Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Smjer: Turizam i zaštita okoliša

STUDENT: Ružica Raguž

VINSKI PODRUMI

( Seminarski rad )

Mentor: dr. sc. Jozo Rogošić

Mostar, siječanj 2014.

SADRŽAJ :

UVOD.......................................................................................................................................................3

1. VINSKI TURIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI..........................................................................4

2. VINSKA CESTA HERCEGOVINE...............................................................................................5

2.1. Kameni vinogradi u Blizancima...............................................................................................7

2.2. Kameni vinogradi-Čitluk..........................................................................................................8

2.3. Tvrdoški podrum-Trebinje.......................................................................................................8

2.4. Podrumi iz doba Austrougarska-Trebinje.................................................................................8

2.5. Vinski muzej Gradinići-Čitluk……………………………………………………………….9

3. ŽILAVKA…………………………………………………………………………………………..9

3.1. Prateće sorte Žilavke………………………………………………………………………..10

4. BLATINA……………………………………..…………………………………………………..10

4.1. Prateće sorte Blatine…………………………………..……………………………………12

5. OSTALI PROIZVOĐAČI VINA-PODRUMI I VINOTEKE...................................................13

6. DANI BERBE GROŽĐA…………………………………………………………………………14

ZAKLJUČAK........................................................................................................................................15

LITERATURA………………………………………………………………………………………...16

2

UVOD

Vinski turizam jedan je od oblika agroturizma koji je poslijednjih godina zaživio i u

Hercegovini. Vinske ceste Hercegovine jedan su od projekata koji teže unaprijeđenju toga

oblika turizma. Vinske ceste imaju veliki značaj za razvoj ovoga kraja u gospodarskom i

kulturnom smislu, posebno za promociju autohtonih sorta te njihovih pratećih sorta.

3

1. VINSKI TURIZAM

Vinski turizam postaje sve više priznat kao važan dio turizma i jedan od

najbrže rastućih oblika turizma u mnogim zemljama svijeta. Samo u Francuskoj postoji 5000

vinskih podruma otvorenih za turistički posjet, koje svake godine posjeti i po 7,5 milijuna

gostiju. Iako je vinski turizam u mnogim zemljama važna komponenta i za vinarsku industriju

i za turizam kod nas se vinski turizam počeo razvijati tek u posljednje dvije-tri godine i još

uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao biti .Iako je razvojem projekta Vinske ceste

Hercegovine sve veći broj vinarija počeo razmišljati o vinskom turizmu i unapređenju svoje

turističke ponude još uvijek kod mnogih postoji nepovjerenje , a možda još više

nerazumijevanje kako vino i turizam mogu pridonijeti jedno drugom i cijeloj regiji u kojoj

koegzistiraju. Vinova loza uzgajala se u Hercegovini već u doba Rimljana, što dokazuju

motivi loze i grožđa uklesani u iskopinama portala rimskog logora ”Mogorjelo” kod

Čapljine(sagrađenog za vladavine cara Oktavijana, 63-14.p.n.e.).Po povijesnim zapisima

vjerojatno su i Daorsi, staro ilirsko pleme koje je naseljavalo ovaj kraj uzgajali vinovu lozu

davno prije nove ere . (Maletić, 2008.)

Prvi izričit spomen hercegovačkog vina u srednjem vijeku po zapisima nađen je

u Čitlučkoj povelji bosanskog kralja Tvrtka , iz 1353. godine . Okupacijom BiH od strane

Austrougarske dolazi već u prvim godinama do značajnijeg iskoraka u razvoju vinogradarstva

i vinarstva te se odmah uviđa veliki potencijal dviju autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Prvi

kontigent Hercegovačkog vina izvezen je preko Trsta u Europu 1883. godine u Austriju i

druge europske zemlje, a prati ga analiza u kojoj se konstatira visok postotak alkohola i vrlo

povoljno zdravstveno stanje vina. Proizvodnja vina na području Hercegovine do osnivanja

modernijih vinarija (1954.g.) tradicionalno se odvijala u malim vinarskim podrumima.

