VIENISTESAMITRUDNOA
I PUENJE
HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOSluba za promicanje zdravlja
Odjel za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti sa savjetovalitem
Irena Rojni Palavra, dr. med., specijalist psihijatrije
dr. sc. Ljiljana Musli, prof. psihologije
dr. sc. Iva Pejnovi Franeli, dr. med., specijalist kolske medicine
Martina Markeli, prof. sociologije
Diana Jovii, dr. med.
Zagreb, studeni, 2015.2
VIE NISTE SAMI
Sadraj
4 Pismo urednika
6 to je ovisnost?
7 Ovisnost o puenju (nikotinu)
8 Utjecaj puenja na trudnicu
8 Utjecaj puenja na plod
8 Puenje i dojenje
8 Pasivno puenje
10 Mitovi povezani s puenjem
13 Zato prestati puiti?
13 Kako prestati puiti?
14 to oekivati po prestanku puenja?
14 Kome se obratiti za pomo?
16 Adresar zavoda za javno zdravstvo
18 Literatura
19 Miljenje recenzenata
TRUDNOA I PUENJE
3
Potovana i draga trudnice,
pred Vama stoji kratka broura kojoj je namjera potaknuti Vas na razmiljanje o prestanku puenja i koja Vam nudi razloge zato te smjernice kako to uiniti. Broura je struno recenzirana to znai da se u potpunosti moete pouzdati u njen sadraj. Prestanak puenja najbolja je odluka i za Vas i za Vae dijete i za Vae ukuane. Odluku o prestanku puenja najbolje je donijeti odmah, no nikada nije kasno. elimo Vam puno uspjeha na putu ostavljanja cigareta, a za dodatne informacije i savjete slobodno nam se obratite na: [email protected].
Srdaan pozdrav,
doc. dr. sc. Ranko Stevanovi, prim., dr. med.,v. d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
i
doc. dr. sc. Sanja Musi Milanovi, dr. med.,voditeljica Slube za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Pismo urednika
VIE NISTE SAMITRUDNOA I PUENJE
4
VIE NISTE SAMI
VIE NISTE SAMITRUDNOA I PUENJE
TRUDNOA I PUENJE
5
to je ovisnost?Aktualna, deseta revizija Meunarodne klasifikacije mentalnih poremeaja i poremeaja ponaanja definira ovisnost kao skup fiziolokih, bihevioralnih i kognitivnih fenomena u kojih uporaba neke psihoaktivne tvari ili skupine tvari, za osobu dobiva veu vanost nego drugi obrasci ponaanja koji su prije imali veu vrijednost. Simptomi koji ukazuju da je osoba ovisna su:
jaka udnja ili osjeaj prisile za uzimanjem psihoaktivne tvari (npr. eljno iekivanje stanke u radno vrijeme kako bi osoba mogla popuiti cigaretu)
oteana kontrola nad ponaanjem oko uzimanja psihoaktivne tvari (poetak, zavretak ili razina uporabe) (npr. osoba planira popuiti jednu cigaretu, a popui tri zaredom)
fizioloki apstinencijski sindrom kada je uporaba psihoaktivne tvari prestala ili je smanjena te uporaba iste (ili blisko povezane) tvari s namjerom da se ublae ili izbjegnu apstinencijski simptomi (npr. udnja, napetost, iritabilnost, potekoe koncentriranja, umor, paradoksalna nesanica, usporen rad srca, pad krvnog tlaka, pojaan apetit, usporenost motorike, napetost u miiima...)
razvoj tolerancije (nune su poveane doze tvari kako bi se postigli efekti koji su ranije proizvedeni niim dozama) (npr. osoba puenjem kutije cigareta dnevno postie efekt koji je ranije postizala s nekoliko cigareta dnevno)
progresivno zanemarivanje zadovoljstava ili interesa zbog uporabe tvari (npr. odgaanje igranja s djecom zbog paljenja cigarete)
nastavljanje s uporabom i unato jasnim injenicama o neporecivim tetnim posljedicama (npr. puenje unato kalju, problemima s disanjem, razvojem karcinoma...)
6
VIE NISTE SAMI
Ovisnost o puenju (nikotinu)Puenje se, uz povieni krvni tlak i pretilost, smatra vodeim uzrokom smrtnosti u svijetu koji bi se mogao prevenirati. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako duhan svake godine ubije oko est milijuna ljudi, odnosno, jednu osobu svakih est sekundi. Jedna od deset smrti odraslih osoba moe se povezati s izravnom ili neizravnom izloenou duhanskom dimu. U Hrvatskoj trenutno pui 40% mukaraca i 33% ena, a od posljedica puenja svake godine umre vie od 9000 ljudi (otprilike svaka peta smrt je povezana s puenjem).
Meu 7000 kemikalija koje su sastojci duhanskog dima za vie od 70 je dokazano da imaju karcinogeno djelovanje (katran), odnosno, da mogu uzrokovati rak. Podraajno, toksino, psihoaktivno i termiko djelovanje dokazano je u daljnjih 250 supstanci. Nikotin iz duhanskog dima supstanca je koja izaziva ovisnost, a zbog svoje se toksinosti u prolosti rabio kao insekticid. Puenjem iz plua ulazi u krv kojom se kroz nekoliko sekundi proiri po cijelom tijelu, uzrokuje porast otkucaja srca i porast tlaka, perifernu vazokonstrikciju (suavanje krvnih ila) i dr. Prelazei krvno-modanu barijeru dolazi do mozga gdje djeluje na nekoliko neurotransmiterskih sustava. Zapravo, gotovo da i ne postoji organski sustav na koji puenje nema negativan uinak.
