobra s t a m p a ; grade se crkve, obilaze i tjese zapusteni i bolesni ; uopee cine clanovi I II. RecIa u naprednirn zemljama prava cudesa na poljukrscanske ljubavi i milosrda. Sveti III. Red bio je u rukamasv . I v an a Ar'skoga mocno sredstvo vjerske obnove i napretkaLav 13. u svojoj enciklici »Misericors Dei F'ilius« 1883. velida su T'reeari apostoli prakticnoga krscanstva u nase moderriodoba , da je III. Red njegova prakticna socijalna reforma. 1\_tako je vee i Pijo 9. ocekivao od III. Reda velike stvari. Lakose nade Papa nijesu rnozda u svemu ispunile, ipak se morareci, da je u zadnjim decenijima ucinjen veliki korak napred.V isok i crkveni i katolieki dostojanstvenici usli su kao clanov i u III· Red iza javnoga poziva Lava 13. A providnost je Bozja htjela, da su svi Pape u zadnjih 100 godina bili 'I'reeari, au zanjih 50 godina nijedna katolicka institucija nije tolikopreporucivana od Papa koliko bas III. Red.
Mi smo Hrva.ti daleko zaostali za drugim narodima i brojern i zivotorn III. ' Reda, dok bi i mi s malo vise dobre v nljemogIi dosta toga postici, jer je polje rada presiroko. Drugi sunarodi znali uredi ti trecoredske opcine u cvrste i j a k e or g a nizacije, znali su zagrijati pojedinca serafinskirn duhom, kojije prozimao i trecare i vode, Kod nas pak u Hercegovini da pogledamo u nasu uzu domovinu - ima dosta nemara pa inerazumijevanja. N e shvaea: se vaznost III. Reda i dosljednotome stoji se skrsteuih ruku kao da se ta stvar nas nista netico. A ipak je bas nasa duznost a i nase pravo, da nastavimodjelo nascg osnivaca. Od svoga osnutka usko je povezana sudbina III. R eda s onom I. Reda. Od poeetka je III. Red podupravom I. Reda i I. Red je upravo preko III. Reda urodionajljepsim plodovima u svom dusobrizniekom i apostolsokomradu. 'I'reci je Red uvijek dijeIio sudbinu 1. Reda i u m nogosl u cajeva krvlju je posvjedocio svoju odanost Crkvi i vjeri.I danas jos cu jem o Gospodinove r ijeei : Vade, Francisce, repara clomum meam, Duzni smo se kao sinovi sv. "F r a n je od a zvati ovome pozivu. 'I'reci je Red kod nas malo zamro i zakrzljavio, stoga je nasa duznost, da obnovimo ovu njegovu zgra--
-10 -
i
du, ako n e cem o da nam se posve srusi - Radeci za III. Heelr adimo i za I. R ed, jer to su nasa braea i sestre, pa ce n am pomoci u radu oko duhovne obnove nasega naroda. Stanje I I I.R eda jest mjerilo v jer sk og a zivota u nasim krajevima.
Nasi su stari sacuv ali v jeru , bili su sve svome narodu,k oji je saginjao kroz stol jeca svoja Ieda pod ljutim osmanlijskim bicern, Kada je u nas pred 60 godina sin ula makar djelomicna sloboda, stari ji na si oci osnivali su, obnovili t r ecoredske zadruge u nasoj H er cegov in i. Ispoeetka je bilo doista izg ledn ih treca r a, koji su svojim zivotom prednja cili drugim ai b ili svijetlo u svojim kueama i u cijeloj zupi. V jerni i odan i Crkvi bili su oni uvijek spremni , da pomognu svoga zupnikau njegovu radu, kad je g od od njih trazio· Oni su izvjesca v a li zupnika 0 svim a stvarima i dogadajima u selu i u pojedinim kuearna. N jih se je smatralo "pomocn icim a zupnikovimpa su se eventuaino i njihov e opomen e uzimal e kao da ih ein ikoje crkveno lice. V rlo se dobro sjecam jedne zgode iz mog adjetinjstva- Svijet se nakon pueke mise vraea kueama svojim.N a jedn om mjestu zastala je malo mladarija, da se poveseli ip oigr a . Nejedamput je n etko iz zenske sk u p in e zavikao: E tostaresice l Ovo je bilo dovol jno, da su se djevojke u jedan cas 'izgubile, k ao da su u zemlju u pale: Star jesine su dakle i n a dzornici III. H ecla uzival i velik i ugled kod svih elanova , S tar esine i staresice t r eca r a slali su zupnici kojiput, da u njihov o im e p omir u ju zavadene, u tjese zalosne i pohode bolesne.