Nesumnjivo veliki ugled hercegovačkih vina potekao je upravo iz tih malih klasičnih

podruma. Hercegovačka vina žilavka i blatina su na mnogim izložbama i manifestacijama

plijenila pozornost dobrih poznavatelja i potrošača vina. Hercegovačkim vinima su davana

najviša priznanja i ocjene koje su ih svrstavale u najkvalitetnija svjetska vina. Žilavka je tada

proglašena čuvenim svjetskim vinom , te krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća pobrala

mnoštvo priznanja na međunarodnim vinskim sajmovima u Beču(1898. i 1900.) u

Parizu(1901.), Londonu (1903.), Budimpešti, Barceloni i drugim svjetskim centrima.

Hercegovački vinari i vinogradari dobili su u tim godinama 22 zlatne medalje , među njima

4

neke i osobno iz ruku tadašnjih vladara-cara Franje Josipa , belgijskog kralja Leopolda ,

engleske kraljice Viktorije i drugih. (Maletić, 2008.)

2.VINSKA CESTA HERCEGOVINE

Projekat Vinske ceste u Hercegovini realizirala je Turistička zajednica HNK/HNŽ.

Vinska cesta svim posjetiteljima omogućava upoznavanje sa Hercegovinom i njenim

ljepotama, sa njenim vinogradima i autohtonim sortama Blatine i Žilavke, obilaske brojnih

hercegovačkih vinarija i vinskih podruma, kušanje domaćih vina i rakija, ali i bogatu

restoransku ponudu sa autentičnom domaćom kuhinjom, kao i smještaj u velikom broju hotela

i pansiona.Tako ćete putujući Vinskom cestom biti u prilici vidjeti i doživjeti hercegovačke

znamenitosti kao što su Svetište Kraljice Mira u Međugorju, Stari Most u Mostaru, Nekropolu

stećaka u Radimlji kod Stoca, jedinstveni stari grad Počitelj, rimske iskopine u Mogorjelu kod

Čapljine, Manastir, Žitomisliće. (Maletić, 2008.)

Kada se umorite od bogate povijesti i njenih spomenika, na raspolaganju su vam

nebrojene prirodne ljepote od kojih bismo izdvojilli izvor Bune kod Blagaja, vodopad Kravice

kod Ljubuškog, kamene vinograde u Čitluku, Park prirode Hutovo blato koji je jedan od

najbogatijih rezervata ptica u Europi, itd. Vinsku cestu čini jedinstvenom jesu hercegovački

vinari i proizvodi njihovog marljivog rada. Na Vinskoj cesti imate šansu kušati vrhunska vina

dobijena od autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Vinski podrumi vinarija „Stojić”, „Buntić”,

„Prskalo”, „Rozić”, „Brkić”, „Vukoje”, „Sivrić”, „Begić”, „Rebac”, „Stankela”, „Andrija”,

„Škegro”, i mnogih drugih, za vas su otvorili vrata svojih konoba i pozivaju vas na

nezaboravno gastronomsko putovanje na kojem ćete pored vina susresti i rakije lozovaču,

medovaču, travaricu, ali i domaće specijalitete kao što su hercegovački brodet od žaba i

jegulja, hercegovački pršut, mladi sir i planinski sir iz mijeha, burek i ostale pite.

Dakle, za sve one kojima Mediteran i blaga mediranska klima više leže na srcu nego snijeg i

planine, preporučujemo nezaboravnu posjetu Vinskoj cesti Hercegovine. A svima onima koji

spadaju u ljubitelje zimskih radosti želimo puno snijega i uživanja u planinskim ljepotama

Bosne i Hercegovine i preporučujemo da po završetku zimske sezone obavezno posjete

Hercegovinu. (Maletić, 2008.)

