Vjesnik - Elektroprivreda HZ HB · 2016-03-10 · e-mail: [email protected] POŠTOVANI ČITATELJI, Pri samome kraju 2010. godine u novome Vjesniku, slično kao i dosada, nastojali

Vjesnik

INFORMATIVNO - STRUČNI LIST / Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

INFORMAT

Izdaje Sektor za odnose s javnošću i edukaciju

Glavni i odgovorni urednik

Vlatko Međugorac

Uredništvo

Vlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina Budimir, Vanda Rajić, Zoran Pavić

Naklada

700 primjeraka

Tisak

FRAM ZIRAL, Mostar

Rukopisi se i fotografije ne vraćaju.

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostartel.: 036 335 727fax: 036 335 779

e-mail: [email protected]

POŠTOVANI ČITATELJI,Pri samome kraju 2010. godine u novome Vjesniku,

slično kao i dosada, nastojali smo vas informirati o različi-tim događajima od izlaska prethodnoga broja.

Osim obilježavanja 18. rođendana JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, izvrsnih rezultata poslovanja, i pro-jekta VE Mesihovina, potrudili smo se predočiti aktual-nosti i ponešto iz svake organizacijske jedinice.

Tu su i stručni radovi, redovita edukacija i uspjesi naših uposlenika, suradnja s društvenom zajednicom, zanimlji-vosti, kao i drugi, nadam se, zanimljivi tekstovi.

Zahvaljujem se na vašim javljanjima i suradnji, dobro-namjernim sugestijama, pa i kritikama.

Uz želju za ugodnim čitanjem, u ovome predblagdan-skome ozračju, pozivam vas da zajednički nastavimo ure-đivati informativno-stručni časopis JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Svima želim čestit i blagoslovljen Božić i sretnu novu 2011. godinu.

glavni i odgovorni urednik

2 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

POVIJEST BOŽIĆA .............................................................................................................4JUBILARCI S 35 GODINA RADNOGA STAŽA .............................................................................. 10POTPISAN UGOVOR O KONZULTANTSKIM USLUGAMA ZA VE MESIHOVINA ............................................ 14INVESTICIJAMA DO SIGURNIJE ISPORUKE ELEKTRIČNE ENERGIJE I BOLJIH UVJETA RADA U DISTRIBUCIJSKOM PODRUČJU SJEVER ........................................................ 16POSLOVNICA JAJCE KAO PRIMJER USPJEŠNOGA POSLOVANJA .......................................................... 19REVITALIZACIJA ............................................................................................................ 20ODRŽIVI RAZVOJ – O ČEMU VI TO? ....................................................................................... 22POPIS IMOVINE (INVENTURA) ............................................................................................ 23GENERALNI DIREKTOR MATAN ŽARIĆ – NAJBOLJI MENADŽER 2010. GODINE ..................................... 24JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB NAJBOLJA KOMPANIJA - GOSPODARSKI POTHVAT GODINE OTVORENJE HE MOSTARSKO BLATO ................................................ 25ODRŽANA 10. SKUPŠTINA DRUŠTVA ..................................................................................... 29USPJEŠNO ZAVRŠENA EDUKACIJA POSLOVOĐA ........................................................................... 31OBUKA KLJUČNIH KORISNIKA SAP-A IZ MODULA CO-KONTROLING ................................................... 32OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ŠANSA ZA UKUPAN RAZVOJ BIH ........................................................ 33JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB I ALUMINIJ MOSTAR POTPISALI UGOVOR O KUPOPRODAJI ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA 2011. GODINU ........................................................... 33JP ELEKTROPRIVREDA HZHB NAJVEĆI POSLOVNI PARTNER KFW BANKE U BIH ....................................... 34ENERGETIČARI, STUDENTI I DISPEČERI NA HE RAMA .................................................................. 36INTERNET PORTALI U POSJETU CHE ČAPLJINA .......................................................................... 38KRV ZA SKB MOSTAR ...................................................................................................... 39SREDIŠNJA BOSNA HUMANOST NA DJELU ............................................................................... 39LIVNO I KUPRES DOMAĆINI 11. SPORTSKIH IGARA .................................................................... 40DAROVI ZA ŠTIĆENIKE SVETE OBITELJI I MAJČINOGA SELA ............................................................. 42SOCIJALNI DAN U JP ELEKTROPRIVREDI HZ HB.......................................................................... 42VATIKAN NAJZELENIJA DRŽAVA NA SVIJETU ............................................................................. 44NAJVEĆI SOLARNI BROD SPREMAN OPLOVITI PLANET .................................................................. 44

Sadr

žaj

UZ 18. ROĐENDAN NAŠE ELEKTROPRIVREDE

6NOVA TRAFOSTANICA I DALEKOVODI

ZA OPĆINU TOMISLAVGRADVE MESIHOVINA -

PRVA VJETROELEKTRANA U SUSTAVU JP ELEKTROPRIVREDA HZHB

ELEKTRO LJUBUŠKI U BORBI S GUBITCIMA

8 11 18

MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA ENERGIJE

SUNCA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

OBUKE I PREZENTACIJE U DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE

U POSJETU NJEMAČKOM ENERGETSKOM GIGANTU RWE

PREHRANOM DO BOLJEGA ZDRAVLJA

30 35 4326

3Godina XI. / Broj 47 / Mostar, prosinac 2010.

Prema riječima sv. Augustina: Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti. Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić uma-njenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića

evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.Božić se do pred kraj IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aureli-ja (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti, a koja je padala u vrijeme zimske obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Za-padnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodi nam se kralj nebeski sa stihom na tom mladom letu veselimo se upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih obi-čaja i rituala iz pretkršćanskoga razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do današnjih dana - uloga vegetacije, svjetlosti, darova i čestitanja.Svi su se ti običaji stoljećima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet, svaka im je sredina udahnula nešto svoga i tako ih učinila prepoznatljivima.

SSSSSSSSSSSSSSSvvvvvvvvvvvvvvvvvviiiiimmmmm nnnaaa zzzzeeemlljjjjii

SSSSSSVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM NNNNNNNNNNNNNNNAAAAAAAAAAAAAAA ZZZZEEEEEMMMMMLLLLLLLLLLJJJJJJJJJJJJIII MMMMIIIRRRRRRRRRRRR,,,,, VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVEEESSEEEEEEEEEEELLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLJJJJJJJJJJJJJJJJJJJEEEEE

SSSSSSSSSSSSSvvvviiiimmmmmmmmmm nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnaaaaaaa zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzeeemmmmmmmlllllllllljjjjjjjjjjjiiii mmmmmmmmmmmmmmmmmmiiirrr,,, vvvvvvvvvvvvvvvvveeessseeellllllllllllllllllllllllllllllllllllljjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjeeeeBBBBuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuudddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii pppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppooooooooooooooooooooooooooolllllllllllllllllllaaaaaaaaaaaaaaggggggggggggg BBBBBoooooooožžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjeeeeeeeeeeee vvoooolllljjjjjjjjee

jjjj

TTTToooo ssssssaaaadddddd nnnneeeeebbbbbbooooooooo nnnnnnnnaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaavvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjeeeššššššššššććććććććććććććććććććććććććuuuujjjjjjeeeeeeeeeeeeeepppp gg jj jjjjjpp gg

IIIIII ggggllllllaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaassssssssssssssssssssssssssssssss sss nnnnneeeebbbbbbbbbbbbaaaaaaaaaaaaaaaaaa pppppooooootttttttttttttttttvvvvvrrrrđđđđđđđuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuujjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee....jjjjjj jjj

DDDDoooobbbbrrrreeeeeeeeeeeeeeeeeee vvvvvvvvvvvvoooolllljjjjeeee ssssvvvvvvaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaakkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkaaaaaaaaaa dddddddduuuuuuuuuššššššššššššššššššššššššššššššššššššššaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaGGGGrrriiijjjjeeeehhhhaaaa nnnnnnnnnnnnnnnnnneeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeekkkkkkkkaaa vvvvvvvvvvvvvvvvvveeeeećććć nnnee kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkuuuuuuuuuuuuuuuuuuuššššššššššššššaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa

jjjjj

NNNNNNeeeggggoooo hhhvvvvvvvvvvaaaalllllllliiiiiiiii, ddddiiiiččččiiii BBBBooggggggggggggaaaaaaaaaaaaaaaaaGG jjjjjjj

ŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠtttto jje poooossssllll’’’’oooo SSSSSSSSSSSSSSSSiiiiiiiiiinnnkkkkaaa sssssvvvvooooggggaaa..NN ggg , gggg

SSSSSSSSSSSSSSSSiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiinnnnnnnnnnnnnkkkka ssssssvvvvvvvvvvoooooggggaaa,,,,,, BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBoooooogggggaaaaaaaa mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmoooooooooggggggggggggggaaaaaaaaSSSS OOOOccemmmm,,,, DDDDDDDDDDDDDDuuuhhhhoooommmmm jjjjeeeeddddddddddddddnnnnnnnaaakkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkooooooooooooooooooooooooooogggggggggggggggggggaa

ggggg gggg gggggggg gggg

DDDDDDuuuhhhoommmmm SSSSvvvvetttiiiimmmmmmmmmmmmmmm zzzzzzzaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaččččččččččččččččččččččččččččččččeeeeeeeeeeeeeettttttoooooooooooooogggggggggggggggggggggaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaajjj ggggggggggg

OOOOdddddddddddd DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDjjjjjjjjjjjjjeeeeevvvvviiiicccceeee rrrroođđđeeennnnnooooggggggaaaggg

Povijest Božića


Cijenjeni uposlenici,

Poslovna 2010. godina koja je na izmaku obilovala je različitim događajima i pojavama, kako pozitivnim koje su nam pogodovale, tako i nezaobilaznim poteškoćama koje nas iz godine u godinu prate i opterećuju naš rad.

Većinu smo uspješno prebrodili i sudeći po ostvarenim poslovnim rezultatima, završava godina koja će zasigurno biti jedna od najuspješnijih od kada postoji JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Zajednički dijelimo zadovoljstvo i ponos koji proizlaze posebice zbog puštanja u probni rad HE Mostarsko blato, početka izgradnje VE Mesihovina i izvrsnih financijskih pokazatelja polugodišnjega poslovanja, te optimističnoga očekivanja još boljih rezultata na kraju godine.

Naravno, tu su i sve druge investicije u našim organizacijskim jedinicama i stalni pomaci u modernizaciji i primjeni suvremenih tehnologija i dostignuća u poslovanju.

Ovakvo dobri rezultati zasluga su svih uposlenika, ali je odgovornost i obveza svima nama da u duhu međusobnoga uvažavanja, ostanemo vjerni svojoj misiji, te da se u općem interesu poduzeća, svi još snažnije i odlučnije uključimo u ostvarenje zacrtanih ciljeva.

JP Elektroprivreda HZ HB ostvaruje zavidne rezultate, a pri tome je društveno odgovorni gospodarski subjekt koji provodi razvojnu politiku usklađenu s interesima društvene zajednice. Naša je zadaća čuvati je i dalje razvijati.

Uvjeren sam kako s punim pravom i ponosno možemo reći da smo uposlenici ovoga poduzeća, da znamo i možemo još i više.

U ovome predblagdanskom ozračju, u ime Uprave i svoje osobno ime svima vama i vašim najbližima želim blagoslovljen Božić, dobro zdravlje i sreću te puno osobnoga i poslovnoga zadovoljstva u novoj 2011. godini.

generalni direktorMatan Žarić, dipl.ing.el.


Prigodom obilježavanja 18. obljet-nice osnutka JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 17. 11. o.g.

bilo je svečano i radno. U Tomislavgradu održana je za-

jednička svečan sjednica Uprave i Nadzornoga odbora Društva, a u Zi-dinama, selu nadomak Tomislavgra-da, puštena je u pogon trafostanica 35/10(20) kV i priključni dalekovod 35 kV i 10 (20)kV Zidine – Krnjin s 10 (20) KV kabelom za svođenje u TS 35/10 (20) kV Zidine.

Predsjedavajući Nadzornoga odbo-ra, dr.sc. Jerko Pavličević u svom obra-ćanju izrazio je zadovoljstvo izvrsnim rezultatima poslovanja i naglasio, kako je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar jedno od najbolje organi-ziranih poduzeća u BiH, te da treba nastaviti kontinuirani rad na primjeni najviših međunarodnih upravljačkih sustava u svome djelovanju.

Generalni direktor Matan Ža-rić obraćajući se članovima Uprave i Nadzornoga odbora Društva kratko se osvrnuo na proteklih 18. godina i između ostaloga istaknuo:

Zahvalni smo svima koji su radili na očuvanju i stalnom jačanju ovoga Podu-zeća u svim segmentima. Ipak, posebno sjećanje i zahvalnost dugujemo kolega-ma koji su položili svoje živote obavlja-jući svakodnevne radne zadatke, kako u ratu tako i u poraću.

Do prije pet mjeseci električnu ener-giju proizvodili smo u šest hidroelektra-na instalirane snage 792 MW, (Rama, Mostar, Čapljina, Jajce I, Jajce II i Peć Mlini), a sada i u sedmoj, novoizgrađe-noj HE Mostarsko blato koja je pušte-na u probni rad. Njezin kapacitet je 60 MW, tako da sada ukupna instalirana snaga naših elektrana iznosi 852 MW.

Povećana je i duljina distributivne zračne i podzemne mreže, pa imamo

11.334 kilometra mreže naponske razi-ne 10, 20 i 0,4 kV, i 284,6 kilometra 35 kV mreže.

Kontinuirana poslovna politika, koja se tijekom svih proteklih godina nije mijenjala, jeste kvalitetna, pouzdana i sigurna proizvodnja, distribucija i op-skrba električnom energijom, te razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta pre-ma potrebama korisnika, i u skladu s planovima razvoja Bosne i Hercegovine.

Od prošle obljetnice do danas, sma-tram važnim istaknuti ono što je u naj-većoj mjeri obilježilo naš rad.

Najprije, 2009. godinu završili smo s dobiti od 23,3 milijuna KM i proi-zveli 1.939,82 GWh električne energije, što je bilo 30,3 posto više od planiranih količina.

U prvih šest mjeseci tekuće godine ostvarili smo dobit od 24 milijuna KM.

Nastavak racionalnoga upravljanja i vođenja energetskoga sustava, održa-vanje visoke pogonske spremnosti naših proizvodnih kapaciteta, dobra kontrola troškova poslovanja i povoljne hidrološ-ke prilike, temeljni su razlozi za ovakve izvrsne rezultate.

Ispunjen godišnji plan proizvodnje

Za 2010. godinu ispunili smo već godišnji plan proizvodnje. Do danas proizvedeno je 2.112 GWh električne energije što je više za 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zato op-timistično očekujemo kako ćemo na kra-ju ove poslovne godine ostvariti dobit, i veću od polugodišnje.

Uspješno poslovanje poduzeća posebi-ce u recesijskom vremenu, ima višestruko pozitivno značenje i koristi. Od prihoda u proračun Vlade Federacije iz dobiti i isplate dividendi malim dioničarima, od koristi po osnovi različitih prihoda koje ovo poduzeće uplaćuje lokalnim zajed-

UZ 18. ROĐENDAN NAŠE ELEKTROPRIVREDE


nicama, do osiguranja brojnih poslova tvrtkama i institucijama koje sudjeluju u realizaciji naših investicijskih proje-kata kao i raznih drugih prednosti.

Ovo je samo potvrda kako je JP Elek-troprivreda HZ HB uistinu oslonac i pokretačka razvojna snaga na ovim prostorima, jer stvara pretpostavke za prosperitet i ostalih gospodarskih grana.

Dopustite mi da i danas istaknem činjenicu kako smo jedino elektropri-vredno poduzeće u regiji koje je u prote-klih 30-ak godina izgradilo dvije nove hidroelektrane. Uz HE Peć Mlini kod Gruda prije šest godina, u svibnju mje-secu ove godine u probni rad pustena je i novoizgrađena HE Mostarsko blato, što je po mnogima gospodarski događaj godine u BiH i šire.

Novi proizvodni projekti i investicije

U središtu poslovne politike, razvojne politike, u kojoj se pored ostalih investi-cija u svim organizacijskih jedinicama nalaze i novi proizvodni objekti. Oni su sastavni dio strategije razvoja energet-skoga sektora Federacije BiH i strategi-je razvoja BiH. Vlada Federacije BiH prije 10 mjeseci donijela je Odluku o proglašenju javnog interesa, pristupa-nju pripremi i izgradnji prioritetnih

elektroenergetskih objekata, i odredila je ovo Poduzeće nositeljem aktivnosti za 11 novih projekata.

Među njima su i četiri vjetroelektra-ne. No, treba kazati kako je ovo Podu-zeće u projekt energije vjetra ušlo 2004. godine izradom Studije o mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije.

