Upload
nada878
View
278
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
Inteligencija(e) i individualne razlike u
učenju
Merenje inteligencije 1905. godine francuski psiholog Alfred Bine sa svojim saradnicima izrađuje prvi
test inteligencije kako bi pomogao u otkrivanju učenika s teškoćama u učenju. Ti testovi su proveravali upravo ono što je za škole tog doba bilo bitno, a to su
jezičke i matematičko-logičke sposobnosti. Test se sastojao od
različitih zadataka u kojima je deca trebalo da slede uputstva, kopiraju
uzorke, imenuju objekte i slože stvari prema određenom redosledu. Na osnovu
prethodnih istraživanja i postignutih rezultata na ispitu svaki ispitanik je dobio
broj koji je predstavljao njegov koeficijent inteligencije (IQ).
Primeri zadataka Dve patke i dva psa imaju ukupno 14 nogu.
Istina Laž
Torta može biti razrezana na više od 7 delova ako je režemo dijametralno 4 puta prolazeći svaki put kroz njeno središte.
Istina Laž
Između navedenih brojeva možemo odabrati 2 čiji je zbir 13.
1, 6, 3, 5, 11
Istina Laž
Primeri zadataka
Primeri zadataka
Izaberi deo koji nedostaje u dijagramu s leve strane.
Osnovni nedostatak IQ Bogatstvo čovekovih mogućnosti se svodilo samo na
jezičke i matematičko-logičke sposobnosti za koje se smatralo da čine jedinstven faktor inteligencije. Taj jedan faktor je vrlo teško diskriminisao kako specifične darovitosti, tako i specifične teškoće pojedinih učenika.
Osim toga, savremena istraživanja su pokazala kako IQ nije presudan za procenu nečije uspešnosti.
Višestruka inteligencija
Višestruka inteligencija
Glazbena
Lingvistička
Matematičko-logička
Vizualno-prostorna
Prirodna
InterpersonalnaIntrapersonalna
Tjelesno-kinestetička
Vrste inteligencija prema Howardu Gardneru
Dokazi višestruke inteligencije Delimična oštećenja mozga uzrokuju poremećaje
nekih sposobnosti dok druge ostaju neizmenjene. Npr. oštećenje levog prednjeg režnja uzrokuje probleme u govoru i pisanju (lingvistička inteligencija). Povrede desnog slepoočnog režnja mogu uzrokovati smanjenje muzičkih sposobnosti i sl.
Postojanje ljudi s izdvojenom jednom vrstom inteligencije – «savanti» (što je često praćeno određenim nedostacima u ponašanju).
Mogućnost identifikacije aktivnosti pojedinih delova mozga prilikom bavljenja određenim aktivnostima.
Lingvistička inteligencijaDeca s tom vrstom inteligencije uživaju u pisanju, čitanju, slušanju, pričanju priča ili rešavanju ukrštenica.
Oni pamte trivijalne stvari i vole igre rečima. Dobro im ide pravopis i imaju bogat rečnik.
Logičko-matematička inteligencija
Deca s izraženom logičkom inteligencijom su zainteresovana za pronalaženje pravilnosti, kategorizaciju i relacije. Njih privlače aritmetički problemi, strateške igre i eksperimenti.
Veoma su organizovani, vole da uredno vode beleške, precizni su i teže apstraktnom razmišljanju.
Vizuelno-prostorna inteligencija
Ova deca misle u slikama. Ona su oduševljena lavirintima, slagalicama ili provode slobodno vreme crtajući, gradeći LEGO kockama ili maštajući.
Lako tumače mape, dobro se snalaze u prostoru, koriste metafore i imaju dobar osećaj za boje.
Telesno-kinestetička inteligencija
Ova deca spoznaju kroz telesni dodir. Imaju dobar osećaj za vreme i vešta su u manuelnim aktivnostima.
Najbolje uče dok su fizički aktivna i imaju dobru koordinaciju pokreta.
Muzička inteligencija Muzički talentovana deca uvek pevaju ili udaraju u
ritmu za sebe. Obično su vrlo osetljiva kad im neko “kvari” kad peva ili svira.