5

Po podjeli vina razlikujemo:

Bijela vina

vrhunska

Desertna vina

Pjenušava vina

Rose vina

Po sadržaju neprevrelog šećera,vina se dijele na:

mirna vina:

1) suha,

2) polusuha,

3) poluslatka i

4) slatka.

pjenušava, biser i gazirana vina na:

1) vrlo suha,

2) suha, polusuha,

3) poluslatka i

4) slatka.

Podjela prema kvaliteti na:

stolna bez GP

stolna s GP

kvalitetna

vrhunska

U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane

može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije

kulture vina i vinarstva regije .Bogatstvo različitosti, originalnost i izvornost sadržaja, što je

istinsko bogatstvo ove zemlje, naša je prednost. Stoga povratak izvornom nije korak unazad,

nego zaokret u percepciji načina i kulture življenja, ali i gospodarskog djelovanja. U sadašnjoj

konkurenciji na turističkom tržištu, gdje postoji velika borba za turistička odredišta, pobjeđuje

dobrim dijelom onaj koji nudi atraktivnije sadržaje, odnosno one sadržaje koji se temelje

posebnim oblicima turizma. (Martinac, 2011.)

6

Razvojna šansa bosanskohercegovačkog turizma je u diversifikaciji ponude prema

prirodnim i stečenim predispozicijama i sukladno tome brzi razvoj novih turističkih

proizvoda. U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, to može biti turizam vina.

On s jedne strane može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i

mehanizam promocije kulture vina i vinarstva u regijama koje se kao takve tek trebaju

stabilizirati. Turizam vina definira se kao posjeti motivirani željom za jedinstvenim

doživljajem životnog stila povezanog s uživanjem u vinu na mjestu njegova

nastanka,uključujući vino i hranu, krajolik i kulturne aktivnosti. On obuhvaća posjete vinskim

cestama,vinskim festivalima i manifestacijama te uživanje u prirodnim i kulturnim

atrakcijama koje takvo područje pruža. A svima je znano što u kontekstu takve turističke

ponude znači imati Mostar, parkove prirode Hutovo blato i Blidinje, slapove Kravice i

Koćuše, špilju Vjetrenicu, Radimlja ,Blagaj, Počitelj. (Martinac, 2011.)

Turizam je bez sumnje najjača "industrija" svijeta. Za mnoge je zemlje značajan

izvozni proizvod te generator zapošljavanja. Stvarnost u BiH je nešto drukčija.

Trenutačno jest, međutim, da budućnost može i mora biti drukčija potvrđuju koraci koje

poduzima Vlada Federacije operacionalizacijom nove i cjelovite gospodarske strategije

utemeljene na načelima održivog razvoja. to znači da smo u procesu temeljitog usklađivanja

različitih interesa, osobito na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti. (Maletić, 2008.)

2.1. Kameni vinogradi u Blizancima

Krš, postojbina drače, smrike, vriska, pelina i poskoka, gdje sunce nemilosrdno prži

šest mjeseci u godini i gdje je svaka gruda zemlje zlata vrijedna je domovina i

žilavke.Lokalitet Blizanci jedinstven je po tome što se od kamene pustinje pretvorio u oazu

obilja i ljepote. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je

kao takav raritet u svijetu. Klasične metode kultiviranja zemljišta za nasad vinove loze ovdje

su zamijenjene moćnim strojevima, riperima i buldožerima sa primjenom suvremenih

ampelotehničkih metoda stvoren je supstrat a za sadnju vinove loze. Ovaj poduhvat u

početnim fazama podizanja vinograda sličio je na iluziju jer količina zemlje na ovom

lokalitetu je zanemariva a fragmentirani krečnjak čini preko 70 % supstrata. (Maletić, 2008.)

7

2.2.Kameni vinogradi-Čitluk

Vinograd u kamenu-jedinstven vinograd u svijetu smješten je u južnom dijelu Brotnja.