Najviše smo učinili na realizaciji projekta VE Mesihovina – Tomisla-vgrad, čija je vrijednost 155 milijuna KM, za koju smo krajem rujna mjeseca tekuće godine položili kamen temeljac, što nas opet stavlja u red prvoga jav-nog poduzeća koje započinje sa izgrad-njom jedne vjetroelektrane na ovim prostorima.

Osim VE Mesihovina u različitim fazama priprema su i proizvodni objek-ti kao što su VE Velika Vlajna, Mostar i VE Poklečani, Posušje, Rudnik i TE Kongora, Tomislavgrad kao i Crpna HE Vrilo i mala HE Mokronoge, tako-đer u općini Tomislavgrad.

Za daljnju obnovu i izgradnju no-vih distribucijskih objekata i mreže, kao i elektrif ikaciju novih područja i ove su godine planom predviđena sredstva oko 28 milijuna KM, kako kreditna tako i vlastita. Realizacija je u tijeku i provodi

se na području svih poslovnica i radnih jedinica JP Elektroprivreda HZ HB, vodeći se prioritetima i ravnomjernim investiranjem. Ova će ulaganja uz opti-malno vođenje energetski učinkovitijega distribucijskoga sustava poboljšavati kvalitetu opskrbe kupaca električnom energijom i smanjivati gubitke na mre-ži. Uveden je SCADA sustav za uprav-ljanje distribucijskom mrežom s preko 500 upravljivih točaka.

Završen je posao ugradnje brojila i modema za daljinsko očitanje na svim distribucijskim trafostanicama, a inten-zivno se radi na pripremama i ugradnji brojila s mogućnošću daljinskoga očita-nja potrošnje kupaca električne ener-gije. Na taj se način postiže smanjenje troškova očitanja, smanjenje gubitaka i omogućava praćenje parametara kva-litete električne energije. Postupak je isključenja jednostavniji i učinkovitiji, ubrzava se postupak obračuna, ispostave računa i poboljšava naplata.

Nismo zapostavili niti druge se-gmente i organizacijske jedinice jer naš rad karakterizira uvođenje i primjena suvremenih informacijskih tehnologija, kao što je SAP sustav koji već drugu go-dinu uspješno funkcionira - također je naglasio generalni direktor Žarić �

Za 2010. godinu ispunili

smo već godišnji plan pro-

izvodnje. Do danas pro-

izvedeno je 2.112 GWh

električne energije što je

više za 30 posto u odno-

su na isto razdoblje prošle

godine. Zato optimistično

očekujemo kako ćemo na

kraju ove poslovne godi-

ne ostvariti dobit, i veću

od polugodišnje.


Izvršni direktor za Distribuciju električne energije, Ilija Bakalar u ime Uprave i uposlenika pozdravio je nazočne dužnosnike općine Tomislavgrada, predstavnike tvrtki, projektanta, izvođače i podizvođače radova, isporučitelje opreme i istaknuo:

Ovo je Poduzeće proteklih godina u kontinuitetu uspijevalo ulagati bitna financijska sredstva u distribucijsku mrežu i objekte, pa je znatno poboljšana i sigurnost i kvaliteta opskrbe svih naših kupaca električnom energijom.

Naš je cilj distribucijsku mrežu i upravljanje stalno podizati na višu razinu, bilo da se radi o rekonstrukciji ili izgradnju novih kapaciteta kao i elektrifikaciji novih područja.

Tako smo i u tekućoj godini izdvojili oko 28 milijuna KM za ovu namjenu, vodeći računa o prioritetima i ravnomjernom investiranju na cijelom prostoru našega djelovanja.

Trafostanica ispred koje se nalazimo jedna je od investicija o kojima govorim, stoga mi dopustite da nešto više kažem o njezinim karakteristikama i značenju.

Izgradnjom trafostanice osigurano je kvalitetnije napajanje električnom energijom 3.160 potrošača u tomislavgradskim naseljima oko Buškoga jezera, naselja u dijelu Duvanjskoga polja, kao i područja Roškoga polja.

� Nakon svečane sjednice Nadzor-noga odbora, u nazočnosti brojnih gostiju, novoizgrađenu trafostani-cu u Zidinama kod Tomislavgrada pustili su u rad generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB Matan Žarić i načelnik općine Tomislav-grad Ivan Vukadin

NOVA TRAFOSTANICA I DALEKOVODI ZA OPĆINU TOMISLAVGRAD


Investicija od 3,4 milijuna KM Dosadašnje napajanje područja tomislavgradske općine vršilo

se preko dalekovoda 10 kV dalekovoda Zelići i Jošanica pojedinačne duljine više od 50 km, a izgradnjom novih energetskih objekata poboljšale su se i naponske prilike i za vodocrpilište Vučipolje, vodocrpilište regionalnoga vodovoda Josip Jović, i granični prijelaz Kamensko.

Za potpunu su sigurnost napajanja ovoga područja također tijekom 2010. godine iz kreditnih sredstava Europske investicijske banke izgrađeni i objekti 10(20) kV DV Zidine-Krnjin u duljini od 9 kilometara i 10(20) kV kabel svođenja u TS 35/10(20) kV. Vrijednost ovoga posla je 906.000,00 KM.

Dakle, sveukupna vrijednost svih objekata je 3,4 milijuna KM. Za godinu i pol dana JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

realizirala je ove projekte čime su se umnogome poboljšale naponske prilike i smanjili zastoji na isporuci za više od 1/3 kupaca električne energije na području općine Tomislavgrad.

Projektant je ove trafostanice tvrtka Energocontrol Mostar, izvođač radova Dalekovod Zagreb s podizvođačima GP Barbarić d.o.o. Mostar i ABB Zagreb, a isporučitelji su opreme: Končar D&ST d.d. Zagreb, Končar sklopna postrojenja Zagreb, Encron d.o.o. Zagreb.

Izvođači su radova za 35 kV dalekovod konzorcij Dalekovod Zagreb i Energoinvest Sarajevo, a isporučitelji opreme Dalekovod d.d. Zagreb i Elka kabeli d.o.o. Zagreb, te tvrtka Mrvelji iz Posušja �

Izgradnjom trafostanice osigurano je

kvalitetnije napajanje električnom ener-

gijom 3.160 potrošača u tomislavgrad-

skim naseljima oko Buškoga jezera, na-

selja u dijelu Duvanjskoga polja, kao i

područja Roškoga polja.


Kao i svake godine prisjetili smo se i naših umirovljenih uposlenika, pa je istim povodom i njima dodijeljena financijska pomoć.

JUBILARCI S 35 GODINA RADNOGA STAŽAU povodu Dana poduzeća 16.11. o.g. upriličen je skup

uposlenika koji obilježavaju 35 godina rada. Uposle-nici su se iz svih organizacijskih dijelova, brojčano je

ove godine u prednosti bila Distribucija električne ener-gije, u upravnoj zgradi u Mostaru susreli na zajedničkom, već tradicionalnom, okupljanju jubilaraca. 35 godina rada gotovo je cijeli radni vijek iz toga razloga, na ovakav način, htio se obilježiti ovaj poseban jubilej. Zahvalnost na dosa-dašnjem radu i želju za uspješan nastavak radnoga anga-žmana do mirovine u ime Uprave Društva poželio je Ilija Bakalar, izvršni direktor za Distribuciju električne energije istaknuvši: mnogi od vas već sada mogu govoriti o generacija-ma naših uposlenika koji su radili s vama, od koji ste učili, ali i mnogih uposlenika kojima ste bili mentori, oslonac i potpora bez obzira na kojem ste radnom mjestu i kojoj se organizacij-skoj jedinici Društva nalazili. Vaše je radno iskustvo i znanje dio važnoga kadrovskog kapitala ovoga poduzeća kojeg res-pektiramo i cijenimo. �

DISTRIBUCIJA

Ivan Škarica, Pogon MostarJozo Miškić, Poslovnica Elektro MostarNikola Jukić, Poslovnica Elektro ČapljinaPavo Matić, Poslovnica Elektro Čapljina Ivan Stojić, Poslovnica Elektro ČapljinaStipe Miličević, Pogon GrudeKazimir Kaić, Poslovnica Elektro LivnoGabrijel Brkić, Poslovnica Elektro DrvarRafo Vijačkić, Poslovnica Elektro DrvarĐuro Marković, DP SjeverMika Prgić, DP SjeverAnka Porobić, DP SjeverStipo Jukanović, Poslovnica Elektro VitezVlado Grgić, Poslovnica Elektro KiseljakStjepan Pravdić , Poslovnica Elektro Kiseljak

PROIZVODNJA

Pavao Šunjić, CUPBerto Ferjančić, HE MostarJozo Raič, HE Mostar Zvonko Kaleb, HE RamaIvo Grubeša, HE RamaJozo Ripić, HE RamaJurica Šimić, HE RamaMato Šutalo, CHE ČapljinaJakov Udženija, CHE Čapljina Franjo Ljubičić, HE Jajce

OPSKRBA

Ilija Krešić, OP JugNamik Sadžak, OP JugNikola Jurković, OP JugJure Lončar, OP JugStana Jurković, OP JugLjiljana Bošnjak, OP JugVinka Grubišić, OP JugMarija Gudelj, OP JugVeselko Ilić, OP Jug


U Mrkodolu kod Tomisalvgada 29.9. 2010. upriličena je sveča-nost polaganja kamena temelj-

ca za buduću VE Mesihovina. Kamen temeljac položili su Borjana Krišto, predsjednica FBiH i Matan Žarć, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB.

Svečanosti su osim naših uposleni-ka nazočili predstavnici projektanta, KfW banke u BiH, visoki dužnosnici iz diplomatskih predstavništa Repu-blike Njemačke i Hrvatske, predstav-nici izvoditelja radova, isporučitelja opreme, kao i nositelji zakonodva-ne i izvršne vlasti FBiH, HBŽ-a i Tomislavgrada.

Uz blagoslov bukovačkoga župni-ka fra Mladena Rozića i neskriveni ponos zbog još jednog elektroener-getskog objekta koji će uskoro biti u sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, ova svečanost ostat će kao važan datum žitelja HBŽ-a.

Naime, još je Integralnom studijom razvoja 2006.-2010. s projekcijom na 2020. godinu, koja je sastavni dio stra-tegije razvoja Bosne i Hercegovine i strategije razvoja energetskoga sekto-ra Federacije BiH, planirana izgrad-nja novih proizvodnih objekata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji pri-oritetnih elektroenergetskih objekata, te odredila ovu Elektroprivredu nosite-ljem aktivnosti za 11 novih proizvod-nih objekata, među kojima su i četiri vjetroelektrane.

S ciljem dugoročnoga osiguranja dovoljnih količina električne energi-je i zadovoljenja potreba svih kupaca

VE MESIHOVINA - PRVA VJETROELEKTRANA U SUSTAVU JP ELEKTROPRIVREDA HZHB

Vjetroelektrana Mesihovina imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage od 2 do 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 do 66 MW ovisno o izboru odnosno snazi pojedinačne vjetroturbine. Tako će i očekivana godišnja proizvodnja biti od 128 do 146 GWh električne energije. Planirano je vrijeme izgradnje tri godine, a prvi kilovati proizvodne električne energije očekuju se 2013. godine. Kreditna sredstva iznose 72 milijuna eura, dok su vlastita sredstva poduzeća 6 milijuna eura.

Položen kamen temeljac


ugradnji opreme i dr. Poboljšat će se i prometna infrastruktura, uz niz dru-gih prednosti za društvenu zajednicu, posebice lokalnu.

Obraćajući se nazočnima generalni direktor Matan Žarić istaknuo je:

Svi su naši razvojni projekti obnov-ljivih izvora okrenuti održivom razvo-ju, a Ministarstvo za vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine prezentiralo ih je i u cijelosti su prihvaćeni na Ministarskoj konferenciji o investicijama u proizvod-nji električne energije, održanoj u Ateni 28. rujna 2007. godine.

Danas, samo tri godine kasnije, za-hvaljujući iznimnoj suradnji s Ra-zvojnom bankom KfW i Njemačkim ministarstvom za ekonomsku suradnju (BMZ-om), uz svesrdnu potporu Vele-poslanstva Savezne Republike Njemač-ke u Bosni i Hercegovini, te zalaganjem tijela izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine, županije, te Općinskom vijeću i načelniku Općine Tomislavgrad,

započinjemo realizaciju prvog projekta. Prvo smo gospodarsko društvo, li-

cencirano za proizvodnju, distribuciju i opskrbu električnom energijom, koje svojim proizvodnim kapacitetima iz obnovljivih izvora osim hidroenergije, pridružuje i proizvodne kapacitete ener-gije vjetra.

Kao generalni direktor ovoga Po-duzeća, koristim se prigodom pozvati i druge subjekte iz okruženja da nam se pridruže u ovim i sličnim projektima, i time doprinesemo gospodarskom razvoju na prostoru energetske zajednice Jugoi-stoka Europe, te se pridružimo nastoja-njima Europske unije dajući vlastiti do-prinos ispunjenju cilja od tri puta 20% do 2020. godine.

Zahvaljujem tijelima vlasti Federa-cije Bosne i Hercegovine koja su ured-bom, a ovih dana i prednacrtom Zakona o obnovljivim izvorima, pridonijela povoljnijem okruženju za učinkovitije vođenje ovih projekata. Od tijela zako-nodavne i izvršne vlasti na svim razi-nama u Bosni i Hercegovini očekujemo kako će intenzivirati napore da europska pravna stečevina iz ove domene posta-ne unutarnje zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.

električne energije, te promicanja ob-novljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, na pro-storu djelovanja JP Elektroprivreda HZ HB proteklih se godina intenziv-no radi na projektima vjetroelektrana koje su u različitim fazama pripreme. Za ovu investiciju vrijednu 78 mili-juna eura osigurana su financijska sredstva, potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te Ugovorom o financiranju projekta između Nje-mačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Realizacijom projekta VE Mesi-hovina poboljšat će se uvjeti za razvoj poduzetništva i industrije, osigurati nova radna mjesta i poslovi za brojne tvrtke na izvođenju radova, isporuci i

Dalibor Marinčić, projekt menadžer za VE Mesihovina naveo je planirane aktivnosti za sljedeće dvije godine:

� ishođenje prethodne dozvole za izgradnju i građevinske dozvole � pribavljanje odobrenja za priključenje na elektoenergetske mrežu � provedba natječaja za nabavu vjetroturbina � izvođenje građevinskih i elektro radova � izgradnja trafostanice TS 110/20 kV i priključnoga voda 110 kV


Okupljene je na svečanosti u ime općine Tomislavgrad pozdravio i na-čelnik Ivan Vukadin naglasivši izni-mnu važnost realizacije tako velikoga projekta za općinu Tomislavgrad i njezine građane.

Predsjednica Federacije BiH Kri-što izgradnju vjetroelektrane, kao jedan u nizu uspješnih projekata JP Elektroprivreda HZ HB, okarakteri-zirala je jako važnim za gospodarski razvoj općine Tomislavgrad, regiju i poslovanje poduzeća, posebice u vri-jeme ekonomske krize.

Ovo je veliki korak naprijed zato u potpunosti podržavam sve ovakve ideje koje se realiziraju s ciljem općega dobra, ne samo za uposlenike, nego i za sve ostale koji žive i imaju različite prednosti od dobroga poslovanja ovoga poduzeća. Izražavam želju da ovakvih projekata bude što više u BiH, poručila je Krišto. �

Kao važan dio pripremnih aktivnosti za izgradnju VE Mesihovina, a sukladno odluci Vlade FBiH o pripremi i izgradnji VE Mesihovina u okviru Organizacijske jedinice Proizvodnja el. energije formiran je Pogon VE Mesihovina u izgradnji. Slijedom toga u razdoblju od lipnja do prosinca 2010. god. proveden je otvoreni natječajni postupak, ugovaranje i izvođenje radova za izgradnju privremenoga montažnog poslovnog objekta u Tomislavgradu te uređenje pristupnoga puta do VE Mesihovina. Radove je izvela tvrtka Vran-Dukić d.o.o. Tomislavgrad.


POTPISAN UGOVOR O KONZULTANTSKIM USLUGAMA ZA VE MESIHOVINA

Ugovor između JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar kao investitora i njemačke tvrt-

ke Fichtner GmbH & CO KG kao konzultanta na projektu VE Mesiho-vina potpisan je 23. studenoga 2010.

Sektor za implementaciju projeka-ta (PIU) proveo je proceduru izbora konzultanta za VE Mesihovina tako da je od ožujka do studenoga 2010. izvršena ocjena ponuda, izbor kon-zultanta. Isto su tako obavljeni pre-govori sukladno kriterijima propisa-nim u smjernicama KFW-a za odabir konzultanta pri financijskoj suradnji sa zemljama u razvoju, te uvjetima natječajne dokumentacije.

