Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Predgovor ǀ 01
Vodič za praćenje procesa pregoVora o pristupanju srbije eVropskoj unijiDrugo, izmenjeno i dopunjeno izdanje
Izdavač:Beogradska otvorena školaMasarikova 5/16, 11000 BeogradTelefon: +381 11 3061 372Faks: +381 11 36 13 112Veb: www.bos.rs
Za izdavača:Vesna Đukić
Urednik:Danijela Božović
Autori:Danijela Božović, Jelena Babić, Mirko Popović i Vladimir M. Pavlović
Dizajn:Nikola Stevanović
Recenzenti:Katarina Golubović i Milica Saračević
Lektura:Ivana Andrić i Marijana Milošević
Štampa:Dosije studio, Beograd
Tiraž:700
Godina:2015
ISBN: 978-86-83411-83-2
Vodič za praćenje procesa pregoVora o pristupanju srbije eVropskoj unijiDrugo, izmenjeno i dopunjeno izdanje
Podržano od strane Evropske unije u okviru programa „Evropa za građane i građanke”
Ova publikacija je izrađena uz pomoć Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo
Srbija. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost autora i ni u kom slučaju ne odražava
stanovište Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo Srbija.
Beograd, decembar 2015
OPEN SOCIETY FOUNDATION, SERBIAFONDACIJA ZA OTVORENO DRUŠTVO, SRBIJA
SADRŽAJ
LISTA SKRAĆENICA 6 PREDGOVOR 7
I UVOD – SRBIJA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA 9
1.1. Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) 11 1.2. Pregovori o pristupanju Evropskoj uniji 14
II PROCES PREGOVORA O PRISTUPANJU EVROPSKOJ UNIJI 17
2.1. Faze u procesu pregovora o pristupanju 202.1.1. Analitički pregled zakonodavstva (skrining) 20 2.1.2. Sadržajna faza pregovora 23 2.1.3. Zaključenje ugovora o pristupanju 25
2.2. Akteri u procesu pregovora o pristupanju 262.2.1. Pregovaračka struktura Evropske unije 26 2.2.2. Pregovaračka struktura Srbije 27
III PREGLED I ANALIZA STRUKTURE DOKUMENATA KOJI NASTAJU U PROCESU PREGOVORA 33
3.1. Skrining 343.1.1. Izveštaj o skriningu 35 3.1.2. Rezultat skrininga 38 3.1.3. Akcioni plan 39 3.1.4. Izveštaj o realizaciji akcionog plana 40
3.2. Sadržajna faza pregovora 403.2.1. Pregovaračka pozicija države kandidata 44 3.2.2. Zajednička pozicija Evropske unije 46 3.2.3. Izveštaj o ispunjenju obaveza za pregovaračko poglavlje 48
IV PRAĆENJE PRISTUPNIH PREGOVORA SA EVROPSKOM UNIJOM 49
4.1. Matrica za praćenje pregovora o pristupanju EU 50
V TRANSPARENTNOST I PRISTUP DOKUMENTIMA U PROCESU PREGOVORA O PRISTUPANJU EU 69
5.1. Pravo na pristup informacijama od javnog značaja u Republici Srbiji 72
5.2. Pravo na pristup dokumentima u posedu organa Evropske unije 755.2.1. Pravo javnosti na pristup dokumentima Evropskog
parlamenta, Saveta i Komisije – Uredba 1049/2001 775.2.1.1. Ograničenja pristupu dokumentima 805.2.1.2. Kako se podnosi i obrađuje
zahtev za pristup dokumentima EU 825.2.1.3. Postupanje sa poverljivim dokumentima 83
PRILOZI 85
PRILOG 1. Hronologija odnosa između Republike Srbije i Evropske unije 86
PRILOG 2. Tok pregovora – Pet mogućih scenarija 90
PRILOG 3. Mišljenje Evropske komisije o zahtevu Srbije za članstvo u EU pojedinačno po pregovaračkim poglavljima 94
PRILOG 4. Pregled dokumenata važnih za praćenje procesa evropskih integracija Srbije 96
LITERATURA 130
6 ǀ Predgovor
LISTA SKRAĆENICA
CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (eng. The Central European Free Trade Agreement)
COELA Radno telo Saveta EU za proširenje i države koje vode pregovore o pristupanju (eng. Working Party on Enlargement and Countries Negotiating Accession to the EU)
COREPER Komitet stalnih predstavnika (fr. Comité des représentants perma-nents)
ECAA Zajedničko evropsko vazduhoplovno područje
EK Evropska komisija
EP Evropski parlament
EU Evropska unija
EZ Evropske zajednice
MVK Međuvladina konferencija
NKEU Nacionalni konvent o Evropskoj uniji
NPAA Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije
NPI Nacionalni program integracije Republike Srbije u EU za period 2008–2012. godine
OBAR Izveštaj o proceni ispunjenosti merila za otvaranje pregovora (eng. Opening Benchmark Assessment Report)
OCD Organizacija civilnog društva
PSP Proces stabilizacije i pridruživanja
PTS Prelazni trgovinski sporazum
RS Republika Srbija
Savet Savet Evropske unije
SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
UEU Ugovor o Evropskoj uniji
UFEU Ugovor o funkcionisanju Evropske unije
Predgovor ǀ 7
predgoVor
Tim Beogradske otvore škole, zajedno sa grupom eksperata, izradio je drugo, izmenjeno i dopunjeno izdanje Vodiča za praćenje procesa pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji (EU). Drugo izdanje ovog vodiča preklapa se sa početkom druge faze pregovora o pristupanju Srbije EU ‒ otvaranjem prvih pregovaračkih poglavlja.
Praćenje pristupnih pregovora podrazumeva: razumevanje institucional-nog i upravljačkog okvira unutar kojeg se vode pregovori, načina na koji se vode, sadržine pregovaračkog procesa i raspoloživih instrumenata kojima civilno društvo i drugi akteri mogu da utiču na taj proces. Svrha ovog vodiča je da predstavnicima civilnog društva pruži znanje i informacije koji će im omogućiti da na adekvatan način prate proces pregovora o pristupanju EU i prepoznaju mogućnosti da ovaj proces učine vlasništvom građana Srbije. Vodič je nastao u okviru inicijative „Progovori o pregovorimaˮ koju je 2013. godine pokrenula Beogradska otvorena škola uz podršku Fondacije za otvo‑ reno društvo Srbija.
Specifičnost procesa pregovora o pristupanju EU jeste to što se ne pregovara o sadržini pravnih tekovina EU, pošto je država kandidat u obavezi da ih usvoji i u celosti primenjuje. Predmet pregovora je samo vremenski okvir u kom će pravne tekovine EU biti usvojene i primenjene u praksi.
Za civilno društvo u i sve druge zainteresovane aktere koji nisu direktno uključeni u proces pregovora o pristupanju EU od velikog je značaja da razumeju važnost pristupnih pregovora i da, uzevši u obzir kapacitete kojima raspolažu, daju konkretan doprinos i stalno prate tok pregovora te tako, na efikasan i delotvoran način, učine pregovarački proces kvalitetnijim. Uloga civilnog društva je da kroz praćenje procesa EU integracija utiče na povećanje odgovornosti i transparentnosti u radu organa javnih vlasti i na taj način doprinese demokratskim reformama u Srbiji.
Da bi bili u stanju da proces pregovora učine transparentnim, a javne institucije odgovornim, predstavnici civilnog društva moraju dobro da poznaju procesne aspekte pregovora sa EU, ali i instrumente komunikacije.
8 ǀ Predgovor
Zato se na početku vodiča nalaze informacije o samom toku procesa pregovora o pristupanju EU, sa detaljnim opisom svakog od koraka, ključnih aktera i institucija. Nakon toga slede predstavljanje i analiza dokumenata koji nastaju u procesu pregovora, i to u svakoj od njegovih pojedinačnih faza. Tekst koji se odnosi na praćenje pristupnih pregovora sa EU otvara novo poglavlje, koje se odnosi na samu matricu monitoringa, odnosno na to kako civilno društvo i druge zainteresovane strane mogu konkretno da prate pristupne pregovore i daju svoj doprinos samom procesu u zavisnosti od faze pregovora. Poslednji deo vodiča odnosi se na transparentnost procesa pregovora o članstvu u EU, sa posebnim osvrtom na pravni okvir za pristup dokumentima koji nastaju u radu organa EU. Na samom kraju nalaze se korisni pregled dokumenata važnih za praćenje procesa evropskih integracija Srbije i mogućih scenarija toka pregovora.
Nadamo se da će Vam ovaj vodič biti od koristi u radu i doprineti stvaranju transparentnog i odgovornog procesa vođenja pregovora o pristupanju Srbije EU, zasnovanog na dijalogu i partnerskoj saradnji civilnog društva i javnih vlasti.
Autori vodiča
Srbija u procesu evropskih integracija ǀ 9
i uVod – srbija u procesu eVropskiH integracija
10 ǀ Srbija u procesu evropskih integracija
Put jedne države od izražene privrženosti njenog društva evropskim vrednostima do formalnog članstva u Evropskoj uniji (EU) predstavlja složeni pravno‑politički proces. Ovaj proces najčešće se deli na: proces pridruživanja i proces pristupanja. Svaka od ovih faza sastoji se od niza podfaza pri čemu prelazak u sledeću zavisi od ispunjenosti kriterijuma i seta koraka u svakom od delova procesa koji je približavaju članstvu u EU.
Zainteresovana javnost trebalo bi da bude upoznata sa koracima u ovom procesu, a civilno društvo da poznaje instrumente pomoću kojih može da ostvari uticaj na donosioce odluka. U svakom trenutku, bilo da smo učesnici ili posmatrači procesa, neophodno je da znamo u kojoj smo fazi pregovora i koji su sledeći koraci. Ovaj vodič započinjemo šemom koraka u procesu evropskih integracija, jer se na nju iznova vraćamo kada započinjemo svaku novu aktivnost.
KORACI KA ČLANSTVU U EU
I PRIDRUŽIVANJE podrazumeva:1) Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP)
• Pripremna faza za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)
• Studija o izvodljivosti• Pregovori o zaključivanju SSP, uključujući i Prelazni trgovinski
sporazum• Potpisivanje i primena SSP
II PRISTUPANJE podrazumeva:2) Kandidaturu za članstvo
• Podnošenje zahteva za prijem u članstvo u EU• Upitnik Evropske komisije o spremnosti države kandidata da
preuzme obaveze iz članstva• Mišljenje Evropske komisije (avis)• Odluka Evropskog saveta o davanju statusa kandidata za članstvo
u EU (i o početku pregovora)3) Otvaranje pristupnih pregovora
• Pristupni pregovori (u 35 pregovaračkih poglavlja)• Zatvaranje pristupnih pregovora i potpisivanje Sporazuma o
pristupanju EU4) Ratifikaciju Sporazuma o pristupanju EU5) Ulazak u članstvo EU.
Srbija u procesu evropskih integracija ǀ 11
1.1. proces stabilizacije i pridružiVanja (psp)
Strateško opredeljenje Republike Srbije za članstvo u EU započinje nakon demokratskih promena u oktobru 2000. godine. Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija u novembru mesecu iste godine zvanično učestvuje na Samitu država Zapadnog Balkana u Zagrebu u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja. Proces stabilizacije i pridruživanja pokrenut je juna 1999. godine kao nova vrsta regionalnog pristupa Unije u okviru politike proširenja za države Zapadnog Balkana1. Cilj strategije EU, u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja, bila je stabilizacija regiona, dok je kao dugoročni cilj istaknuto pridruživanje Uniji. Kao i u slučaju procesa pristupanja država Centralne i Istočne Evrope, EU je u okviru PSP za države Zapadnog Balkana istakla iste kriterijume za članstvo, definisane na Samitu Evropskog saveta u Kopenhagenu 1993, a to su:
• politički kriterijumi, koji se ogledaju u postojanju stabilnih institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina;
• ekonomski kriterijumi, koji se ogledaju u postojanju aktivne tržišne privrede koja je sposobna da izdrži pritisak konkurencije i delovanje zakona tržišta unutar Unije;
• pravni kriterijumi, koji se ogledaju u sposobnosti za preuzimanje obaveza koje proističu iz članstva, odnosno u usvajanju pravnih tekovina EU (acquis).
Na zasedanju Evropskog saveta u Madridu u decembru 1995. godine zaključeno je da puno sprovođenje kriterijuma iz Kopenhagena mora pratiti odgovarajuća administrativna struktura. Tako je gorepobrojanim kriterijumima dodat još jedan, madridski kriterijum, koji se odnosi na prilagođavanje administrativne strukture s ciljem da se osiguraju uslovi za postupnu integraciju. To se, u prvom redu, odnosi na jačanje administrativne sposobnosti, stvaranje efikasnog sistema državne uprave s ciljem da se obezbedi efikasan proces usvajanja i sprovođenja pravnih tekovina EU.
1 Odrednica Zapadni Balkan od 2000. godine obuhvata sve države bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), isključujući Sloveniju i uključujući Albaniju (SFRJ – Slovenija + Albanija).
12 ǀ Srbija u procesu evropskih integracija
Proces stabilizacije i pridruživanja karakterišu:
1. jednaki uslovi za sve države u okviru procesa – sve države moraju ispuniti iste uslove ako žele da se pridruže EU;
2. jasna perspektiva članstva u EU – prema mišljenju Unije, jedini način da se održi stabilnost regiona jeste jasna perspektiva članstva u EU;
3. individualni pristup – brzina kojom se pojedina država kreće kroz različite faze procesa zavisi od sposobnosti svake države da preuzima i ispunjava obaveze koje proizilaze iz procesa pridruživanja EU;
4. regionalna saradnja – u okviru procesa posebna pažnja posvećuje se regionalnoj saradnji; iako se u okviru procesa stvaraju čvrste veze između svake države i EU, istovremeno se snažno ohrabruje saradnja između država koje učestvuju u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.
Jedan od najvažnijih koraka u procesu stabilizacije i pridruživanja jeste potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji predstavlja novu vrstu ugovornog odnosa između EU, sa jedne, i država Zapadnog Balkana, sa druge strane. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju država stiče i status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Put od potpisivanja SSP do članstva u EU sastoji se od nekoliko faza. Dužina trajanja svake pojedinačne faze zavisi isključivo od napretka države u sprovođenju reformi, kao i uspeha u sprovođenju obaveza preuzetih potpisivanjem SSP.
Republika Srbija je 29. aprila 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Prelazni trgovinski sporazum (PTS). PTS je regulisao trgovinske odnose između EU i Republike Srbije i važio je od momenta potpisivanja do početka primene SSP. SSP je stupio na snagu nakon okončanja složenog procesa ratifikacije, koji je podrazumevao potvrđivanje ovog sporazuma u svim državama članicama u skladu sa njihovim nacionalnim propisima, Evropskom parlamentu (EP), kao i Narodnoj skupštini Republike Srbije. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Srbije i EU stupio je na snagu 1. septembra 2013. godine.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju uspostavljen je najviši oblik saradnje između Republike Srbije i EU, koji je doveo do stvaranja zone slobodne trgovine između Srbije i EU i to od 1. januara 2014. godine.
Srbija u procesu evropskih integracija ǀ 13
Više o sadržaju i strukturi SSP vidi u Prilogu 4 (Pregled dokumenata važnih za praćenje procesa evropskih integracija Srbije).
Potpisivanjem SSP Srbija je preuzela obavezu da će otpočeti usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU. Kako bi ispunila predviđenu obavezu, Srbija je 9. oktobra 2008. godine usvojila Nacionalni program integracije Republike Srbije u EU za period 2008–2012. godine (NPI), koji predstavlja višegodišnji program usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Kao država kandidat za članstvo u EU, koja počinje pristupne pregovore, Srbija je bila dužna da usvoji dokument koji se naziva Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA), a kojim će pokazati kako planira da ispuni obaveze koje preuzima tokom pristupnih pregovora. NPAA (za period 2013–2016) Srbija je usvojila februara 2013. godine. Revidirani NPAA (za period 2014–2018) usvojen je jula 2014. godine.
Više o sadržaju i strukturi NPAA-a vidi u Prilogu 4 (Pregled dokumenata važnih za praćenje procesa evropskih integracija Srbije).
PROCES PRISTUPANJA SRbIJE EU SASTOJI SE OD DVA PARALELNA PROCESA ZASNOVANA NA RAZLIČITIm PRAVNIm OSNOVAmA I RAZLIČITIm ZADACImA, A TO SU:
I proces pridruživanja EU na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, čiji je glavni cilj obezbeđivanje okvira za proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, kao i za njegovo sprovođenje – odnosi se na kompletne pravne tekovine EU, usaglašavanje sa njima i njihovo sprovođenje u okviru nacionalnog pravnog poretka.
II proces pregovora o pristupanju EU, u kojem Srbija kao država kandidat treba da postigne sporazum sa članicama EU o uslovima njenog pristupanja Uniji – bavi se specifičnim pitanjima u procesu prenošenja pravnih tekovina i završava se okončanjem pregovora.
14 ǀ Srbija u procesu evropskih integracija
1.2. pregoVori o pristupanju eVropskoj uniji
Nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i formalnog sticanja statusa države kandidata2, ključni preduslovi za prelazak Srbije u narednu fazu procesa evropskih integracija tj. za otpočinjanje pregovora o pristupanju bila je puna primena i sprovođenje obaveza preuzetih SSP‑om, te sposobnost ispunjavanja neophodnih kriterijuma za članstvo u EU, koji su utvrđeni zaključcima Evropskog saveta iz Kopenhagena i Madrida.
Pozivajući se na Ugovor o Evropskoj uniji (UEU)3, Republika Srbija podnela je zahtev za prijem u članstvo 22. decembra 2009. godine. Evropska komisija (EK) je Republici Srbiji u novembru 2010. godine uputila Upitnik, na osnovu kojeg je EK pripremila Mišljenje (fr. avis) o zahtevu Srbije za članstvo u EU. Popunjavanje detaljnih odgovora na prosleđeni Upitnik bio je jedan od uslova za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU, što je okončano u januaru 2011. godine predajom odgovora na dostavljeni Upitnik. U oktobru 2011. godine EK je, u Mišljenju o kandidaturi Srbije, preporučila Savetu Evropske unije (Savet) da se Srbiji dodeli status kandidata za članstvo u EU, ali da se pregovori o članstvu otvore po ostvarivanju napretka u dijalogu sa Kosovom*4.
Više o sadržaju i strukturi Mišljenja EK o zahtevu Srbije za članstvo u EU pojedinačno po pregovaračkim poglavljima vidi u Prilogu 3.
Evropski savet je Srbiji dodelio status države kandidata 1. marta 2012. godine, dok je odluka o tome da se sa Srbijom otvore pregovori o pristupanju odložena do juna 2013. godine, kada je na sastanku Evropskog saveta odlučeno da pregovori o pristupanju Srbije EU otpočnu najkasnije u januaru 2014.
Pregovori o pristupanju između Republike Srbije i EU formalno su otvoreni Prvom međuvladinom konferencijom (MVK) 21. januara 2014.
2 Republici Srbiji je prvo dodeljen status kandidata pa je tek onda stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dok je u slučaju Crne Gore prvo stupio na snagu SSP, nakon čega je ova država stekla status kandidata.