Danas u nas ova stvar stoji malo drukcije nego je to b io :slucaj u predratn o doba. Broj trecoredaea i treeoredica jestdoduse n a r a st ao, a l i je sadrz.ina toga v an jskoga uspjeha sir omasua i oskudna. Priznajmo da smo se i mi malo zarazili modernim duhom. Duhovno nam nekako n e mir.ise. Ne mieernose. Ne mozemo da se zagrijemo. Nasa je ovo istina stvar, a line pokazujemo prema njoj osobite Ijubavi. Znamo kukati ituzi ti se. Velimo da nema ploda, da je badava trud, da su trecar i gori nego drugi. Mi dakle konstatiramo sarno zal.osnu cinjenicu, a onamo stojimo neaktivni i li malo sto _poduzirnamo,da zlu na put stanemo. Okrenulo se sve naopako, veli se n asve st r an e. Ovo je istina. V jerski zivot opada, stariji se ne post u je, nestaje straha pred Bogom. Mladez se pokvarila, pijanstva, krade, tuenjave na dnevnom su redu, psovka se sve v ise 'siri , indiferentizam preotima mah, a u izv r sivanju v jer skihduznosti vlada formalizam, obavlja se bez srca i od obicaja,N e moze se ustvrditi, da nasi svecenici ne propovijedaju, nepodueavaju, ne opominju, ali je istina op et da nema p r avogai trajnoga uspjeha. Moramo se onda lati ti sredstva, koje .ioproklamirao Lav 13. r ekavsi : »Preporod svijeta oeekiv arn addjelovanja III. Reda sv. F'ranje«. »Preporod ljudskoga drustvaima biti ili Iranjevaeki iIi nikakav«, v eli isti Papa. Ljudskomdrustvu jedini je spa s u pravom krscanskom 7.ivotu, a III. je ;
- 11 -
r
Red upravo taj, u kome se krseanski zive, jer je njihovo pravilo zivota opsluzenje Bozjih i crkvenih zapovijedi. Tko dakIe zeli da se drustvo preobrazi nabolje, mora raditi oko prosirenja i procvata III. Reda. Treba poznavati pravi njegov duh,
-za nj se zrtvovati i neumorno raditi. Treba se otresti drijemanja i nehaja. U mnogim zupama clanovi i elanice III· Redan ijesu na dobru glasu odnosno nema razlike medu njma i ne-
.elan ov im a . Nista se ne cudim c tome, da ima korova u Redu kada nema marna vrtlara, koji bi perivoj ogradivao, zasadivao,plio i njegovao. Nema vidnoga ploda jer polje nije obradeno.Oinjenica -ie da su nasi stari oci zupnici -- franjevci bili u
.ovome poslu revniji i zauzetniji nego je to slueaj s n ovim narastajem, dok bi se imalo ocekivati obratno. Znam da danas-nje doba zahtijeva od zupnika mnogo vise nego je prvo vrijeme trazilo, ali ipak sa vise volje i razumijevanja dalo bi semnogo vise ueini ti . 'I'reci Red nekako zivotari, ali nema evatarija nema razvijanja. Impozantan je broj okruglo 19.000 tre-
.cor eda ca , sto ih danas prema izvjestajima zupuika ima nasaHercegovina. Brojem nadmasujemo ne sarno pojcdinaeki svaku drugu hrvatsku provinciju nego, ako se ne varam, malo dane nadvisujemo sve druge skupa. Kvantitativno smo na celu,a sumnjam da Ii smo i kvalitativno-
Moramo, braeo, organizirati sve treeare u jaku i dobro.opr emljenu eetu pod zastavom serafskoga Oca. Oni ce biti nasa monrcad, a mi elanovi I. reda bit eemo njihovi easnici. N eprijatelja imamo mnogo, a moglo bi se lako desiti, da ih sutra imadnemo jos vise. Tko ce nam pomoci da podignemo ne-probojni nasip proti zala i navika nasega naroda, proti zle
.st a m pe, liberalizma, komunizma, bijele kuge, ako ne dobrospremni lajici trecorcdci uz ustale nase vjerske organizacije i drustva. S takovim lajicima mozemo jedino osvojiti pojedinca i obitelji: Da to "postign em o, moramo: reorganizirati