U postupku natjecanja svoje po-nude dostavilo je 13 međunarodnih ponuditelja iz europskih država (Nje-mačka, Španjolska, Danska, Švedska, Velika Britanija, Hrvatska i BiH) kao i Sjedinjenih Američkih Država.

U tako ozbiljnoj konkurenciji za konzultanta odabrana je njemačka tvrtka Fichtner GmbH &CO KG koja je vodeći partner s lokalnim podugovaračkim tvrtkama Habitat d.o.o. Mostar i Projekt a.d. Banja Luka.

Konzultantski poslovi obuhvaćaju izradu projekata, asistiranje i pro-vedbu procedure oko nabave roba i usluga, konzultantske usluge kod ugovaranja s isporučiteljima, proved-bu nadzora pri realizaciji ugovora o isporukama i montaži opreme, pu-štanje u rad i pomoć kod konačnoga preuzimanja vjetroelektrane.

Vrijednost potpisanoga ugovo-ra iznosi 1.982.016,00 eura. Prema nedavno potpisanom Ugovoru o fi-nanciranju i projektu s kreditorom projekta, KFW bankom, za konzul-


tantske su usluge osigurana grant sredstva u iznosu od 1.000.000,00 eura, dok su preostala sredstva u iznosu 982.016,00 eura vlastita sred-stva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Ugovore su potpisali u ime JP Elektroprivreda HZ HB generalni di-rektor Matan Žarić i izvršni direktor za Proizvodnju električne energije Ivica Čule, i direktor tvrtke Fichtner GmbH &CO KG za središnju i ju-goistočnu Europu, Carsten Funk.

Odabirom konzultanta za pro-jekt izgradnje VE Mesihovina samo su nastavljene planirane aktivnosti u okviru realizacije ove investicije vri-jedne 78 milijuna eura.

Sukladno dogovorenom s konzul-tantom Fichtner GmbH & CO KG, u razdoblju od 6. do 9. prosinca 2010. god. održan je prvi, početni, sastanak predstavnika konzultanta Fichtner GmbH & CO KG i JP Elektropri-vreda HZ HB tijekom kojega su raz-motrene sve važnije karakteristike Projekta VE Mesihovina te izvršen terenski obilazak širega područja bu-duće vjetroelektrane. �


INVESTICIJAMA DO SIELEKTRIČNE ENERGIJE I

U DISTRIBUCIJSKOM

O ulaganjima u elektroenerget-ske i poslovne objekte u DP Sjever tijekom 2010. godine i

planovima za 2011. godinu razgova-ramo s Petrom Bjelićem, rukovodi-teljem DP Sjever. Naime, još prošle godine iz kredita EIB-a krenulo se u realizaciju rekonstrukcije tri skupine elektroenergetskih objekata: trafo-stanice 10(20)/0,4 kV, SN vodovi 10(20) kV i NN mreže 0,4 kV.

O kakvim je konkretno rekonstrukci-jama riječ?

DP Sjever u segmentu investicija iz-vršilo je dobru pripremu. Pravodobno je osigurana projektna dokumentacija, na temelju koje su se mogli rješavati imo-vinsko-pravni odnosi, odnosno sugla-snosti za lokacije i trase, na temelju čega su ishođene građevinske dozvole za sve nove objekte koji se grade.

Učinci će izgradnje objekata iz pro-grama EIB-a biti veliki kada se uzme u obzir da se izgradnjom trafostanica 10(20)/04 kV u Orašju, Odžaku i Do-maljevcu rješavaju energetske i napon-ske prilike, odnosno smanjenje gubitaka zbog smanjenja dužina niskonaponskih vodova na lokalitetima na kojima se one grade.

Posebice treba istaknuti da se izgrad-njom SN kabela od TS 110 kV Orašje do poduzetničke zone u Orašju, perspektiv-no rješava kvalitetno napajanje cjeloku-pne poduzetničke zone, te osigurava uz dvostrano napajanje i neophodan predu-vjet za razvoj poduzetništva.

Treba napomenuti da se ista u buduć-nosti može udvostručiti prelaskom na 20

kV naponsku razinu i time dugoročno osigurati kvalitetnu električnu energiju za navedenu zonu.

Ostali SN vodovi uglavnom su na-mijenjeni za priključenje novih trafo-stanica koje se grade u ovom programu.

Poznato je da je rijekom rata niskona-ponska mreža znatno oštećena te da je sanacija ušla u program EIB-a, što to konkretno znači?

Vrlo važan segment koji se rješava kroz program EIB-a jeste i rekonstruk-cija niskonaponske mreže na području poslovnica u Orašju i Odžaku, te RJ Domaljevac, gdje je jako bitno dovođe-nje niskonaponskih vodova u tehnički ispravno stanje koristeći izolirane SKS vodove.

Naime, za niskonaponsku mrežu u Poslovnici Orašje i RJ Domaljevac, koja je izgrađena prije rata, a u ratu je pre-trpjela jako velika oštećenja koja su samo djelomično sanirana, sveobuhvatan pri-stup rekonstrukcije u širem opsegu nije do sada urađen.

Programom EIB-a izvršena je re-konstrukcija NN mreže u duljini od 35 km, što rezultira potpunom tehnič-kom ispravnošću i daje doprinos boljim naponskim prilikama, te smanjenju gubitaka.

Međutim, ovim neće biti dovršen proces rekonstrukcije NN mreže. Morat će se sljedećih godina nastaviti i uz važ-nija ulaganja, jer je to dugotrajan i slo-žen proces, naročito kada se uzme u obzir da na području DP-a ima oko 300 km NN mreže, od čega nije izvršena rekon-strukcija niti sanacija u opsegu od 50%,


SIGURNIJE ISPORUKE I BOLJIH UVJETA RADA

M PODRUČJU SJEVER

gdje su goli vodiči s dosta nastavnih ve-zova urađenih tijekom rata i kao takvi funkcioniraju i danas.

Može se zaključiti da je gotovost objekata iz ovoga Programa vrlo velika i iznosi preko 90%. Rokovi koji su zacr-tani ugovorom bit će ispoštovani.

Je li bilo novih investicija u 2010. godini?

Za nove investicije u 2010. godini predviđena je daljnja interpolacija tra-fostanica, te rekonstrukcija NN mreža kako bi se ista dovela u tehnički potpuno ispravno stanje, odnosno smanjili gubici i povećala prijenosna snaga NN mreže za postojeće i nove potrošače.

Za nove je investicije procedura jav-nih nabava u tijeku, budući da natječaj za radove nije realiziran, nije izvjesna realizacija u tekućoj godini, ali će se pre-nijeti kao investicije u tijeku u 2011.

Može se zaključiti, da je u tekućoj

godini bila zadovoljavajuća investicij-ska aktivnost i izgradnja objekata, pr-venstveno iz EIB- programa i vlastitih investicija za dovršenje poslovnih obje-kata, te projektiranje elektroenergetskih objekata. Naime, zbog zakonskih pro-cedura javnih nabava, koje zahtijevaju dug proces naročito ukoliko se natječaji moraju obnavljati, nisu se stigle reali-zirati predviđene nove investicije za izgradnju elektroenergetskih objekata iz vlastitih sredstava.

Što se uradilo na rekonstrukciji ili iz-gradnji poslovnih objekata?

U iznosu od 27.000,00 KM, izvr-šena je adaptacija prostora u poslovnoj zgradi u Orašju, unutarnjim oprema-njem, radi formiranja Službe za rad s kupcima, čime se u mnogome poboljšao rad i u estetskom smislu dopunio pred-nji izgled upravne zgrade u sjedištu DP-a u Orašju. �

Zbog regionalne važnosti posebice vrijedi izdvojiti izgradnju magistralnog srednje naponskog 10(20) kV kabelskog voda ČTS 110/x kV Orašje-poduzetnička zona u Orašju, na lokalitetu Dusine. Njegova je duljina oko 2,5 kilometra, a radovi su završeni.

Ugradnjom kabela osigurat će se dugoročna stabilnost u opskrbi i dovoljne količine električne energije koje su potrebne zbog izgradnje novih objekata, odnosno proširenja poduzetničke zone u ovoj općini. Vrijednost ove investicije iznosi 200.000,00 KM.

Novoizgrađeni srednjonaponski (SN) kabel, bez postojećih rezervnih veza u mogućnosti je prenijeti oko 5 MW snage električne energije, a prelaskom na 20 kV napon ova će se snaga udvostručiti. Na taj se način osigurava i dvostrano napajanje što je dodatna sigurnost isporuke električne energije.

Inače, poduzetnička zona u Orašju prostire se na površini od 835.000 četvornih metara u kojoj trenutačno postoji 5 izgrađenih 10(20)/0,4 kV trafostanica, čime su u potpunosti osigurane kvalitetne elektroenergetske pretpostavke za brži razvoj gospodarstva, ne samo općine Orašje, nego i Posavske županije.


Trideset tri uposlenika Poslovnice Elektro Ljubuški od nove godine bit će u novim, svojim prostorijama. Osim nove poslovne zgrade, koja će se službeno otvo-

riti u siječnju 2011., povod našega posjeta bila je i tekuća poslovna problematika o kojoj nam je detaljnije, govorio rukovoditelj Ivan Rupčić. Područje o kojem skrbi ova Poslovnica veliko je i razvoj infrastrukture ne može pratiti stara niskonaponska mreža u koju se do 90- tih jako malo ulagalo. O planovima za rekonstrukciju postojeće mreže i izgradnju nove, Rupčić je istaknuo:

Specif ičnost je ove Poslovnice što je do Domovinskoga rata imala neizgrađenu i zapuštenu električnu mrežu. Od 1995. do 2002. godine morali smo izgraditi 70 trafostanica kako bi naši kupci mogli preuzimati energiju na napon u granicama dopuštenih odstupanja.

U razdoblju od 2000. do 2001. godine završena je 10 kV kabelska petlja za grad Ljubuški, dok se jedan dio grada napaja nadzemnim 10 kV vodom.

Nakon 2002. godine počelo se sa rekonstrukcijom dale-kovoda. Godine 2003. i 2004. izvršena je rekonstrukcija početnog dijela trase od 3 km na DV Studenci i DV Pro-boj. Dio trase dalekovoda Orah i Vitina u duljini od 2 km zamijenjen je 10(20) kV kabelom. Od 2007. do 2010. go-dine iz kredita EBRD-a i EIB-a izvršena je rekonstruk-cija glavne trase dalekovoda Vitina (10 km), Orah (6 km), Humac (4 km) i Studenci (3 km). Izgrađene su dvije trafo-stanice (MBTS Jug i MBTS Greda). Dalekovod Studenci rasterećen je izgradnjom KB 10(20) kV Ljubuški – Mo-starska Vrata.

U ovoj godini iz kredita EIB-a izvršena je rekonstrukci-ja niskonaponske mreža u duljini od 15 km (još nije izvrše-

no svođenje priključaka). Ovakvim investicijama smanjeni su tehnički gubici i smanjen je broj kvarova na mreži. Rekonstrukcijom mreže smanjit će se i gubitci električne energije. Međutim, ova Poslovnica u odnosu na druge ima izrazito velike tehničke gubitke. Razlog je to, kako navodi naš sugovornik, što 80% niskonaponske mreža potječe iz prve elektrifikacije s malim presjekom vodiča. Situacija se poboljšava, tako da su za 2 % smanjeni gubitci preuzima-njem Odjela za mjerenje.

Tehnički su gubici veći nego u drugim poslovnicama zbog toga što je mali udio preuzimanja energije na 10 kV napo-na. Velekupci preuzimaju vrlo malo energije u odnosu na neke druge poslovnice.

Osim toga 10 kV dalekovodi koji prenose energiju do rubnih dijelova općine dulji su od 10 – 20 km i solidno su opterećeni 100 – 150 A. Dakle, i tu su izraženi tehnički gubici. Ali najveći dio njih otpada na niskonaponsku mre-žu, kako sam već rekao, zbog 80 % mreže koja potječe iz prve elektrif ikacije, s AL – Če vodičima presjeka od 25 mm2 do 35 mm2, a negdje i 16 mm2. Posebice su veliki na transformatorskom području gdje su nakon prve elektrif i-kacije ugrađene trafostanice, a nije rekonstruirana postojeća niskonaponska mreža, tako da presjeci vodiča od 25 mm2 idu izravno iz trafostanice. Takve je mreže jako puno, a u sljedećem razdoblju planiramo njezinu intenzivnu re-konstrukciju čime bismo brže smanjivali tehničke gubitke, detaljno je objasnio Rupčić.

Planovi ove Poslovnice nisu nerelani jer je nastavak re-konstrukcije loše niskonaponske mreže kao i srednjona-ponskoga i niskonaponskog dijela prijeratnih trafostanica njezin poslovni imperativ. �

ELEKTRO LJUBUŠKI U BORBI S GUBITCIMA


Na utoku Plive u Vrbas smjestilo se Jajce, prijestolnica vladara, minule snage i moći, grad muzej, kolijevka povijesti, pjesama i legendi. Na ovom hidroenerget-

ski dobro razvijenom području, zahvaljujući potencijali-ma rijeka Vrbasa i Plive izgrađeni su i proizvodni objekti našega Društva, hidroelektrane HE Jajce I i HE Jajce II. Osim ovih hidroelektrana, koje za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavljaju važan elektroenergetski po-tencijal, važnu ulogu za poslovanje predstavlja i Poslovnica Jajce, koja djeluje u sastavu Opskrbe električnom energijom. Poslovnica Jajce, zajedno s Radnom jedinicom Dobreti-ći na svom specifičnom području, trenutačno opskrbljuje 9210 kupaca sa stalnim trendom laganoga rasta. Područje je o kojem skrbi Poslovnica Jajce teritorijalno jedno od najopsežnijih u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, rašireno na području Županije Središnje Bosne, s vrlo nepristupačnim terenima, uključujući i područje Radne jedinice Dobretići, za koju su nadležni. Budući da na području Općine Jajce i Dobretići prevlada-vaju mala naselja disperzirana u prostoru sa ruralnim karak-teristikama, od kojih su neka udaljena preko trideset kilo-metara od sjedišta poslovnice to znatno otežava rad našim uposlenicima.

Poslovnica Jajce broji devet uposlenika na čelu s rukovo-diteljicom Poslovnice, gđom Katarinom Ćurković, dipl.oec.

Mali broj uposlenika koji pokrivaju veliko i disperzirano područje dokaz je njihove velike organiziranosti, angažira-nosti i učinkovitosti u obavljanju svojih radnih zadaća. Kao i u svakoj drugoj poslovnici Opskrbe električnom energijom, uposlenici najveće napore ulažu na naplati isporučene elek-trične energije.

Koliko im to uspijeva pokazuje podatak o postotku na-plate u posljednje tri godine, i to u 2007. godini u iznosu od 101,33%, 2008. godini od 99,97%, te u 2009. godini u iznosu od 99,60%, dok je u prvih jedanaest mjeseci 2010. godine ostvaren postotak naplate od 100,46 %.

Ne treba napominjati koliko je to velik poslovni uspjeh posebice uzmemo li u obzir iznimno nepovoljnu strukturu potrošnje električne energije u ovoj poslovnici. Od ukupnog broja kupaca, na distribucijskoj naponskoj razini, njih čak 93% nalazi se u kategoriji potrošnje kućanstvo, samo 7% čine kupci iz ostalih kategorija.

O odnosima s kupcima voditeljica poslovnice Katarina Ćurković kaže:Imajući u vidu da je socioekonomski status na-ših kupaca na iznimno niskoj razini, posebni napori se ulažu u pristupu i kontaktima s kupcima pri poslovima naplate, gdje se svakom kupcu pristupa na specif ičan način, ovisno od prezen-tirane situacije. Vrata poslovnice otvorena su za sve primjedbe, upite i sugestije kupaca te za kvalitetno rješavanje svih proble-ma s kojima se susreću.

Kao važan čimbenik koji utječe na kvalitetu rada, vodi-teljica poslovnice ističe uspješnu suradnja s Poslovnicom Elektro Jajce Distribucije električne energije, pogotovo na terenskim poslovima, čime se između ostalog, omogućuje brže i lakše rješavanje zahtjeva kupaca.

Unatoč poteškoćama s kojima se susreću, ostajemo u uvjerenju da će uposlenici Poslovnice Jajce, nastaviti svoje maksimalno zalaganje i međusobnu suradnju te i nadalje biti pozitivan primjer uspješnog poslovanja.

Mi im možemo poželjeti da uspiju u ostvarenju svih svojih ciljeva te da posao koji im predstoji odrade na za-dovoljstvo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i svih kupaca električne energije na području svoga djelovanja. �

Iz Opskrbe električnom energijom

POSLOVNICA JAJCE KAO PRIMJER USPJEŠNOGA POSLOVANJA


Kroz redovita održavanja i ula-ganja u obnovu i modernizaciju hidroelektranā JP Elektroprivre-

da HZ HB d.d. Mostar ulaže znatna financijska sredstva za unapređenje upravljanja i očuvanja pogonske spre-mnosti elektrana.