3 Zahtev se podnosi u skladu sa članom 49. UEU.4 Ovaj naziv ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom Saveta
bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji nezavisnosti.
Srbija u procesu evropskih integracija ǀ 15
godine u Briselu, dok su prva pregovaračka poglavlja 32 (Finansijski nadzor) i 35 (koje se odnosi na normalizaciju odnosa Beograda i Prištine) otvorena 14. decembra 2015. godine na Drugoj međuvladinoj konferenciji u Briselu.
Pregled razvoja odnosa između Srbije i EU, sa najvažnijim datumima i događajima vidi u Prilogu 1 (Hronologija odnosa između Republike Srbije i EU).
16 ǀ Predgovor
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 17
ii proces pregoVora o pristupanju eVropskoj uniji
18 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
Drugi deo Vodiča posvećen je pregledu procesa pregovora o pristupanju EU, sa detaljnim opisom svakog od koraka u procesu. Cilj ovog dela Vodiča jeste da pruži jasnu sliku i prikaže tok pristupnih pregovora sa EU, kako bi sve zainteresovane strane dobile jasnu sliku celokupnog procesa, razumele ulogu ključnih aktera i institucija i na taj način odredile i svoju ulogu i domet.
Uz jasniju sliku o samim koracima i metodologiji vođenja pregovora o pristupanju, predstavnici organizacija civilnog društva (OCD), ali i drugih zainteresovanih strana imaju mogućnost da kroz svoje aktivnosti budu uključeni u proces praćenja pregovora i to na dva načina:
1. pružanjem doprinosa predloženim rešenjima, merama i koracima tokom samog procesa i
2. obaveštavanjem građana o toku procesa i sadržini pregovora.
Pregovori o pristupanju EU predstavljaju ključnu fazu procesa pristupanja EU i oni podrazumevaju pregovore o uslovima i načinu prihvatanja i sprovođenja pravnih tekovina EU. Pregovori se ne vode u pravom smislu te reči jer se pregovorima ne dira u sadržaj pravnih tekovina EU, već se pregovara o modalitetima, uslovima i vremenskim okvirima u kojima će država kandidat prihvatiti pravne tekovine EU u obliku u kome one važe za sve države članice EU u momentu njihovog pristupanja. Prihvatanje svih prava i obaveza na kojima se zasniva EU, uključujući i institucionalni okvir u kom ona deluje, jeste uslov za stupanje u članstvo u EU.
Pravne tekovine EU i drugi izvori prava podeljeni su u 35 pregovaračkih poglavlja. O svakom poglavlju se pregovara posebno. Pregovori traju dok se EU i država kandidat ne dogovore oko uslova pod kojima će država kandidat uskladiti svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU.
Proces pregovora o pristupanju EU možemo podeliti u tri faze:
1. analitički pregled zakonodavstva (skrining); 2. sadržajna faza pregovora (otvaranje, privremeno zatvaranje
poglavlja);3. zaključenje ugovora o pristupanju.
Nakon pozitivnog mišljenja i preporuka EK, te zaključaka i preporuka Saveta, Evropski savet potvrđuje i donosi političku odluku da se sa državom
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 19
kandidatom otvore pregovori o pristupanju. Istovremeno, on poziva EK da izradi nacrt pregovaračkog okvira za pregovore sa državom kandidatom sa namerom da se održi prva MVK.
Pregovarački okvir EU (еng. Negotiating Framework) predstavlja opštu poziciju EU, tj. opšti okvir na kome su zasnovani pregovori o pristupanju sa državom kandidatom za članstvo. Reč je o dokumentu koji određuje načela, suštinu i procedure po kojima će biti vođeni pristupni pregovori. On je zasnovan na iskustvima i praksi iz prethodnih procesa proširenja, konstantno rastućim pravnim tekovinama EU (acquis), uključujući i novi pristup u pregovorima o pristupanju koji se odnosi na praćenje napretka u Poglavlju 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i Poglavlju 24 (Pravda, sloboda i bezbednost). Novi pristup podrazumeva da eventualni zastoj u pregovorima u navedenim poglavljima znači zastoj u čitavom pregovaračkom procesu.5 Takođe, ovaj okvir uključuje i neke elemente (uglavnom političkog karaktera) koji su specifični za državu koja treba da otpočne proces pregovora. Kada je reč o Republici Srbiji, to podrazumeva pitanja u okviru Poglavlja 35, koje obuhvata sprovođenje Briselskog sporazuma6. Pored pomenutih elemenata, u sadržaj pregovaračkog okvira uključena su i dva dodatna aneksa:
1. procedure za organizaciju pregovora (predsedavanje, učestalost sastanaka, organizacija logističkih detalja);
2. lista poglavlja prava EU o kojima će se pregovarati (ova lista nikako ne prejudicira odluku o redosledu po kome će se pregovarati u pojedinačnim poglavljima prava EU).
Prethodno usvojen pregovarački okvir uslov je za zakazivanje datuma i održavanje prve MVK.
5 General EU position, Ministerial meeting opening the Intergovernmental Con-ference on the Accession of Serbia to the European Union, Brussels, 21 January 2014, http://bit.ly/1KRodDb (poslednji put pristupljeno 15.12.2015).
6 Poglavlje 35 je poglavlje u kome zapravo nema pravnih propisa sa kojima se treba usklađivati i u pregovorima služi da bi se u okviru njega razmatrala pitanja koja se eventualno pojave nakon što je neko drugo poglavlje već okvirno zat-voreno, odnosno da bi se izbeglo njegovo ponovno otvaranje. Takođe, u ovo poglavlje se, po pravilu, unose pitanja koje se ne mogu jasno svrstati ni u jedno od ostala 34 poglavlja. U slučaju Srbije, u okviru ovog poglavlja će se pratiti proces normalizacije odnosa Srbije i Kosova*. Dakle, sva pitanja koja se jave u okviru dijaloga Srbije i Kosova*, a dotiču se pristupnih pregovora između Srbije i EU biće razmatrana u okviru Poglavlja 35.
20 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
Formalno, pregovori o pristupanju EU vode se u okviru bilateralne međuvladine konferencije između države kandidata za članstvo, sa jedne, i država članica EU, sa druge strane. EK koordiniše celokupan proces pregovora u okviru MVK. Prva međuvladina konferencija (eng. First Intergovernmental Conference) predstavlja važan politički iskorak i formalni početak pregovora o pristupanju. Ima svečani karakter, a na ovoj konferenciji predstavnici država članica EU i države kandidata predstavljaju svoja očekivanja u vezi sa predstojećim pregovorima. U delegaciji EU su predstavnici Saveta i EK. Delegaciju EU predvode ministar spoljnih poslova države koja u tom momentu predsedava Savetom i komesar EU zadužen za pitanja politike proširenja (trenutno komesar zadužen za susedsku politiku i pregovore o proširenju). Delegaciju države kandidata predstavljaju najviši državni zvaničnici – premijer, ministar spoljnih poslova/evropskih integracija i osoba imenovana da vodi pregovore o pristupanju. Na prvoj međuvladinoj konferenciji predstavljaju se opšte pregovaračke pozicije (uključujući i prethodno usvojeni pregovarački okvir), pregovarački timovi i kalendar, tj. raspored održavanja narednih sastanaka. Formalno i suštinsko otvaranje, ali i zatvaranje pregovora o pristupanju po pojedinim poglavljima se ubuduće organizuje u formi ovakvih bilateralnih pristupnih konferencija i to dva puta godišnje, obični jednom na ministarskom, a drugi put na nivou zamenika šefova delegacija.
2.1. Faze u procesu pregoVora o pristupanju
2.1.1. analitički pregled zakonodavstva (skrining) Skrining je analitički pregled usklađenosti zakonodavstva države kandidata sa pravnim tekovinama EU i predstavlja početni korak u okviru pregovora o pristupanju, u kome se daje ocena usklađenosti zakonodavstva u svakom pojedinačnom poglavlju.7 Svrha ovog procesa je da se utvrde postojeće razlike u zakonodavstvu EU i zakonodavstvu države kandidata. U procesu skrininga, ispred EU učestvuju predstavnici EK, tj. nadležnih generalnih direktorata, a ispred države kandidata članovi radnih grupa za pripremu pregovora po pojedinim pregovaračkim poglavljima, predstavnici organa i tela državne uprave. Skrining se sprovodi posebno za svako pregovaračko
7 Iako je postojala praksa da ova faza počinje nakon održavanja prve MVK i pred-stavljanja opštih pozicija, to nije bio slučaj kada su u pitanju Crna Gora i Re-publika Srbija. S obzirom na poseban interes EU za poglavlja 23 i 24, proces skrininga započeo je i pre održavanja prve MVK.
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 21
poglavlje, međutim može se sprovoditi i za nekoliko poglavlja paralelno. Njegovo trajanje po poglavlju zavisi od obima i količine pravnih tekovina u datom poglavlju i može trajati od jednog do nekoliko dana, dok celokupan postupak skrininga traje oko godinu dana.8 Osnovne faze analitičkog pregleda zakonodavstva su:
1. eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening);2. bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening);3. izveštaj o skriningu (eng. Screening Report).
Raspored skrininga (eng. Screening Timetable) priprema EK, nakon čega ga usaglašava sa državom kandidatom. Raspored predstavlja indikativni vremenski okvir u kome će se vršiti proces analitičkog pregleda zakonodavstva države kandidata i ocenjivanja nivoa njegove usklađenosti sa pravom EU. Raspored uključuje i redosled po kome će se vršiti analitički pregled svih pregovaračkih poglavlja, kao i vreme koje će biti potrebno i za eksplanatorni i za bilateralni skrining. Novi pristup u pregovorima podrazumeva da se prilikom pravljenja rasporeda skrininga počinje sa poglavljima 23 i 24. Bitno je još napomenuti i da se skrining do sada nije sprovodio za Poglavlje 34 (Institucije) i Poglavlje 35 (Ostala pitanja). Međutim, novi pristup, uslovljen specifičnom političkom situacijom u kojoj se nalazi Republika Srbija, uključio je skrining i za Poglavlje 35.
Eksplanatorni skrining ima cilj da predstavnicima države kandidata detaljno predstavi pravni okvir EU u datom poglavlju za pojedinačne oblasti politike. Priprema ga EK i odvija se u formi sastanaka sa precizno utvrđenim dnevnim redom, na kojima predstavnici EK, kroz prezentacije, ukazuju na najvažnije informacije i činjenice vezane za pravni okvir iz datog poglavlja prava EU.
bilateralni skrining priprema država kandidat u skladu sa materijalima koje je dostavila EK (skrining liste, pitanja, dodatna pitanja itd.). Na
8 Republika Srbija je proces analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva započela 25. septembra 2013. godine, kada je u Briselu održan eksplanatorni skrining za Poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava). Celokupan proces skrin-inga okončan je 24. marta 2015. godine, održavanjem bilateralnog skrininga za Poglavlje 33 (Finansijske i budžetske odredbe). Detaljan pregled održanih skrininga po pregovaračkim poglavljima možete pogledati na sledećem linku: http://eupregovori.bos.rs/pregovori‑srbije‑sa‑eu.html (poslednji put pristu-pljeno 15.12.2015).
22 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
sastancima bilateralnog skrininga predstavnici delegacije države kandidata predstavljaju nacionalni pravni okvir u datom pregovaračkom poglavlju, kao i ocenu stepena usklađenosti i planove za dostizanje potpune usklađenosti sa pravnim tekovinama EU do trenutka stupanja u članstvo. Takođe, ukazuje se i na probleme i poteškoće sa kojima se država kandidat može suočiti u daljem procesu usklađivanja. Ovaj skrining odvija se u formi sastanaka, a poštuje se isti dnevni red kao i prilikom sastanaka eksplanatornog skrininga.
Nakon održanog sastanka bilateralnog skrininga, EK priprema izveštaj o skriningu za svako pregovaračko poglavlje, koji sadrži ocenu stepena usklađenosti zakonodavstva države kandidata sa pravnim tekovinama EU, kao i preporuke za dalje usklađivanje nacionalnog pravnog okvira sa pravnim tekovinama EU. Prilikom pripreme ovog izveštaja koriste se dokumenti i informacije koje je predstavila država kandidat kako na samom skriningu tako i posle njega. Nalazi koji se navode u izveštaju u velikoj meri određuju dalji tok aktivnosti u celokupnom procesu. Izveštaje o skriningu EK prezentuje državama članicama EU, odnosno Savetu EU, koji ih razmatra, a zatim i usvaja. U zavisnosti od ocene EK, tj. zaključaka izveštaja o skriningu, moguća su dva scenarija:
1. EK u izveštaju zaključuje da je država kandidat u dovoljnoj meri uskladila svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, te da je spremna da počne pregovore u datom poglavlju i daje preporuku u tom smislu. Izveštaj se podnosi Savetu na razmatranje i usvajanje. U slučaju da države članice EU u okviru Saveta nemaju primedbe na izveštaj, Savet direktno poziva državu kandidata da dostavi svoju pregovaračku poziciju za dato poglavlje.
2. Na osnovu informacija prezentovanih u izveštaju, EK zaključuje da država kandidat nije spremna da otpočne pregovore u datom pregovaračkom poglavlju i da mora da sprovede neophodne aktivnosti koje vode daljem usklađivanju sa pravom EU. U tom slučaju EK u izveštaju daje preporuke, tj. merila za otvaranje pregovora (eng. Opening Benchmarks) koja je neophodno prethodno ispuniti da bi došlo do otvaranja konkretnog poglavlja za pregovore. Merila za otvaranje pregovora po pojedinim poglavljima mogu imati različite forme, kao što su: zahtevi za usvajanje strategija i akcionih planova, zahtevi za ispunjavanje ugovornih obaveza sa EU – pre svega sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te zahtevi o
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 23
usvajanju zakona i podzakonskih akata. Merila mogu biti revidirana ili dopunjena, naročito u slučajevima kada država dugo pregovara, a u međuvremenu EU usvoji nove propise u toj oblasti.
Savet raspravlja o izveštaju o skriningu koji je pripremila EK i na osnovu njega usvaja dokument koji se zove rezultat skrininga (eng. Outcome of the Screening). U rezultatu skrininga Savet ocenjuje da li je država kandidat dostigla dovoljan nivo usklađenosti sa pravnim tekovinama EU, kako bi mogli početi pregovori o konkretnom poglavlju. Ovaj dokument sadrži preporuke za otvaranje pregovora u određenom pregovaračkom poglavlju, tj. merila koje država kandidat treba da ispuni kao preduslov za otvaranje pregovora u datom poglavlju. EK u konsultacijama i saradnji sa državom kandidatom prati realizaciju planova za ispunjavanje merila i podnosi Izveštaj Savetu EU.
Izveštaj o proceni ispunjenosti merila za otvaranje pregovora (eng. Opening Benchmark Assessment Report) predstavlja pregled ispunjenosti mera koje država kandidat sprovodi kako bi se ispunila merila predstavljena u izveštajima o skriningu. Evropska komisija priprema izveštaj o proceni ispunjenosti merila za otvaranje pregovora, koji se predstavlja odgovarajućim telima Saveta EU, u kome iznosi ocenu o stepenu i kvalitetu sprovođenja predviđenih mera od strane države kandidata. Na osnovu prezentovanih činjenica i ocene EK, Savet usvaja zaključke i poziva državu kandidata da dostavi svoju pregovaračku poziciju za dato poglavlje prava EU.
2.1.2. sadržajna faza pregovoraPregovori o pristupanju EU vode se na osnovu pregovaračkih pozicija EU i države kandidata, koje se pripremaju za svako pregovaračko poglavlje na osnovu rezultata procesa skrininga. Savet EU donosi odluku o otvaranju pregovora u određenom poglavlju nakon što je prethodno utvrđeno da su ostvareni svi preduslovi za otvaranje pregovora. Otvaranje pregovora o poglavlju za koje su bila utvrđena merila za otvaranje pregovora može započeti tek nakon odluke Saveta da je država kandidat ispunila ta merila.
Savet će, ukoliko oceni da je država kandidat spremna za otvaranje određenog poglavlja, pozvati državu kandidata da dostavi pregovaračku poziciju (eng. Negotiation Position of the Candidate Country) za određeno poglavlje. Pregovaračka pozicija predstavlja platformu za pregovore države kandidata o datom poglavlju prava EU. U pregovaračkoj poziciji za pojedino poglavlje država kandidat predstavlja dostignuti nivo usklađenosti
24 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
sa pravnim tekovinama EU, program preostalog usklađivanja, te pregled postojećih i budućih administrativnih kapaciteta za implementaciju. Pored toga, u pregovaračkoj poziciji država kandidat definiše i zahteve za prelazne rokove, odnosno izuzeća u onim segmentima gde smatra da, iz opravdanih razloga, neće biti u mogućnosti da u potpunosti prenese pravni poredak EU u domaći okvir do trenutka predviđenog za pristupanje EU. Država kandidat može tokom pregovora dostaviti EU dopunu, odnosno promenu pregovaračkih pozicija. Pregovaračku poziciju za svako poglavlje izrađuju pregovaračke grupe, odnosno pregovarački tim, koristeći koordinacioni mehanizam uspostavljen za pristupne pregovore. Pregovaračka pozicija za određeno poglavlje prava EU se, nakon formalnog usvajanja u državi kandidatu, prosleđuje Savetu EU.
EK priprema nacrt zajedničke pozicije EU (eng. Draft European Union Common Position) i podnosi ga Savetu na usvajanje. Nacrtom Zajedničke pozicije EU, EK može:
1. konstatovati da je država kandidat u tom poglavlju dostigla dovoljan nivo usklađenosti sa pravnim tekovinama EU, te da dalji pregovori o tom poglavlju nisu potrebni; u tom slučaju, poglavlje se privremeno zatvara;
2. konstatovati da nivo usklađenosti nije na nivou koji omogućava privremeno zatvaranje poglavlja, te određuje uslove, tj. merila za zatvaranje poglavlja (eng. Closing Benchmarks) koje država kandidat mora da ispuni kako bi došlo do zatvaranja poglavlja;
3. uvesti i prelazna merila (eng. Interim Benchmarks) za posebno osetljiva poglavlja kako bi se jasnije mogao pratiti napredak u ostvarivanju reformi i procesa usklađivanja zakonodavstva u ovim bitnim oblastima, i tek nakon njihovog ispunjenja definišu se merila za zatvaranje poglavlja.
Savet EU usvaja zajedničku poziciju EU (eng. European Union Common Position) kao odgovor na poziciju države kandidata. Ukoliko je država kandidat ostvarila dovoljan stepen usklađenosti sa pravnim tekovinama u određenom poglavlju, konstatuje se da dalji pregovori u ovom poglavlju nisu potrebni i ono se privremeno zatvara. Ukoliko je ocenjeno da su potrebni dodatni koraci ka usklađivanju nacionalnog pravnog okvira sa evropskim, definišu se merila za zatvaranje poglavlja, koje je država kandidat potrebno da ispuni kako bi se privremeno zatvorili pregovori u datom poglavlju.
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 25
Pregovaračka poglavlja se otvaraju i privremeno zatvaraju na međuvladinoj konferenciji koja se organizuje u skladu sa tokom i dinamikom otvaranja pregovaračkih poglavlja i ispunjavanja merila za njihovo otvaranje/privremeno zatvaranje. Takođe, treba imati u vidu da su, u zavisnosti od toga da li postoje merila za otvaranje pregovora, za zatvaranje pregovora, odnosno prelazna merila, moguće i različite procedure toka pregovora u svakom poglavlju.