Prvo eksperimentiranje s ovisnostima obino poinje u adolescenciji. Najee se radi o normalnom procesu odrastanja, no neke osobe naalost upadnu u zamku ovisnosti. Istraivanja pokazuju kako je vjerojatnost da e osoba postati ovisna, nakon to bar jednom proba odreenu psihoaktivnu tvar 32% za duhan, to je vie od bilo koje druge psihoaktivne tvari, ukljuujui heroin.
Obzirom da se radi o socijalno prihvaenom obliku ponaanja, ovisnost o nikotinu razvija se vrlo podmuklo, s malo ili kasnim socijalnim i psihikim posljedicama, a tjelesne komplikacije (zadah, uti zubi i prsti, kaalj) obino nisu dovoljno motivirajue za razmiljanje o apstinenciji sve do najee nagle pojave tekih tjelesnih komplikacija (srani i modani infarkt, karcinomi, kronini bronhitis i emfizem, odnosno, kronina opstruktivna bolest plua).
TRUDNOA I PUENJE
7
Utjecaj puenja na trudnicuPuenje poveava rizik od razvoja ateroskleroze, koronarne bolesti srca i krvnih ila, sranog i modanog infarkta, karcinoma mnogih lokalizacija (usne upljine, drijela, traheje, bronha, plua, mokranog mjehura, bubrega i drugih lokalizacija), leukemija, astme, kronine opstruktivne bolesti plua, oteenja zubnog mesa i zuba, katarakte, dijabetesa tipa 2, demencije, dismenoreja (bolnih menstruacija), prijevremene menopauze i dr.
Utjecaj puenja na plodJedan od rizika za nastanak neplodnosti i patolokih trudnoa upravo je puenje. Ono u trudnoi moe dovesti do abortusa i prijevremenog poroda, usporenog rasta i razvoja ploda, apstinencijskog sindroma u novoroeneta, razliitih malformacija, pa ak i smrtnog ishoda u djeteta. Zbog ugljinog monoksida koji se umjesto kisika vee na eritrocite (crvena krvna zrnca), dijete majke puaice nema dovoljno kisika to negativno utjee na normalan rast i razvoj. Negativan utjecaj na dijete vei je u ranoj fazi trudnoe, u fazi formiranja organa i organskih sustava, na to utjee i broj popuenih cigareta. No to ne znai da je dovoljno smanjiti broj cigareta, jer se isto najee nadoknadi veim brojem dubljih udisaja. Kasnije u ivotu, djeca majki puaica, u odnosu na djecu majki nepuaica, ee imaju motorne, bihevioralne i kognitivne deficite.
Puenje i dojenjeSmatra se da su benefiti dojenja ena koje pue vei od rizika, no dojiljama se svakako savjetuje prestanak puenja. Ako se ena ipak odlui nastaviti puiti, savjetuje se odgaanje paljenja cigarete do nakon dojenja, kako bi koncentracija nikotina i ostalih tetnih tvari prilikom dojenja bila to manja.
Pasivno puenjePasivno puenje proglaeno je karcinogenom A razreda za ljude, to znai da postoje nepobitni znanstveni dokazi karcinogenog potencijala za ljude. U 8
VIE NISTE SAMI
djejoj dobi pasivno puenje moe biti uzrok usporenom psihomotorikom rastu i razvoju, neurokognitivnim oteenjima, potekoama u uenju i problemima u ponaanju, upalama srednjeg uha, propadanju zubi, infekcijama dinog sustava i jo mnogim drugim zdravstvenim tekoama. Najstranija posljedica od svih svakako je sindrom iznenadne smrti dojeneta ili tzv. smrt u kolijevci. Pasivno puenje djeteta u utrobi majke opisano je ranije.
TRUDNOA I PUENJE
9
Mitovi povezani s puenjem1. Manja beba znai samo laki i bri porod. U ena puaica bebe su manje zbog sporijeg rasta i razvoja povezanog
s nedovoljnom opskrbom kisikom. Takvo stanje ugroava bebu, a majci ne olakava porod, obzirom da intenzitet trudova nema nikakve veze s veliinom djeteta.
2. Puenje me oputa. Ako sam ja oputena, i beba je. Puenje uzrokuje suavanje krvnih ila, porast krvnog tlaka i ubrzanje
srane frekvencije. Zbog toga beba funkcionira pod okolnostima stresa, a ne obrnuto.
3. I moja mama je puila, a meni nita ne fali. To to netko (na sreu) nije osjetio tetne posljedice rizinog ponaanja
poput puenja ne znai da e i drugi biti iste sree. Znanstveno je dokazano i neosporno da puenje teti rastu, razvoju i cjelokupnom zdravlju ploda, no u kojoj mjeri e se tetne posljedice razviti nemogue je predvidjeti. Zato riskirati?
4. U poodmakloj sam trudnoi, teta je ve uinjena. Nema smisla sada prestajati.
Dapae, to ste dulje puili za vrijeme trudnoe, trebali bi biti motiviraniji za prestanak. Prestajanje puenja uvijek je dobro i za Vas i Vau bebu. Svaki povueni dim u krvotok djeteta unosi niz tetnih tvari, koje loe utjeu na zdravlje djeteta.
5. Smanjila sam puenje. To je dovoljno. Ne postoji sigurna razina izloenosti duhanskom dimu, prestati
puiti najbolji je izbor. Osim toga, manji broj cigareta trudnice esto nadoknauju veim brojem dubljih udisaja.
6. Ako prestanem puiti udebljat u se. Dobrobiti apstinencije neizmjerno su vei od rizika prosjenog debljanja
od 2.3 kg po prestanku puenja, a isto moete sprijeiti zdravim stilom ivota koji ukljuuje pravilnu prehranu i fiziku aktivnost. Zapamtite: puenje pogoduje taloenju tjelesne mase oko struka i razvoju celulita.
10
VIE NISTE SAMI
7. Nag