Osim produljenja životnoga vi-jeka, modernizacije i automatizacije elektrane, revitalizacijom je osigurana proizvodnja, pouzdanosti i raspoloži-vost, te smanjenje osnovnih i materi-jalnih troškova. Ona također ima za cilj i prilagodbu komponenti uprav-ljanja elektranom novim hidrološkim zahtjevima i zahtjevima elektroener-getskog sustava.

HE Jajce IIHidroelektrana HE Jajce II u po-

gonu je od 1954. godine. S instalira-nom snagom od 30 MW i srednjom godišnjom proizvodnjom oko 170 GWh ima važnu ulogu u elektroe-nergetskom sustavu JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar.

Budući se radi o najstarijoj elek-trani u proizvodnom sustavu, bilo je nužno da se u cijelosti analizira sta-nje postrojenja i odredi smjer u kojem se ono mora obnavljati, stoga se prije godinu i pol dana započelo s izradom projektne dokumentacije za revitali-zaciju HE Jajce II.

Projektnu dokumentaciju za revi-talizaciju agregata, nadvišenje brane

i male hidroelektrane (MHE) na op-točnom tunelu HE Jajce II izrađuje Konzorcij koji čine: Institut za elek-troprivredu i energetiku d.d. Zagreb (nositelj konzorcija), IBE d.d. Lju-bljana, Institut građevinarstva Hrvat-ske d.d. Zagreb, Marting d.d. Zagreb, Brodarski institut d.o.o. Zagreb i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Temeljna nakana je za sve kom-ponente i sustave elektrane ocijeniti fizičko stanje i preostalu životnu dob, utvrditi aktualne vrijednosti karak-teristika i revitalizacijski potencijal (kapaciteti) pojedinačnih kompo-nenti hidroelektrane, te provesti sva potrebna mjerenja od ulaza do izlaza elektrane. Nadalje, nužno je identifi-cirati realne alternative revitalizacije hidroelektrane u cjelini i pojedinač-nih komponenti, te napraviti njihovu ekonomsku evaluaciju.

Tijekom kolovoza o. g. obavljeni su poslovi revizije izrađene projek-tne dokumentacije za revitalizaciju agregata, nadvišenje brane i izradu idejnog projekta MHE na optočnom tunelu HE Jajce II, u što je JP Elektro-privreda HZ HB uložila 1,4 milijuna KM.

Nakon revizije slijedila je izrada glavnog projekta nadvišenja brane HE Jajce II s istražnim radovima, te provedba plana (programa) revitali-zacije hidroelektrane, kao i tehničkog projekta revitalizacije.


CHE Čapljina Više od trideset godina rada CHE

Čapljina svakako je ostavilo traga na vitalne dijelove, a potreba za revitali-zacijom, ponekad zamjenom pojedi-nih postrojenja sastavni je dio plana održavanja elektrane. Više o ovoj temi doznajemo od rukovoditelja elektra-ne, Nikole Krešića.

Krajem rujna, tj. 30.9.2009. godi-ne potpisani su ugovori s odabranim izvođačima radova iz zajma Europske investicijske banke (EIB) za ugradnju nove opreme i to:

� zamjena RP 35 kV, � zamjena 220 kV kabela oba agregata,

� zamjena sustava uzbude oba agre-gata i

� zamjena strujnih i naponskih mjer-nih transformatora i odvodnika prenapona u RP 245 kV.

U prvoj polovici 2010. godine izvr-šena je proizvodnja, prijam opreme u tvornicama isporučitelja i doprema na gradilište.

Poslove je trebalo organizirati tako da CHE Čapljina bude raspoloživa za potrebe EES-a s bar jednim agrega-tom u što manju neraspoloživost oba agregata.

Početkom srpnja 2010. godine iz-vršena je zamjena strujnih mjernih transformatora i odvodnika prenapo-na u RP 245 kV, a uz ranije zamije-njene prekidače i rastavljače, pogon-ska spremnost RP 245 kV bit će na visokoj razini.

U kolovozu su počeli radovi na za-mjeni sustava uzbude i 220 kV kabela i kabelskih završetaka u RP 220 kV i na blok transformatoru agregata br. 2. Agregat br. 1 cijelo vrijeme bio je raspoloživ za potrebe EES-a.

Paralelno se radilo na agregatu br. 2 na zamjeni 35 kV postrojenja. Staro, vanjsko rasklopno postrojenje, osim transformatora, zamijenjeno je novim SFE postrojenjem koje je smješteno u pogonskoj zgradi.

Izvršena je i zamjena baterija, ispravljača istosmjernoga razvoda za RP 35 i RP 220 kV kao i zamjena sustava uzbude i 220 kV kabela na agregatu br. 1.

Krajem listopada završeni su svi poslovi na agregatu br. 1 i oba agre-gata CHE Čapljina raspoloživa su za potrebe EES-a.

Nakon svega može se zaključiti da je CHE Čapljina nesumnjivo bitan čimbenik u EES-u te nezamjenjiv korektiv u izvanrednim situacijama kakvih je u godini na izmaku nažalost bilo.

HE Rama Od 3. do 17. studenog o.g. naprav-

ljeni su planirani zastoji agregata na HE Rama kako bi se izvršili potrebni poslovi na otklanjanju uočenih nedo-stataka na agregatima generatora br.1 i generatora br.2.

Na generatoru br.1 izvršeni su ma-nji zahvati kako bi se otklonili uočeni nedostaci tijekom njegovoga dotadaš-njeg rada, te osigurao siguran i kvali-tetan rad.

Na agregatu br.2 izvršen je djelo-mični remont generatora koji je izvo-dila tvrtka MG Servis d.o.o uz pomoć uposlenika HE Rama. Izvršena je:

� zamjena elastičnih podložnih pločica ispod segmenata nosećeg ležaja,

� demontaža, pregled i montaža tur-binskog ležaja, ležajnog lonca i za-štitnih elemenata oko turbinskog ležaja,

� strojna obrada kliznih prstenova kolektora,

� izvršeno je ispitivanje izolacijskoga sustava s ocjenom stanja genera-tora (Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb),

� vizualni pregled i kontrola vanjskih i unutarnjih dijelova turbine,

� snimanje vibracija. Koristeći zastoj agregata, tj. nje-

govo potpuno stajanje, koje je uistinu teško postignuto jer je istodobno po-trebno osigurati uvoz električne ener-gije za naše kupce, urađeni su i drugi planirani poslovi prema Planu troško-va i investicija za 2010 god.Tvrtka Energocontrol d.o.o.Zagreb izvršila je:

� montažu, ispitivanje i puštanje u pogon sustava upravljanja zajed-ničkim pogonima,

� zamjenu sustava temperaturnoga nadzora agregataOsim toga završeni su radovi na

sanaciji upravljačkih krugova stabil-nog sustava za gašenje požara, zami-jenjen je dio dotrajalog ubetoniranog cjevovoda za napajanje ejektora.

Svi su gore navedeni radovi uspješ-no završeni prema planu i programu u navedenom terminu te smo na taj način osigurali siguran i kvalitetan rad agre-gata HE Rama koja je glavni nositelj proizvodnje električne energije u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, rekao je rukovoditelj pogona, Ivo De-dić, dipl.ing.el. �


ODRŽIVI RAZVOJ – O ČEMU VI TO?

Miroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja OIE i EE

Uvod

ODRŽIVI RAZVOJ jedan je od pojmova koji se naj-češće spominju u posljednjih desetak godina. Stalno se spominje u medijima, seminarima, konferencija-

ma, političkim skupovima. U svim prigodama razvlače ga političari, gospodarstvenici, ekonomisti, znanstvenici kako im volja, ali se često stječe dojam da ga u potpunosti ne razumiju ni oni, ni publika kojima je to namijenjeno. Od-govor na pitanje Što je to održivi razvoj? Pokušat ćemo dati nastavku.

Povijest i definicija pojma održivi razvojVeć 70-tih godina prošloga stoljeća postalo je jasno da dota-dašnji odnos prema prirodi i iskorištavanju prirodnih resursa vodi ka uništenju života na Zemlji. Svi su, od UN-a, država, pa do Crkve,počeli ukazivati na neophodnost promjene dota-dašnje prakse. Tako je i veliki papa Ivan Pavao II još davne 1979. u enciklici Otkupitelj

čovjeka (Redemptor hominis) naglasio Bog je htio da se čovjek odnosi prema

prirodi kao gospodar i čuvar, razu-

man i plemenit, a ne kao bezobzirni

korisnik i rušitelj. Slična upozore-nja uputio je više puta naknadno.Zbog pogoršanja uvjeta okoliša, UN su organizirali Konferenciju o okolišu u Štokholmu 1972. godine, gdje je potaknuto utemeljenje Progra-ma Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Zbog sve veće zabrinutosti oko suprotstav-ljenosti gospodarskog razvoja i okoliša, Uje-dinjeni narodi 1983. godine oformili su Svjet-sko povjerenstvo za okoliš i razvoj (WCED) pod vodstvom bivše norveške premijerke Gro Har-lem Brundtland (tzv. Brundtlandovo povjerenstvo ). To je povjerenstvo 1987. godine podnijelo izvješće Naša zajednička

budućnost (Our Common Future) u kojem je definiran pojam održivog razvoja: Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava

sadašnje potrebe, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih

generacija da zadovolje svoje potrebe. Ta se definicija održala do danas, iako se donekle drugačije shvaća i tumači.

Tri stupa održivog razvojaU početku je pojam održivoga razvoja prenaglašavao as-pekt zaštite okoliša, ali se sve više uviđalo da se ne može poistovjetiti s zaštitom okoliša, da se tu u stvari podrazu-mijeva postizanje ravnoteže između gospodarskih, druš-tvenih i ciljeva zaštite okoliša. Može se reći kako održivi razvoj počiva na tri stupa: gospodarstvo, društvo i okoliš

koji se duboko prožimaju kako je to prikazano na slici. Forsiranjem jednoga ili dva aspekta na štetu drugih naruša-vaju ravnotežu i razvoj ne može biti održiv. Tako, gospodarski rast koji se ostvaruje bez brige za okoliš i/ili potrebe upo-slenika i društva ne može biti dugotrajan. Isto tako politika razvoja koja prioritet daje blagostanju društva zanemarujući gospodarski rast ne može biti održiva. Zaštita okoliša koja zanemaruje potrebe društva i gospodarstva također ne može donijeti dobrobit. Također, forsiranjem gospodarstva i oko-liša može se postići održivo gospodarstvo, ali zanemarivanje društvenih potreba dovodi do poremećaja. Posvećivanje bri-ge samo potrebama gospodarstva i društva može dovesti do privremenog blagostanja i socijalne pravednosti ali će se to narušiti zbog stradanja okoliša. Samo pažljivo balansiranje između ova tri međusobno ovisna cilja može, uz puno kompromisa dovesti do održivog razvoja. Održivi razvoj nije nepokretno stanje harmonije nego dina-mičan proces promjena kojim treba upravljati kako bi stvo-rili budućnost kakvu želimo. To je opći obrazac ponašanja i

zajednička obveza svih komponenti društva (pojedinaca, gospodarstva te vladinih i

nevladinih institucija). Održivi ra-zvoj predstavlja opće usmjerenje,

težnju za stvaranjem boljeg svijeta balansirajući i praveći kompro-mise između socijalnih (društve-nih), gospodarskih i čimbenika zaštite okoliša.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i održivi

razvojOdrživi razvoj je strateško opredjeljenje

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. To podrazumijeva da mora uspješno poslovati i

ostvarivati prihod s jedne strane, s druge strane biti odgovorna prema uposlenicima i društvenom

okruženju i prostoru u kojem djeluje, a istodobno sprje-čavati i smanjivati na najmanju moguću mjeru štetne utjecaje svoga djelovanja na okoliš. Samo su poslovi i projekti koji za-dovoljavaju ove kriterije od interesa za JP Elektroprivreda HZ

HB d.d. Mostar. To u praksi znači da će se ići u realizaciju bilo kojeg projekta samo u slučaju da taj projekt (1) dopri-nosi uspješnom poslovanju Društva, (2) na korist je prostoru, društvenoj zajednici u kojem djelujemo i lokalnoj zajednici gdje se projekt realizira, te je (3) po svojim negativnim učin-cima prihvatljiv za okoliš i lokalnu zajednicu.JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar već dulje vrijeme usmjerava sve svoje djelatnosti i upravlja svim aktivnostima kako bi bile u skladu s ciljevima održivog razvoja. Težnja za ostvarenjem održivog razvoja jeste i biti će visoko na listi pri-oriteta našeg Društva. �


POPIS IMOVINE (INVENTURA)Aktualno

B. Novaković, rukovoditeljica Sektora za računovodstvo i kontroling

Kada? i Zašto?

Donošenjem novog Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj 83/09.) u članku 25. propisana je obveza uskla-

đivanja stanja bilančnih pozicija (najmanje jednom godiš-nje) sa stanjem koji se utvrdi popisom, kao i obveza vršenja redovitoga popisa na dan 31.12. tekuće godine. Ta obveza proizlazi i iz Međunarodnih računovodstvenih standarda ( MRS ), Međunarodnih standarda financijskog izvješta-vanja (MSFI ). Obveza vršenja popisa logički i bitno pro-izlazi iz generalnoga zahtjeva (sadržanog u MRS i MSFI) po kojemu su sva pravna lica dužna u svojim financijskim izvješćima pružiti istinit i fer prikaz svojih sredstava (imo-vine) i obveza, što podrazumijeva i obvezu njihovoga po-pisivanja (najmanje na kraju poslovne godine ), a u cilju svođenja knjigovodstvenih stanja na stvarna stanja koja se utvrđuju popisom.

Naime, kvalitativna obilježja financijskih izvješća de-finirana su Općim pravilima i okvirom za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvješća. Osim načela razumlji-vosti, važnosti i pouzdanosti, kao jedan od najvažnijih na-čela na kojem trebaju počivati financijska izvješća su točka 33.i 34. Okvira za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvješća, čime se uspostavlja i načelo vjerodostojnoga pred-stavljanja. Većina je prezentiranih financijskih informacija podložna riziku da neće vjerodostojno predstaviti ono što, u stvari, trebaju predstaviti jer postoje objektivne teško-će kod prepoznavanja velikog broja raznovrsnih transak-cija i poslovni događaja svakog pravnog lica. Stupanj je vjerodostojnosti,odnosno pouzdanosti knjigovodstvenih podataka različit od jednoga do drugoga gospodarskog društva.

Kako bi ispunili svoju funkciju, financijska izvješća tre-baju istinito i fer prikazivati financijski uspjeh i novčane tokove za razdoblje za koji se sastavljaju. Za postizanje se toga cilja naročito smatra važnim popis sredstava (imovi-ne) i obveza, jer samo točan i potpun popis sredstava i ob-veza osigurava prezentaciju financijskih izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, Okvirom za sastav-ljanje i prezentaciju financijskih izvješća, MRS i MSFI.

Iako iz općeg zadatka knjigovodstva o evidentira-nju (knjiženju) svih nastalih promjena o sredstvima (imovini),obvezama i kapitalu, proizlazi da bi u knjigo-vodstvu iskazana stanja trebala odražavati stvarna stanja

sredstava (imovine), obveza i kapitala, ipak to ne mora biti.Potrebe za usporedbom iskazanih stanja u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem, utvrđenim fizičkim popisom, proizla-zi iz tog što su u knjigovodstvu iskazana stanja i promjene jednake stanjima i promjenama uz uvjet:

1. da su dokumentima, odnosno knjigovodstvenim ispravama, obuhvaćeni doista svi nastali poslovni događaji,

2. da ti dokumenti točno odražavaju nastale ekonom-ske promjene,

3. da su podaci iz dokumenata uredno, bez grešaka evidentirani u knjigovodstvu gospodarskog društva.

Cilj svake organizacije računovodstva od prikupljanja podataka do izrade bilance je povećanje stupnja pouzda-nosti knjigovodstvenih podataka, tj. smanjenje razlike iz-među iskazanih stvarnih stanja i stanja u knjigovodstvu.

Usklađivanjem iskazanih stanja sredstava (imovine) i obveza u knjigovodstvu na datum popisa sa stvarnim sta-njem postiže se istodobno i usklađivanje iskazanoga stanja kapitala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem.Iz računovodstvene jednadžbe:

KAPITAL= IMOVINA (SREDSTVA)- OBVEZE proizlazi da se kapital ne popisuje. Kapital je ostatak

imovine nakon umanjenja za obveze koje su teret imo-vine pravnog lica. Imovina je pravnog lica cjelina iz koje se ne mogu izdvojiti stavke koje pripadaju kapitalu. Bez popisa obveza, odnosno bez podataka o stvarnom stanju obveza pravnog lica na datum popisa, ne može se utvrditi niti stvarno stanje kapitala, pa i kad je popisom imovine (sredstava) utvrđeno stvarno stanje imovine pravnoga lica.