Detaljnu matricu toka pregovora sa mogućim scenarijima koja ukazuje na složenost pregovaračkog procesa za članstvo u EU vidi u Prilogu 2 (Tok pregovora – Pet mogućih scenarija).
2.1.3. zaključenje ugovora o pristupanjuNakon završetka pregovora o svakom pojedinačnom poglavlju, EK sačinjava poseban izveštaj sa presekom stanja i ocenom celokupne spremnosti države kandidata da preuzme obaveze koje proizlaze iz članstva u EU, a u kojem se predlaže zaključenje pristupnih pregovora. Ovaj predlog prolazi kroz istu proceduru na nivou Saveta, koji odobrava da se na završnoj međuvladinoj konferenciji konstatuje formalno okončanje pregovora, predlaže potpisivanje ugovora o pristupanju, kao i datum sticanja statusa države članice EU. Ovo se potom konstatuje u zaključcima Evropskog saveta. Sve dok Evropski savet ne potvrdi završetak pregovora u svim poglavljima, postoji mogućnost otvaranja svakog od pregovaračkih poglavlja, u slučaju da država nije ispunila ili ne ispunjava preuzete obaveze.
Rezultati pristupnih pregovora se predstavljaju i uvode u nacrt ugovora o pristupanju (eng. Accession Treaty) i pratećeg akta o pristupanju, kojima se uređuju svi detalji i uslovi pristupanja države kandidata za članstvo u EU, tj. datum pristupanja, rezultati pregovora, uslovi za pristupanje i prelazni periodi u oblastima koje je Komisija identifikovala kao potrebne za dodatno usklađivanje, učešće u radu organa EU.
Ugovor o pristupanju je bilateralni međunarodni ugovor između država članica EU, s jedne strane, i države kandidata, s druge strane. Nakon što je potpisan, ugovor o pristupanju ulazi u period ratifikacije u državama članicama EU i potrebno je da bude odobren i u EP. Do momenta stupanja na snagu ugovora o pristupanju, po okončanju postupka ratifikacije, država
26 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
u svojstvu posmatrača učestvuje u radu organa EU kako bi mogla pažljivo da prati proces usvajanja odluka na nivou EU. Osim toga, država treba da nastavi da sprovodi usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sve do stupanja na snagu ugovora o pristupanju i datuma stupanja u punopravno članstvo.
Država postaje punopravna članica EU na dan koji je definisan u prelaznim i završnim odredbama ugovora o pristupanju EU, pod uslovom da je na vreme završen proces ratifikacije u parlamentima svih država članica.
2.2. akteri u procesu pregoVora o pristupanju
Učesnici pregovora o pristupanju su države članice EU i država kandidat za članstvo.
Strukture i organi EU uključeni u proces pregovora su u osnovi isti kao i oni korišćeni u prethodnim ciklusima proširenja. Pregovaračke stavove EU u ime država članica zastupa predsedavajući Savetom EU.
Ne postoji unapred zadat oblik pregovaračke strukture države kandidata. Pregovaračku strukturu uređuje sama država kandidat, imajući u vidu sopstvene kapacitete i obim posla koji je čeka, s jedne strane, te od postojećeg unutrašnjeg uređenja i sistema podele vlasti, s druge strane. Radi lakše koordinacije i podele posla svaka od država kandidata za članstvo u EU koja se nalazi u procesu pristupnih pregovora, ili je ovaj proces uspešno okončala, uspostavila je posebnu struktura za vođenje pregovora o pristupanju. Jedino zajedničko strukturi za vođenje pregovora, za sve države jeste imenovanje osobe koja je na čelu pregovaračkog procesa – u liku šefa Pregovaračkog tima ili Glavnog pregovarača. Glavni zadatak imenovane osobe jeste sveobuhvatna koordinacija rada u procesu pregovora, kao i povezanost i komunikacija između administrativno‑tehničkih aktera i aktera koji u procesu učestvuju na najvišem političkom nivou.
2.2.1. pregovaračka struktura evropske unijeU skladu sa Zaključcima Evropskog saveta od decembra 2004, pristupni pregovori sa državama kandidatima za članstvo se vode na osnovu pregovaračkog okvira, koji određuje način i načela na osnovu kojih se pregovara.
Savet Evropske unije (Savet ministara EU) razmatra rezultate skrininga, ocenjuje mogućnost države kandidata da primeni pravne tekovine u određenom pregovaračkom poglavlju i poziva državu kandidata da dostavi
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 27
pregovaračku poziciju, ako su svi uslovi ispunjeni. Radno telo Saveta EU za proširenje i države koje vode pregovore o pristupanju – COELA (Working Party on Enlargement and Countries Negotiating Accession to the EU), koje čine predstavnici stalnih predstavništava država članica pri EU koordiniše proces pripreme pregovaračkih pozicija sa strane EU i o tome redovno izveštava članove Komiteta stalnih predstavnika (COREPER).
Evropski savet donosi odluku da država kandidat za članstvo započne proces pregovora o pristupanju EU i potvrđuje pregovarački okvir. Evropski savet, po završetku pregovora o pristupanju, donosi odluku o formalnom zaključivanju pregovora.
Evropska komisija priprema dokumente i nacrt pregovaračke pozicije za Savet. EK operativno vodi pristupne pregovore u ime EU i pruža savete državi kandidatu u vezi sa ostvarenjem ciljeva javnih politika EU i primeni pravnih tekovina EU. Na taj način, EK je tradicionalno saveznik države kandidata koja pregovara o članstvu.
Evropski parlament daje saglasnost za punopravno članstvo države kandidata koja je uspešno prošla kroz pristupne pregovore. EP može izvršiti pritisak na pregovaračke strane davanjem mišljenja o pojedinim specifičnim pitanjima koja se odnose na proces pristupnih pregovora (najčešće o pitanjima koja se odnose na ostvarenje ciljeva pojedinih javnih politika EU ili o problemima u primeni pravnih tekovina u pojedinim javnim politikama).
Države članice razvijaju nacionalne pozicije, koje se usaglašavaju u jedinstvenu pregovaračku poziciju prema državi kandidatu kroz konsultacije i zajednički rad u radnim grupama Saveta i u COREPER‑u. Da bi stupio na snagu, ugovor o pristupanju moraju da potvrde (ratifikuju) sve države članice EU.
2.2.2. pregovaračka struktura srbije Početak pristupnih pregovora za Srbiju podrazumevao je stvaranje pregovaračke strukture i izgradnju odgovarajućih administrativnih kapaciteta. Tokom septembra 2013. godine Vlada Republike Srbije usvojila je niz dokumenata neophodnih za uspostavljanje strukture i definisanje procedura za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU. Međutim, celokupan proces okončan je tek u avgustu 2015. godine, kada je Vlada usvojila dopunjenu Odluku o obrazovanju Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju RS Evropskoj uniji i donela Rešenje o imenovanju članova Pregovaračkog tima. Usvajanjem ovih dokumenata uspostavljena
28 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
je pregovaračka struktura i osnovne procedure neophodne za vođenje procesa pregovora o pristupanju Srbije EU:
• Koordinaciono telo za proces pristupanja Republike Srbije EU – u okviru kojeg je obrazovan Savet Koordinacionog tela i pregovaračke grupe za vođenje pregovora o pristupanju;
• Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije EU;
• Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije; • Stalna misija Republike Srbije pri Evropskoj uniji; • Narodna skupština Republike Srbije.
Koordinaciono telo za proces pristupanja Republike Srbije EU je osnovano radi koordinacije procesa pristupanja. Koordinaciono telo razmatra najvažnija pitanja i usmerava poslove iz delokruga organa državne uprave u procesu pristupanja Srbije EU. U sastav Koordinacionog tela ulaze: predsednik Vlade; prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova; potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture; potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija; potpredsednik Vlade i ministar državne uprave i lokalne samouprave; ministar zadužen za evropske integracije; ministar nadležan za finansije; ministar nadležan za pravdu i ministar nadležan za poljoprivredu i zaštitu životne sredine. U radu Koordinacionog tela učestvuju i direktor Kancelarije za evropske integracije i šef Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU. Radom Koordinacionog tela rukovodi predsednik Vlade, a zamenjuje ga član Koordinacionog tela kojeg zaduži predsednik Vlade. U radu Koordinacionog tela, mogu da učestvuju ostali članovi Vlade, direktor Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, generalni sekretar Vlade i guverner Narodne banke Srbije ukoliko se raspravlja o temama iz njihove nadležnosti. Stručnu i administrativno‑ ‑tehničku podršku radu Koordinacionog tela pruža Kancelarija za evropske integracije.
Savet Koordinacionog tela obavlja poslove u vezi sa tekućim pitanjima u procesu pristupanja Srbije EU, a njega čine član Vlade zadužen za poslove evropskih integracija, koji je istovremeno i predsednik Saveta i članovi (direktor Kancelarije za evropske integracije, šef Pregovaračkog tima, predsednici pregovaračkih grupa, državni sekretari iz ministarstva čiji predstavnici ne rukovode pregovaračkim grupama, predstavnik
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 29
Narodne banke Srbije, zamenik direktora i koordinator za fondove EU u Kancelariji za evropske integracije, predsednik Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo). U radu Saveta Koordinacionog tela učestvuje predstavnik Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom. Koordinaciono telo daje smernice za rad Saveta Koordinacionog tela. Savet Koordinacionog tela sastaje se po potrebi. U radu Saveta Koordinacionog tela, na poziv predsednika, učestvuju članovi Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije EU. U slučaju da se pojavi potreba za uključivanjem drugih organa i organizacija u rad Saveta Koordinacionog tela, predsednik može pozvati predstavnike tih organa i organizacija da učestvuju u radu sednice Saveta Koordinacionog tela.
Pregovaračke grupe za pregovore o pristupanju formirane su za 35 pregovaračkih poglavlja. Predsednike, zamenike predsednika, sekretare i zamenike sekretara pregovaračkih grupa imenuje Vlada posebnim rešenjem. Predsednika pregovaračke grupe imenuje Vlada iz reda državnih sekretara nadležnog ministarstva ili državnih službenika na položaju, osim predsednika pregovaračkih grupa za finansijske usluge, odnosno za ekonomska i monetarna pitanja, koje Vlada imenuje iz reda rukovodilaca u Narodnoj banci Srbije. U slučaju da se pojavi potreba za uključivanjem drugih organa i organizacija u rad pregovaračke grupe, predsednik pregovaračke grupe može pozvati predstavnike tih organa i organizacija da učestvuju u radu te pregovaračke grupe. Pregovaračka grupa obavlja poslove u vezi sa učešćem u procesu skrininga; pripremom predloga pregovaračkih pozicija za odgovarajuća poglavlja pregovora o pristupanju EU; izradom, revizijom i praćenjem sprovođenja Nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU; podelom nadležnosti za praćenje propisa EU; pripremom predloga za planiranje komunikacijskih aktivnosti za odgovarajuća poglavlja pregovora o pristupanju EU. Pregovaračka grupa obavlja i druge poslove u vezi sa procesom pristupanja Republike Srbije EU.
Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije EU zadužen je za vođenje pregovora o pristupanju po svim poglavljima i u svim fazama pregovora o pristupanju Srbije EU. Pregovarački tim čine šef Pregovaračkog tima, državni sekretar u ministarstvu nadležnom za poslove finansija; državni sekretar u ministarstvu nadležnom za spoljne poslove; šef Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji – ambasador, direktor Kancelarije za evropske integracije, predstavnik kabineta člana Vlade
30 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
zaduženog za evropske integracije i drugi članovi Pregovaračkog tima.9 Šefa Pregovaračkog tima imenuje Vlada posebnim rešenjem, kao i članove Pregovaračkog tima, ali na predlog člana Vlade zaduženog za evropske integracije. Pregovarački tim za svoj rad odgovoran je Vladi. Pregovarački tim: učestvuje u izradi pregovaračkih pozicija za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU; obavlja komunikaciju sa institucijama EU, državama članicama EU, kao i državama koje imaju status kandidata za članstvo u EU; učestvuju u radu pregovaračkih grupa; učestvuju u analitičkom pregledu i oceni usklađenosti propisa Srbije sa pravnim tekovinama EU i njihove implementacije; razmatra sve akte koji su od značaja za pregovore o pristupanju; podnosi izveštaje o toku pregovora po poglavljima članu Vlade nadležnom za evropske integracije ( jednom mesečno) i Vladi ( jednom u tri meseca); obaveštava, posredstvom Ministarstva spoljnih poslova, diplomatske misije Republike Srbije u zemljama članicama EU i pri EU o stavovima Vlade u vezi sa pitanjima koja se odnose na pregovore o pristupanju; priprema instruktivne materijale i dostavlja ih Ministarstvu spoljnih poslova, radi informisanja i angažovanja diplomatskih predstavništava u državama članicama EU i državama kandidatima za članstvo; informiše zainteresovanu javnost o toku sadržaja i bitnim dokumentima u pregovorima o pristupanju. Pitanja u vezi sa organizacijom i načinom rada Pregovaračkog tima, postupcima za donošenje odluka Pregovaračkog tima i drugim postupcima, kao i druga pitanja uređuju se Poslovnikom o radu Pregovaračkog tima.
Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije obavlja stručne, administrativne i operativne poslove i poslove za potrebe Vlade povezane sa koordinacijom rada ministarstava, posebnih organizacija i službi Vlade koji se odnose na proces evropskih integracija. Kancelarija za evropske integracije u procesu pregovora pruža stručnu i administrativnu podršku Pregovaračkom timu za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije EU.
Stalna misija Republike Srbije pri EU, kao sastavni deo Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, predstavlja osnovni kanal za komunikaciju Srbije sa organima EU i važan kanal komunikacije sa državama članicama EU.
9 Vlada Republike Srbije je 3. septembra 2013. godine imenovala prof. dr Tanju Miščević za šeficu Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Re-publike Srbije Evropskoj uniji. Vlada Republike Srbije je Rešenjem od 15. avgu‑sta 2015. godine imenovala 24 člana Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju RS EU.
Proces pregovora o pristupanju EU ǀ 31
Narodna Skupština Republike Srbije razmatra izveštaj Vlade o toku pregovora o pristupanju, koji se podnosi Narodnoj skupštini dva puta godišnje, odnosno po završetku šestomesečnog ciklusa predsedavanja Savetu EU. Narodna skupština je definisala svoj položaj u procesu pregovora o pristupanju Rezolucijom o ulozi Narodne skupštine i načelima u pregovorima o pristupanju Republike Srbije EU. Rezolucijom je predviđeno da šef Pregovaračkog tima podnosi izveštaje Odboru za evropske integracije najmanje jednom u tri meseca. Vlada je obavezna da Odboru za evropske integracije dostavlja izveštaje o rezultatima bilateralnog skrininga za svako pregovaračko poglavlje. Posebnom odlukom je regulisana uloga Narodne skupštine u postupku razmatranja nacrta pregovaračke pozicije u pristupnim pregovorima. Odbori Narodne skupštine, u čijem delokrugu se nalaze oblasti obuhvaćene pregovaračkom pozicijom, i Odbor za evropske integracije razmatraju nacrt pregovaračke pozicije. Nakon razmatranja pregovaračke pozicije, Odbor za evropske integracije daje mišljenje i/ili donosi preporuke o nacrtu pregovaračke pozicije, o čemu obaveštava Vladu, predsednika Narodne skupštine i predsednika nadležnog odbora. Pre razmatranja nacrta pregovaračke pozicije, Odbor za evropske integracije obavezno razmatra predloge, priloge i preporuke predstavnika civilnog društva.
32 ǀ Proces pregovora o pristupanju EU
Gra
fiko
n 1:
Org
aniz
acio
na s
truk
tura
R
epub
like
Srbi
je z
a vo
đenj
e pr
oces
a pr
istu
panj
a Sr
bije
EU
Analiza dokumenata ǀ 33
iii pregled i analiza strukture dokuMenata koji nastaju u procesu pregoVora
34 ǀ Analiza dokumenata
Cilj ovog dela Vodiča jeste da pruži detaljniji pregled dokumenata koji nastaju tokom procesa pregovora o pristupanju i to u svakoj od njegovih pojedinačnih faza. Uvidom u dokumenta i njihovim pravilnim razumevanjem zainteresovane strane u procesu pregovora o pristupanju imaće mogućnost da jasnije prate celokupni proces pregovora, kroz svaki od navedenih koraka i kroz svaki od pojedinačnih dokumenata koji su rezultat pregovaračkog procesa. Poznajući strukturu i sadržaj samih dokumenata, zainteresovani učesnici u procesu pregovora, ali i oni koji vrše stalan nadzor nad procesom pregovora, a u njega nisu direktno uključeni, imaće mogućnost da na efikasniji način prate ispunjavanje obaveza postavljenih u samom procesu za obe strane, kao i načine, vremenske, ali i finansijske okvire potrebne za njihovo ispunjavanje.
Uvidom u sadržaj dokumenata u svakoj od faza procesa, za svako pojedinačno pregovaračko poglavlje stiče se jasnija slika stanja u određenoj oblasti politike u Republici Srbiji i neophodni koraci za njeno usaglašavanje sa evropskim pravnim okvirom. Takođe, na taj način pruža se mogućnost da se radi na dodatnom ocenjivanju i praćenju stanja kroz izradu odgovarajućih izveštaja, studija i analiza koji će biti predstavljani kako donosiocima odluka uključenim u proces u Republici Srbiji tako i organima EU, zainteresovanim stranama u državama članicama, ali i širokoj javnosti.
Kao što je već rečeno, proces pregovora o pristupanju EU vodi se kroz tri faze:
1. skrining; 2. sadržajnu fazu pregovora
(otvaranje, privremeno zatvaranje poglavlja);3. zaključenje ugovora o pristupanju.
Za potrebe izrade ovog Vodiča u ovom delu biće obrađeni samo dokumenti koji su rezultat prve dve faze pregovaračkog procesa.
3.1. skrining
Skrining predstavlja početnu fazu u procesu pregovora u kojoj se daje ocena usklađenosti nacionalnog pravnog okvira sa pravnim okvirom EU za svako pregovaračko poglavlje posebno. Skrining se sastoji iz dve faze, i to eksplanatornog skrininga – u kom predstavnici EK državi kandidatu
Analiza dokumenata ǀ 35
predstavljaju pravni okvir EU u određenoj oblasti politike i bilateralnog skrininga – u kom delegacija države kandidata, za svako od datih poglavlja, predstavnicima EK predstavlja usklađenost nacionalnog pravnog okvira sa pravnim okvirom EU, kao i planove za dalje usklađivanje. Nakon završetka sastanka bilateralnog skrininga EK pristupa izradi izveštaja o skriningu, za svako posebno pregovaračko poglavlje.
3.1.1. izveštaj o skrininguIzveštaj o skriningu izrađuje EK. Nakon usaglašavanja teksta izveštaja, on se odobrava u okviru Radnog tela Saveta ministara EU za proširenje i države koje vode pregovore o pristupanju – COELA.
Ovo je izuzetno važan dokument za sve zainteresovane strane uključene u proces pregovora i pristupanja budući da daje polazne osnove za dalji tok i napredak pregovora u određenom poglavlju.