Ova deca su često probirljivi slušaoci i vrlo dobro osećaju emocionalnu snagu muzike.
Interpersonalna ili socijalna inteligencija
Ovo su deca koja su vođe među svojim vršnjacima, koja su dobra u komunikaciji i koja umeju razumeti tuđe osećaje i motive.
Imaju puno prijatelja, umeju vešto da pregovaraju i posreduju u nesporazumima i dobro vladaju neverbalnom komunikacijom.
Intrapersonalna ili intuitivna inteligencija
Ova deca mogu biti stidljiva. Ona su veoma svesna svojih osećaja i izrazito su samomotivisana i samodisciplinovana.
Obično žele da se razlikuju od ostalih. Imaju jako razvijenu intuiciju.
Proširivanje spektra višestrukih inteligencija
Od 1996. godine Gardner uvodi prirodnu ili
naturalističku inteligenciju koja
podrazumeva kod dece sledeće specifičnosti:
sposobnost lake identifikacije sa delovima prirode kao što su ptice, biljke i zvezde. Učenici s prirodnom inteligencijom vole boravak u prirodi,
životinje, putovanja. Osim toga vole isticati teško
uočljive razlike u značenju.
Egzistencijalna inteligencija U novije vrijeme spominje se i egzistencijalna
inteligencija koja podrazumeva senzibilnost i mogućnost postavljanja duboumnih pitanja o ljudskoj egzistenciji kao što su svrha života, zašto umiremo i kako smo nastali.
•Takođe, javlja se i pojam emocionalne inteligencije koja podrazumeva sposobnost samorazumevanja, samokontrole, samouverenost i sposobnost empatije.
Emocionalna inteligencija
Višestruka inteligencija u našim školama
Koje inteligencije su najzastupljenije u našim školama?
Kako one mogu uticati na školsko učenje i nastavu?
Implikacije teorije višestruke inteligencije na školsko učenje
Svi ljudi imaju određeni stepen razvijenosti svih 7 vrsta inteligencije.
Većina ljudi može razviti svaku inteligenciju do određenog stepena kompetentnosti.
Inteligencije su međusobno povezane i njihova međusobna kombinacija čini čovekovu osobenost.
Postoji mnogo načina na koje možemo biti inteligentni unutar svake kategorije.
Nemaju svi velike koristi ako su u nastavi zastupljene aktivnosti koje podstiču samo neke inteligencije (npr. lingvističku ili matematičko-logičku).
Deca uče na različite načine (stilovi učenja), različitom brzinom i iz različitih razloga (motivacija).
Prednosti za učenike Škola koja ima u vidu višestruku inteligenciju
polazi od toga da je svaki učenik darovit. Vrednovanje i negovanje individualnih razlika. Autentična procena učenja. Razvijen i raznovrstan kurikulum. Znatan napredak u akademskim postignućima –
mišljenju, rešavanju problema i pamćenju. Unapređivanje samopouzdanja i motivacije zbog
mogućnosti korišćenja različitih vrsta inteligencija.
Priprema za život, rad i celoživotno učenje. Izjednačavanje mogućnosti postizanja uspjeha
za sve učenike. Uočavanje razlika između učenika s obzirom na
načine učenja, a ne s obzirom na njihove nedostatke.
Prednosti za učitelje / nastavnike Rad u pozitivnom nastavnom okruženju koji omogućava kvalitetan
razvoj svih aktera nastave. Unapređen i proširen repertoar nastavnih strategija i metoda. Orjentacija na potrebe i mogućnosti deteta umesto na program i
nedostatke učenika. Povećana saradnja s roditeljima. Planirano i kontinuirano stručno usavršavanje učitelja / nastavnika.
Promene u nastavi Osposobljavanje učenika da
samostalno uočavaju svoje mogućnosti u pojedinoj vrsti inteligencije.
Organizacija nastave tako da se koriste različite aktivnosti i sadržaji koji omogućuju razvoj pojedinih inteligencija.
Tematsko planiranje koje obuhvata sve vrste inteligencija.
Primena različitih nastavnih strategija i metoda.
Uređenje učionice tako da omogućuje podsticanje svih vrsta inteligencija (kutkovi, panoi i sl.).