Jedinstven je po tomu što je kamenu pustinju pretvorio u oazu obilje loze i grožđa. Plantaža

zauzima površinu od 100hektara. Na njoj se uzgaja autohtona sorta Žilavka. Zbog sunca,

kamena i sustava napajanja vodom, Žilavku dobivenu s ove plantaže karakterizira visko

sadržaj šećera iz koje se dobiva čuveno kameno vino. Broj posjetitelja kroz godinu je oko 2

000, a tradicija mu je 25godina. (Maletić, 2008.)

2.3. Tvrdoški podrum-Trebinje

U sklopu manastira nalazi se poznati Tvrdoški podrum, a u blizni i njegovi vinogradi.

Posjeta i degustacija vina u ovom podrumu moguća je, kako za pojedince tako i za

organizirane skupine kroz cijelu godinu. Bilježi višestoljetnu tradiciju u proizvodnji

glasovitog tvrdoškog crnog vina. Također bilježi oko 10 000 posjetitelja godišnje. (Maletić,

2008.)

2.4. Podrum iz doba Austrougarske-Trebinje

Podrum je izgrađen 1894.godine. U njemu su se čuvala i točila hercegovačka vina od

kojih su se neka slala i na bečki dvor. ovaj podrum posjeti oko 10 000 gostiju kroz godinu,a

nalazi se 12 km od Trebinja u mjestu Lastva. (Martinac, 2011.)

8

Slika 1. : Podrum iz doba Austrougarske-Trebinje

Izvor:http://www.vinskacesta.ba (15. lipnja 2012.)

2.5. Vinski muzej Gradnići-Čitluk

U župi Gradnići, nalazi se i najstariji sačuvani vinski podrum u BiH. Potpuno pod

zemljom sagradio ga je davne 1855. godine fra Petar Bakula. Podrum je obnovljen i pretvoren

u muzej. Danas podrum služi kao muzej i u njemu se nalazi vinoteka u kojoj su izložena sva

broćanska vina. tradicija mu je 150godina,sagrađen je 1855. kroz godinu biljezi posjete oko 2

000 gostiju. nalazi se na lokaciji Gradnići-Čitluk. (Martinac, 2011.)

Slika 2.: Vinski muzej u Gradnićima

9

Izvor: http://www.vinskacesta.ba ( 15.lipnja 2012.)

3. ŽILAVKA

O podrijetlu imena Žilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom

imenu koje simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz

njenu debelu, ali prozirnu kožicu, može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da

hoće reći nigdje tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna da nadoknadi brigu i trud

vinogradara kao u Hercegovini u kojoj je nastala, formirala karakteristike, prilagodila se i

poistovjetila sa sunčanim i kršnim ambijentom Hercegovine. Od kultivira Žilavka proizvode

se kvalitetna, a s probranih položaja (vinograda) vrhunska vina, vrlo često s dodatkom do 15

% Krkošije i Bene, također autohtonih kultiviranih sorti Hercegovine. Vino Žilavka svatko

ponaosob doživljava na svoj način. Ono privlači ljubitelje dobre kapljice svojom posebnošću i

osebujnošću, specifičnim mirisom, zaobljenošću, snagom karakterističnom za južna vina.

Žilavka nosi pečat Hercegovine. (Martinac, 2011.)

Divna kristalno čista, zelenkasto žuta boja, specifična aroma, skladan odnos alkohola i

kiselina, bogat ekstrakt – izdvajaju Žilavku iznad drugih vina. Žilavka je jako vino s 12 – 14

vol. % alkohola, 5 - 6 g/l ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 20 do 27 g/l. Svoju pravu

punoću i prepoznatljivost postiže dužim odležavanjem u butelji. Hercegovci je piju uz

janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju, zatim uz jegulju i uz druge slatkovodne ali i morske ribe,

uz sir iz »mišine» (mijeha) i pršut. Posluživati je obvezno rashlađenu na temperaturi 10-12

ºC . (Martinac, 2011.)