Sam Izveštaj o skriningu sastoji se iz tri dela:
1. sadržaj poglavlja;2. kapaciteti države za usklađivanje i sprovođenje;3. procena nivoa usklađenosti i kapaciteta za sprovođenje.
U sadržaju poglavlja daje se kratak pregled pravnih tekovina EU u okviru određenog poglavlja, pri čemu se najčešće ističu osnovna načela na kojima se temelji pravni okvir u određenoj oblasti politike koja proizlaze iz osnivačkih ugovora EU. Osim toga, navedene su i neke od ključnih odredbi sekundarnog zakonodavstva EU (uredbe, direktive, odluke) sa kojima je potrebno izvršiti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva u okviru određenog poglavlja.
IZVEŠTAJ O ANALITIČKOm PREGLEDU USKLAđENOSTI ZAKONODAVSTVA ZA CRNU GORU ZA POGLAVLJE 23 (PRAVOSUđE I TEmELJNA PRAVA)
I SADRŽAJ POGLAVLJA„...Politike EU u oblasti pravosuđa i osnovnih prava imaju za cilj očuvanje i dalji razvoj Unije kao područja slobode, bezbednosti i pravde. Princip vladavine prava i pravo na pravično suđenje, kako
PRIm
ER 1
:
36 ǀ Analiza dokumenata
je definisano članom 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima i članom 47. Povelje o osnovnim pravima Evropske unije, predviđaju da pravosuđe mora biti nezavisno i nepristrasno.”
Izveštaj o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za Crnu Goru za Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), str. 2.10
Drugi deo dokumenta, Kapaciteti države za usklađivanje i sprovođenje, daje pregled usklađenosti nacionalnog pravnog okvira države kandidata sa pravnim okvirom EU i pregled kapaciteta države kandidata za sprovođenje pravnog okvira. Ovaj pregled je dat na osnovu informacija koje je država kandidat dala na sastancima skrininga, kao i na osnovu dodatnih informacija koje je EK tražila radi izrade datog dokumenta, a koji je država kandidat prethodno dostavila. Drugi deo Izveštaja o skriningu predstavlja najobimniji i najznačajniji deo dokumenta, budući da je u okviru njega dat jasan pregled usklađenosti pravnog okvira države kandidata onako kako su ga predstavili državni organi, institucije i tela koji učestvuju u pregovaračkom procesu, dok svim ostalim zainteresovanim stranama koje su uključene u proces praćenja pregovora o pristupanju daje jasnu sliku stanja, kao i mogućnost da se navedene informacije provere, ukaže na nedostatke, ali i da se dalje aktivnosti, posebno aktivnosti civilnog društva, usmere na jačanje i sprovođenje aktivnosti koje vode unapređenju i efikasnom sprovođenju usaglašenog pravnog okvira.
IZVEŠTAJ O ANALITIČKOm PREGLEDU USKLAđENOSTI ZAKONODAVSTVA ZA CRNU GORU ZA POGLAVLJE 23 (PRAVOSUđE I TEmELJNA PRAVA)
II USKLAđENOST DRŽAVE I KAPACITETI ZA SPROVOđENJEI Pravosuđe: Efikasnost„...Na dan 31. decembra 2011. godine, broj zaostalih predmeta u toj godini bio je za oko 4% niži nego u 2010. godini i iznosio je
10 Izveštaj o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za Crnu Goru za Poglavlje 23, str. 2, http://www.eu.me/mn/23/23‑dokumenti (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
PRIm
ER 1
: PR
ImER
2:
Analiza dokumenata ǀ 37
oko 11.500 nerešenih predmeta u svim sudovima u Crnoj Gori. Među ovim nerešenim slučajevima, 38% su parnični predmeti, 8% krivični, 1,5% vanparnični predmeti i 58% izvršenja. Izuzev Osnovnog suda u Podgorici, broj zaostalih nerešenih predmeta se postepeno smanjuje.”
Izveštaj o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za Crnu Goru za Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), str. 6.11
U trećem delu Izveštaja o skriningu, Procena nivoa usklađenosti i kapaciteta za sprovođenje, daje se procena nivoa usklađenosti i kapaciteta za sprovođenje države kandidata u određenoj oblasti politike, u okviru svakog od pregovaračkih poglavlja. Ovaj deo izveštaja je naročito važan jer sadrži, za svaku od oblasti politika koje su obuhvaćene pregovaračkim poglavljem, i preporuke za povećanje stepena usklađenosti pravnog okvira u specifičnom poglavlju sa postojećim pravnim okvirom EU. Ove preporuke predstavljaju smernice za usvajanje mera, aktivnosti ili akcionih planova koje je neophodno ostvariti pre nego što pregovori u određenom poglavlju mogu biti otvoreni. Ove smernice se nazivaju merila za otvaranje poglavlja.
IZVEŠTAJ O ANALITIČKOm PREGLEDU USKLAđENOSTI ZAKONODAVSTVA ZA CRNU GORU ZA POGLAVLJE 23 (PRAVOSUđE I TEmELJNA PRAVA)
III PROCENA NIVOA USKLAđENOSTI I KAPACITETI ZA SPROVOđENJE PREPORUKEI Pravosuđe: Profesionalnost, kompetentnost, efikasnost: „... Obezbediti pouzdanu i doslednu pravosudnu statistiku i uvesti sistem praćenja dužine trajanja postupaka. Preispitati i racionalizovati sudsku mrežu i obezbediti dovoljno sredstava za efikasno funkcionisanje celokupnog sudskog sistema. Dodatno smanjiti broj
11 Izveštaj o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za Crnu Goru za Poglavlje 23, str. 6, http://www.eu.me/mn/23/23‑dokumenti (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
PRIm
ER 2
: PR
ImER
3:
38 ǀ Analiza dokumenata
zaostalih predmeta, pogotovo kad su u pitanju parnični predmeti. Unaprediti izvršenje presuda u parničnim predmetima. Obezbediti efikasno funkcionisanje Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije. Preduzeti podsticajne mere koje će doprineti dobrovoljnoj mobilnosti sudija i tužilaca.”
Izveštaj o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za Crnu Goru za Poglavlje 23, (Pravosuđe i temeljna prava), str. 2312
3.1.2. rezultat skriningaRezultat skrininga je dokument koji usvaja Savet, nakon što se o njemu raspravljalo u okviru COELA. Dokument predstavlja sažetak izveštaja o skriningu i u njemu su jasno nabrojane preporuke navedene u okviru izveštaja o skriningu koje predstavljaju merila za otvaranje pregovora. Sam rezultat skrininga se sastoji iz dva dela:
1. uvodnog dela – sažetka izveštaja u određenom poglavlju i2. preporuka.
Rezultat skrininga samo potvrđuje ono što je obuhvaćeno izveštajem o skriningu, ističući u prvi plan ocenu usklađenosti zakonodavstva države kandidata sa pravnim okvirom EU u određenom poglavlju. Osim toga, ovaj dokument još jednom navodi preporuke za povećanje i dostizanje odgovarajućeg stepena usklađenosti zakonodavstva u datom poglavlju. Budući da su pregovori o pristupanju EU zapravo pregovori sa državama članicama EU, rezultat skrininga u kome su potvrđene preporuke iz izveštaja o skriningu dodatno ističe potrebu da država kandidat ispuni navedene preporuke – merila za otvaranje pregovora – i značaj toga, pošto su ga usvojile države članice u okviru Saveta.
S obzirom na novi pristup i metodologiju za vođenje pregovora o pristupanju definisanu u okviru pregovaračkog okvira EU, pregovori će
12 Izveštaj o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za Crnu Goru za Poglavlje 23, str. 23, http://www.eu.me/mn/23/23‑dokumenti (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
PRIm
ER 3
:
Analiza dokumenata ǀ 39
sa državama kandidatima prvo biti otvoreni u Poglavlju 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i Poglavlju 24 (Pravda, sloboda i bezbednost) i napredak u svim drugim pregovaračkim poglavljima zavisiće od napretka u ova dva poglavlja. Takođe, s obzirom na oblast politika i reformi, koji su obuhvaćeni u ova dva poglavlja, preporuke definisane u okviru izveštaja o skriningu i potvrđene u rezultatu skrininga biće definisane u okviru posebnih akcionih planova, koje država kandidat mora da izradi, u saradnji sa EK.
3.1.3 akcioni planAkcioni planovi za data poglavlja, u skladu sa novim pristupom u pregovorima, predstavljaju svojevrsnu mapu puta za državu kandidata za ispunjavanje definisanih preporuka u okviru izveštaja o skriningu. Država kandidat u okviru akcionog plana mora da definiše mere koje vode ostvarenju preporuka i koje se odnose na zakonodavne reforme, unapređenje administrativnih kapaciteta, primenu reformskih politika i njenih rezultata, budžetske izdatke, odgovorne organe i vremenski okvir.
Svaka od navedenih preporuka mora da bude definisana tako da u njoj budu definisani:
1. mera;2. organi nadležni za njeno sprovođenje;3. rok za ispunjavanje navedene mere;4. finansijska sredstva neophodna za njeno ostvarenje;5. indikator rezultata;6. indikator uticaja.
Akcioni plan je dokument koji svim zainteresovanim stranama uključenim u proces pregovora o pristupanju ili praćenja pregovora o pristupanju treba da služi kao „vodič” za ostvarenje preporuka koje je definisala EU. Od velike je važnosti da ovaj dokument, kao i svi dokumenti nastali u okviru pregovaračkog procesa, bude javan kako bi rezultati procesa mogli da se prate i kako bi svi postojeći kapaciteti, bilo u državnom ili civilnom sektoru, mogli da budu iskorišćeni za ispunjavanje predloženih mera za ostvarenje preporuka.
Ovako definisan dokument zainteresovanim stranama koje prate proces pregovora daje mogućnost da imaju uvid u rad nadležnih organa zaduženih za sprovođenje određene mere za ispunjavanje preporuka, u
40 ǀ Analiza dokumenata
Akc
ioni
pla
n Cr
ne G
ore
za P
ogla
vlje
23
(Pra
vosu
đe i
tem
eljn
a pr
ava)
13
1.4.
PRO
FESI
ON
ALI
ZAm
, STR
UČN
OST
I EF
IKA
SNO
ST P
RAV
OSU
đA
br.
mje
ra/A
ktiv
nost
Nad
ležn
i or
gan
Rok
Potr
ebna
sr
edst
va
/ Iz
vor
fina
nsir
anja
Indi
kato
r re
zult
ata
Indi
kato
r ut
icaj
a
1.4.
1. P
repo
ruka
: Obe
zbije
diti
pou
zdan
u i d
oslje
dnu
prav
osud
nu s
tati
stik
u i u
vest
i sis
tem
pra
ćenj
a du
žine
tra
janj
a po
stup
ka
1.4.
1.1.
Usp
osta
vlja
nje
pouz
dane
i ko
nzis
tent
ne
suds
ke s
tatis
tike
prem
a CE
PEJ s
mje
rnic
ama
o su
dsko
j sta
tistic
i
Min
ista
rstv
o pr
avde
(B
rank
o La
koče
vić,
N
ataš
a Ra
donj
ić),
Suds
ki s
avje
t (D
anko
D
rašk
ović
)
Sept
emba
r 20
13. d
o II
kvar
tala
20
15.
godi
ne
Redo
vna
budž
etsk
a sr
edst
va
220.
000
€
Usp
osta
vlje
na
suds
ka s
tatis
tika
prem
a CE
PEJ
smje
rnic
ama
Izve
štaj
CPE
J; Po
daci
koj
i se
dob
ijaju
uz
pod
ršku
PR
IS-a
su
pouz
dani
i ko
nzis
tent
ni
1.4.
1.1.
1.
Izra
da p
ostu
pka
o po
stup
cim
a,
met
odam
a i r
okov
ima
za
prik
uplja
nje
stat
istič
kih
poda
taka
u s
klad
u sa
CEP
EJ,
smje
rnic
ama
od s
tran
e ra
dne
grup
e, s
asta
vlje
ne o
d pr
edst
avni
ka M
inis
tars
tva
prav
de i
Suds
kog
savj
eta
Min
ista
rstv
o pr
avde
(B
rank
o La
koče
vić,
N
ataš
a Ra
donj
ić),
Suds
ki s
avje
t (D
anko
D
rašk
ović
)
Sept
emba
r 20
13. d
o m
arta
201
4.
godi
ne
Budž
et
Obr
azov
ana
radn
a gr
upa;
Prip
rem
ljen
Nac
rt p
ropi
sa
PRImER 4:
Analiza dokumenata ǀ 41
okviru definisanog vremenskog roka, i da prate taj rad. Takođe, dokument posebno daje mogućnost OCD da svoje aktivnosti planiraju i definišu u skladu sa postavljenim preporukama i merama za njihovo ispunjavanje.
3.1.4. izveštaj o realizaciji akcionog plana Izveštaj o realizaciji akcionog plana za dato poglavlje izrađuje država kandidat i to na kvartalnom ili polugodišnjem nivou, zavisno od postavljenog vremenskog okvira za sprovođenje mera. Izveštaj o realizaciji akcionog plana predstavlja vodič za ostvarenje navedenih mera u predviđenom vremenskom okviru u skladu sa postavljenim rezultatima.
Sam izveštaj o realizaciji akcionog plana za dato poglavlje sadrži iste definisane mere i komponente kao i sam akcioni plan. S obzirom na to u kom periodu se izveštava, jasno mora da bude naveden svaki od ostvarenih rezultata i indikatora rezultata za predviđenu meru u okviru definisanog vremenskog perioda, koji se poklapa sa vremenom izrade i objave izveštaja o realizaciji akcionog plana.
Izrada i objavljivanje izveštaja je od izuzetne važnosti kako za sve strane uključene u proces vođenja pregovora o pristupanju u određenom pregovaračkom poglavlju, tako i za sve zainteresovane strane, koje, pored svojih redovnih aktivnosti praćenja procesa pristupnih pregovora i ispunjavanja mera za realizaciju navedenih preporuka, mogu da steknu jasniju sliku o tome šta su državni organi nadležni za ispunjavanje određene mere u okviru akcionog plana uradili u predviđenom vremenskom roku. Izrada i objavljivanje izveštaja na kvartalnom, odnosno polugodišnjem nivou olakšava svim stranama uključenim u proces da steknu jasnije smernice za ispunjavanje koraka koji vode zatvaranju pregovora u ovom pregovaračkom poglavlju. 13
13 Akcioni plan Crne Gore za Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), Vlada Crne Gore, 27. jun 2013. godine, str. 43. Akcioni plan je dostupan na internet stranici: http://www.eu.me/mn/23/23‑dokumenti (poslednji put pristupljeno 15.12.2015).
42 ǀ Analiza dokumenata
PRIm
ER 5
: Akc
ioni
pla
n Cr
ne G
ore
za P
ogla
vlje
23
(Pra
vosu
đe i
tem
eljn
a pr
ava)
– Iz
vešt
aj b
roj 5
14
1.4.
PRO
FESI
ON
ALI
ZAm
, STR
UČN
OST
I EF
IKA
SNO
ST P
RAV
OSU
đA
mP
– Ti
jana
bad
njar
1.4.
1. P
repo
ruka
: Obe
zbije
diti
pou
zdan
u i d
oslje
dnu
prav
osud
nu s
tati
stik
u i u
vest
i sis
tem
pra
ćenj
a du
žine
tra
janj
a po
stup
ka
br.
mje
ra/A
ktiv
nost
Nad
ležn
i or
gan
Rok/
Stat
usIn
dika
tor
rezu
ltat
aIn
dika
tor
utic
aja
1.4.
1.1.
1Iz
rada
pro
pisa
o
post
upci
ma,
m
etod
ama
i ro
kovi
ma
za
prik
uplja
nje
stat
istič
kih
poda
taka
u
skla
du s
a CE
PEJ
smje
rnic
ama
od
stra
ne ra
dne
grup
e sa
stav
ljene
od p
reds
tavn
ika
Min
ista
rstv
a pr
avde
i Su
dsko
g sa
vjet
a
(1) 3
1. X
II 20
13
[RK]
(2) 3
1. II
I 201
4 [N
R]M
inis
tars
tvo
prav
de
je u
sar
adnj
i sa
IMG
u o
kviru
pr
ojek
ta „
Jača
nje
prav
osuđ
a u
Crno
j G
ori”,
obe
zbije
dilo
ek
sper
tsku
pod
ršku
u
izgr
adnj
i kap
acite
ta
Min
ista
rstv
a pr
avde
u
pogl
edu
koriš
ćenj
a st
atis
tički
h iz
vješ
taja
i n
jihov
e an
aliti
ke.
MP
Sept
emba
r 20
13. d
o II
kvar
tala
201
5.
Obr
azov
ana
radn
a gr
upa;
(1
) 31.
XII
2013
(2
) 31.
III 2
014
[NR]
(3
) 30.
VI 2
014
[R ]
U c
ilju
real
izac
ije p
roje
kta
„Jač
anje
pra
vosu
đa u
Crn
oj
Gor
i”, k
oji j
e po
drža
n od
str
ane
IMG
-ja, o
dređ
eni
su s
lužb
enic
i Min
ista
rstv
a pr
avde
i Se
kret
arija
ta
Suds
kog
savj
eta
koji
su u
čest
vova
li u
ovom
pro
jekt
u,
sara
điva
li sa
ang
ažov
anim
eks
pert
ima
i pro
šli o
buku
za
kor
išće
nje
Mod
ela
za a
naliz
u pr
avos
udno
g si
stem
a u
skla
du s
a CE
PEJ s
mje
rnic
ama.
(4) 3
0. IX
201
4 [N
R]N
apom
ena:
U iz
vješ
tajn
om p
erio
du, R
adna
gru
pa
nije
form
irana
. Pre
ko p
roje
kta
EURO
L, M
inis
tars
tvo
prav
de je
dob
ilo e
kspe
rtsk
u po
dršk
u ko
ja ć
e se
sa
stoj
ati u
izra
di N
acrt
a U
puts
tva,
koj
i će
nako
n to
ga
Radn
a gr
upa
čije
se
form
iranj
e oč
ekuj
e u
okto
bru,
ra
zmot
riti i
razr
aditi
.
(5) 3
1. X
II 20
14 [R
]Ra
dna
grup
a je
obr
azov
ana
rješe
njem
Min
istr
a pr
avde
. Čla
novi
Rad
ne g
rupe
su
pred
stav
nici
M
inis
tars
tva
prav
de i
Sekr
etar
ijata
Sud
skog
sav
jeta
.
Prip
rem
ljen
Nac
rt p
ropi
sa(1
) 31.
XII
2013
[RK]
Služ
beni
ci O
djel
jenj
a za
IKT
i mul
timed
iju s
u za
poče
li pr
elim
inar
nu a
naliz
u u
cilju
što
efik
asni
je re
aliz
acije
ov
e m
jere
.
Izve
štaj
CPE
J; Po
daci
koj
i se
dobi
jaju
uz
podr
šku
PRIS
-a
su p
ouzd
ani i
ko
nzis
tent
ni
U o
kviru
ovo
g pr
ojek
ta, i
zmeđ
u os
talo
g, b
iće
izra
đen
i pr
opis
o p
ostu
pcim
a,
met
odam
a i
roko
vim
a za
pr
ikup
ljanj
e st
atis
tički
h po
data
ka
u sk
ladu
sa
CEPE
J sm
jern
icam
a.