Samo popis (inventura) kojim su utvrđena stvarana sta-nja cjelokupne imovine i obveza pravnog lica na datum popisa postiže svoju svrhu.

Neophodnost provjere proističe iz pretpostavke pro-pusta evidentiranja nekih poslovnih transakcija (nisu na vrijeme dostavljeni dokumenti) ili pak njihovo obuhvaća-nje više puta, ali i iz zanimanja vlasnika kapitala ili uprave (menadžmenta) odražavaju li knjigovodstvene evidencije istinitu i realnu sliku vrijednosti sredstava i obveza.

Popis je kontrolni postupak pri čijoj provedbi knjigo-vodstvene evidencije u društvima kontinuiranoga poslo-vanja imaju nezamjenjivu zadaću, s obzirom na prikazi-vanje stanja u poslovnim knjigama koliko čega treba biti, a provedeni popis (inventura) koliko čega stvarno ima u društvu. �


U Banjaluci je 15. prosinca 2010. godine održan izbor najboljih menadžera Bosne i Hercegovine za 2010. go-dinu. Prestižna nagrada, u najvišoj kategoriji, po nazivom Super šampioni biznisa, dodijeljena je generalnom direktoru JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar Matanu Žariću. Osim nagrade za najboljega menadžera i naj-

bolju kompaniju koju je dodijelio međunarodni žiri gospodarstvenika iz regije, Europskoga udruženja menadžera i časopisa Euromanager, direktor Žarić dobio je priznaje za gospodarski pothvat godine za izgradnju i stavljanje u probni pogon HE Mostarsko blato kao najveće ovogodišnje investicije u BiH od 140 milijuna KM.

Razlozi takve odluke leže u uspješnom vođenju poduzeća i ostvare-nim poslovnim rezultatima na svim poljima, posebice zbog realiziranja kapitalnih projekta i pokretanja no-vih investicija.

Međunarodna nagrada Menadžer godine ustanovlje-na je 1994. godine, kao lokalna nagrada u BiH, da bi posljednjih dvanaest godina dobila međunarodni karakter, izborom najboljega menadžera, najprije iz zemalja bivše Jugoslavije, a onda i cijele jugoistočne i srednje Europe. Danas je ovo prestižno europsko i svjetsko priznanje. Projekt je podržan od međuna-rodne zajednice i zemalja regije. Članovi navedeno-ga žirija poznati su i priznati menadžeri iz zemalja sudionica, istaknuti znanstveni djelatnici, gospodar-stvenici, prijašnji dobitnici priznanja, udruženja po-slodavaca, obrtničke i gospodarske komore regija, veleposlanstva, ministarstva i drugi organi i orga-nizacije. Osim članova žirija iz BiH, u odlučivanju sudjeluju i predstavnici Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore i drugih zemalja regije.

Nagrade se dodjeljuju u različitim kategorijama, kriteriji za izbor najmenadžera i najkompanija (iz svih gospodarstvenih područja) precizirani su kroz rangiranje: za uspješno poslovanje i vođenje kom-panije; za investicije; za zapošljavanje, za suvreme-nu tehnologiju; za dobit kompanije koju menadžer „vodi“; za organizaciju posla; za popularnost kod partnerā i korisnika proizvoda i usluga.

GENERALNI DIREKTOR MATAN ŽARIĆ – NAJBOLJI MENADŽER 2010. GODINE

Na adresu generalnoga direktora Žarića nakon dodijeljenih priznanja, u samo nekoliko dana pristigle su brojne čestitke, kako gospodarstvenika, naših partnera, udruga, institucija, predstavnika tijela vlasti i brojnih drugih. �


JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB NAJBOLJA KOMPANIJA - GOSPODARSKI POTHVAT GODINE OTVORENJE HE MOSTARSKO BLATO

Neki od razloga dodjele nagrade generalnomu direktoru Matanu Žariću i JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar prema ocjeni žirija:

� U posljednje dvije i pol godine – izvanredni poslovni rezultati;

� JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH i regiji koje je za proteklih tridesetak godina izgradilo dvije nove hidroelektrane;

� Samo ulaganja u dva proizvodna kapaciteta - jedan u probnom radu, a drugi u izgradnji (oko 295 milijuna KM);

� Već ostvaren proizvodni plan za 2010.;

� Očekuje se dobit veća od polugodišnje koja je iznosila 24 milijuna KM;

� U 2010. dodijeljeno 40 stipendija i uposleno 80 novih pripravnika.

Istoga dana u Hotelu Bosna u Banja Luci, održana je i tradicionalna prateća manifestacija, Međunarodna poslov-na konferencija o biznisu u 2011. godini. Na konferenciji pod nazivom Biznis i ekonomija u 2011. godini nazočilo je i izaslanstvo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i još stotinjak predstavnika tvrtki, udruženja, komora i drugih nagrađenih institucija i uglednih menadžera. Iznesena su pozitivna iskustva kompanija koja su prido-nijela njihovim ostvarenjima dobrih poslovnih rezultata, tako i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, što je svaka-ko dobar put i primjer za uspješno poslovanje u predstoje-ćem razdoblju.

Prigodom preuzimanja priznanja u ime ge-neralnoga direktora izvršni direktor za Op-skrbu električnom energijom Stipe Bagarić između ostaloga kazao je:

Zahvaljujem svima koji su prepoznali naš radi i ostvarene rezultate, te ih odlučili na ovaj način nagraditi - kao pozitivne primjere koje vrijedi na poseban način istaknuti.

Priznanja su svakako motivirajuća, a koli-ko potvrđuju da smo na dobrome putu toliko i obvezuju da nastavimo još bolje i odlučnije - do novih uspjeha kojih će sigurno biti.


Pretvaranje Sunčeve energije u električnu

Postoje dva glavna načina pretvaranja energije Sunčeva zračenja u električnu energiju: neizravna pretvorba u Sun-čevim termalnim elektranama i izravna pretvorba u foto-naponskim člancima (fotoelektrični efekt).

Prvi je način neizravna proizvodnja električne energi-je, gdje se Sunčeva energija pomoću kolektora koji kon-centriraju Sunčevo zračenje koristeći zrcala pretvara u toplinsku, koja se zatim koristi za proizvodnju električne energije (slično kao kod klasičnih termoelektrana). Tu, također, imamo dva načina primjene ove tehnike. Postoje elektrane s paraboličnim kanalnim reflektorima sastavlje-ne od mnoštva paralelno postavljenih paraboličnih zrcala koji reflektiraju izravno Sunčevo zračenje na kolektore koji se nalazi iznad njih i tako zagrijavaju fluid, koji se zatim koristi kao u klasičnoj termoelektrani (slika 1).

Druga su izvedba elektrane sa središnjim solarnim tor-njem koje koriste mnoštvo ravnih, pomičnih zrcala za fo-

kusiranje Sunčevih zraka na kolektor tornja (slika 2 i slika 3). Prednost je ovakve izvedbe viša temperatura pri kolek-toru, za razliku od parabolične kanalne izvedbe.

Njezin je nedostatak što svako zrcalo mora imati vla-stiti dvoosovinski sustav pomicanja, a to otežava njegovo održavanje, dok kod parabolične kanalne izvedbe jednoo-sovinski sustav upravlja velikom skupinom zrcala.

Svjetska se energetika sve više okreće obnovljivim izvorima energije u cilju smanjivanja energetske ovisnosti o uvozu energenata i/ili smanjenju ovisnosti o jednom energentu, te u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova. Energija Sunčevog zračenja jedan je od najdostupnijih i najsigurnijih energenata na Zemlji. Godišnja dozračena energija na

površinu planeta iznosi oko 1,07∙109 TWh, odnosno oko 40 000 puta više nego što su sve godišnje potrebe za energijom. Sunčeva energija ne zagađuje okoliš i ne proizvodi stakleničke plinove koji uzrokuju globalno zatopljenje. Međutim, iako je energija Sunčevog zračenja besplatna i praktički svuda dostupna, uređaji za korištenje Sunčeve energije spadaju u najskuplje energetske tehnologije, što uz relativno nizak energetski tok može rezultirati bitno višom cijenom tako proi-zvedene energije. U posljednje vrijeme dolazi do bitnoga smanjenja specifične cijene fotonaponskih elektrana. Razlog je tomu masovna proizvodnja, tehnološki napredak, ali i jaka konkurencija, naročito iz azijskih zemalja. Ipak, komercijalno korištenje Sunčeve energije još uvijek nije isplativo bez poticaja koje osigurava država.

MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČ

Stjepan Krasić, izvršni direktor za razvojMiroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja OIE i EE


Kod druge tehnologije koristi se izravna pretvorba Sun-čevog zračenja koja se odvija u fotonaponskim člancima. Struktura fotonaponskog članka prikazana je na slici 4.

Danas postoje dvije osnovne tehnologije fotonaponskih članaka: tehnologija bazirana na kristaliničnom siliciju s učinkovitošću 13-20% i tehnologija tankog filma s učin-kovitošću 4-12%. Prva je tehnologija skuplja i ima veću učinkovitost. Druga je jeftinija s manjom učinkovitošću, ali i problemom zbrinjavanja modula na kraju životnoga vijeka zbog sadržaja otrovnih tvari u nekim vrstama tan-kog filma.

Fotonaponski članci proizvode istosmjerni napon, spa-jaju se serijski i paralelno u module određene vršne snage (Wp), a oni opet serijski i paralelno, ovisno o naponu i struji, odnosno o željenoj snazi fotonaponskog postrojenja – fotonaponske elektrane. Moduli moraju imati izmjenji-vače DC/AC kako bi se mogli priključiti na mrežu. Takva struktura prikazana je na slici 5.

Fotonaponski moduli mogu se koristiti za izgradnju velikih centraliziranih postrojenja za proizvodnju el. ener-gije – Sunčevih elektrana, a mogu se primijeniti i za male individualne, distribuirane izvore koji mogu biti spojeni na

mrežu ili ne. Jedan takav sustav, spojen na mrežu prikazan je na slici 6.

Korištenje energije Sunca za proizvodnju električne energije u zemljama EU

Izgradnja fotonaponskih elektrana u posljednje vrijeme bilježi veliki godišnji rast od 30 do 50 posto i to poseb-no u zemljama EU. Članice su Europske unije povoljnim poslovnim okruženjem utjecale na brz razvoj tržišta elek-trične energije iz obnovljivih izvora energije. Osim u drža-vama zapadne Europe, trend korištenja obnovljivih izvora energije počeo se širiti i na nove članice Europske unije, kao i na zemlje kandidate i zemlje u okruženju.

Do kraja 2009. godine u svijetu je ukupno instalirano nešto ispod 23 GW fotonaponskih sustava. Od toga je u EU instalirano 16 GW (oko 70%). U EU je u 2009. godini po instaliranoj snazi fotonaponskih (PV) modula uvjerlji-vo na prvom mjestu Njemačka (3 800 MW), zatim Itali-ja (730 MW), pa Češka (411 MW), Belgija (292 MW), Francuska (185 MW) itd.

A ENERGIJE SUNCA IČNE ENERGIJE


Mogućnosti korištenje energije Sunca za proizvodnju električne energije u BiH

Po trenutačno dostupnim podacima, Bosna i Hercego-vina ima u prosjeku godišnje 1.840,9 sunčanih sati, dok taj broj na jugu zemlje dostiže vrijednost i do 2.352,5 h/g. Te-oretski potencijal sunčeve energije u BiH iznosi 70,5 mi-lijuna GWh, uz pretpostavku da svakog dana u godini na svaki kvadratni metar vodoravne površine u prosjeku “pad-ne” energija zračenja od 3,6 kWh. Ova vrijednost višestru-ko premašuje ukupnu energetsku potrošnju u BiH, koja je, recimo, u 2009. godini iznosila 11.580 GWh. Prema sadašnjem stanju u BiH, od ukupno raspoložive energije sunčevog zračenje preuzima se samo skromnih 3,3 GWh (12 TJ) godišnje i to uglavnom za zagrijavanje sanitarne vode. Na slici 7 prikazana je prosječna godišnja suma zra-čenja na vodoravnu površinu (kWh/m2).

Vidljivo je da ukupna godišnja količina Sunčevog zračenja raste od sjeverozapada prema jugoistoku zemlje. Važan je statistički podatak broj sunčanih dana u godini, a u slučaju Bosne i Hercegovine to je oko 270 dana godišnje. Svi pokazatelji ukazuju na velike mogućnosti energetskog korištenja Sunčeve energije, posebno na južnom dijelu BiH koje se u dobrom dijelu poklapa s područjem djelovanja našeg Društva. Kako do sada nije napravljena detaljna analiza mogućnosti energetskog korištenja Sunčeve en-ergije, ukazuje se potreba za izradbom jedne detaljne i sveobuhvatne analize koja će uzeti u obzir kako intenzitet Sunčevog zračenja i potencijal dozračene energije tako i značajke odgovarajuće tehnologije i zakonodavno-pravni okvir u BiH.

Mogućnosti korištenje energije Sunca za proizvodnju električne energije u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Vodeći se najboljim interesima poduzeća i društva u cjelini, Uprava JP Elektroprivreda HZ HB donijela je odluku o pokretanju projekta te je usvojila Projektni za-datak za Studiju Mogućnosti korištenja Sunčeve energije na području djelovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za proizvodnju električne energije.

Svrha je ove Studije detaljna analiza mogućnosti ko-rištenja Sunčeve energije na području Društva kako bi se odredili svi parametri korištenja, te na vrijeme prepoznale moguće dobrobiti, prepreke i posljedice korištenja takvog oblika energije i pokrenuli projekti korištenja Sunčeve energije za proizvodnju električne energije. Pri tome po-sebno treba imati u vidu moguće poboljšanje elektroener-getske bilance Društva korištenjem Sunčeve energije, po-sebno u ljetnom razdoblju kada su ostali izvori el. energije (hidroenergija, vjetroenergija) minimalno raspoloživi.

Ova Studija treba pokazati izvedivost i isplativost pro-jekata korištenja, a krajnji je cilj realizacija postrojenja za proizvodnju električne energije iz Sunčeve energije.

S kakvim potencijalom raspolažemo, govori činjeni-ca kako se na našem prostoru u usporedbi s Njemačkom može ostvariti prosječno 30-40% veća stopa proizvedene električne energije po m2 instaliranog panela (Photovolta-ic Geographical Information System - Interactive Maps). Hoćemo li to iskoristiti, ovisi najviše o nama. Ne iskoristiti takvu šansu bi bio grijeh prema Bogu, sebi i budućim ge-neracijama. �


U Mostaru je 10. prosinca 2010. godine održana 10. skupština JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Na dnevnom redu bilo je donošenje odluke o usvajanju

Rebalansa (revidiranog) plana poslovanja za 2010. godinu.Od ukupno 1.638 dioničara sa 7.361.660 dioničara s

pravom glasa, Skupštini je nazočilo 16 prijavljenih dio-ničara sa 7.105.566 dionica što je 96,5214% od ukupnog broja dioničara.

Mila Bule, izvršna direktorica za Ekonomske poslove, obrazložila je razloge za donošenje Rebalansa (revidira-nog) plana poslovanja za 2010. godinu, pri čemu je po-sebno naglasila izmijenjene okolnosti poslovanja tijekom godine, a koje su nastupile nakon usvajanja Plana za 2010. godinu, te uravnoteženje zadanih ciljeva s dosadašnjim ostvarenjima. Naime:

� zbog izuzetno povoljnih hidroloških prilika, proizvod-nja je električne energije rebalansom u odnosu na plan uvećana za 69,7 % ili 923,1 GWh.

� uzeta je u obzir i činjenica da će zbog zastoja u radu HE Rama od 10 dana, zbog radova, biti potrebna dodatna nabava električne energije u iznosu od oko 37 GWh različitog profila.

� povećanjem proizvodnje električne energije, umjesto planiranih 103.800.000 KM, rebalansom je umanjen trošak u odnosu na plan 2010. godine za 13 milijuna KM ili 13%.

� zbog veće proizvodnje električne energije, naknadnim rebalansom Bilance, povećani su prihodi za 3,29 miliju-na KM, a odnose se na neplaniranu potrošnju od 32,9 GWh B.S.I. Jajce.

� 961,4 GWh električne energije rezultat je rebalan-

sa prihoda od prodaje na distribucijskoj razini (EP BiH+ERS+HEP) i prodaje ostalim tarifnim kupcima, a što Planom poslovanja za 2010. godinu nije predviđeno.