.n aee t r eeororlske zadr ug e, dosljednjo i us tr a jn o ih voditi, sabiratih ih na dogovore i savjete, da budu tako zupniku desna ruku u svakom dobrom poduzecu. Ne smije zupnik smatratiIl l. Red nekakvim n ovim i neizdrzivim teretom za se, jer tajje Red po Lavu 13 . »praesentium malorum opportuna et valdeefficax medicina.« Ovu je zadaeu t . j . obnovu svijeta u duhuKristovu po nakani Franjinoj vrsio Red kroz proslih 700 go-
.d in a i vrsi jos i danas. Najgori praesens malum jest zanemarivanje vjerskih duznosti. Sve se vise zaboravlja dekalog, koji je mjerilo za svakoga pojedinca da Ii napreduje i.li nazadu
"je. Bez potpunoga i iskrenoga povratka k opsluzenju dekaloga nema lijeka ni spasa danasnjem eovjecastvu.
" Mi se, istina, opiremo koliko mozemo raznim otrovima, ko-ji se danas ustrcavaju u jos nepokvarenu sasvim dusu nasega
.sv i jet a , ali je zlo jace od dobra i lakse se prima. Malo se visetraz! lagodnosti, tesko je nekako zasukati rukave. Ne p osjedu-
- 12 - "
J
, '
,r
jemo one revnosti za spas dusa, koju bi moran posjedovati sva- :ki pravi pastil'. Trebalo bi da imamo Vianneya, ali ill nemamo.Nu ne oeajavajmo- Sve zanemareno dade se nadoknaditi, samose treba prihvafiti posla. U nas je narod jos religiozan, u intimnim je vezama s franjevaekirn Redom, to su seljaci; kodkojih se moze jos nesto postici, jer su pristupaeniji dobromstvarima nego drugi.
Da probudimo III. Red i da preko njega procvate kod nasvjerski zivot te se, ako ne iskorjenu. .a ono barem umanje zlai poroci, koji vee vladaju ili su poeeli prodirati u nas narod,potrebito nam je, da se Iatirno svih mogueih sredstava, kojanam mogu sluziti, da taj cilj postignemo.•Ja cu biti slobodanizlozit! neka sredstva i nacine na razmisljanje sakupljenojbraci, da se ono, sto se nade za shodno i korisno, usvoji i u dje- :10 privede.
Prva bi vazna stvar bila, da mi imamo medu sobom spremnih i revnih voditelja III. Reda. Papa Lav 13. pozvao Je :sve biskupe i zupnike, da uloze sve sile te svijet upozna III.Red i da ga cijeni kako.on to i zasluzuje. N eka zupnici otkrijunarodu njegov duh, lakocu njegovih pravila, duhovna dobrai koristr, koja iz njega struje i proizlaze za pojedinca i za dru- ·stvo uopce- Papa hoee da se svijet obnovi po III. Redu, pa kada glavar Crkve to hoce, moramo i mi to htjeti, Nu nitko ne :moze dati, sto sam nema, tako borne i zupnici, ako sami ne po- 'znaju duh i korist III. Reda, ne mogu naravno ni biti revniupravitelji. Da se mladi svecenici, koji izidu na zupu kao njezini dusobr-iznici i li kao zupski pomocnici, mogu snaei i u redu trecare voditi, treba ih jos u sjemenistu na to pripraviti.Ako Lav 13· zeli i hoee, da se i u sjemonistima za svjetovnosvecenstvo uvede III. Red i da se bogoslovima 0 njenu drzepredavanja, da bi se sami zanijeli duhom sv. Franje i da bikasnije mogli s uspjehom i sa koriscu voditi Red, kako to dase onda ne zavede i u f'ranjevaeke bogoslovije. Ako hocemo dabuderno dobri i iskusni upravitelji, treba cla sami III. Red po- :znajemo i njega zavolirno- Ako ga pak mi sami ne poznamo,.koje je onda eudo, cla ni druge ne mozerno za nj zagrijati- N asi dakle prefekti i prof'esori bogoslovije pozvani su, da namusposobe mladu bracu za skoro preuzirnanje III. Recla u svojeruke, da bi tako Red u mladim i jakim rukama uznapredcvaoi obilnije plodove donosio nego je to do sada slucaj, Neka f'ranjevacki duh, duh obnove eovjceanstva u Kristu obuzme najprije same vode III. Recla, pa ce hiti uspjeha i preko ocekivanja.