(3) 3
0. V
I 201
4 [D
R](4
) 30.
IX 2
014
[NR]
(5) 3
1. X
II 20
14 [D
R]
(2) 3
1. II
I 201
4(3
) 30.
VI 2
014
[DR]
Kroz
pro
jeka
t Min
ista
rstv
a pr
avde
i IM
G-ja
„Ja
čanj
e pr
avos
uđa
u Cr
noj G
ori”,
ang
ažov
ani s
u ek
sper
ti ko
ji su
zaj
edno
sa
pred
stav
nici
ma
Min
ista
rstv
a pr
avde
i Se
kret
arija
ta S
udsk
og s
avje
ta ra
dili
na p
ovez
ivan
ju
ove
dvije
inst
ituci
je u
cilj
u om
oguć
avan
ja M
inis
tars
tvu
prav
de d
irekt
ne v
eze
sa p
odac
ima
iz P
RIS-
a. T
ako
je M
inis
tars
tvu
prav
de u
okv
iru o
vog
proj
ekta
om
oguć
ena
dire
ktna
vez
a sa
dije
lom
pod
atak
a iz
PRI
S-a,
koj
i su
potr
ebni
za
anal
izu
po C
EPEJ
sm
jern
icam
a. T
akođ
e, n
a os
novu
dob
ijeni
h po
data
ka,
eksp
erti
su iz
radi
li An
aliti
čki m
odel
, a k
oji o
mog
ućav
a sl
užbe
nici
ma
Min
ista
rstv
a pr
avde
da
prat
e ra
d su
dova
po
tri i
ndik
ator
a CE
PEJ-
a: c
lear
ance
rate
, di
spos
ition
tim
e i e
ffici
ency
rate
. Mod
el ć
e u
dalje
m
perio
du b
iti u
napr
eđiv
an, a
na
osno
vu d
osad
ašnj
eg
rada
Sek
reta
rijat
Sud
skog
sav
jeta
će
izra
diti
prop
is o
po
stup
cim
a, m
etod
ama
i rok
ovim
a za
prik
uplja
nje
stat
istič
kih
poda
taka
u s
klad
u sa
CEP
EJ s
mje
rnic
ama.
(4) 3
0. IX
201
4 [N
R](5
) 31.
XII
2014
[R ]
Uz
podr
šku
eksp
erta
ang
ažov
anog
pre
ko p
roje
kta
„Pod
rška
vla
davi
ni p
rava
” (EU
RoL
), Ra
dna
grup
a je
prip
rem
ila N
acrt
Upu
tstv
a o
izra
di s
tatis
tički
h iz
vješ
taja
o ra
du s
udov
a u
skla
du s
a sm
jern
icam
a Ev
rops
ke k
omis
ije z
a efi
kasn
ost p
ravo
suđa
(CEP
EJ).
PRImER 5:
Analiza dokumenata ǀ 43
PRIm
ER 5
: Akc
ioni
pla
n Cr
ne G
ore
za P
ogla
vlje
23
(Pra
vosu
đe i
tem
eljn
a pr
ava)
– Iz
vešt
aj b
roj 5
14
1.4.
PRO
FESI
ON
ALI
ZAm
, STR
UČN
OST
I EF
IKA
SNO
ST P
RAV
OSU
đA
mP
– Ti
jana
bad
njar
1.4.
1. P
repo
ruka
: Obe
zbije
diti
pou
zdan
u i d
oslje
dnu
prav
osud
nu s
tati
stik
u i u
vest
i sis
tem
pra
ćenj
a du
žine
tra
janj
a po
stup
ka
br.
mje
ra/A
ktiv
nost
Nad
ležn
i or
gan
Rok/
Stat
usIn
dika
tor
rezu
ltat
aIn
dika
tor
utic
aja
1.4.
1.1.
1Iz
rada
pro
pisa
o
post
upci
ma,
m
etod
ama
i ro
kovi
ma
za
prik
uplja
nje
stat
istič
kih
poda
taka
u
skla
du s
a CE
PEJ
smje
rnic
ama
od
stra
ne ra
dne
grup
e sa
stav
ljene
od p
reds
tavn
ika
Min
ista
rstv
a pr
avde
i Su
dsko
g sa
vjet
a
(1) 3
1. X
II 20
13
[RK]
(2) 3
1. II
I 201
4 [N
R]M
inis
tars
tvo
prav
de
je u
sar
adnj
i sa
IMG
u o
kviru
pr
ojek
ta „
Jača
nje
prav
osuđ
a u
Crno
j G
ori”,
obe
zbije
dilo
ek
sper
tsku
pod
ršku
u
izgr
adnj
i kap
acite
ta
Min
ista
rstv
a pr
avde
u
pogl
edu
koriš
ćenj
a st
atis
tički
h iz
vješ
taja
i n
jihov
e an
aliti
ke.
MP
Sept
emba
r 20
13. d
o II
kvar
tala
201
5.
Obr
azov
ana
radn
a gr
upa;
(1
) 31.
XII
2013
(2
) 31.
III 2
014
[NR]
(3
) 30.
VI 2
014
[R ]
U c
ilju
real
izac
ije p
roje
kta
„Jač
anje
pra
vosu
đa u
Crn
oj
Gor
i”, k
oji j
e po
drža
n od
str
ane
IMG
-ja, o
dređ
eni
su s
lužb
enic
i Min
ista
rstv
a pr
avde
i Se
kret
arija
ta
Suds
kog
savj
eta
koji
su u
čest
vova
li u
ovom
pro
jekt
u,
sara
điva
li sa
ang
ažov
anim
eks
pert
ima
i pro
šli o
buku
za
kor
išće
nje
Mod
ela
za a
naliz
u pr
avos
udno
g si
stem
a u
skla
du s
a CE
PEJ s
mje
rnic
ama.
(4) 3
0. IX
201
4 [N
R]N
apom
ena:
U iz
vješ
tajn
om p
erio
du, R
adna
gru
pa
nije
form
irana
. Pre
ko p
roje
kta
EURO
L, M
inis
tars
tvo
prav
de je
dob
ilo e
kspe
rtsk
u po
dršk
u ko
ja ć
e se
sa
stoj
ati u
izra
di N
acrt
a U
puts
tva,
koj
i će
nako
n to
ga
Radn
a gr
upa
čije
se
form
iranj
e oč
ekuj
e u
okto
bru,
ra
zmot
riti i
razr
aditi
.
(5) 3
1. X
II 20
14 [R
]Ra
dna
grup
a je
obr
azov
ana
rješe
njem
Min
istr
a pr
avde
. Čla
novi
Rad
ne g
rupe
su
pred
stav
nici
M
inis
tars
tva
prav
de i
Sekr
etar
ijata
Sud
skog
sav
jeta
.
Prip
rem
ljen
Nac
rt p
ropi
sa(1
) 31.
XII
2013
[RK]
Služ
beni
ci O
djel
jenj
a za
IKT
i mul
timed
iju s
u za
poče
li pr
elim
inar
nu a
naliz
u u
cilju
što
efik
asni
je re
aliz
acije
ov
e m
jere
.
Izve
štaj
CPE
J; Po
daci
koj
i se
dobi
jaju
uz
podr
šku
PRIS
-a
su p
ouzd
ani i
ko
nzis
tent
ni
U o
kviru
ovo
g pr
ojek
ta, i
zmeđ
u os
talo
g, b
iće
izra
đen
i pr
opis
o p
ostu
pcim
a,
met
odam
a i
roko
vim
a za
pr
ikup
ljanj
e st
atis
tički
h po
data
ka
u sk
ladu
sa
CEPE
J sm
jern
icam
a.
(3) 3
0. V
I 201
4 [D
R](4
) 30.
IX 2
014
[NR]
(5) 3
1. X
II 20
14 [D
R]
(2) 3
1. II
I 201
4(3
) 30.
VI 2
014
[DR]
Kroz
pro
jeka
t Min
ista
rstv
a pr
avde
i IM
G-ja
„Ja
čanj
e pr
avos
uđa
u Cr
noj G
ori”,
ang
ažov
ani s
u ek
sper
ti ko
ji su
zaj
edno
sa
pred
stav
nici
ma
Min
ista
rstv
a pr
avde
i Se
kret
arija
ta S
udsk
og s
avje
ta ra
dili
na p
ovez
ivan
ju
ove
dvije
inst
ituci
je u
cilj
u om
oguć
avan
ja M
inis
tars
tvu
prav
de d
irekt
ne v
eze
sa p
odac
ima
iz P
RIS-
a. T
ako
je M
inis
tars
tvu
prav
de u
okv
iru o
vog
proj
ekta
om
oguć
ena
dire
ktna
vez
a sa
dije
lom
pod
atak
a iz
PRI
S-a,
koj
i su
potr
ebni
za
anal
izu
po C
EPEJ
sm
jern
icam
a. T
akođ
e, n
a os
novu
dob
ijeni
h po
data
ka,
eksp
erti
su iz
radi
li An
aliti
čki m
odel
, a k
oji o
mog
ućav
a sl
užbe
nici
ma
Min
ista
rstv
a pr
avde
da
prat
e ra
d su
dova
po
tri i
ndik
ator
a CE
PEJ-
a: c
lear
ance
rate
, di
spos
ition
tim
e i e
ffici
ency
rate
. Mod
el ć
e u
dalje
m
perio
du b
iti u
napr
eđiv
an, a
na
osno
vu d
osad
ašnj
eg
rada
Sek
reta
rijat
Sud
skog
sav
jeta
će
izra
diti
prop
is o
po
stup
cim
a, m
etod
ama
i rok
ovim
a za
prik
uplja
nje
stat
istič
kih
poda
taka
u s
klad
u sa
CEP
EJ s
mje
rnic
ama.
(4) 3
0. IX
201
4 [N
R](5
) 31.
XII
2014
[R ]
Uz
podr
šku
eksp
erta
ang
ažov
anog
pre
ko p
roje
kta
„Pod
rška
vla
davi
ni p
rava
” (EU
RoL
), Ra
dna
grup
a je
prip
rem
ila N
acrt
Upu
tstv
a o
izra
di s
tatis
tički
h iz
vješ
taja
o ra
du s
udov
a u
skla
du s
a sm
jern
icam
a Ev
rops
ke k
omis
ije z
a efi
kasn
ost p
ravo
suđa
(CEP
EJ).
14 14 A
kcio
ni p
lan
Crne
Gor
e za
Pog
lavl
je 2
3 (P
ravo
suđe
i te
mel
jna
prav
a –
Izve
štaj
bro
j 5, V
lada
Crn
e G
ore,
dec
emba
r 201
4. g
odin
e, s
tr.
69–7
1. A
kcio
ni p
lan
je d
ostu
pan
na in
tern
et s
tran
ici:
http
://w
ww
.eu.
me/
mn/
23/2
3‑do
kum
enti
(pos
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
.
44 ǀ Analiza dokumenata
3.2. sadržajna Faza pregoVora
Pregovaračku poziciju priprema država kandidat za članstvo u EU pošto Savet, a nakon preporuke EK, potvrdi da su ispunjena merila za otvaranje pregovora, odnosno da su u akcionim planovima za ispunjenje preporuka iz izveštaja o skriningu za dato poglavlje predviđene sve odgovarajuće mere i rokovi, i pozove državu kandidata da preda svoju pregovaračku poziciju za određeno poglavlje.
Pregovaračka pozicija se priprema i usvaja u skladu sa definisanim procedurama i standardima u državi kandidatu za članstvo. Nakon što je usvojena, ona se prosleđuje EK i Savetu i o njoj se raspravlja na MVK na kojoj se vode pregovori u datom poglavlju.
3.2.1. pregovaračka pozicija države kandidataDokument u kome se definiše pregovaračka pozicija države kandidata se sastoji od sledećih delova:
1. uvodni deo;2. zakonodavni i institucionalni okvir;3. usklađivanje zakonodavnog i institucionalnog okvira sa pravnim
tekovinama EU.
STRUKTURA I SADRŽINA PREGOVARAČKE POZICIJE 1) UVODNI DEO: • sažetak pregovaračke pozicije;• zahtevi za prelazne rokove;• situacija u vezi sa konkretnim poglavljem u vreme pripreme
pregovaračke pozicije;• stepen usklađenosti sa pravnim tekovinama EU;• procena institucionalnih kapaciteta za sprovođenje usklađenih
propisa.
2) OBRAZLOŽENJE:• u kojem se navodi detaljan opis situacije u vezi sa konkretnim
poglavljem i postojećim propisima i daje kratak pregled procesa usklađivanja sa pravnim tekovinama EU;
PRIm
ER 6
:
Analiza dokumenata ǀ 45
• u kojem se navodi detaljno obrazloženje svakog postavljenog zahteva za prelazne rokove ili izuzeća (derogacije);
• u kojem se definiše institucionalni okvir za sprovođenje usklađenih propisa.
3) DODACI: • vremenski rasporedi, analize, dodatne informacije itd. (ako je
potrebno).
Prelazni rokovi koje traži država kandidat za punu primenu pravnih tekovina nakon predviđenog datuma pristupanja moraju biti jasno definisani u pogledu ciljeva i vremena; zahtevi moraju biti ubedljivo predočeni i dobro argumentovani; može ih tražiti i EU.Izuzeća (derogacije) traži država kandidat u pogledu primene određenog propisa EU ili pojedinog dela propisa – odobravaju se samo u izuzetnim slučajevima.Tehnička prilagođavanja pravnim tekovinama EU traži država kandidat u onim područjima u kojima ta država može doneti „dodanu vrednost” pravnim tekovinama EU.Dodatna pojašnjenja daju se na zahtev organa EU, a sadrže sve dodatne informacije u vezi sa dostavljenim pregovaračkim pozicijama i pripremaju se u pisanoj formi.Uz pregovaračku poziciju se prilaže i akcioni plan za primenu i usvajanje pravnih tekovina u pregovaračkom poglavlju.
U uvodnom delu sažetka pregovaračke pozicije država kandidat za članstvo se izjašnjava o prihvatanju pravnih tekovina EU u datom poglavlju i navodi da li će u tom poglavlju tražiti dodatne prelazne rokove za usklađivanje sa pravnim tekovinama ili izuzeća od njihove primene.
U delu koji se odnosi na zakonodavni i institucionalni okvir država kandidat definiše i navodi pravni okvir koji definiše specifičnu oblast politike, kao i pregled stanja i funkcionisanja pravnog okvira u delu politika koje su obuhvaćene datim pregovaračkim poglavljem.
Poslednji deo pregovaračke pozicije koji se odnosi na usklađivanje zakonodavnog i institucionalnog okvira sa pravnim tekovinama EU odnosi se na procenu države kandidata za članstvo u kojoj meri je zakonodavstvo
PRIm
ER 6
:
46 ǀ Analiza dokumenata
PRIm
ER 7
: u datom poglavlju usklađeno i koje mere će biti realizovane u narednom periodu kako bi se zakonodavstvo u potpunosti uskladilo.
PREGOVARAČKA POZICIJA CRNE GORE ZA POGLAVLJE 23 (PRAVOSUđE I TEmELJNA PRAVA)
III USKLAđIVANJE ZAKONODAVNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA S PRAVNOm TEKOVINOm EVROPSKE UNIJE 1. PRAVOSUĐE1.4. Profesionalizam, stručnost i efikasnost u pravosuđu„...Jačanje efikasnosti pravosuđa je jedan od ciljeva i nove Strategije reforme pravosuđa 2013–2018, a glavna polja delovanja odnosiće se na racionalizaciju pravosudne mreže; rešavanje zaostalih predmeta kroz utvrđivanje pravila i donošenje godišnjih programa i redovno izveštavanje o rešavanju zaostalih predmeta na nivou svih sudova, kao i kroz dobrovoljno upućivanje sudija, delegaciju predmeta, unapređenje i kontrolu rada službe dostave i izvršenja praćenja rada, alternativne načine rešavanja sporova, unapređenje pravosudnog menadžmenta i administracije, unapređenje alternativnih načina rešavanja sporova kroz primenu instituta posredovanja, sudskog poravnanja i arbitraže, i razvoj ostalih pravosudnih tela (advokati, notari, javni izvršitelji, sudski veštaci, sudski tumači).”
Pregovaračka pozicija Crne Gore za Poglavlje 23, (Pravosuđe i temeljna prava), str. 4115
3.2.2. zajednička pozicija evropske unije Zajedničku poziciju Evropske unije (eng. EU Common Position) priprema EK, a usvaja Savet i ona je predstavljena na MVK na kojoj se vode pregovori u datom poglavlju. U zajedničkoj pregovaračkoj poziciji EU može konstatovati da je država kandidat u određenom poglavlju dostigla dovoljan i potreban nivo usklađenosti sa pravnim tekovinama EU i pregovori u ovom poglavlju će biti privremeno zatvoreni.
15 Pregovaračka pozicija Crne Gore za međuvladinu konferenciju o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, oktobar 2013, str. 41. Pregovaračka pozicija je dostupna na internet stranici: http://www.eu.me/mn/23/23‑dokumenti (poslednji put pristupljeno 15.12.2015).
Analiza dokumenata ǀ 47
Ukoliko EU konstatuje da nije dostignut dovoljan nivo usklađenosti, biće određena merila za zatvaranje poglavlja, koje država kandidat treba da ispuni kako bi pregovori u tom poglavlju bili privremeno zatvoreni.
Dokument u kome se definiše zajednička pozicija EU za određeno poglavlje se sastoji od:
1. uvodnog dela i2. daljih preporuka za usklađivanje sa pravnim tekovinama po
oblastima u datom poglavlju na osnovu stavova iznetih u pregovaračkoj poziciji države kandidata za članstvo.
U Uvodnom delu zajedničke pregovaračke pozicije EU se poziva na pregovarački okvir koji je predstavljen državi kandidatu za članstvo na prvoj MVK i načelima sadržanim u njemu i ističe obavezu koju je država preuzela kada se obavezala na prihvatanje pravnih tekovina EU u datom pregovaračkom poglavlju.
Sadržajni deo zajedničke pregovaračke pozicije EU odnosi se na set preporuka i koraka koje će EU preduzimati u narednom periodu kako bi država kandidat nastavila proces usklađivanja sa pravnim tekovinama u određenoj oblasti politike na način na koji je to predstavila u pregovaračkoj poziciji.
ZAJEDNIČKA POZICIJA EVROPSKE UNIJE ZA POGLAVLJE 23 (PRAVOSUđE I TEmELJNA PRAVA)
1. PRAVOSUĐE: Profesionalnost/Stručnost/Efikasnost„EU prati informacije o profesionalnosti, stručnosti i efikasnosti pravosuđa, naročito o merama koje se tiču razvoja pravosudne statistike i indikatora učinka, o planovima Crne Gore koji se odnose na dalju racionalizaciju sudske mreže, merama za unapređenje izvršenja sudskih odluka, uvođenju podsticajnog sistema dobrovoljne mobilnosti/transfera sudija i posvećenosti Crne Gore da dodatno smanji broj zaostalih sudskih predmeta. EU ističe značaj daljeg stabilnog smanjenja broja zaostalih predmeta kao ključnog koraka za veću efikasnost crnogorskog pravosuđa. U tom pogledu, EU naglašava potrebu daljeg ispitivanja i podsticanja upotrebe alternativnih mera,
PRIm
ER 8
:
48 ǀ Analiza dokumenata
kao što su posredovanje, sudska poravnanja i arbitraža. EU poziva Crnu Goru da osigura opipljiv napredak u obezbeđenju koherentnosti u pogledu nadležnosti i izvršenja svih sudskih odluka, između ostalog posredstvom sudskih izvršitelja – kako bi se doprinelo unapređenju pravne sigurnosti.”