� povećanjem proizvodnje povećani su troškovi naknada za prijenos električne energije, naknade za hidroaku-mulaciju i posebni vodni doprinos, a zbog iskazivanja stavke ispravke nenaplativih potraživanja sukladno MRS-ima (Međunarodno računovodstvenim standar-dima) po primjedbama i preporukama neovisnog revi-zora, rebalansom Plana ova stavka je povećana za oko 30 milijuna KM (nenaplaćena potraživanja od Elek-troprijenosa BiH a.d. Banja Luka po diobenoj bilan-ci). Sukladno navedenom, ukupni su rashodi Društva rebalansom povećani za oko 26 milijuna KM ili za 9 %.

� rebalansom plana poslovanja iskazane su i nove, nepla-nirane, investicije, koje su zbog nepredviđenih okolnosti morale biti započete ili realizirane.

Na kraju, treba znati da je Rebalans plana poslovanja za 2010. godinu, a koji su jednoglasno usvojili svi dioničari nazočni na Skupštini, rađen na temelju dostavljenih mate-rijala iz svih organizacijskih dijelova Društva, a s obrazlo-ženjima koja se odnose na:

� rebalans Elektroenergetske bilance za 2010. godinu, � rebalans preuzimanja, fakturiranja i naplate električne energije,

� rebalans troškova poslovanja, � rebalans prihoda i rashoda i � rebalans investicijskih ulaganja za 2010. godinu. �

ODRŽANA 10. SKUPŠTINA DRUŠTVA


Na temelju Plana edukacije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i usuglašenoga Progra-

ma obuke u Orašju je 17. rujna 2010. godine održana prezentacija za inže-njere iz Distribucije DP Centar i DP Sjever.

Hrvatski stručnjaci iz Zagreba predstavili su firme Metal Product i Tyco Electronics Raychem (EN-CRON) s paletom svih proizvoda posebno iz područja kabelske spojne tehnike.

Nakon predstavljanja poduzeća prezentirane su konstrukcije energet-skih kabela i postupci spajanja vodiča kao i kabelski pribor od 1 do 35 kV i local kitting iz Metal Producta. Spojna i ovjesna oprema za 1 kV nadzemne mreže s izoliranim vodičima u snopu prezentirana je uz prikaze primjera ugradnje. Na kraju je predočena opre-ma za neizolirane nadzemne mreže srednjega napona (konzole, rastavlja-če, izolatore, odvodnike prenapona i drugi pribor iz palete proizvoda).

U uvodu su predavači iznijeli cilj i teme obuke te izvršili pripreme uzo-raka kabela, alata i pomoćnoga mate-rijala, a onda je slijedio praktični dio.

Nakon pregleda materijala, ala-ta i potrebne opreme za praktični dio obuke u pet skupina, utvrđivanja nedostataka u alatu i opremi za rad,

započeo je rad na izradi kabelskih za-vršetaka i spojnica za napone do 1 kV.

Najprije je odrađen sustav završa-vanja 1 kV kabela izoliranih umjet-nom masom sa armaturom za unu-tarnju ugradnju, a potom sve isto i za kabele bez armature (TKZO-P(V)/ -TKZA-P(V)). Nakon toga odrađe-ni su završetci za prijelazno spajanje kabela na SKS mreže i spajanje vo-diča prešanjem i vijčanim čahurama. Spojnice za kabele sa i bez armature (TKSO-P/TKSA-P i TKSO-V/TK-SA-V) odrađene su spajanjem vodiča prešanjem ili vijčanim čahurama.

Kod obuke za spojni i ovjesni pri-bor za 1 kV nadzemne mreže sa SKS-om izvođena je tehnologija probijanja izolacije (kućni priključci, odvodnici prenapona, rasvjeta, ...) te izvođenje izoliranih i vodonepropusnih spojeva (ravno i odcjepno spajanje magistral-nih vodova, ...). Za ovjesni pribor pri-kazan je sustav učvršćivanja i vođenja kabela na stupu i po fasadi objekta te način rada sa zateznim i ovjesnim stezaljkama i pripadajućim priborom. Pokazan je i sustav brtvljenja ulaza

OBUKE I PREZENTACIJE U DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE 30 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

U Centru za obuku i edukaciju u Livnu od 7. do 9. prosinaca 2010. godine u koordinaciji sa

Sektorom za ZNR i ZOP provedena je edukacija za uposlenike – poslovo-đe i druge koji redovito ili povremeno obavljaju poslove neposrednoga ru-kovoditelja radova. Edukacija je pro-vedena na temu Nulovanje zaštitni sustav koji se primjenjuje u JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar.

Edukacija je ponovo provedena s ciljem unapređivanja stanja zaštite na radu i kao potpora za nastavak pro-vođenja mjera internog nadzora nad provođenjem mjera zaštite na radu.

Kroz program edukacije prošla su 173 uposlenika uglavnom iz Distri-bucije električne energije.

Za pozornost polaznici zaslužuju svaku pohvalu, a prvoga je dana po-sjećenost bila nešto manja zbog izo-stanka uposlenika Pogona Mostar.

Cilj edukacije bio je ponoviti i na-glasiti obaveze poslovođe u provedbi mjera zaštite na radu i kao potpora za provođenje Naputka o provođenju nadzora nad primjenom mjera za rad na siguran način.

Uposlenici nazočni na edukaciji iskazali su disciplinu i zainteresira-nost za sadržaj, unatoč činjenici da je većina njih isti program slušala prije godinu dana, a to se može prepoznati kao otvorenost naših uposlenika ob-navljanju stečenih i stjecanju novih konkretnih znanja koja mogu biti primijenjena u svakodnevnom obav-ljanju radnih zadataka.

Smatram da je edukacija u potpuno-sti uspješno provedena te da su stvorene pretpostavke za nastavak provedbe Na-putka o provođenju nadzora nad pri-

mjenom mjera za rad na siguran način.Učinak prošlogodišnje edukacije na

ovu temu je evidentan. Trenutačni je podatak da je unatoč povećanju broja uposlenika došlo do smanjenja broj oz-ljeda za oko 30% u odnosu na 2009. godinu, a točni podaci bit će vidljivi i obrađeni u godišnjem izviješću o radu, rekao je predavač na edukaciji, Ilija Damjanović, rukovoditelj Sektora za ZNR i ZOP pri Uredu izvršnoga direktora za Distribuciju električne energije. �

USPJEŠNO ZAVRŠENA EDUKACIJA POSLOVOĐA

energetskih kabela u transformator-ske stanice i druge objekte. Spajanje i završavanje specijalnih signalnih i energetskih kabela (instrumentacijski kabeli, signalni kabeli, vatrodojavni i sigurnosni kabeli) kratko je objašnje-no uz ukazivanje na sličnosti iz pret-hodnih primjera.

Drugi je dan započeo s obukom iz ZNR i ZOP koju je izvodio Ilija Damjanović dipl.ing., a odnosi se na zaštitu rada na kabelskoj spojnoj teh-nici. Praktični rad drugoga dana bio je na sustavima završavanja i priklju-čivanjima jednožilnih i trožilnih pla-stičnih i uljnih kabela na postrojenja do 42 KV i sustavima ravnih i prijela-znih spojnica za spajanje jednožilnih i trožilnih plastičnih i uljnih kabela do 42 kV. Odrađeni su završetci za unutarnju i vanjsku ugradnju sa i bez pribora za spajanje uzemljenja za jed-nožilne ekranizirane kabele POLT-24D/1XI(O) i POLT- 42E/1XI(O), trožilne ekranizirane kabele POLT-12D/3XI(O), trožilne neekranizira-ne kabele EPKT-2061 i za trožilne uljne kabele GUST-12/70-120/450. Na kraju su izvedene spojnice za jednožilne kabele s vijčanim čahura-ma POLJ 24/1xI20-240, za trožilne ekranizirane kabele (i prijelaz na jed-nožilne kabele) s vijčanim čahurama POLJ-12/3xI20-240-lX, spojnice za prijelaz trožilnih uljnih na jednožilne plastične kabele i spojnice za prijelaz trožilnih neekraniziranih plastičnih kabela na jednožilne plastične kabele.

U sklopu obuke, za obje grupe po-laznika (njih oko 50) stjecala su se nova znanja i isukstva iz područja od iznimne važnosti za uspješan rad i si-gurnost pri obavljanju poslova.

Stručni kadar JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održao je pre-davanja iz područja zaštite na radu i zaštite od požara što je predviđeno u Programu edukacije.

Ovo nije prva takva obuka na-ših uposlenika, ali je bila najopsež-nija s najviše odrađenih i naučenih primjera izrade kabelskih spojnica i završetaka.

Nakon DP Centar i Sjever dogo-vorena je obuka za inženjere DP Jug početkom 2011. godine. �


Ivo Marinčić, rukovoditelj Službe računovodstavenih poslova

Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar već drugu poslovnu godinu radi na SAP ERP sustavu (in-tegrirani infomacijski sustav) koji je implementiran u

sklopu projekta FMIS-a.Projektom FMIS-a implementirani su slijedeći SAP moduli:

� FI - financijsko računovodstvo: glavna knjiga (GL), sal-dakonti kupaca (AR), saldakonti dobavljača (AP);

� FA - računovodstvo stalnih sredstava; � CO - upravljačko računovodstvo; � MM - upravljanje materijalima; � SD - prodaja i distribucija,

U cilju postizanja stabilnosti rada sustava, te pomoći SAP korisnicima na otklanjanju problema na koje mogu naići u radu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i tvrt-ka b4b d.o.o. iz Zagreba sklopili su 1.5.2010. Ugovor o podršci SAP ERP sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Kontinuirana potpora sastoji se u otklanjanju svih prob-lema i stvaranju uvjeta za nesmetan rad sustava, provedbi zakonskih promjena, uvođenju novih i unapređenju postojećih funkcionalnosti te edukaciji krajnjih korisnika za rad i maksimalno korištenje svih mogućnosti sustava.

U vremenu od 3. do 5. studenog 2010. ključnim koris-nicima SAP-a održana je obuka iz područja kontorlinga.

OBUKA KLJUČNIH KORISNIKA SAP-A IZ MODULA CO-KONTROLING

B4b d.o.o. najveća je regionalna SAP konzultantska kompanija. Tvrtka ima 90 konzultanata od čega je 70 sa SAP certifikatima, koji zajedno imaju više od 600 godina iskustva u radu sa SAP-om. B4b iza sebe ima više od 100 projekata provedbe SAP ERP sustava u više od 100 kompanija u 11 zemalja.

Edukaciju je po unaprijed pripremljenom planu i literaturi održao CO konzultant tvrtke b4b Janko Mrkoci, a koji je ujedno sudjelovao u provedbi navedenog modula.

Cilj je uvođenja CO-modula u JP Elektroprivreda HZ HB bio postizanje poboljšanja u ažurnosti i točnost pla-niranja, praćenje ostvarenja i izvještavanje o poslovnim procesima unutar poduzeća koji svojom aktivnošću troše resurse, što unutarnje što vanjske, ali i ostvaruju prihod, a time i profit.

Kao najvažnija uloga kontrolinga nameće se pravodob-na i transparentna dodjela troškova pripadajućim priho-dima kako bi se pratila profitabilnost različitih segmenata poslovanja: segmenta direkcije, proizvodnje, distribucije i opskrbe.

Tako su dobivene informacije podloga za kvalitetno odlučivanje na svim razinama odgovornosti u poduzeću, kako na operativnim razinama, a pogotovo na strateškim razinama menadžmenta.

Tijekom trodnevne edukacije na kojoj je sudjelovalo 12 uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB u interaktivnom radu, posebna je pozornost bila stavljena na područje izvještavanja kroz standardne izvještaje u području općih troškova, internih naloga i profitnih centara. Kao posebno poglavlje obrađene su alokacijske aktivnosti te alokaci-jski ciklusi općih troškova na mjestima troška i prihoda na profitnim centrima. Također, edukacijom je naprav-ljen poseban osvrt na model internih odnosa u Poduzeću koji obuhvaća internu preraspodjelu troškova i prihoda prilagođenu specifičnim potrebama izvještavanja prema FERK-u. �


New Delhi – Najveća godišnja konferencija za obnov-ljive izvore električne energije, na kojoj je sudjelovalo više od 800 predstavnika iz cijelog svijeta, od Meksika do Ja-pana, održana je od 27. do 29. listopada 2010. g. u indij-skom glavnom gradu New Delhiju, pod nazivom Skali-ranje i osviještenje politike obnovljivih izvora za energetsku sigurnost, klimatske promjene i gospodarski razvoj. Glavni sponzori konferencije bile su vlade Njemačke i Norveške i banka KfW. Konferenciji, na poziv Ministarstva za novu i obnovljivu energiju Indijske vlade, nazočili su i federalni ministar za energiju, industriju i rudarstvo Vahid Hećo i generalni direktori, JP Elektroprivreda HZHB, Matan Ža-rić i JP Elektroprivreda BiH, Amer Jerlagić

Obnovljiva energijaGlavne teme panel diskusije na Konferenciji bile su: ze-

lena ekonomija i uloga obnovljivih izvora, energetska teh-nologija i infrastruktura, integracija politike o obnovljivoj energiji u energetsku i infrastrukturnu politiku, praktična politika promoviranja obnovljive energije na državnoj i lokalnoj razini, porast razvoja i transfer tehnologije ob-novljivih izvora, uloga privatnik investicija, važnost libe-ralizacije u energetskom sektoru, odredbe za politiku kod operacija različitih veličina, pametna i otporna infrastruk-tura prijenosa i distribucije i slično. O njima je govorilo

više od 20 ministara za energiju, te eminentni stručnjaci iz cijelog svijeta.

Važni resursi u BiHOrganizatori su prepoznali kvalitetu dosad učinjenoga

u dvjema Elektroporivredama na što većem korištenju ob-novljivih izvora za proizvodnju električne energije koji su važni resursi u F BiH i BiH.

Inače je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u znatnom porastu tijekom posljednjih godina u cijelome svijetu i ona se procjenjuje na 4800 GW što predstavlja četvrtinu globalnih proizvodnih kapaciteta i daje 18 posto globalne energetske proizvodnje.

Ovo je svakako izazov za osiguranje energetskoga pri-stupa zemljama u razvoju, kao što je BiH . Prigoda za eko-nomski i socijalni razvoj uz istodobno smanjenje ovisnosti o karbonskim tehnologijama, čime se daje i važan dopri-nos zaštiti okoliša.

Podsjećamo kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star na našim prostorima prednjači na polju korištenja energije vjetra, jer je krajem rujna mjeseca ove godine za-počela s izgradnjom prve vjetroelektrane u BiH, uz još nekoliko projekata iz obnovljivih izvora na čijim pripre-mama za izgradnju radi. �

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ŠANSA ZA UKUPAN RAZVOJ BIH

Najveća godišnja konferencija za obnovljive izvore električne energije

Generalni direktor JP Elektroprivrede Hrvatske za-jednice Herceg Bosne d.d. Mostar Matan Žarić i di-rektor Aluminija d.d. Mostar Ivo Lasić 23. studeno-

ga potpisali su Ugovor o kupoprodaji električne energije za 2011. godinu u vrijednosti od oko 98.000.000,00 KM.

Ugovor se odnosi na isporuku električne energije za koju se Aluminij d.d. Mostar, kao najveći potrošač električne ener-gije u BiH, prijavio kao tarifni kupac JP Elektroprivredi HZ HB.

Na ova je način JP Elektroprivreda HZ HB, u pot-punosti, a sukladno važećim zakonskim propisima, osi-gurala energiju za sve tarifne kupce na području svojega djelovanja.

Cijena prema kojoj će električna energija biti isporuči-vana Aluminiju utvrđena je aktualnim tarifnim stavovima Federalne agencije za električnu energiju za tarifne kupce (FERK).Gospoda Lasić i Žarić izrazili su zadovoljstvo uspješnom suradnjom dvaju poduzeća, napose pravodobnim potpisi-vanjem spomenutoga ugovora koji omogućuje Alumini-ju planirati proizvodnju za 2011. godinu, dok je s druge strane JP Elektroprivreda HZ HB na ovaj način zatvorila Elektroenergetsku bilancu za 2011. godinu. �

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB I ALUMINIJ MOSTAR POTPISALI UGOVOR O KUPOPRODAJI ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA 2011. GODINU


bio je upoznavanje o tijeku realizaci-je ugovorenih kreditnih aranžmana i razgovori o mogućnostima proširenja poslovne suradnje na druge projekte.

Nakon obilaska lokacija za izgrad-nju buduće VE Mesihovina i CHE Vrilo u općini Tomislavgrad, te stro-jarnice HE Rama, u pratnji izvršnoga direktora za Proizvodnju električne energije Ivice Čule i njegovih surad-nika, direktor Leudesdorff izrazio je zadovoljstvo viđenim, te posebice istaknuo činjenicu kako je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar poduze-će s kojim ova banka ima najveći opseg suradnje u BiH, što samo za sebe mnogo govori.

Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Matan Žarić predočio je i planove poduzeća, u prvom redu vezane za nove priori-

tetne proizvodne objekte. Njemačka razvojna banka KfW je prepoznala ra-zvojne potrebe i u ovome poduzeću ima pouzdanoga partnera o čemu svjedoči dugogodišnja dobra suradnja na nekoli-ko važnih projekata, naglasio je direk-tor Žarić.

Njemačka vlada subvencionirala je preko KfW banke 7 milijuna eura, a 10 milijuna eura su kreditna sredstva namijenjena za sanaciju i revitalizaci-ju HE Rama koja je u tijeku.

Osim navedenih projekata surad-nja je nastavljena s KfW bankom kroz zajedničko financiranje investicijsko-tehničke dokumentacije za izgradnju buduće CHE Vrilo. Sukladno plani-ranoj dinamici izrade projektne do-kumentacije za ovu elektranu, u tijeku je stručna recenzija idejnoga projekta. CHE Vrilo imala bi snagu 64 MW i godišnju proizvodnju od 249,5 GWh električne energije.

Zajednička je ocjena i uvjerenje kako će se kvalitetna partnerska su-radnja nastaviti, što su poslovna opre-djeljenja i JP Elektroprivreda HZ HB i KfW banke u Bosni i Hercegovini. �

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB NAJVEĆI POSLOVNI PARTNER KFW BANKE U BIH

Stephan Leudesdorff, direktor KfW banke za Bosnu i Hercegovinu

U radnom posjetu JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar 23. srpnja 2010. godine boravio

je direktor KfW banke za Bosnu i Hercegovinu Stephan Leudesdorff. Razlog njegova nastupnoga posjeta


KÖLN – Političko-gospodarsko izaslanstvo BiH u či-jem su sastavu bili i predstavnici JP Elektroprivrede HZ HB na čelu s generalnim direktorom Matanom Žarićem, te predstavnici lokalnih zajednica i medija iz BiH sastali su se 4.i 5. kolovoza 2010. godine u Kölnu s vodećim ljudi-ma njemačkoga RWE-a, najveće njemačke i treće europ-ske kompanije iz područja energetike.

Tom prigodom predstavljeni su kako energetski po-tencijal BiH tako i prioritetni planovi koji se odnose na izgradnju novih energetskih objekata u Federaciji BiH. Predstavnici RWE-a predstavili su poslovanje, svoje bu-duće planove izgradnje energetskih objekata u Njemačkoj te investicijske planove u regiji jugoistočne Europe te naše zemlje.

Što se tiče energetskog potencijala BiH, posebice mo-gućnosti izgradnje hidroelektrana, Bosna i Hercegovina se nalazi na samome europskom vrhu.

Izaslanstvo JP Elektroprivrede HZ HB prezentiralo je projekte izgradnje vjetroparkova Mesihovina, Velika Vlaj-na, Poklečani, Borova glava koji će ujedno biti i prvi ener-getski objekti ove vrste u našoj zemlji, projekt izgradnje Rudnika i termoelektrane Kongora te dvije Crpne hidro-elektrane Vrilo i Kablić.

Iz kompanije RWE istaknuli su kako su njihovi budu-ći investitorski planovi usmjereni na područje jugoistočne Europe s posebnim fokusom na BiH.

Ova je kompanija već dulje vrijeme kroz osnivanje kće-ri-kompanije prisutna u BiH i zainteresirana je, pored po-stojećih i za sudjelovanje u drugim projektima, hidroelek-trana, termoelektrana i vjetroelektrana u BiH.

Termoelektrana u NeurathuIzaslanstvo BiH obišlo je i Termoelektranu Niederau-

ssem u okrugu Bergheim Niederaussem/Rhein Erft ne-daleko od Kölna, najveću na području Njemačke. Tu su iz prve ruke predstavljena najsuvremenija tehnološka rje-šenja i standardi u proizvodnji energije, prije svega iz po-dručja ekologije, odnosno ispuštanja ugljičnoga dioksida u atmosferu.

Naime, kompanija RWE ima i posebne inovacijske centra u kojima je razvila i posebna tehnološka rješenja koja se danas primjenjuju u termoelektranama u Njemač-koj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Francuskoj, Španjol-skoj… Osim projekta povećanja iskoristivosti i povećanja učinkovitosti za dodatnih deset posto, tu je i smanjenje emisije štetnih plinova pri čemu se kompanija RWE na-lazi u prvih deset u svijetu. O tome dovoljno govori i bli-zina naselja, odnosno zgrada, škola i privatnih kuća koje se nalaze stotinjak metara od termoelektrane, dok je cijelo to područje u kojem se nalazi nekoliko termoelektrana okruženo parkovima prirode. Sve ekspertize i istraživanja pokazala su kako je utjecaj na zrak, tlo, klimu i vodu jako nizak, štoviše zanemariv. Dakle, zajamčeno je da flora, fa-una i stanovništvo nisu izloženi nijednom relevantnom za-gađenju, ni neposredno niti kroz interakciju. Iz kompanije RWE izrazili su veliku zainteresiranost da podijele ova i ostala iskustva s nama. �

U POSJETU NJEMAČKOM ENERGETSKOM GIGANTU RWE

� Predstavljeni energetski projekti u FBiH te projekti kompanije RWE u jugoistočnoj Europi i BiH


Društvo energetičara iz Slavonije u posjeti HE Rama

Rujan je mjesec rezerviran za stu-dijska putovanja. Tako je i ovo-ga 25. rujna naše poduzeće bilo

domaćinom predstavnicima Društva energetičara iz Požege. Društvo već dulji niz godina organizira stručna putovanja s ciljem upoznavanja me-đunarodnih i regionalnih energetskih objekata koji su od interesa za njihov stručni rad. Tako su u sklopu svoga ovogodišnjega plana aktivnosti posje-tili HE Rama u proizvodnom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star kako bi se upoznali s karakteri-stikama njezinih objekata posebice načinom izgradnje i funkcioniranja.

Prvo je odredište 52 požeška ener-getičara bila brana koja je izgledom i načinom gradnje impresionirala go-

ste. Domaćin, rukovoditelj HE Rama, Ivo Dedić govorio je o njezinu radu i važnosti za poduzeće, te o objektu u kojemu je smješten sustav upravljanja

i od kojega, tunelom dugim 9,5 km dolazi voda na turbine smještene u strojarnici na Marinoj pećini.

Goste je pozdravio i dr.sc. Jerko Pavličević predsjednik Nadzornog odbora. Naglasio je važnost ove elek-trane za JP Elektroprivreda HZ HB, njezinu višestruku ulogu, posebice doprinos lokalnoj zajednici i prihode koji poduzeće uplaćuje u općinski pro-račun. Pavličević je posebno istaknuo kako je ovo poduzeće najbolje organi-zirano i da čini kralježnicu razvoja na prostorima svoga djelovanja. JP Elek-troprivreda HZ HB jedino je poduzeće koje je poslije rata izgradilo dvije hidro-elektrane (HE Peć Mlini i HE Mostar-sko Blato), a za nekoliko dana počinjemo s izgradnjom prve Vjetroelektrane Me-sihovina u Tomislavgradu, naglasio je predsjednik Nadzornog odbora upo-znavši goste i s drugim razvojnim pla-novima i poslovanjem poduzeća.

U drugom dijelu posjeta razgledani su objekti i strojarnica u Marinoj pe-

ENERGETIČARI, STUDENTI I DISPEČERI NA HE RAMA


ćini, koja je srce HE Rama. O svim je zanimljivim detaljima nazočne govo-rio Ivo Kudić, dipl.ing.

Predsjednik Društva energetičara iz Požege, Drago Duvnjak istaknuo je kako Društvo broji 110 članova, uglavnom inženjera strojarstva i elek-trotehnike, ali i srodnih struka. Cilj je Društva upoznavanje svojih članova s velikim energetskim objektima i nji-hovim radom, kako u Hrvatskoj tako i u zemljama okruženja, njihovim ra-dom i utjecajem na okolinu u kojoj su smješteni, te uvjetima života sta-novništva na tom prostoru. Ovo nije prvi posjet JP Elektroprivreda HZ HB, nedavno su posjetili i HE Mostar, HE Jajce I i Jajce II i CHE Čapljina.

Budući da kraj iz kojega dola-ze nema nekih važnijih energetskih objekata, posebice kakav je HE Rama, zadivljeni njegovim izgledom i karak-teristikama, jezerom ali i okolicom, Slavonci su izrazili želju da i oni usko-ro na sličan način ugoste predstavnike JP Elektroprivreda HZ HB.

Studenti iz Slovenije Ovaj elektroenergetski objekt na

poseban način privlači pozornost stu-denata i učenika, pa su tako u subotu, 23. listopada na brani i strojarnici HE Rama boravili i studenti Slovenskoga sveučilišta, u okviru ekskurzije u Bo-snu i Hercegovinu.

60-ak studenata 4. i 5. godine ener-getskoga smjera uz svoje profesore s Elektrotehničkog fakulteta iz Lju-

bljane, te predstavnike organizatora stručne ekskurzije, Laboratorija za energetske strategije (LEST) i Labo-ratorija za elektroenergetske sustave (LEES) posjetili su našu elektranu.

Dispečeri Početkom prosinca 2010. godi-

ne HE Rama posjetili su dispečeri HEP-a OPS i Nezavisnoga operatora sustava u BiH. Dispečeri su razmije-nili iskustva u radu i sa zanimanjem, neki po prvi put, razgledali postroje-nja naše najveće hidroelektrane. �


Treći, već tradicionalni, susret novinara hercegovačkih Internet portala i radija na hrvatskome jeziku održao se 11. rujna o.g. na CHE Čapljina. JP Elektroprivreda

HZ HB d.d Mostar i ovaj je put, nakon HE Rama, bila pokrovitelj susreta novinara i urednika radiopostaja, tiska-nih glasila i u najvećem broju novinara koji uređuju i vode Internet portale.

Glavni je smisao ovoga druženja upoznavanje kolega i njihova suradnja kao i upoznavanje javnosti s pojedinim krajevima i mjestima u smislu njihove turističke-gospo-darske promidžbe i objektivnijeg informiranja.

Nakon turističkog posjeta gradu Čapljini, druženje su novinari nastavali na našoj hidroelektrani gdje su im do-maćini bili: Vlatko Međugorac, rukovoditelj Sektora za odnosa s javnošću i edukaciju i kolege, inženjeri, iz Centra za upravljanje proizvodnjom Mario Menalo, Mladen Re-bac koji su novinare upoznali s radom CHE Čapljina.

Novinari s portala Ča:.portal, koji je bio domaćinom ovoga susreta, Brotnjo.info., Lj::portala, Bljesak.info., Mrezaportala.com, Sredisnjabosna.com, Hercegovina.info, Glasno.info, Rama-prozor.info, Kupreškog radija i Kupres portala, Neum portala, Običan radio - Stolac,

Radio Ljubuški, metkovic.hr, te novinari Večernjega lista razgledali su sve objekte CHE Čapljina, a dojmove s ra-zgledanja prenijeli su ovako:

Obilazeći velika postrojenja 800 metara u unutrašnjosti zemlje, spustili smo se i na 30 metara ispod razine mora! Uz razgledavanje i fotografiranje saznali smo o jedinstvenom načinu rada ove crpne hidroelektrane koja je lani proslavila 30 godina rada. Sa svim svojim sadržajima i postrojenji-ma duboko u zemlji te ogromnim proizvodnim kapaciteti-ma HEČ je i najveći kompleks takve vrste u BiH i ponos JP Elektroprivreda HZ HB, čija se vrijednost ne može mjeriti samo po proizvedenim kilovat satima, jer su poplave u Popo-vu polju nakon njezina puštanja u rad svedene na minimum. Druženje je nastavljeno u Parku prirode Hutovo Blato vo-žnjom brodica kojom su oduševljeni novinari mogli uživa-ti u prekrasnom krajoliku.

Ovaj susret bio je i odlična prilika da se razgovara o trenutačno teškom položaju hrvatskih medija. Izneseni su prijedlozi i planovi za budućnost te je istaknuto kako se samo zajedničkim nastupom i zajedničkom podrškom mogu očuvati mediji na hrvatskom jeziku i ne dovesti u pitanje njihovu opstojnost. �

INTERNET PORTALI U POSJETU CHE ČAPLJINA


Udruga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektro-privreda HZ HB d.d. u svojim aktivnostima i ove jeseni ne miruje. Za potrebe je Odjela za

transfuziologiju SKB-a Mostar organizirana drago-voljna akcija koja je ovaj put okupila 80 darivatelja. Neki su mogli dati krv, neki i ne, ali najvažnija je hu-manost kojom se mogu ponositi svi članovi Udruge. Krvi je tekućina koju još uvijek nije moguće nado-mjestiti umjetnim pripravkom. Za brzo, kvalitetno i sigurno liječenja bolesnika potrebo je uvijek imati dovoljan broj darivatelja. U ovoj je udruzi takvi su ciljevi posve jasni, pa je svakom akcijom povećan broj novih darivatelja. Pravila za darivanje glase: muškarci darivatelji krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje s razmakom između davanja od 3 mjeseca. Žene, darivatelji krvi smiju dati krv do 3 puta go-dišnje s razmakom između davanja od 4 mjeseca.U ovoj su sudjelovali: Ivo Bandić, Tomo Baraban, Lju-bo Bevanda, Monika Bilić, Zoran Bilić, Luka Biško, Gordana Boras, Slavko Božić, Melanija Božić, Ivica Brekalo, Dragan Brekalo, Željko Burečić, Dalibor Čović, Zdravko Čuljak, Josip Ćurić, Ivan Damjano-

vić, Dragana Denda, Zoran Drežnjak, Dražan Dr-mač, Franjo Đolo, Ivica Ferjančić, Jospi Gilja, Josip Grabovac, Mato Ivanika, Dario Ivanković, Tomislav Ivanković, Slobodan Janjić, Bruno Jovanovi, Teo Klepo, Jozo Knezović, Miroslav Knezović, Dragan Kolobarić, Branko Kraljević, Nevenka Krešić, To-mislav Krešo, Marko Krezić, Nikola Kulušić, Ervin Kvesić, Oliver Ladan, Jelena Lasta, Marijo Lovrić, Ivan Malekinušić, Mijo Marjanović, Ivona Marko-vić, Mirko Mihić, Ivan Miletić, Ivan Miličević, Ilija Nevestić, Niko Nikolić, Branko Pandža, Domagoj Paradžik, Dragan Peko, Dalibor Perić, Radmila Pe-rić, Vlado Petrović, Ivan Prskalo, Ivica Prskalo, Mir-ko Puljić, Dragan rai. Marijana Rašić, Vanda Rozić, Igor Slišković, Ivan Smoljan, Željko Sopta, Zlatko Stanić, Filip Stipanović, Darko Stjepanović, Katica Šimunović, Boris Šunjić, Damir Tadić, Mario Topa-lović, Goran Topić, Zoran Uložnik, Robert Zadro, Jurica Zovko, Ivan Zovko, Ivo Zovko, Nikola Zov-ko, Zlatko Zubac, Tadej Jelčić. �

KRV ZA SKB MOSTAR

Odjelu za transfuziju Županijske bolnice dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj 4. 11. 2010. godine krv je dalo 49 uposlenika iz OP i DP Centar kao i iz iz HE Jajce I i HE Jajce II.

Ovo je druga akcija dragovoljnoga darivanja krvi u organizaciji Udruge drago-voljnih darivatelja krvi Poduzeća za ovu bolnicu, a budući da je zbog žurnosti i potreba županijske bolnice krv trebala odmah, organizatori su mišljenja da je akcija mogla biti i bolja. Suradnja je između ove bolnice i Udruge izvrsna, a ve-liko zadovoljstvo odzivom uposlenika Poduzeća nisu krili zdravstveni djelatnici bolnice u Novoj Biloj.