Razmislite: Kako bi izgledala
učionica koja bi bila prilagođena razvoju različitih vrsta inteligencije (kako bi uredili centre učenja)?
Osmislite aktivnosti u kojima bi učenici sami mogli doprineti razvoju različitih vrsta inteligencije.
Osmislite jedan nastavni dan u kojem bi učenici mogli aktivirati sve vrste inteligencija (tematsko učenje).
Osmislite postupke utvrđivanja učeničkog profila i praćenja razvoja višestruke inteligencije.
Centri učenja
Primeri centara učenja
Identifikacija višestruke inteligencije kod učenika
Timsko praćenje od strane učitelja / nastavnika
Razgovor sa roditeljima
Upitnici, intervjui, projekti, diskusije u grupi, autobiografije
Posmatranje ponašanja učenika u školi i u slobodno vreme
Vođenje dokumentacije o postignućima učenika
Nastavne strategije i metodeLingvistička inteligencija
pričati priče igrati se igara pamćenja s imenima i mestima čitati i pisati priče i šale izrađivati skečeve upotrebljavati novinarski stil pisanja intervjuisati igrati se slagalica i pravopisnih igara pisanje i čitanje integrisati s ostalim područjima izrađivati, uređivati i nadzirati razredni / školski list učestvovati u debatama koristiti program za obradu teksta na računaru
Nastavne strategije i metodeLogičko-matematička inteligencija
podsticati rešavanje problema igrati matematičke računske igre analizirati i interpretirati podatke koristiti rasuđivanje podsticati praktično eksperimentiranje koristiti predviđanje organizaciju i matematiku integrisati i u druge školske predmete imati određeno mesto za sve stvari dopustiti da se stvari čine korak po korak koristiti deduktivno mišljenje koristiti računar za finansijske obrasce i računanje
Nastavne strategije i metode
Vizuelno-prostorna inteligencija
za učenje koristiti slike stvarati skice, mape umetnost integrisati s drugim predmetima koristiti mape uma sprovoditi aktivnosti vizualizacije gledati video snimke ili ih samostalno stvarati koristiti periferne
nadražaje na zidovima (poput plakata, panoa) koristiti pantomimu mijenjati mesto u sobi kako bi se dobile različite perspektive koristiti rad u grupi isticati bojama koristiti kompjutersku grafiku
Nastavne strategije i metode
Telesno-kinestetička inteligencija
u toku učenja koristiti fizičke vežbe za učenje koristiti ples, pokret, glumu koristiti se rukovanjem tokom učenja o prirodnim naukama i
matematici u sve predmete integrisati pokret koristiti modele, mašine, Lego kocke, rukotvorine ići na izlete koristiti razredne igre koristiti dramu i igranje uloga; pucketati prstima, pljeskati, tapkati,
skakati, penjati se
Nastavne strategije i metode
Muzička inteligencija
učiti uz pomoć pesama učiti i vežbati uz pratnju muzike pjevati u horu ili pevačkoj grupi komponovati muziku integrisati s drugim područjima muziku koristiti za opuštanje komponovati muziku na računaru
Nastavne strategije i metode
Interpersonalna ili socijalna inteligencija
aktivnosti učenja sprovoditi u saradnji s drugima praviti puno pauza za druženje s drugima koristiti rad u parovima koristiti odnose i umeća komunikacije u čast učenja organizovati zabave i proslave učiniti učenje zabavnim druženje uključiti u sve školske predmete
Nastavne strategije i metode
Intrapersonalna ili intuitivna inteligencija
slušati vlastitu intuiciju razgovarati, razmišljati ili pisati o onome što je osoba doživela i kako
se osećala dopustiti joj da bude drugačija od grupe izrađivati autobiografije i dnevnike o vlastitom životu preuzeti nadzor nad vlastitim učenjem poučavati samoafirmaciji poučavati samoispitivanju
Vreme je da pedagozi i roditelji prestanu
postavljati staro pitanje, "Koliko si pametan?“. Novo je pitanje , "Na koje si načine pametan?", jer svi smo nadareni,
samo neki možda još nisu otkrili svoj dar...