Zajednička pozicija Evropske unije za pregovaračko poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), str. 516
3.2.3. izveštaj o ispunjenju obaveza za pregovaračko poglavljeIzveštaj o ispunjenju obaveza za pregovaračko poglavlje priprema država kandidat za članstvo i on obuhvata period od formalnog otvaranja pregovora u datom poglavlju do privremenog zatvaranja poglavlja.
Izveštaj sadrži pregled usvojenih mera, sprovedenih aktivnosti po oblastima politika radi usvajanja pravnih tekovina u određenom poglavlju i pregled administrativnih i institucionalnih kapaciteta za primenu preuzetih obaveza.
16 General EU position, Ministerial meeting opening the Intergovernmental Confer-ence on the Accession of Montenegro to the European Union, Brussels, 29 June 2012, http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/st20002_05_mn_framedoc_en.pdf. Prevod Zajedničke pozicije je dostupan na internet stranici: http://www.eu.me/mn/23/23-dokumenti, str. 5 (poslednji put pristupljeno 15.12.2015).
PRIm
ER 8
:
Praćenje procesa pregovora ǀ 49
iV praćenje pristupniH pregoVora sa eVropskoM unijoM
50 ǀ Praćenje procesa pregovora
U ovom delu Vodič pruža uvid u to kako civilno društvo i druge zainteresovane strane mogu konkretno da prate pristupne pregovore i daju svoj doprinos samom procesu. Za civilno društvo u Srbiji i sve druge zainteresovane strane koje nisu direktno uključene u proces pregovora o pristupanju Srbije EU od velikog je značaja da razumeju važnost pristupnih pregovora i da, uzevši u obzir kapacitete kojima raspolažu, daju konkretan doprinos i stalno prate tok pregovora i da se tako, na najefikasniji i najdelotvorniji način, učini pregovarački proces kvalitetnijim. Učešće u pregovorima i praćenje pristupnih pregovora podrazumeva razumevanje institucionalnog i upravljačkog okvira unutar kojeg se vrše pregovori, načina na koji se vode pregovori, sadržine pregovaračkog procesa i raspoloživih instrumenata kojima civilno društvo i druge zainteresovane strane mogu da utiču na proces.
Uspeh evropskih integracija počiva na tome da civilno društvo i druge zainteresovane strane deluju ne kao pasivni akteri, već kao aktivni partneri koji unapređuju kvalitet pregovora i utiču na njihov konačan ishod. Inkluzivnost procesa obezbeđuje punu primenu pravnih tekovina EU u Srbiji i ostvarenje ciljeva javnih politika EU, koji će biti zasnovani na realnim mogućnostima i objektivnim vremenskim periodima za njihovo postizanje, angažovanju ograničenih resursa, uz uvažavanje interesa i potreba svih aktera u procesu.
4.1. Matrica za praćenje pregoVora o pristupanju eu
Matrica za praćenje pregovora o pristupanju EU u okviru ovog Vodiča je nastala kao odgovor na potrebu za osnaživanjem kapaciteta civilnog društva za učešće u procesu i praćenje pregovaračkog procesa. U dinamičnom okruženju u kome se vode pristupni pregovori, gde se odluke često donose u kratkim vremenskim rokovima, a sam proces je obeležen velikim brojem informacija koje se brzo razmenjuju, kao i dokumentima koji nastaju za potrebe i kao rezultat pregovora, blagovremeno i odgovarajuće delovanje je od suštinskog značaja za delotvoran uticaj na unapređenje kvaliteta pregovaračkog procesa. Matrica predstavlja koristan okvir za civilno društvo i druge aktere zainteresovane za praćenje procesa pregovora o pristupanju Srbije EU jer sadrži sledeće elemente:
Praćenje procesa pregovora ǀ 51
1) Koraci u procesu pristupnih pregovora – U zavisnosti od toga da li postoje merila za otvaranje pregovora, za zatvaranje pregovora, odnosno prelazna merila, moguće su i različite procedure toka pregovora o svakom poglavlju. Za potrebe Vodiča predstavljen je jedan od složenijih scenarija u procesu pristupnih pregovora, tj. slučaj u kome će pred državu kandidata biti postavljena merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja i merila za zatvaranje konkretnog pregovaračkog poglavlja. Ovo neće biti slučaj u svim pregovaračkim poglavljima. (Ne)postojanje ovih merila će zavisiti od kvaliteta reformi koje država kandidat sprovede u javnim politikama obuhvaćenim konkretnim pregovaračkim poglavljem i postojećim kapacitetima države kandidata da ostvari ciljeve javnih politika EU i primeni u praksi pravne tekovine EU.
Detaljan opis koraka u okviru pet mogućih scenarija toka pregovora vidi u Prilogu 2 (Tok pregovora – Pet mogućih scenarija).
2) Konkretan doprinos pregovaračkom procesu – ŠTA predstavlja konkretan doprinos pregovaračkom procesu? Ovde se misli na sadržinski doprinos civilnog društva i drugih zainteresovanih strana: a) sprovođenju konkretne faze pregovaračkog procesa (npr. prilozi za izradu akcionog plana, pregovaračke pozicije i sl.); b) praćenju sprovođenja definisanih mera i izveštavanje o tome (npr. analize, izveštaji, studije praktične politike, pregledi stanja i sl.); i c) informisanju zainteresovane javnosti i građana o sadržini i toku pregovora, kao i o ključnim izazovima i rezultatima pregovaračkog procesa.
3) Način komunikacije – KAKO se doprinos pregovaračkom procesu formuliše i kako se komunicira sa zainteresovanim stranama u procesu pregovora? Ovde se misli na INSTRUMENTE komunikacije i KANALE komunikacije. Ovde se pod instrumentima komunikacije podrazumevaju sve vrste analitičkih, praktičnopolitičkih i „zagovaračkih” dokumenata kojima se obezbeđuje da argumenti i rešenja civilnog društva i drugih zainteresovanih strana postanu sastavni deo procesa donošenja odluka u okviru svake faze u pristupnim pregovorima, ali i sve vrste sadržaja
52 ǀ Praćenje procesa pregovora
koji služe za informisanje javnosti i građana o procesu pregovora. Kanali komunikacije odnose se na to na koji način civilno društvo i sve zainteresovane strane dolaze do informacija tokom procesa pregovora (npr. sastanci, dopisi, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i sl. ) i kako informacije i nalaze prenose dalje (mediji, događaji, društvene mreže i sl.).
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
1. Eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening)
‑ Upoznavanje sa ciljevima javnih politika EU i pravnim tekovinama EU za dato pregovaračko poglavlje
‑ Praćenje sastanka eksplanatornog skrininga, traženje pojašnjenja i dodatnih informacija
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Metodologija za prenošenje znanja i informacija, prezentacije, tekstovi o sadržini politika EU i pravnim tekovinama EU i sl.
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
‑ Pregledi stanja (Factsheet)- Saopštenje za medije, novinski
članci, blog postovi, infografike i sl.‑ Formiranje koalicija/mreža/
platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Obrazovne aktivnosti (predavanje, obuka, seminar, radionica i sl.)
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja itd.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
‑ Evropska komisija‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
2. Bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening)
- Izrada pregleda stanja o stepenu usklađenosti javnih politika i pravnog sistema sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU za dato pregovaračko poglavlje
- Odgovori na dodatna pitanja EK nakon održanog bilateralnog skrininga
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaji o stepenu usklađenosti
- Studije, analiza efekata primene pravnih propisa i procene kapaciteta i sl.
‑ Pregledi stanja (Factsheet)‑ Prilozi Godišnjem izveštaju EK
o napretku Srbije u procesu EU integracija
- Izveštaji o stepenu ispunjenja NPAA
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Savet EU‑ Evropska komisija‑ Evropski parlament‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Države članice EU‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Misija države kandidata pri EU‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
Praćenje procesa pregovora ǀ 53
4) Institucionalni okvir – KOME se obraćamo? Svaki od koraka u procesu pristupnih pregovora podrazumeva različit nivo i kvalitet uključenja velikog broja institucija i aktera. Prepoznavanje institucija i aktera koji su ključni za pojedine faze pristupnih pregovora omogućava uticaj na sam tok i rezultate pregovora, kao i na efikasno i delotvorno angažovanje civilnog društva i drugih zainteresovanih strana u ovom procesu.
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
1. Eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening)
‑ Upoznavanje sa ciljevima javnih politika EU i pravnim tekovinama EU za dato pregovaračko poglavlje
‑ Praćenje sastanka eksplanatornog skrininga, traženje pojašnjenja i dodatnih informacija
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Metodologija za prenošenje znanja i informacija, prezentacije, tekstovi o sadržini politika EU i pravnim tekovinama EU i sl.
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
‑ Pregledi stanja (Factsheet)- Saopštenje za medije, novinski
članci, blog postovi, infografike i sl.‑ Formiranje koalicija/mreža/
platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Obrazovne aktivnosti (predavanje, obuka, seminar, radionica i sl.)
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja itd.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
‑ Evropska komisija‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
2. Bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening)
- Izrada pregleda stanja o stepenu usklađenosti javnih politika i pravnog sistema sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU za dato pregovaračko poglavlje
- Odgovori na dodatna pitanja EK nakon održanog bilateralnog skrininga
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaji o stepenu usklađenosti
- Studije, analiza efekata primene pravnih propisa i procene kapaciteta i sl.
‑ Pregledi stanja (Factsheet)‑ Prilozi Godišnjem izveštaju EK
o napretku Srbije u procesu EU integracija
- Izveštaji o stepenu ispunjenja NPAA
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Savet EU‑ Evropska komisija‑ Evropski parlament‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Države članice EU‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Misija države kandidata pri EU‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
54 ǀ Praćenje procesa pregovora
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
3. EK priprema izveštaj o skriningu (eng. Screening Report) i predlaže Savetu merila za otvaranje pregovora (eng. Opening benchmarks)
‑ Ocena stepena usklađenosti javnih politika i pravnog sistema sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU
‑ Pregled kapaciteta države za ostvarenje ciljeva javnih politika i primenu pravnih tekovina EU
- Predlaganje alternativnih merila za otvaranje poglavlja (ukoliko je to neophodno)
‑ „Inputi” za ekspertske timove EK koji dolaze u posetu tokom pripreme Izveštaja o skriningu za dato poglavlje
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaji o stepenu usklađenosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet)- Studije, analiza efekata primene
pravnih propisa i procene kapaciteta i sl.
‑ Pozicioni papiri (Position papers) o stepenu usaglašenosti javnih politika i realnim mogućnostima za primenu pravnih tekovina EU
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU‑ Evropski parlament‑ Evropski ekonomski i socijalni komitet- Komitet regiona‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Države članice EU‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Misija države kandidata pri EU‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
4. Savet EU prihvata izveštaj o skriningu i merila za otvaranje poglavlja i poziva državu kandidata da ih ispuni
‑ Komunikacija sa Savetom EU – stručnim telima Saveta i stalnim predstavništvima država članica EU o stepenu usklađenosti javnih politika sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU u konkretnom pregovaračkom poglavlju
‑ Stalna komunikacija sa predstavnicima država članica EU (resorna ministarstva i diplomatska predstavništva u državi kandidatu)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaji o stepenu usklađenosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet)- Studije, analiza efekata primene
pravnih propisa i procene kapaciteta i sl.
‑ Pozicioni papiri (Position papers) o stepenu usklađenosti javnih politika i realnim mogućnostima za primenu pravnih tekovina EU
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države koje vode pregovore o pristupanju – COELA
‑ Diplomatska predstavništva država članica u Briselu
- Diplomatska predstavništva država članica EU u državi kandidatu
Praćenje procesa pregovora ǀ 55
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
3. EK priprema izveštaj o skriningu (eng. Screening Report) i predlaže Savetu merila za otvaranje pregovora (eng. Opening benchmarks)
‑ Ocena stepena usklađenosti javnih politika i pravnog sistema sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU
‑ Pregled kapaciteta države za ostvarenje ciljeva javnih politika i primenu pravnih tekovina EU
- Predlaganje alternativnih merila za otvaranje poglavlja (ukoliko je to neophodno)
‑ „Inputi” za ekspertske timove EK koji dolaze u posetu tokom pripreme Izveštaja o skriningu za dato poglavlje
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaji o stepenu usklađenosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet)- Studije, analiza efekata primene
pravnih propisa i procene kapaciteta i sl.
‑ Pozicioni papiri (Position papers) o stepenu usaglašenosti javnih politika i realnim mogućnostima za primenu pravnih tekovina EU
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU‑ Evropski parlament‑ Evropski ekonomski i socijalni komitet- Komitet regiona‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Države članice EU‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Misija države kandidata pri EU‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
4. Savet EU prihvata izveštaj o skriningu i merila za otvaranje poglavlja i poziva državu kandidata da ih ispuni
‑ Komunikacija sa Savetom EU – stručnim telima Saveta i stalnim predstavništvima država članica EU o stepenu usklađenosti javnih politika sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU u konkretnom pregovaračkom poglavlju
‑ Stalna komunikacija sa predstavnicima država članica EU (resorna ministarstva i diplomatska predstavništva u državi kandidatu)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaji o stepenu usklađenosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet)- Studije, analiza efekata primene
pravnih propisa i procene kapaciteta i sl.