Drugo bi sredstvo za ozivljenje I I I. Recla bilo to, da se 'sa strane Staresinstva pokaze vise strogosti prigodom vizite upogledu III. Reda, J edanput iIi dvaputa gadisnje drzati primanje novih clanova i zavjetovanje svrseuih novaka, na mjesecnirn skupstinarna odrzati govor i podijeliti hlagoslov, tra-:
-13 -
1
1
1
, I
1
1
1
1
'I
j
I
I
1
1
1
ziti od t rceara cia p rirnaju mjesecno svete sakramente osobitona godovine svojih zastitnika, to je minimum, st o se mora traziti od jednoga upravitelja III. R eda. Neka se zatraai od svakoga upravi telja, da najdalje do konca tekuee godine urediglavni zapisnik, gdje se biljez i clanstvo· Broj elanova III. Reda javljenprov. staresinstvu poeetkom jula ove godine ne moze se smatr a t i sigurnim. Da se 0 tome osvjedoeirno, dovoljnoje pog ledati glavnu knjigu za upisivanje u pojedinoj zupi,Sta como opaziti ~ N e zavode se pokojni elanov i niti one zenske osobe, koje se udadnu u drugu zupu. Osim toga davno udata v odi se pod sv oj im starim djevojaekim imenom. Evo t e idruge n etacnosti onemogucuju jasan i tacan pregled i oteseavaju, da se u stanovi pravo stanje. Kada se ovo tacno izvrsi,vjer ojatn o ce se broj od 19.000 uvelike smanjiti. Neka prov.Staresinstvo posalju sva k om e upravitelju III. Heda p o jedanza pisuik za to udesen, gdje ee svaki b iljezi.ti odrzane skupstin e i l i sa stanke k a o i sad r zin u g ovor a i l i egzorte koju je tom prig odom odrzao- T u se takoder imaju zanositi odrzane sjednicesa sta resinstvom II I. Reda u zu p i. s napomenom onih taeaka,o k ojima je v ijecano, Ovo sve zato spominjem, jer je poznatoda i r evni oh ladi, k ada opazi, da se sa st rane n adlezriih m alabriga tome posv ecuje, Dobri se pokvare, a mlakirna se to b a si hoce,
Iako je g otov o n emoguee traz'iti od svakoga pojedinogat 'recar'a , da svaki mjesec dode na ispovijed i sv. prieest, ipakostaje na sn a zi propis III. R eda, k oji traii od svih mjeseenuispovi jed, A l i ovo pravilo postaje iluzorno, ako se u jednoj zupi sa m o par trecara ispovijedi i p r-icest i , a ogromna veciu a njihdolazi ka o i ostali krscan i dva puta i.li tri k sv. sa k r-amen.timaD rzirn da je g lavn i uzrok ovome str a h zupnika 'pred 'm a siv n ijom ispov i jed i., N u i ovome se moze pomoci na taj naein, dase jedan dan p OZOV U musk i i u date, a drugi djevojke, i onda jep osao ola ksa n , Kad se pak hoce, da se svi treca r i ispovijedeistih dan kao n a blagdane SY . F ranje, Zaeeca, sv, L ju devi ta il isv . Elizabete, r evan ce zupnik znati na vrijeme pozvati koje-ga brata sveeenika u pomoe. .