10

3.1. Prateće sorte Žilavke

Bena je bijela vinska sorta grožđa. Normalne je i redovite oplodnje. Sazrijeva u prvoj

polovini rujna i prosječna masa grozda je oko 130 grama. Ovo je sorta za toplije krajeve i

veoma je otporna na plamenjaču i pepelnicu – bolesti vinove loze. Uz kratku rezidbu daje

dobar urod. Može uspijevati na slabijim tlima i nepovoljnijim položajima jer je veoma

izdržljiva. Mošt Bene sadrži 16 – 22 % šećera i 4, 9 do 7, 8 promila ukupnih kiselina. Vino od

čiste Bene osrednje je kvalitete jer sadrži manje alkohola nego vino od Žilavke. Bena slast

krkošije i žilavke, ali zbog većeg sadržaja kiselina dobar je dodatak vinu Žilavka – u manjem

postotku. Može se koristiti za jelo u svježem obliku. (Martinac, 2011.)

Krkošija sazrijeva u trećoj epohi kao i Žilavka i ima neredovitu oplodnju zbog pojave

anomalija u građi cvijeta. Težina grozda varira od 100 do 200 g. Odgovara joj kratka rezidba

te voli propusna zemljišta s dovoljno vlage, kakve su uglavnom crvenice zemlje na prostorima

Brotnja, Dubrava i oko Ljubuškog. Slabije podnosi sušu i neplodna tla. Na plodnim

zemljištima daje grožđe dobre kvalitete s dobrim sadržajem šećera i kiselina tako da se može

reći da je ova sorta izdašna u količini šećera čiji se postotak sličan kao i kod žilavke, s tim da

su kiseline nešto veće. Daje vino zelenkasto žute boje s dobrim ekstraktom, bez arome i

nijansom trpkosti. U čistom sortnom sastavu ne predstavlja neku kvalitetu, ali miješanjem u

pogodnom omjeru sa žilavkom može se postići dobra i kvalitetna mješavina. To je njezina

najveća vrijednost. (Martinac, 2011.)

Smedervka je bijela vinska sorta koja je dobila ime po Smederevu u Srbiji. U

Hercegovinu je introducirana sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući

vrlo dobroj rodnosti i visokom randmanu. Zbog niske alkoholnosti (10 do 11 %), kiselkasta

okusa te svoje slamnato žute boje ulazi u sastav stolnih vina kojima tržište obiluje. (Martinac,

2011.)

Chardonnay je vinska sorta bijelog grožđa. Uža joj je domovina pokrajina

Champagne i Burgundija. Otporna je na sivu plijesan. Zbog svoje stalne rodnosti i zbog

kakvoće vina dobivenog preradom njenog grožđa, proširila se manje-više po svim

11

kontinentima. Zbog snažna rasta odgovara joj dugi rez. Bobice su joj ugodno kisele i pune

soka koje moraju neposredno poslije berbe biti vinificirane. Vina chardonnay su izvrsna

osnova za proizvodnju pjenušca. (Martinac, 2011.)

4. BLATINA

Blatina je autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. Ona ima funkcionalno ženski cvijet

(autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima (sortama) kao što

su Allicante bouschet (Kambuša),) Merlot i Trnjak koji su ujedno i oprašivači Blatine. Zbog

kiša u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, pa je nazivaju «praznobačvom» Blatina je

kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crveno (crno) vino proizvedeno od istoimene

sorte grožđa uz dodatak do 15 % sorti oprašivača. To je snažno i svježe suho, crveno vino s

12-13.5 vol. % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina, 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamno rubin

crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. Kao južno vino posjeduje

zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Za vino je dobro da odleži koju godinu u drvenim

bačvama, čak štoviše, kakvoća mu raste, kažu, do pet godina starosti.

Preporuča ga se piti uz jača jela od mesa, divljač, a posebno uz pečenja, riblje

paprikaše, uz nareske od goveđeg pršuta. Pije se polako, čisto, temperirano 18-20 ºC iz lijepo

oblikovanih čaša, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. Čuvajte se njezine snage! U njoj

je kondenzirano sunce, sabrana sva hercegovačka ljetna žega. (Martinac, 2011.)