‑ Pozicioni papiri (Position papers) o stepenu usklađenosti javnih politika i realnim mogućnostima za primenu pravnih tekovina EU
‑ Prikupljanje relevantnih informacija od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države koje vode pregovore o pristupanju – COELA
‑ Diplomatska predstavništva država članica u Briselu
- Diplomatska predstavništva država članica EU u državi kandidatu
56 ǀ Praćenje procesa pregovora
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
5. Država kandidat preduzima odgovarajuće korake za ispunjavanje merila za otvaranje pregovora
‑ Dopune, smernice, komentari za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Izrada alternativnog plana za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja – predlaganje i zagovaranje konkretnih koraka i aktivnosti za ispunjavanje merila
‑ Praćenje sprovođenja merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni plan za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene (npr. kapaciteti nadležnih organa, rokovi za njihovo ispunjenje, predloženi finansijski resursi i kvalitet postavljenih indikatora realizacije mera)
‑ Izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Komunikacija sa predstavnicima organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ Relevantna vladina tela i agencije‑ Odbor za evropske integracije i resorni
odbori Narodne skupštine- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
6. EK nadzire i, kada država kandidat ispuni merila, sastavlja izveštaj o proceni ispunjenosti merila (eng. Opening Benchmark Assessment Report – OBAR) i dostavlja ga Savetu
- Monitoring primene mera za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Prilozi za Izveštaj EK o ispunjavanju merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Izrada alternativnog izveštaja o ispunjavanju merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaj o ispunjenosti merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene (npr. kapacitet nadležnih organa, rokovi za ispunjenje merila, predloženi finansijski resursi i postavljeni indikatori realizacije mera)
‑ Izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za otvaranje poglavlja
‑ Pregledi stanja (Factsheet) o ostvarenim rezultatima u realizaciji mera za otvaranje poglavlja
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države
koje vode pregovore o pristupanju – COELA‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Diplomatska predstavništva država članica
EU u državi kandidatu‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
Praćenje procesa pregovora ǀ 57
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
5. Država kandidat preduzima odgovarajuće korake za ispunjavanje merila za otvaranje pregovora
‑ Dopune, smernice, komentari za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Izrada alternativnog plana za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja – predlaganje i zagovaranje konkretnih koraka i aktivnosti za ispunjavanje merila
‑ Praćenje sprovođenja merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni plan za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene (npr. kapaciteti nadležnih organa, rokovi za njihovo ispunjenje, predloženi finansijski resursi i kvalitet postavljenih indikatora realizacije mera)
‑ Izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Komunikacija sa predstavnicima organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
‑ Prikupljanje relevantnih informacija kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ Relevantna vladina tela i agencije‑ Odbor za evropske integracije i resorni
odbori Narodne skupštine- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
6. EK nadzire i, kada država kandidat ispuni merila, sastavlja izveštaj o proceni ispunjenosti merila (eng. Opening Benchmark Assessment Report – OBAR) i dostavlja ga Savetu
- Monitoring primene mera za ispunjavanje merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Prilozi za Izveštaj EK o ispunjavanju merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Izrada alternativnog izveštaja o ispunjavanju merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaj o ispunjenosti merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene (npr. kapacitet nadležnih organa, rokovi za ispunjenje merila, predloženi finansijski resursi i postavljeni indikatori realizacije mera)
‑ Izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za otvaranje poglavlja
‑ Pregledi stanja (Factsheet) o ostvarenim rezultatima u realizaciji mera za otvaranje poglavlja
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države
koje vode pregovore o pristupanju – COELA‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Diplomatska predstavništva država članica
EU u državi kandidatu‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
58 ǀ Praćenje procesa pregovora
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
7. Savet EU konstatuje da su merila za otvaranje pregovora ispunjena i traži od države kandidata da dostavi svoju pregovaračku poziciju
‑ Komunikacija sa Savetom EU, sa stručnim telima Saveta i stalnih predstavništava država članica EU, o stepenu usklađenosti javnih politika sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU u konkretnom pregovaračkom poglavlju
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Evaluacije ispunjenja merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Pregledi stanja (Factsheet) o ostvarenim rezultatima u ispunjavanju merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države
koje vode pregovore o pristupanju – COELA- Diplomatska predstavništva država članica
EU u državi kandidatu- Delegacija EU u državi kandidatu
8. Država kandidat priprema i dostavlja pregovaračku poziciju
‑ Doprinos izradi sadržine pregovaračke pozicije
- Zagovaranje rešenja predloženih prelaznih rokova, izuzeća ili tehničkih prilagođavanja pravnih tekovina EU
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Prilozi za izradu pregovaračke pozicije za dato poglavlje
‑ Studije i predlozi praktičnih politika‑ Pregledi stanja (Factsheet) i
pozicioni papiri (Position papers)‑ Prikupljanje relevantnih informacija
od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju
‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ druga tela i agencije Vlade‑ Odbor za evropske integracije i drugi resorni
odbori Narodne skupštine- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
Praćenje procesa pregovora ǀ 59
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
7. Savet EU konstatuje da su merila za otvaranje pregovora ispunjena i traži od države kandidata da dostavi svoju pregovaračku poziciju
‑ Komunikacija sa Savetom EU, sa stručnim telima Saveta i stalnih predstavništava država članica EU, o stepenu usklađenosti javnih politika sa javnim politikama i pravnim tekovinama EU u konkretnom pregovaračkom poglavlju
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Evaluacije ispunjenja merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Pregledi stanja (Factsheet) o ostvarenim rezultatima u ispunjavanju merila za otvaranje pregovaračkog poglavlja
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države
koje vode pregovore o pristupanju – COELA- Diplomatska predstavništva država članica
EU u državi kandidatu- Delegacija EU u državi kandidatu
8. Država kandidat priprema i dostavlja pregovaračku poziciju
‑ Doprinos izradi sadržine pregovaračke pozicije
- Zagovaranje rešenja predloženih prelaznih rokova, izuzeća ili tehničkih prilagođavanja pravnih tekovina EU
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Prilozi za izradu pregovaračke pozicije za dato poglavlje
‑ Studije i predlozi praktičnih politika‑ Pregledi stanja (Factsheet) i
pozicioni papiri (Position papers)‑ Prikupljanje relevantnih informacija
od predstavnika organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju
‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ druga tela i agencije Vlade‑ Odbor za evropske integracije i drugi resorni
odbori Narodne skupštine- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
60 ǀ Praćenje procesa pregovora
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
9. EK na osnovu pregovaračke pozicije države kandidata priprema nacrt zajedničke pozicije EU (eng. Draft EU Common Position) i predlaže merila za zatvaranje poglavlja (eng. Closing benchmarks), ukoliko je to neophodno
‑ Doprinosi za EK, koja priprema izradu zajedničke pozicije EU za dato poglavlje
- Predlaganje neophodnih merila za zatvaranje poglavlja (ukoliko je to neophodno)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o pregovaračkoj poziciji države kandidata za dato poglavlje
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU
10. Savet EU usvaja zajedničku poziciju EU (eng. EU Common Position) i merila za zatvaranje poglavlja i saziva međuvladinu konferenciju (eng. Intergovernmental Conference)
‑ Ograničena mogućnost doprinosa (zagovaranje izmene nacrta pregovaračke pozicije)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i ‑ pozicioni papiri (Position papers) o pregovaračkoj poziciji države kandidata
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o sadržini zajedničke pozicije EU
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU‑ Evropski parlament‑ Međunarodne nevladine organizacije i think-
tanks
11. Na MVK se otvara poglavlje i konstatuju merila za zatvaranje
‑ Ograničena mogućnost doprinosa (zagovaranje izmene nacrta pregovaračke pozicije)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o sadržini zajedničke pozicije EU i pregovaračkoj poziciji države kandidata
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU‑ Evropski parlament‑ Međunarodne nevladine organizacije i think-
tanks
Praćenje procesa pregovora ǀ 61
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
9. EK na osnovu pregovaračke pozicije države kandidata priprema nacrt zajedničke pozicije EU (eng. Draft EU Common Position) i predlaže merila za zatvaranje poglavlja (eng. Closing benchmarks), ukoliko je to neophodno
‑ Doprinosi za EK, koja priprema izradu zajedničke pozicije EU za dato poglavlje
- Predlaganje neophodnih merila za zatvaranje poglavlja (ukoliko je to neophodno)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o pregovaračkoj poziciji države kandidata za dato poglavlje
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU
10. Savet EU usvaja zajedničku poziciju EU (eng. EU Common Position) i merila za zatvaranje poglavlja i saziva međuvladinu konferenciju (eng. Intergovernmental Conference)
‑ Ograničena mogućnost doprinosa (zagovaranje izmene nacrta pregovaračke pozicije)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i ‑ pozicioni papiri (Position papers) o pregovaračkoj poziciji države kandidata
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o sadržini zajedničke pozicije EU
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU‑ Evropski parlament‑ Međunarodne nevladine organizacije i think-
tanks
11. Na MVK se otvara poglavlje i konstatuju merila za zatvaranje
‑ Ograničena mogućnost doprinosa (zagovaranje izmene nacrta pregovaračke pozicije)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o sadržini zajedničke pozicije EU i pregovaračkoj poziciji države kandidata
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Savet EU‑ Evropski parlament‑ Međunarodne nevladine organizacije i think-
tanks
62 ǀ Praćenje procesa pregovora
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
12. Pregovori unutar otvorenog poglavlja (MVK i tehničke konsultacije)
- Izrada doprinosa tokom pregovora (npr. zagovaranje konačnih prelaznih rokova, izuzeća ili tehničkih prilagođavanja pravnih tekovina EU za dato poglavlje)
- Izveštavanje o toku pregovora
- Izrada izveštaja o posledicama primene konkretnih prelaznih rokova, izuzeća ili tehničkih prilagođavanja pravnih tekovina EU za dato poglavlje
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Studije i predlozi praktičnih politika‑ Pregledi stanja (Factsheet) i
pozicioni papiri (Position papers)‑ Prikupljanje relevantnih informacija
od predstavnika organa ( javne) vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju
‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ druga tela i agencije Vlade‑ Odbor za evropske integracije Narodne
skupštine i drugi resorni odbori- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Savet EU‑ Evropska komisija‑ Evropski parlament‑ Evropski ekonomski i socijalni komitet- Komitet regiona‑ Države članice EU‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Misija države kandidata pri EU
Praćenje procesa pregovora ǀ 63
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
12. Pregovori unutar otvorenog poglavlja (MVK i tehničke konsultacije)
- Izrada doprinosa tokom pregovora (npr. zagovaranje konačnih prelaznih rokova, izuzeća ili tehničkih prilagođavanja pravnih tekovina EU za dato poglavlje)
- Izveštavanje o toku pregovora
- Izrada izveštaja o posledicama primene konkretnih prelaznih rokova, izuzeća ili tehničkih prilagođavanja pravnih tekovina EU za dato poglavlje
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Studije i predlozi praktičnih politika‑ Pregledi stanja (Factsheet) i
pozicioni papiri (Position papers)‑ Prikupljanje relevantnih informacija
od predstavnika organa ( javne) vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju
‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ druga tela i agencije Vlade‑ Odbor za evropske integracije Narodne
skupštine i drugi resorni odbori- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Savet EU‑ Evropska komisija‑ Evropski parlament‑ Evropski ekonomski i socijalni komitet- Komitet regiona‑ Države članice EU‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu‑ Međunarodne nevladine organizacije‑ Misija države kandidata pri EU
64 ǀ Praćenje procesa pregovora
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
13. Država kandidat preduzima odgovarajuće korake za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Doprinos izradi planova i definisanju mera za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Izrada alternativnog plana za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Izrada alternativnog izveštaja o ispunjenju merila za zatvaranje poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni plan za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene (npr. kapaciteti nadležnih organa, rokovi za ispunjenje merila, predloženi finansijski resursi i kvalitet postavljenih indikatora realizacije mera)
- Alternativni i izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za zatvaranje poglavlja
‑ Nezvanični dokumenti (eng. Non-Paper) o načinima za efikasnije sprovođenje mera neophodnih za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
‑ Komunikacija sa predstavnicima organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ relevantna tela i agencije Vlade‑ Odbor za evropske integracije Narodne
skupštine- Resorni odbori Narodne skupštine- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
14. EK prati razvoj i, kada merila za zatvaranje budu ispunjena, priprema izveštaj o tome i predlaže Savetu privremeno zatvaranje poglavlja
- Monitoring primene planova i mera za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Doprinos izradi izveštaja EK o ispunjavanju merila za privremeno zatvaranje poglavlja
- Izrada alternativnog izveštaja o ispunjavanju merila za zatvaranje poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaj o ispunjenosti merila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene
‑ Izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za zatvaranje poglavlja
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Pregledi stanja (Factsheet) o ostvarenim rezultatima u realizaciji mera za otvaranje poglavlja
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države
koje vode pregovore o pristupanju – COELA‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Diplomatska predstavništva država članica
EU u državi kandidatu‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
Praćenje procesa pregovora ǀ 65
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
13. Država kandidat preduzima odgovarajuće korake za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Doprinos izradi planova i definisanju mera za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Izrada alternativnog plana za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Izrada alternativnog izveštaja o ispunjenju merila za zatvaranje poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni plan za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene (npr. kapaciteti nadležnih organa, rokovi za ispunjenje merila, predloženi finansijski resursi i kvalitet postavljenih indikatora realizacije mera)
- Alternativni i izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za zatvaranje poglavlja
‑ Nezvanični dokumenti (eng. Non-Paper) o načinima za efikasnije sprovođenje mera neophodnih za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
‑ Komunikacija sa predstavnicima organa javne vlasti nadležnih za određeno pregovaračko poglavlje
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Formiranje koalicija/mreža/platformi OCD i pokretanje inicijativa
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom‑ relevantna tela i agencije Vlade‑ Odbor za evropske integracije Narodne
skupštine- Resorni odbori Narodne skupštine- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
14. EK prati razvoj i, kada merila za zatvaranje budu ispunjena, priprema izveštaj o tome i predlaže Savetu privremeno zatvaranje poglavlja
- Monitoring primene planova i mera za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
- Doprinos izradi izveštaja EK o ispunjavanju merila za privremeno zatvaranje poglavlja
- Izrada alternativnog izveštaja o ispunjavanju merila za zatvaranje poglavlja
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
- Alternativni izveštaj o ispunjenosti merila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja
‑ Analiza efekata predloženih mera i aktivnosti koje su sprovedene
‑ Izveštaji o sprovođenju plana za ispunjenje merila za zatvaranje poglavlja
- Informisanje kroz medije, sajtove, veb portale, mejling liste
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Pregledi stanja (Factsheet) o ostvarenim rezultatima u realizaciji mera za otvaranje poglavlja
‑ Sastanci, dopisi, mejl, zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i dr.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD‑ Međunarodne konferencije i događaji
‑ Evropska komisija‑ Radno tela Saveta EU za proširenje i države
koje vode pregovore o pristupanju – COELA‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Diplomatska predstavništva država članica
EU u državi kandidatu‑ Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom- Privredna komora‑ Nacionalni konvent o Evropskoj uniji‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
66 ǀ Praćenje procesa pregovora
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
15. Savet prihvata izveštaj EK i na prvoj narednoj međuvladinoj konferenciji, privremeno zatvara poglavlje
‑ Ograničena mogućnost doprinosa (zagovaranje izmene nacrta pregovaračke pozicije)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o rezultatima pregovaračkog procesa u konkretnom pregovaračkom poglavlju
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
‑ Savet EU‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom
Praćenje procesa pregovora ǀ 67
Br. KORAK U PROCESU
PRISTUPNIH PREGOVORA
KONKRETAN DOPRINOS (ŠTA?)
NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?) NAČIN KOmUNIKACIJE (KAKO?)INSTITUCIONALNI OKVIR
(KOmE?)INSTRUmENTI KOmUNIKACIJE KANALI
KOmUNIKACIJE
15. Savet prihvata izveštaj EK i na prvoj narednoj međuvladinoj konferenciji, privremeno zatvara poglavlje
‑ Ograničena mogućnost doprinosa (zagovaranje izmene nacrta pregovaračke pozicije)
- Informisanje i obaveštavanje civilnog društva, zainteresovanih aktera i javnosti
‑ Pregledi stanja (Factsheet) i pozicioni papiri (Position papers) o rezultatima pregovaračkog procesa u konkretnom pregovaračkom poglavlju
- Saopštenje za medije, novinski članci, blog postovi, infografike i sl.
‑ Konferencija za štampu, forumi, javni događaji
‑ Mediji (štampani, radio i televizija)‑ Društvene mreže (Facebook, Twitter,
Youtube, blogovi itd.)‑ Koalicije/mreže/platforme OCD
‑ Savet EU‑ Diplomatska predstavništva država članica u
Briselu- Pregovarački tim za vođenje pregovora o
pristupanju‑ Pregovaračka grupa- Resorno ministarstvo‑ Kancelarija za evropske integracije‑ Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom
68 ǀ Predgovor
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 69
V transparentnost i pristup dokuMentiMa u procesu pregoVora o pristupanju eu
70 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
U ovom delu vodiča razmatra se pitanje transparentnosti procesa pregovora o članstvu Srbije u EU, sa posebnim osvrtom na pravni okvir za pristup dokumentima koji nastaju u radu organa EU (Evropskog parlamenta, Evropskog saveta i Evropske komisije), odnosno na pravo na pristup dokumentima u posedu organa EU u procesu pregovora o pristupanju Republike Srbije. Poseban cilj ovog poglavlja je da čitaocima omogući da razumeju i koriste pravne instrumente za pristup dokumentima u procesu pregovora o pristupanju EU.
Transparentnost, koja se manifestuje kroz slobodan pristup dokumentima organa javnih vlasti17 i informacijama koje su u posedu ovih organa, predstavlja jedno od osnovnih načela demokratije. Slobodan pristup informacijama je građansko pravo i tekovina evropske civilizacije. Pravo na pristup dokumentima koji su u posedu organa javne vlasti proističe iz same prirode demokratskih institucija koje služe kao servis građanima.
Po Preporuci Komiteta ministara Saveta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima18, ograničenje prava na pristup javnim dokumentima treba da bude jasno definisano zakonom i neophodno za funkcionisanje demokratskog društva. Iako je neobavezujućeg karaktera, ovaj dokument predstavlja jasno svedočanstvo o civilizacijskom dometu demokratije u Evropi, odnosno, jasno merilo za to koja je donja granica ispod koje se ne može ići u ograničavanju prava na pristup javnim dokumentima. Stoga, svako ograničenje prava na pristup informacijama mora biti jasno obrazloženo, a razlozi za ograničenje, odnosno uskraćivanje garantovanih ljudskih prava, moraju jasno biti obrazloženi u kontekstu zaštite drugog legitimnog zakonom predviđenog interesa.
17 Izraz organ javne vlasti koristi se u značenju koje je određeno Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja („Sl. glasnik RS”, br. 120/2004, 54/2007, 104/2009 i 36/2010). Ovaj izraz ćemo dosledno koristiti u ovom poglavlju vodiča, osim kada to, zbog sintaksičkih i stilskih razloga, ne bude moguće. Pristup dokumentima u posedu organa EU, odnosno EK, EP i Evro‑pskog saveta, uređen je Uredbom Evropskog parlamenta i Saveta 1049/2001 (OJ L 145/43).
18 Council of Europe, Access to Official Documents. Recommendation Rec (2002) 2 adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on February 2002 and explanatory memorandum, http://www.coe.int/t/dghl/standardset-ting/media/doc/H‑Inf(2003)003_en.pdf (poslednji put pristupljeno 15.12.2015). O razvoju prava na pristup javnim dokumentima vidi i: Hins, Wouter; Voorhoof, Dirk, ”Access to State‑Held Information as a Fundamental Right under the Eu-ropean Convention on Human Rights”, European Constitutional Law Review, 3, 2007, pp 114–126, doi:10.1017/S1574019607001149.
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 71
Pravo na pristup informacijama neraskidivo je povezano sa slobodom mišljenja i izražavanja, kao osnovnog ljudskog prava. Članom 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda19 pravo na slobodu izražavanja određeno je kao sloboda mišljenja i sloboda primanja i prenošenja informacija i ideja, bez mešanja organa javne vlasti i bez obzira na granice. Ovo pravo može biti ograničeno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbednosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja širenja poverljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva. Svako odstupanje od obaveze transparentnog delovanja organa javne vlasti, mora biti utemeljeno u pravu, odnosno unapred utvrđeno zakonom.
Jednostavno stavljanje dokumenata na uvid javnosti nije dovoljno da bi se ostvarilo poštovanje načela transparentnosti. Transparentnost podrazumeva da organi javne vlasti predvidljivo sprovode svoje redovne aktivnosti naočigled javnosti, tako da je njihovo delovanje razumljivo i jasno građanima, i tako da svojim delovanjem podstiču učešće javnosti i odgovornost nosilaca javnih funkcija.
Pravo na pristup dokumentima u posedu organa javnih vlasti koji sadrže informacije od javnog značaja prvenstveno je garantovano nacionalnim zakonodavstvom država članica Saveta Evrope. Savet Evrope je 2009. godine usvojio Konvenciju o pristupu zvaničnim dokumentima20, ali je ovu konvenciju do sada potvrdilo svega sedam država članica, te u momentu pisanja vodiča nije stupila na snagu. Republika Srbija je potpisnica Konvencije, ali je još nije potvrdila.
Dosadašnja praksa organa javnih vlasti Republike Srbije u procesu pregovora, kao i postupanje organa i tela EU, posmatraju se u kontekstu prava građana na pristup informacijama, odnosno prava građana da, u skladu sa zakonom i usvojenim međunarodnim standardima, budu blagovremeno, istinito i bez diskriminacije obavešteni o procesu pregovora Republike Srbije sa EU te da im pristup dokumentima bude na isti način omogućen. Na potrebu za većom transparentnošću u procesu pregovora ukazuje Mišljenje Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta o jačanju transparentnosti
19 Konvencija o ljudskim pravima, http://www.echr.coe.int/Documents/Conven-tion_SRP.pdf (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
20 Council of Europe Convention on Access to Official Documents (CETS No: 205) http://bit.ly/1TlkLDA (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
72 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
i inkluzivnosti procesa pristupanja EU.21 U preporukama koje su upućene organima EU posebno se naglašava potreba za time da EP, Savet EU i EK učine sve ključne dokumente javno dostupnim i objave ih na zvaničnom veb sajtu (izveštaje o skriningu, prevod pravnih tekovina EU, merila za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja).22 Takođe, organima EU se sugeriše da obezbede da pristup informacijama i učešće javnosti budu sastavni deo programa praćenja napretka u procesu pristupanja EU. Preporuke državama u procesu pristupanja se odnose na uspostavljanje jasnih i pisanih pravila za pristup informacijama vezanim za proces pregovora.
5.1. praVo na pristup inForMacijaMa od jaVnog značaja u republici srbiji
Republika Srbija ima jasan i veoma napredan pravni okvir za pristup informacijama od javnog značaja, uspostavljen usvajanjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Ovaj zakon je u potpunosti usklađen sa standardima koje proizlaze iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i ostalih dokumenata Saveta Evrope23. Standarde koji su opisani u ovim dokumentima možemo svesti na sledeće: omogućavanje pristupa informacijama u posedu organa javnih vlasti je pravilo, a odbijanje pristupa izuzetak.
Definicija određenih pojmova kao što su informacija, dokument, organ javne vlasti ili nosioci obaveze, mora biti dovoljno „rastegljiva”. Pod organima javne vlasti se podrazumevaju vlada i administracija na nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou, kao i fizička lica ukoliko obavljaju javnu funkciju ili administrativnu vlast u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom. Pod službenim dokumentima se podrazumevaju sve informacije koje su zabeležene u bilo kom obliku, prikupljene ili primljene od organa javne vlasti ili se nalaze u njihovom posedu i povezane su sa bilo kojom administrativnom funkcijom, sa izuzetkom dokumenata u fazi
21 Opinion of the European Economic and Social Committee on Enhancing the transparency and inclusiveness of the EU accession process REX/401, 2014 http://bit.ly/1ogGnnA (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
22 Na veb‑sajtu Evropske komisije koji se odnosi na politiku susedstva i proširenja može se pronaći deo dokumenata vezanih za proces pregovora sa Republikom Srbijom, http://bit.ly/1RG3Iel (poslednji put pristupljeno 15.12.2015).
23 Preporuka R (81) 19 Komiteta ministara Saveta Evrope državama članicama o pristupu informacijama u posedu javnih vlasti; Preporuka br. R (2002) 2 Komite-ta ministara Saveta Evrope državama članicama o uvidu u službena dokumenta.