Dal je n a m m anjk a moderna organizacija III. Reda, kojaje lead d r ugih n a r oda vee davno prov edena , i svoj p lod donijelao Radi se 0 uvadanju raznih sekci ja u svakoj i u})i, g d je im adetrecara- U pojedin e sekcije p r i jav l ju j u se trecari dobrovoljno.Sekci je koje hi se m ogle kod na s zav esti, i od kojih bi moglobiti koristi b ile p o morne misljenju i uvjerenju ove :
1. Sekci ja sv. oltara. Clanovi se III. H ecla prijave dobrovoljno, koji bi iz l jubavi prema Bogu vodili brigu oko poIjepsa v a n ja crkve. On i doprinose svijece, ulje, odijelo i drugo,s t o b ilo pot r ebi to za crkvu i slu zb u Bozju, Oni da lje donose cvi jeee n a olta r , p rase zidov e i ldupe, metu pod, peru crkvenorublje i peg la ju itd.
- 14 -
.. -. . "" ..... ...... .. --...... ,... ,....,. ........_ ...... .~ -- - -..-.. _-.. ......
,•;f
!t
trrf~;
I,~iI
t
r"
r.i
ff
~.
a , Otjh.vIJ£t UU U rtj i:.H£tll11Jtj. V :s1ll1 v I LU llJ U , srreu ja 1 p re l, plaClv a n ja dobre stampe njihova bi duznost bila nadzirati i uprav itelju javljati, ako bi se slueajno koja zla knjiga ili novinacitala po selu .
3· Sekcija za m isije, ci ji naslov dovoljno vee pokazuje njezinu svrh u .
4. S ek ci j a krseanske Ijubavi, N jihova bi duznost bila p oduca v a t i nenkn, zapu stenu djecu, sab irati milodare za si r omahe, v r s] ti uopce d jela milosrda duhovna i tjelesna. Ust anovljeno Je prigodno, da ima u n ekim zupama djece od 12 godi n a , a d a nijesu jos ispovi jedena, a k amo Ii pricescenu. U zrokje vecin om t o', sto n emaju roditelja i li su oni n emarni, p a nev ode 0 tome racun a, kako bi moral.i , U ovome pogledu n e mozese u vijek kriviti zupnik, jer on v eza n mnogm poslovima n emoze da svugdje stig n e.
Da stvar bolje napreduje, m or a m o imati n eki barem kont in u i tet u nasem postupku. 'I'reba sa istom r evnoscu prionuti za posao kao i nas p resasnik, zapoeeti posao ne pustati ilir u s i ti nego nadozietivati i prosirivati. Nejednak postupak uv odenju drus tv a zlo djeluje, k oei svak i n apr edak.
Trebalo bi pokazati malo vise s t r og ost i kod odstranjivanja iz Red a . Poznato je, da ima kod nas dosta r a skalaseuih d jevoja k a , sva dl j ivih zena a muskih t recorcda ca, koji psuju, prev ise p i ju i kucu zanemar u ju.
Bilo bi korisno, da se odrze dekanski sa st a n ci upraviteljaIII. Reda, d a se p osavjetuju i zakljuee, st o je , dobro za procv a t III. Reda .
K od n a s u H ercegov ini irna 'I' r eco reda ea jedva 5% a 95%trecoredica. Kolik o se s jecarn u elva BU n avrata obradili zu p niei jedn u t emu 0 Ill. Redu po naredbi Ordinarijata i to d a sepron ade nacin, da se s to v ise muskih zaclani u I II. Redu. Odtol ikih radnja v a ljd a je bila k oja do br a , l)a je steta da se t o sv esprern ilo u a r h iv , a n ismo se ok or isti li s t im radom. V rlo jep oza.liti, da je muski sp ol S ova ko malirn procentom zastupanu I II. R edu i to gotovo iskljucivo ozenjeni, dok bi bas muskamladez m og ia u n ijeti u Red n ovi iivot· S vaki pokret danasosla nja se n a m lad ez i n j u zagrijava, jer se starija cel ja d tesk o u zivljuju u no ve prilike. Staro se drvo ne savija, Trebanam nara v n o i st a r i j ih radi dobroga izgleda i radi bogata iskus tva stecena u dugom zivot u , ali u prve redov e treba stav Ijat i mlade, jake i sv jeze silo . Treba sa rno mladez oduseviti zadobr e stvari. Nasi su s tar i uz kriz i krunicu i sahlju 0 bokuimali, kad je trebalo, tako i mi danas oboruzajmo sebe i druge, da su zb i jem o modernoga napadaea, koji hoce da otruje ipodjarm i nasu ovu em inentn o katolicku zemlju.