4.1. Prateće sorte Blatine

Vranac je najpoznatija crnogorska crna vinska sorta koja je raširena i u Hercegovini,

Dalmaciji i Makedoniji. Grozd je velik valjkastog oblika, rastersit i duge peteljke. Bobice su

velike i okrugle a kožica je tamno plava, jako obojena, tanka i glatka. Prosječna težina grozda

je 150 – 350 g. Ovo je sorta dobre i redovite rodnosti i grožđe nakupi visok sadržaj sladora od

22 – 25 % i kiselinama oko 6 g/l, tako da vino dobiveno od ove sorte sadrži od 12 – 13,5

posto alkohola i ugodna je okusa. (Martinac, 2011.)

12

Merlot-Zahvaljujući jako dobroj rodnosti i otpornosti na niske zimske temperature te

napadima gljivičnih oboljenja ova je francuska sorta dosta raširena u svijetu . Srednje je

bujnosti, mladice su srednje debele, internodiji su dugački i smeđe crvenkaste boje. Cvijet je

hermafroditan, grozd je srednje velik, rastresit i piramidalnog oblika. Vina ove sorte su bogata

alkoholom, ukupnim kiselinama, boja je rubinskocrvena s aromom šumske maline. (Martinac,

2011.)

Cabernet Sauvignon-Također jako raširena francuska vinska sorta koja je prisutna i u

Hercegovini. Podjednako uspješno se uzgaja na dubokim i suhim tlima te nema posebnih

zahtjeva za rezidbu. Dobre je otpornosti na gljivične bolesti. Ova sorta daje dobar i redovit

rod sa sadržajem šećera u moštu do 23 %, i kiselinama od 7 g/lit. Vino ove sorte je rubinsko

crveno, punog i skladnog okusa s prepoznatljivim bukeom koji je kod vinoljubaca dosta

cijenjen. (Martinac, 2011.)

Kambuša je crna vinska sorta jako obojenog soka i spada u kategoriju bojadisera. Ova

odlika joj osigurava mjesto među pratećim crnim vinskim sortama i koristi se kao

komponenta vinima kojima ove odlike nedostaju. Čokot joj je srednje jakosti a mladice dosta

duge i žuto smeđe obojene. Grozd je srednje veličine, čunjast i zbijen težine 150 do 200 g.

Velike je i redovite rodnosti te osrednje kvalitete. (Martinac, 2011.)

Plavac mali-Iako u malim količinama, plavac mali uspijeva i u Hercegovini. Rodnost

mu je redovita i dobra. Otporna je na gljivične bolesti. Bobica plavca malog ima debelu

kožicu, čvrste je građe i ima puno sladora i svojstveno joj je kasno zrijenje. Zavisno od

lokaliteta, alkoholnost joj je obično od 12 do 13,5 vol.%, blago je kiselo i kreće se od 4,5 do

5,5 g/l. Gusto je i stasito i ima visok sadržaj suhog ekstrakta (do 26 g/l). Plavci su izrazito

južnjačka vina, gorkasta su i suhog okusa. Boja im je ljubičasto tamno-crvena s modrim

refleksima a sortna aroma ne naglašena, diskretna i ugodna. Kroz povijest, to je bilo piće

težaka, ali i ukras najluksuznijem stolu. (Martinac, 2011.)

13

5. OSTALI PROIZVOĐAČI VINA- PODRUMI I VINOTEKE

LJUBUŠKI : Podrum Begić, Vinarija Hepok, Vinarija Škegro, Podrum sušac;

MOSTAR : Aluminij, podrum Rozić;

ČITLUK : AG Međugorje, Hercegovina Produkt, podrum Brkić, podrum Andrija,

podrum Buntić, Monako 2 000, podrum Prskalo, Vitai, podrum Sivrić, vinarija

Stankela, podrum Stojić, vinarija Čitluk;

STOLAC : Stolački podrumi;

TREBINJE : Podrum Vukoja; (Martinac, 2011.)