Dragovoljni su darivatelji zaslužili biti zabilježeni svakom akcijom tako i ovom: Dejan Taraba, Igor Lukić, Jozo Petro-vić, Bogdan Šimić, Ranko Blaž, Željko Vujeva, Petar Batalija, Anđelko Barić, Ivan Čerkez, Ljubo Zec, Stanko Čavara, Bojan Jozipović, Dragan Vuleta, Ivan Ćosić, Miroslav Cvjetković, Dragan Dugandžić, Robert Perković, Tanja Šapina, Dragan Martinović, Izabela Oroz, Igor Miličević, Berislav Franković, Zoran Tadić, Vlatko Franković, Josip Crnoja, Franjo Cvitan, Marko Perković, Miroslav Strinić, Ivan Šimić, Ivica Tolić, Željko Papić, Slobodan Pavičić, Dragan Jevtić, Toni Lekić �

SREDIŠNJA BOSNA - HUMANOST NA DJELU


Nakon Posavske županije, doma-ćin je ovogodišnji, jedanaestih, Sportskih igara bila Herce-

gbosanska županija, gradovi Livno i Kupres. U organizaciji Nezavisnoga sindikata JP Elektroprivreda HZHB, a uz financijsku potporu Uprave, ove su se godine uposlenici u dvodnevnom druženju, od 5. do 7.11. 2010. natje-cali u tradicionalnim igrama: malom nogometu, pikadu, stolnom tenisu, šahu i kuglanju. Iako prošlogodišnjih disciplina, potezanje konopa i bilijar nije bilo, zanimanje za Igre nije posu-stalo jer se ove godine natjecalo 190 radnika. U malonogometnom turniru natjeca-lo se 12 momčadi, a tradicionalno je

i ove godine igrao i Elektroprijenos OP Mostar. U ovoj disciplini vidi se koje momčadi svakodnevno igraju u slobodno vrije-me i tako svoju fizičku snagu i nogo-metno, amatersko, umijeće pokazuju na Igrama. Velikih iznenađenja nije bilo jer su rezultati na kraju slič-ni prošlogodišnjim, osim što je prvo mjesto osvojila ekipa Uredi i sektori. Drugi su bili prošlogodišnji pobjed-nici Distribucija i Opskrba HNŽ-a, treća, standardno dobra bila je Distri-bucija i Opskrba HBŽ-a i četvrto su mjesto osvojili uposlenici iz Elektro-prijenosa OP Mostar.Broj natjecateljica ove godine bio je dvostruko veći. Njih 45 natjecalo se

u pikadu, kuglanju i stolnom tenisu. Kolegice su rekle svoje svojim rezul-tatima: prvo mjesto osvojila je Tere-zija Vukančić (Distribucija i Opskr-ba HBŽ-a), drugo mjesto osvojila je Nada Bagarić (Distribucija i Opskrba HBŽ-a), a Katica Šimunović (Distri-bucije i Opskrbe HNŽ II), ponosna je osvojenim trećim mjestom.Kuglanje je zamišljeno kao 12 paro-va po tri natjecateljice. Pobjednice su bile iz ekipe Distribucija i Opskrba HBŽ (Terezija Vukančić, Nada Ba-garići Anita Tokić), drugoplasirane su predstavnice ekipe Distribucije i Opskrbe HNŽ II (Maja Zovko, Sil-vana Čović i Vesna Mustapić), a tre-će su mjesto osvojile natjecateljice iz

LIVNO I KUPRES DOMAĆINI 11. SPORTSKIH IGARA


ekipe Distribucija i Opskrba HNŽ I (Andrijana Stipanović, Katica Boban i Milkica Karačić). Veliki broj natjecateljica bio je u stolnom tenisu. Njih 18 borilo se za titule najbolje. Svestrana Nada Baga-rić (Distribucija i Opskrba HBŽ-a) opravdano je bila prva, Gordana Ba-tarilo (Distribucija i Opskrba SBŽ-a) osvojila je drugo mjesto, a njezina ko-legica Katarina Ćurković (Distribuci-ja i Opskrba SBŽ-a) treće. Stolno tenisači u svom natjecanju pokazali su da je borba između proš-logodišnjih pobjednika više nego zanimljiva. Ovisno samo od fizičke kondicije i raspoloženja natjecatelj-skoga dana raspored osvojenih mjesta bio je samo malo drukčiji nego prošle godine: u HE Mostar odlazi pehar za prvo mjesto zahvaljujući Ivi Čerkezu prošlogodišnjem prvaku, prošlogo-dišnje treće mjesto Igor Lacić iz HE Jajce zamijenio je drugoosvojenim, a trećeplasirani Mirko Mišković iz

Distribucije i Opskrbe Posavske žu-panije potvrdio je i ove godine svoju kvalitetu. Jedino je natjecanje u šahu imalo no-vosti u krajnjem poretku. Ovogodišnji je prvak Marko Jelčić (Ured i sektori), prošlogodišnji je pobjednik Stanko Dadić (CHE Čapljina) potvrdio svoje šahovsko znanje osvojivši drugo mje-sto, a Tihomir Marković (Distribucije i Opskrbe HBŽ-a) upisat će se kao trećeplasirani. Ove godine u listu najboljih upisat će se: Damir Mioč (Distribucija i Opskrba HBŽ) kao najbolji strijelac; Ivica Prskalo (Distribucija i Opskrba HNŽ I) kao najbolji vratar, Hrvoje Čurak (Uredi i sektori) kao najbolji igrač, fer play momčad je HE Mostar. Tako su prošle 11. sportske igre, a za još bolje rezultate i sljedeće druženje pripreme su već počele. �


JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ne zapostavlja odgo-vornost prema zajednici u kojoj djeluje, stoga nastojimo biti socijalno osjetljivi, prepoznavati potrebe i podupirati različite

društveno korisne aktivnosti i projekte. Ova Elektroprivreda prošle i ove godine izdvojila je financijska sredstva u visini od skoro 1.000.000,00 KM iz ostvarene dobiti, koja su sukladno Zakonu o donacijama i putem otvorenoga jav-nog natječaja dodijeljena kao potpora za rad i projekte, za 400 ra-zličitih humanitarnih, socijalnih, kulturnih i sportskih udruženje i institucija. Pred božićne i novogodišnje blagdane članovi Uprave Društva, Mila Bule, Stjepan Krasić i Ivica Čule posjetili su Svetu obitelj u Mostaru i štićenicima ove ustanove uručili darove – prigodne paketiće s osnovnim svakodnevnim potrepštinama. Direktor biskupijskoga Caritasa don Tonćo Komadina pod čijim okriljem djeluje Sveta obitelj, iskreno je zahvalio na darovima, ali i na svim donacijama koje je u proteklom razdoblju JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar dodijelila različitim ustanovama Caritasa. Na isti su način slični darovi uručeni i djeci iz različitih krajeva BiH koja borave u Majčinu selu u Međugorju. Osmjeh na njihovim licima i zahvala ravnatelja Mire Čilića i oso-blja koje se o njima danonoćno brine, više su nego dovoljni razlozi i motiv da nastavimo pomagati ovakve i slične ustanove koliko god nam to mogućnosti budu dopuštale. �

DAROVI ZA ŠTIĆENIKE SVETE OBITELJI I MAJČINOGA SELA

Od kada je započeo Socijalni dan kao zajednički projekt Gra-da Mostara i Udruge gađana INFOHOUSE Sarajevo pod nazivom Volontiraj - kreditiraj svake godine JP Elektropri-

vreda HZ HB primala je na jednodnevni rad učenike srednjih škola iz Mostara. Tako je bilo i ove, pa su učenici iz Gimnazije fra Grge Martića i JU Srednje elektrotehničke škole boravili, najprije u organizacij-skoj jedinici Opskrba električnom energijom, potom i u Centru za upravljanje proizvodnjom, a posjetili su novoizgrađenu HE Mostarsko blato. Učenici nisu skrivali zadovoljstvo srdačnim prijamom i posve-ćenoj pozornosti njihovu boravku, posebice u Opskrbi električ-nom energijom u kojoj su i proveli najviše vremena.Član ih je Uprave poduzeća, izvršni direktor ove organizacijske jedinice Stipe Bagarić sa suradnicima detaljno upoznao sa svim djelatnostima i omogućio rad u sektorima. Veliko su zanimanje srednjoškolci pokazali i za funkcioniranje daljinskoga sustava upravljanja proizvodnjom, kao i za energet-sko-građevinske objekte HE Mostarsko blato. �

SOCIJALNI DAN U JP ELEKTROPRIVREDI HZ HB


Živi brzo!“ – dvije su riječi u koje bi se mogla sažeti životna fi-lozofija suvremenoga poslovnog čovjeka. Danas je uistinu važno brzo djelovati jer se sama tržišna utakmica odvija

munjevitom brzinom. U divljem svijetu biznisa, današnji me-nadžeri vješto i okretno barataju informacijama i poslovnim odlukama. Da bi ostali i opstali, menadžeri, naravno i svi dru-gi zaposleni, trebaju kvalitetan zvor dragocjene energije koju pored svog radnoga stresa rapidno gube. To nas dovodi do pitanja prehrane i prehrambenih navika.Brzi život najčešće podrazumijeva i brzu hranu tzv. popularni fast food. Pod tim se terminom uglavnom nazivaju jela bogata zasićenim mastima, krcata bijelim šećerom, solju i umjetnim aditivima. Ukratko – svim onim što bi trebalo biti iznimka a ne pravilo, povremeno a ne stalno rješenje. Također, uposleni lju-di nerijetko pribjegavaju pretjeranom uzimanju kofeina i energetskih napitaka koji, istina, djeluju kao stimulansi, ali samo ako ih se uzima u pravilnim dozama koje su, u pravilu, daleko manje od prosječnih.Ako želite očuvati zdravlje, povisiti radnu učinkovitost, poboljšati pamćenje i imati stabilnu koncentraciju, pravo je vrijeme da razmislite o svojoj prehrani, pro-vedete reformu vaših prehrambenih navika, izbacite uljeze i ubacite adute.U praksi to znači:Obavezan doručak. Sve počinje počinjanjem dana kvalitetnim doručkom.Stara poslovica kaže - Doručkuj kao kralj, ručaj kao građanin, večeraj kao prosjak. Najbolji izbor: pametni ugljikohidrati (sve integralne pahuljice bez dodataka, crni/integralni kruh i peciva), lagani proteini (nemasni jogurt, posni sir, mlijeko), svježe voće i voćni sokovi bez šećera, voćni namazi (džemovi, pekmezi, marmela-de) s manje šećera, med. Doručak sprečava nagle padove šećera u krvi, a nakon noćnog gladovanja organi-zam treba startnu energiju za efektno suočavanje s dnevnim izazovima.Nema izgladnjivanja! Dnevni unos hrane treba rasporediti u više manjih obroka tijekom dana zbog manjeg opterećivanja želuca koji će tako lakše probaviti hranu, a hranjive tvari daleko lakše asimilirati i iskoristiti. Također, bez izgladnjivanja nema ni prejedanja.VODA VODA VODA VODA – Da ne biste dehidrirali i kako bi se tijelu osi-gurala potrebna tekućina jer je ona najvažniji dio naših stanica.Paziti na svoju probavu – izmjena tvari u organizmu jedna je od temeljnih funk-cija tijela koja ga drži u kondiciji. Probiotici (najčešće u obliku fermentiranih mliječnih proizvoda) i vlakna (integralne žitarice, voće, povrće) osnova su zdrave probave. Temeljito žvakanje također igra bitnu ulogu.Fast food pretvoriti u slow food. Polaganim i svjesnim konzumiranjem hrane centar za sitost u mozgu ispravno funkcionira, a hrana se bolje iskorištava. Osim toga, brza hrana ne mora nužno biti i loša hrana. Zdravi sendviči u crnom kruhu sa purećom šunkom (ili pilećim prsima u ovitku ili tunom u vodi, ili pilećim/purećim prsima s roštilja) i/ili manje masnim sirom uz dodatak povrća (rajčica, zelena salata) pripremljeni kod kuće za ponijeti sa sobom, mogu biti itekako do-bar izbor. �

PREHRANOM DO BOLJEGA ZDRAVLJA


Dok su predstavnici 190 zemalja svijeta tražili rješenje za klimatske promjene u Cancunu, u Meksički zaljev uplovio je najveći solarni brod na svijetu koji bi kreatorima naše buduć-nosti trebao pokazati da gdje ima volje – ima i načina

PlanetSolar, 31 metar dugačak i 15 metara širok, najveći je solarni brod na planetu, čije motore pogoni električni napon prikupljen pomoću 500 kvadratnih metara solarnih ploča. Sun Powerovih 38.000 modernih fotoćelija ima 22-postotnu iskoristivost te su navodno sposobne generirati 103,4 kW so-larne energije, premda je 20-ak kW dovoljno da najveći solar-ni brod postigne brzinu od osam čvorova, odnosno 15 km/h.

To tehnološko čudo teško 60 tona proizvedeno je u Kni-erim Yacht Clubu u njemačkom Kielu, a njegovi tvorci, Švicarac Raphaël Domjan i Francuz Gérard d’Aboville (prvi čovjek koji je uspješno preveslao Atlantik), vjeru-ju da će postati najbrži brod koji je oplovio naš planet.

Čitav projekt stajao je 16 milijuna eura, a služi kao podsjetnik da su najveća otkrića našeg planeta ostvarena upravo plovili-

VATIKAN NAJZELENIJA DRŽAVA NA SVIJETU

Vatikan se nakon ugradnje velikih solarnih ploča na krovu jed-ne od svojih palača dokazao kao okolišu najprijateljskija drža-va na svijetu.

- Vatikan je postigao rekord u proizvodnji solarne energije po glavi stanovnika - 200W. Njemačka, vodeća zemlja svijeta u tom području proizvodi 80W po stanovniku, pohvalio se list L’Osservatore Romano.

Italija, na primjer, proizvodi samo 4W po glavi stanovnika. Vatikan je najslabije naseljena suverena država svijeta. Traj-no je nastanjuje oko 800 stanovnika.

Solarne ploče postavljene prije dvije godine na krovu konferen-cijske dvorane Pavla VI. najmanjoj državi svijeta uštedjele su energije u vrijednosti 90 tona nafte. Zbog njegova zalaganja za zaštitu okoliša talijanski su mediji Benedikta XVI. već pro-zvali “zelenim papom”, prenosi Hina.

ma. “Čini se da smo zaboravili koliko ovakav transport može biti čist“, ističe ekipa PlanetSolara te zaključuje: “Brodovi su najkorištenije sredstvo za prijevoz roba te u ukupnoj emisiji CO2 godišnje sudjeluju sa 6 posto (1,4 milijarde tona CO2 u 2008), što je dvostruko više od zrakoplovnoga transporta.“

NAJVEĆI SOLARNI BROD SPREMAN OPLOVITI PLANET

Zanimljivosti…


AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

NENASELJEN KRAJ

MLADIĆ SVRSTATI TINO ROSSI

IMOVINA KOJU DJE-

VOJKA UNOSI U BRAK

NOVINAR I PJESNIK ŠOLC

IZMJERASKLADATELJ ARNAUTALIĆ

STARO IME RIJEKE RAJNE

DUŠIKIMITACIJA, PATVORINA

MIRODIJAJURIŠATI, NASRTATI

STANJE BEZ RATA

DUH I OBI-LJEŽJA POS-TMODERNE

POSTATI UMORAN

Roditeljica

U toj mjeri

“SUPER LASER RA-

CER”

Sanjar, romantik

Nogometni vratar Carlos

MARKA ČEŠKIH

KAMIONA

Glumac Harris

Lopatica za čišćenje

pluga Kovani ili papirni …… na

daljinsko upravljanje

Šarena papiga

NEUGODAN, ODBOJAN

Amino-propionska

kiselinaDjelo Ive Maleca

TRZALAČKO GLAZBALO

Počasni naslov

kardinala

Grčko slovo

“Školski leksikon”

Ptica grabljivica

HRVATSKA NAFTNA TVRTKA

Škrobilo, škrob Cio, čitav

Arsen Dedić

“Područna škola”

GLUMICA ĐORĐEVIĆ

Kožna uzica

(opanci)

Španjolska

KISELINA(lat.) Tata, ćaća Pasmina

pasa


RADNI KALENDAR 2011.

siječanj | january

pon uto sri čet pet sub ned

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24|31 25 26 27 28 29 30

veljača | february


1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28

svibanj | may


1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23|3024|31 25 26 27 28 29

lipanj | june


1 2 3 4 5

6 7 8 9 1 011 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30

rujan | september


1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30

listopad | october


1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 31 25 26 27 28 29 30

Praznici BiH (neradni dani):1. i 2.1. – Nova godina (prenosi se na 3.1.)1.3. – Dan neovisnosti BiH1. i 2.5. – Međunarodni praznik rada25.11. – Dan državnosti BiH

Legenda Praznici u BiH (neradni dani)Katolički blagdani (neradni dani)Važniji dani koji se obilježavajuKolektivni godišnji odmor


ožujak | march


1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30 31

travanj | april


1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30

srpanj | july


1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30 31

kolovoz | august


1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 21

22 23 24 25 26 27 28

29 30 31

studeni | november


1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30

prosinac | december


1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Važniji dani koji se obilježavaju:

17.11. – Dan JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Katolički blagdani (neradni dani):6.1. – Sveta tri kralja24.i 25.4. – Uskrs i uskrsni ponedjeljak23.6. – Tijelovo 15.8. – Velika Gospa; 1.11. – Svi sveti25. i 26.12. – Božićni blagdani


www.ephzhb.ba

Documents

Vjesnik - Elektroprivreda HZ HB · 2016-03-10 · e-mail: [email protected] POŠTOVANI ČITATELJI, Pri samome kraju 2010. godine u novome Vjesniku, slično kao i dosada, nastojali