N adam se, cla ce se iz ov og a n a sega sa st a n ka m alenaiskrarazbukt jeti u veliki pla nl eu, te da e81110 p Ol1i jeti sa so bom najbolje odluke da p or a d im o Veeinl nlarOln n ego dosada oko pro-
11'- ~
cvata III. Reda u nasoj Hercegovini. Danasnji dan neka bude pocetak preporoda kod nas. Bog nam dao revnost starihnasih otaca, a v jer sk i zar i poboznost starih krscana l Mi uzadnje vrijeme prednjacimo drugima u podizanju kamenihzgrada, pokazirno se junaei i poduzetna duha, kada se radi o ·podizanju korisnijih i trajnijih duhovnih zgrada i hramovaKada su sami Pape nasli za potrebito, da sami stupe u III.Red i da ga tako vruee preporuce crkvenjaeima i svjetovnjaeima, onda to mora biti vrlo korisna i velika stvar. Zelja 01'kve mora za nas bi ti zakonom a pogotovo kad se radi 0 nasojstvari. Ne cemo valjda reci, da je III· Red nesavremen, jer bitada i sarna Crkva hila nesavremena, kada danas u modernodoba ip r epor ucu je njega vise nego i jednu drugu crkvenu instituciju, Razumije se da ee III. Red ostati kodnas nesavremen, dok smo mi vode nesavremeni!
Budimo, braco, dusa i srce bratskoga III. Reda. Vodimo ·ga dobro i savjesno na cluhovno dobro nasega napacenoga isiromasnoga narocla! Radeci za Red i za narod radimo i za se ·sami. Svojski se dajmo na posao, da I~I. Red, koji je dosadaporodio 30 svetaea i preko GO blazeuih, i u nasoj Hercegovininanovo procvate i obilne ploclove donose- Zavr-sit cu s r ijecirnakardinala Maffija: Ne slusajte one koji ne rade nista a kritiziraju! Tko racli taj i pogrijesi, ali je mnogo gore, dapaee najgore zlo, ne raditi nista. Radimo neumorno a Bog ee po sv.Franji blagosloviti nas rad te ce ovaj donijeti Crkvi mil', drustvu p reporod, a svima nama zivot vjecni.
Na koncu predlazem ove
Rezolucije 0 III. Redu:
1) Kongres izrazuje zelju i .podn osi molbu Provincijalnom Starjesinstvu, da bi se vee u ovoj skolskoj godini uvelo ·u nasoj bogosloviji obvezatno preclavanje 0 Ill. Redu i njegovu vodenju.
2) Kogres zakljucuje, da se kod svake uprave III. R eclau Hercegovini drzi posebna za to knjiga, u kojoj ce se biljezitiodrzane mjese cne skupstine trecara, sadrzina izrecenih govor a, sa stanci t r ecored ske uprav e s napomenom zakljuceriihstva r i. Mjesecno sk upsfin e n eka se drze redovito svake prven edjelje u mjesecu, izn irnn o na pa t r one III. Reda-
3) Kog res je misljenja, da se ima u sv ak oj zupi osnovatisekci je medu treca r ima, kao na pr . se kci ja sv . oltara, kr-scanske ljubavi, dobr e stampe i za misijo.
4) K ong-res smatra korisnim, cla se upravi telji t recara upojedinim dekanijama sastan u harem jednom u godini na dogo vo r i sav jetovanje 0 'I'recern Redu .
-16 -
-; ,
,,~' .....feI:
5) Kongres moli oce misijonare, da odrze prigodom misi
ja po jedan govor 0 III. Redu.6) Kongres zeli, da mp. otac Provincijal podvrgne
prigodom kanonske vizite strogoj kontroli treeoredske zapisnike i drustveni rad.
7) Pozivaju se upravitelji III. Reda, da kod iskljucivanjanedostojnih treeara postupaju sa sto visom strogoscu-
8) Sluzbeno. glasilo hercegovaekih trccara je Krscanska,Obitelj.