14

6. DANI BERBE GROŽĐA

Manifestacija Dani berbe grožđa" najstarija je manifestacija u Bosni i Hercegovini.

Ona je najvažniji kulturno-gospodarski događaj u Brotnju, a cilj joj je na prikladan način

prikazati dostignuća u proizvodnji grožđa i vina. „Svake godine, uz nastup brojnih kulturno-

umjetničkih društava, nastupaju i poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i književne

umjetnosti. Njihovi nastupi ovu manifestaciju čine atraktivnijom i posjećenijom." U duhu

stiha „Brotnjo moje vinorodni kraju, u tebi je živjeti ko u raju" Brotnjaci znaju isticati ljepotu

svojega kraja i život u njemu. Upravo su Dani berbe grožđa često poistovjećivani s navedenim

stihom. „Dani berbe grožđa manifestacija je koja za primarni cilj ima upoznavanje,

zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju, očuvanje baštine kroz

prezentaciju izvornog narodnog stvaralaštva, njegovanje i širenje amaterizma u kulturi,

poticanje jačanja kulturnog i sportskog stvaralaštva u cjelini, poticanje i razvijanje turističke

ponude, šire. U novije vrijeme zvijezde ove manifestacije uglavnom su poznati pjevači s

hrvatske glazbene estrade, Kićo Slabinac, tamburaški sastav Gazde i Baruni, Mate Bulić.

Manifestacija „Dani berbe grožđa" su i najava početka berbe grožđa u Brotnju, čiji ljudi ubiru

plodove godišnjeg marljivog knjige u svojim vinogradima. U to vrijeme, u vedrom i

opuštenom raspoloženju, domaći vinari izlažu svoje proizvode i organiziraju prigodno kušanje

vina kojim se prije svega promoviraju domaći vinari i njihovi proizvodi. „Turističko-kulturno-

gospodarstvena manifestacija Dani berbe grožđa odavno je prerasla okvire Brotnja i

Hercegovine, a na dobrome je putu da preraste i granice BiH i postane manifestacija

međunarodnog karaktera, što je još uvijek neostvarena želje njezinih organizatora, ali sve je

više naznaka kako će se i to dogoditi. Do danas, mnoga su kulturno-umjetnička društva iz

Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Austrije nastupila na Danima berbe grožđa i predstavili svoje

tradicijske običaje. (Bošnjaković, 2011.)

15

ZAKLJUČAK

U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane

može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije

kulture vina i vinarstva regije. Bogatstvo različitosti, originalnost i izvornost sadržaja, što je

istinsko bogatstvo ove zemlje, naša je prednost. Razvojna šansa bosanskohercegovačkog

turizma je u diversifikaciji ponude prema prirodnim i stečenim predispozicijama i sukladno

tome brzi razvoj novih turističkih proizvoda.. Iako je vinski turizam u mnogim zemljama

važna komponenta i za vinarsku industriju i za turizam kod nas se vinski turizam počeo

razvijati tek u posljednje dvije-tri godine i još uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao

biti. Iako je razvojem projekta Vinske ceste Hercegovine sve veći broj vinarija počeo

razmišljati o vinskom turizmu i unapređenju svoje turističke ponude još uvijek kod mnogih

postoji nepovjerenje. No nema sumnje da postoji mogućnost razvoja brenda na primjeru

vinskog turizma posebice u Čitluku koji bi ujedno bio ključ za uspješniju Bosnu i

Hercegovinu i veoma je bitno da ljudi to prepoznaju i da na pravi način iskoriste raznolike

potencijale naše zemlje.

16

LITERATURA

Maletić, Edi Karoglan Kontić, Jasminka Pejić,(2008.) Vinova loza , Školska knjiga,

Zagreb

Branimir Martinac,(2011.) Hercegovina zemlja vina, Galerija ''Martino'', Mostar

Bošnjaković, (2011.) Velika knjiga o vinu, Profil knjiga

17

18