DISKUSIJA 0 POJEDINIM TOOKAMA REZOLUCIJE.,
o PRVOJ TOOKI.O. Provincijal izjavljuje, da je vee naredio, da se predaje
u bogosloviji 0 'I'recem redu.
o DRUGOJ TOOKI.
O~ R . Sil M drii da hi trebalo unositi u zapisnik detaljnijisadrzaj propovijedi, a ne sa m o opei natpis kao 0 molitvi, o·poniznosti i td-
O. B. Bubalo misli da bi trebalo imati za trecare tri matice : zivih, umrlih i v jenca u ih . Tako bi se moglo imati pregled 0 brojeanom stanju trecara,
Trebalo bi izdati upute za vodenje 'I'recega Reda.O. Provincijal izjavljuje da imaju i u dosadasnjim knji
gama rubrike za vodenje 'I'receg Reda, sarno Ih treba uvijeksve taeno Ispunjati.
O. Gaudeneije Ivancic predlaze da se osnuje centrala, koja bi od vremena do v r ernen a izdavala predavanja za upravit el je 'I'recega Reda, jer upravitelji eesto puta ne znaju, stace govoriti.
O. R . Mikulic: Neka sarnostani budu centrale, koje ce davati drugima poticaje.
O. R. Silic p redlaze da se izdadnu legitimacije za cla n ove'I'recega Reda.. O. L. Babic misli da bi lakse bilo drza.ti trecarske skup-
st irie u prvi petak nego u prvu nedjelju. Vecina se protivi.O. D· Mandie resumira pale prijedlogc.P r ima se prijedlog 1) 0 centrali, 2) 0 nadzoru gvardijana.
O. TRECOJ TOOKI.
R . Radlsie predlaze, da se u Krsc, Obitelji osnuje rubrika 0 misijama, i da se kupi za misije.
O. Rudo Mikulic predlaze, da se u svakoj zupi osnuje sekcija za uzgoj jednoga svecenika.
-17 -2
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
i-HERCEGOVINAFRANCISCANA
ZA NUTARNJI ZIVOT I VEZE CLANOVAHERCEGOVACKE .FPANJ. PROVINCIJE
SVEZAK IV-1940.
SASTANAK
NA SIROKOM BRIJEGU 4. RUJNA 1940.
Sastali smo se. Ispunila se zelja najboljih medu nama,koji su na raznim taekama provincije vidjeli puno isk a r a ,dosta zive zerave, sarno su strepili: Na ognjistuce pod pepelorn iskre uginuti, ugasit ce se zerava, ako se glavnje ne potaknu i ne priblize, da ujedinjene dadu vidljiv, snazan plameni ostave novu zeravu.
N asu hercegovacku provinciju saeinjavaju tri -- dosada- samostana i veei broj zupa. Mnogi su clanov! sluzbenimposlom prisiljeni godinama zivjeti izvan ustaljene koloteeinepropisanog dnevnog reda, izvan stoljecima posvecenih i prokusanih navika samostanskog uzgoja i zivota. Razumljivo je,makar ne bilo pozeljno, u nasim pri likama mogu osiliti centrifugalne teznje: U napasti smo da svatko okrece u pravculicnih sklonosti. Izblijedi svijest pripadnosti jednoniu za svemjerodavnomu crkvenom redu, koji nas uzgaja, izdrzava, zaposljuje, omogucuje nam i osigurava opstanak, ali nam namece i odredene svima zajednicke duznosti, tereti nam savjestteskom i neizbjezivom odgovornoscu za preuzete zadace.
Poziv mp. o. provincijala elanovinra provincije, da se napovjesnom tlu Sirokog Brijega .sastanu radi izmjene misli,radi uspjesnijeg i svestranijeg jaeanja ·n ase Iran.ievaeke i katolicke svijesti u sveeanom okviru hrvatske svete godine, dosa o je u pravi cas, po provinciji zatitrao je osjecaj skupnosti,medusobne povezanosti i odgovornosti. Radosno, negdje i s rnanje vjere, ocekivan, najavljeni dan 4. IX. 1940. premasio je
- 1-