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 73
pripreme. Svako ima pravo na pristup informacijama u posedu organa javne vlasti. Svaki pojedinac, preduzeće, organizacija ili udruženje mogu zahtevati pristup svakoj informaciji koja je u posedu organa javne vlasti. Svako ko je u nadležnosti države članice Saveta Evrope imaće pravo da na zahtev dobije informaciju u posedu organa javne vlasti, izuzev onih u posedu zakonodavnih tela i sudskih organa. Organi javne vlasti ne smeju odbiti pristup informaciji na osnovu toga što podnosilac nema poseban interes u toj stvari. Države članice treba da garantuju da se ovo načelo primenjuje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, uključujući nacionalno poreklo. Države treba da obezbede brz pristup informacijama u posedu organa javne vlasti. Brz pristup podrazumeva da o bilo kom zahtevu za informaciju treba da bude odlučeno u razumno kratkom roku. Odluka treba da bude doneta, saopštena i sprovedena u roku koji može biti unapred predviđen. Postupak po podnetom zahtevu mora biti maksimalno liberalizovan i lišen nepotrebnih formalnosti. Organ javne vlasti, kad god je to moguće, treba da uputi podnosioca zahteva na nadležni organ javne vlasti, ako se traženi dokument ne nalazi u posedu organa kome se podnosilac zahteva obratio. Organ javne vlasti treba da pomogne podnosiocu zahteva da identifikuje traženi službeni dokument, ali organa javne vlasti nije u obavezi da se povinuje tom zahtevu ako je reč o dokumentu koji ne može da se identifikuje. Organ javne vlasti može odbiti pristup samo pod određenim, usko definisanim uslovima. Razlozi za odbijanje pristupa moraju biti navedeni u pismenoj formi. Navedeni razlozi usled kojih se zahtev za pristup informacijama odbija moraju biti zasnovani na zakonu ili praksi. Organ javne vlasti koji u potpunosti ili delimično odbije uvid u službena dokumenta treba da obrazloži to odbijanje. Ograničenja prava moraju biti usko postavljena, kao i zakonom predviđena, uz navođenje vremenskog perioda nakon kog ograničenja više ne važe. Zabrane i ograničenja prava na pristup informacijama mogu biti postavljeni jedino ako su neophodni u demokratskom društvu i ako je njihov cilj zaštita legitimnih javnih interesa (kao što su nacionalna bezbednost, javna bezbednost, javni red i mir, ekonomska dobit zemlje, sprečavanje kriminala, sprečavanje davanja informacija dobijenih u poverenju), zaštita privatnosti i drugih legitimnih ličnih interesa, uz dužno poštovanje posebnih interesa lica na koje se odnose informacije u posedu organa javne vlasti. Omogućavanje pristupa se ili ne naplaćuje ili su troškovi, odnosno takse minimalni. Troškovi, odnosno takse ne treba da premašuju stvarne troškove koje snosi organ javne vlasti da bi obezbedio pristup informaciji. Pregled
74 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
originala službenih dokumenata na licu mesta treba, u principu, da bude besplatan. U slučaju odbijanja/odbacivanja zahteva, podnosilac ima pravo na žalbu pred nezavisnim i nepristrasnim telom. Podnosilac zahteva čiji je zahtev za uvid u službeni dokument odbijen, delimično ili u potpunosti, ili odbačen ili čiji zahtev nije razmotren u unapred predviđenom vremenskom roku, treba da ima pristup postupku preispitivanja pred sudom ili drugim nezavisnim i nepristrasnim telom predviđenim zakonom. Podnosilac zahteva treba uvek da ima pristup ekspeditivnom i jeftinom postupku preispitivanja, koji podrazumeva ponovno razmatranje i preispitivanje od strane organa vlasti. Organi javne vlasti su u obavezi da veliki deo informacija u svom posedu objave tako da one budu vidljive javnosti. Organi javne vlasti imaju obavezu da objave informacije u svom posedu kada je davanje tih informacija u interesu promovisanja transparentnosti rada državne uprave ili podstiče informisano učešće javnosti u pitanjima od javnog interesa. Javnost treba da bude informisana o pravu na pristup informacijama u posedu organa javne vlasti i načinu ostvarivanja tog prava. Država ima obavezu da preduzme neophodne mere da obavesti javnost o njenom pravu uvida u službena dokumenta i o tome kako to pravo može da se ostvari. Država ima obavezu da preduzme neophodne mere da bi državni službenici bili obučeni kad je reč o njihovim obavezama i dužnostima u pogledu ostvarivanja prava uvida u službena dokumenta. Država ima obavezu da preduzme neophodne mere kako bi podnosioci zahteva mogli da ostvare svoje pravo.
Ograničenja u pogledu pristupa dokumentima u Republici Srbiji dopunjena su Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i Zakonom o tajnosti podataka. Prema Zakonu o tajnosti podataka24, kao tajni podatak može se odrediti podatak od interesa za Republiku Srbiju čijim bi otkrivanjem neovlašćenom licu nastala šteta, ako je potreba zaštite interesa Republike Srbije pretežnija od interesa za slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Šta je podatak od interesa za Republiku Srbiju definisano je Zakonom i podrazumeva svaki podatak ili dokument kojim raspolaže organ javne vlasti koji se odnosi na teritorijalni integritet i suverenost, zaštitu ustavnog poretka, ljudskih i manjinskih prava i sloboda, nacionalnu i javnu bezbednost, odbranu, unutrašnje poslove i spoljne poslove. Tajni podaci se odnose naročito na: 1) nacionalnu bezbednost Republike Srbije, javnu bezbednost, odnosno na odbrambene, spoljnopolitičke, bezbednosne i obaveštajne poslove organa javne vlasti; 2) odnose Republike Srbije sa
24 Zakon o tajnosti podataka („Sl. glasnik RS”, br. 104/2009)
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 75
drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim međunarodnim subjektima; 3) sisteme, uređaje, projekte, planove i strukture, kao i naučne, istraživačke, tehnološke, ekonomske i finansijske poslove koji su u vezi sa gorenavedenim podacima. Tajni podatak je podatak čija je tajnost, u skladu sa zakonom, određena prilikom njegovog nastanka, odnosno kada organ javne vlasti započne obavljanje posla čiji je rezultat nastanak tajnog podatka. Da bi neki podatak postao tajni podatak, neophodno je da bude sprovedena zakonska procedura. Podatak ne može dobiti oznaku tajnosti arbitrarnom odlukom lica zaposlenih u organima javne vlasti. Ovakva ograničenja ostavljaju mogućnost državi Srbiji da, nakon sprovedenog zakonski regulisanog postupka, proglasi određena dokumenta nastala tokom pregovora sa EU tajnim, vodeći računa o zaštiti pretežnog interesa i pravu javnosti na pristup informacijama.
5.2. praVo na pristup dokuMentiMa u posedu organa eVropske unije
Pravo na pristup dokumentima u posedu organa EU utvrđeno je osnivačkim ugovorima. Ugovorom iz Amsterdama (1997), kojim su izmenjeni i dopunjeni Ugovor o EU i ugovori o osnivanju Evropskih zajednica, obezbeđeno je pravo na pristup dokumentima EP, Saveta i EK svakom fizičkom licu koje ima boravište na teritoriji EU25 i pravnom licu čije je sedište registrovano na teritoriji EU.26 Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, Povelja o osnovnim pravima EU, koja je usvojena kao politički dokument na Samitu u Nici 2000. godine, postala je izvor prava EU. U Naslovu V Povelje („Građanska prava”) utvrđeno je pravo na pristup dokumentima, odnosno potvrđeno je pravo na pristup dokumentima EP, Saveta i EK.27 U sistemu EU, pre stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, načelo upravne transparentnosti u širem smislu formalno je važilo za Savet, EK i EP28, ali ne i za ostale organe
25 Da bi materija koju obrađujemo bila razumljiva u praksi izraz Evropske zajednice ili Zajednice, gde je to primenljivo i shodno, zamenjen je izrazom Evropska unija ili Unija. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora Evropska unija je postala nosilac pravnog subjektiviteta, dok su prethodno to bile Evropske zajednice.
26 Član 255. Ugovora iz Amsterdama27 Član 42. Povelje o osnovnim pravima Evropske unije28 REGULATION (EC) No 1049/2001 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF
THE COUNCIL of 30 May 2001 regarding public access to European Parliament, Council and Commission documents, http://www.europarl.europa.eu/RegData/PDF/r1049_en.pdf (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
76 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
i tela. Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora (2009), pristup informacijama postaje osnovno pravo u pravu EU. Sa jedne strane, član 15. Ugovora o funkcionisanju EU propisuje da „da bi se podsticala dobra uprava i obezbedilo učešće civilnog društva, organi, tela, službe i agencije Unije u najvećoj mogućoj meri poštuju načelo javnosti delovanja”, i ponavlja da „svaki građanin Unije i svako fizičko ili pravno lice koje ima prebivalište odnosno registrovano sedište u državi članici, ima pravo pristupa dokumentima organa, tela, službi i agencija Unije, bez obzira na nosač informacija na kom se nalaze“.29 Sa druge strane, Povelja Evropske unije o osnovnim pravima, eksplicitno garantuje „pravo svakog lica da ima pristup svom dosijeu (član 41) i pravo na pristup dokumentima organa EU (član 42). Pravo javnosti da zna postalo je osnovno pravo u pravu EU, pa se i od država članica očekuje da obezbede upravnu transparentnost u širem smislu.
Pristup dokumentima i informacijama od javnog značaja nastalih u okviru pregovora o članstvu između Republike Srbije i EU sprovodi se u skladu sa utvrđenim pravom i procedurama EU i Republike Srbije kojima je uređen pristup dokumentima u posedu organa javnih vlasti, odnosno ograničenje pristupa određenim dokumentima ili delovima dokumenata. U Pregovaračkom okviru EU za Republiku Srbiju30 transparentnost procesa se posebno ističe. U ovom dokumentu ističe se da je transparentnost važna zbog poverenja javnosti u proces proširenja, te da će se odluke donositi na što otvoreniji način. Važno je napomenuti da na samom početku pregovora sa Srbijom, EU ističe da će interne konsultacije i rasprave biti zaštićene u onoj meri u kojoj je to neophodno da bi se zaštitio proces odlučivanja. Za ovaj vodič je posebno važno istaći da EU u svom pregovaračkom okviru naglašava da će proces biti zaštićen u skladu sa propisima EU o pristupu javnosti dokumentima u svim oblastima delovanja Unije.31
29 Član 11, stav 2. UEU: „Organi održavaju otvoren, transparentan i redovan dija-log sa predstavničkim udruženjima i civilnim društvom.”
30 GENERAL EU POSITION, Ministerial meeting opening the Intergovernmen-tal Conference on the Accession of Serbia to the European Union, Brussels, 21 January 2014, http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&g-c=true&sc=false&f=AD%201%202014%20INIT (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
31 Pitanje transparentnosti i inkluzivnosti procesa pregovora detaljnije je razmatra-no u izveštaju Pregovori o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji – između principa i prakse, koji je izrađen u okviru inicijative „Progovori o pregovorima”, http://bit.ly/1QD0J1m (poslednji put pristupljeno 15.12.2015).
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 77
Primena prava na pristup dokumentima u posedu organa EU bliže je definisana Uredbom EP i Saveta 1049/2001 o pristupu javnosti dokumentima EP, Saveta i EK.32 Uredba je usvojena 30. maja 2001. godine, a primenjuje se od 3. decembra 2001.33 Prva presuda Evropskog suda pravde zasnovana na odredbama Uredbe 1049/2001, doneta je 2003. godine u slučaju Messina v. Commission T‑76/02.34 Već 2005. pokrenuta je „Evropska inicijativa za transparentnost”, koja je uključivala predlog da se izmeni Uredba 1049/2001.35 S obzirom na to da Uredba 1049/2001 i dalje predstavlja pravni osnov za pristup javnosti dokumentima EP, Saveta i EK, u nastavku teksta predstavljeni su procedura koja je utvrđena ovom uredbom, kao i ograničenja pristupu dokumentima. Poznavanje procedure za pristup dokumentima organa EU može biti višestruko značajno civilnom društvu i drugim zainteresovanim akterima koji prate proces pregovora i nastoje da doprinesu boljoj informisanosti građana i poštovanju načela vladavine prava i dobre uprave.
5.2.1. pravo javnosti na pristup dokumentima evropskog parlamenta, saveta i komisije – uredba 1049/2001Uredbom 1049/2001 omogućeno je direktno pravno dejstvo odredbe člana 255 Ugovora iz Amsterdama. U uvodnom delu Uredbe pravo na pristup dokumentima organa EU se jasno dovodi u vezu sa načelom otvorenosti i opredeljenjem država članica da, obeležavajući novu etapu u procesu stvaranja sve bližeg saveza među narodima Evrope, odluke donose što otvorenije i što bliže građanima.36 Svrha Uredbe ja da omogući punu primenu prava javnosti na pristup dokumentima, da postavi opšta načela za primenu tog prava i ograničenja pristupu dokumentima u odnosu na javni ili privatni interes, u skladu sa članom 255. Ugovora o Evropskim zajednicama. Primena
32 REGULATION (EC) No 1049/2001 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 30 May 2001 regarding public access to European Parliament, Council and Commission documents, http://www.europarl.europa.eu/RegData/PDF/r1049_en.pdf (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
33 COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, GREEN PAPER Public Ac-cess to Documents held by institutions of the European Community, A review, COM(2007) 185 final, Brussels, 2007.
34 http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=T‑76‑02 (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
35 COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, GREEN PAPER Public Ac-cess to Documents held by institutions of the European Community, A review, COM(2007) 185 final, Brussels, 2007.
36 Član 1. UEU
78 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
ove uredbe proteže se i na spoljnu politiku EU, odnosno na dokumente koji nastaju u organima EU ili su u njihovom posedu, a tiču se spoljne politike.37 Kako bi bila obezbeđena puna primena ove uredbe na sve aktivnosti EU, sve agencije koje su osnovali organi obavezne su da primenjuju načela koja su definisana ovom uredbom. Uredba 1049/2001 predstavlja krovni dokument i sva druga pravila koja regulišu pravo na pristup dokumentima organa EU moraju da budu u skladu sa njom.
Načelno, prema odredbama ovog pravnog akta, sva dokumenta organa EU bi trebalo da budu dostupna javnosti. Ipak, određeni javni i privatni interesi moraju biti zaštićeni kroz izuzeće od pravila. Zaštita ličnih podataka, odnosno korišćenje i objavljivanje tih podataka od strane organa EU, regulisano je Uredbom 45/200138, ali zaštita ličnih podataka nije predmet ovog vodiča. Takođe, zbog potrebe da nesmetano sprovode svoje redovne aktivnosti organi su ovlašćeni da ograniče pristup dokumentima o internim konsultacijama i dogovorima. U oceni stepena ograničenja pristupa dokumentima organi su u obavezi da se pridržavaju načela komunitarnog prava u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti. Ovom uredbom se ne dira u utvrđena prava na pristup dokumentima u državama članicama, kao ni prava na pristup dokumentima u posedu sudskih i istražnih organa. Takođe, ova uredba ne dira u pravo na pristup dokumentima koji su u posedu organa, a koji proizlaze iz instrumenata međunarodnog prava ili akata organa koje ih sprovode.
U preambuli Uredbe određeno je da pristup dokumentima nije ograničen samo na dokumenta koja nastaju u radu organa ili su ih usvojili EP, Savet ili EK, već se odnosi i na dokumente koji su u posedu ovih organa, odnosno na dokumente koje u svom radu primaju navedene institucije. Ovo je posebno važno u kontekstu pregovora Republike Srbije sa EU. U skladu sa Deklaracijom br. 35, kojom je dopunjen Ugovor iz Amsterdama, ova uredba obezbeđuje državama članicama pravo da zahtevaju da dokumenta koja
37 U trenutku kada je usvojena Uredba 1049/2001 Evropska unija je funkcionisala kroz tzv. tri stuba – Evropske zajednice, zajedničku spoljnu i bezbednosnu poli-tiku i saradnju u sudskim i krivičnim stvarima. Ovom uredbom jasno je utvrđeno da se prava na pristup dokumentima protežu i na zajedničku spoljnu i bezbed-nosnu politiku i saradnju u sudskim i krivičnim stvarima.
38 REGULATION (EC) NO 45/2001 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 18 December 2000 on the protection of individuals with regard to the processing of personal data by the Community institutions and bodies and on the free movement of such data, http://bit.ly/1KRBjR1 (poslednji put pristu-pljeno 15.12.2015)
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 79
potiču od država članica ne budu stavljena javnosti na uvid bez njihove prethodne saglasnosti.39
KO ImA PRAVO NA PRISTUP DOKUmENTImA U SKLADU SA UREDbOm?
Član 2. stav 1. Svaki građanin Unije i svako fizičko ili pravno lice koje ima boravište ili registrovano sedište u državi članici ima pravo na pristup dokumentima organa, u skladu sa načelima, uslovima i ograničenjima utvrđenim ovom uredbom.
Član 2. stav 2. Organi mogu, u skladu sa istim načelima, uslovima i ograničenjima, odobriti pristup dokumentima svakom fizičkom ili pravnom licu koje nema boravište ili registrovano sedište u državi članici.
Ova uredba se primenjuje na sve dokumente koje čuva pojedini organ, to jest na dokumente koje je sastavio, primio i koje poseduje organ EU, a koji se odnose na sva područja delovanja EU.
„Dokument” je svaki sadržaj, bez obzira na nosač informacije (pisan na papiru ili čuvan u elektronskom obliku ili kao zvučni, vizuelni ili audiovizuelni zapis) koji se odnosi na politike, delovanje i odluke koji su u oblasti nadležnosti organa.
Osetljivi dokumenti, u skladu sa Uredbom (član 9), imaju poseban tretman. Uredba (član 12) reguliše pristup dokumentima koji nastaju ili su primljeni tokom zakonodavnog postupka.
Dokumenti se stavljaju na uvid javnosti nakon pisanog zahteva ili u elektronskoj formi kroz registar dokumenata.
39 Deklaracijom br. 35, kojom je dopunjen Ugovor iz Amsterdama, http://eur-lex.europa.eu/legal‑content/EN/TXT/PDF/?uri=OJ:C:1997:340:-FULL&from=EN. (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
80 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
Ovde treba jasno ukazati na razliku između dokumenata koji su dostupni preko elektronskih registara dokumenata EU i dokumenata koja je potrebno tražiti podnošenjem pisanog zahteva. EU je razvila veoma efikasne veb‑ -servise za pristup dokumentima, od kojih je najbogatija elektronska arhiva zakonodavstva EU Eur‑Lex.40 Prvi korak u pristupu dokumentima EU treba da bude provera da li se traženi dokument već nalazi u elektronskoj bazi nekog od organa EU.
Korisni linkovi
EUR-Lex PristupzakonodavstvuEUPortalzatransparentnost PristupdokumentimaEKJavniregistardokumenataSaveta
PristupdokumentimaEvropskogsavetaiSaveta
Evropskiparlament–Informišitese PristupdokumentimaEP
Analiza primene Uredbe 1049/2001 nije predmet ovog priručnika, ali vredi ukazati na to da je transparentnost organa EU i dalje veliki izazov sa kojim se suočavaju sami organi, ali i oni koji uživaju pravo na pristup dokumentima, odnosno građani EU.
Pored toga što definiše ko ima pravo na pristup dokumentima, kao i samo značenje izraza dokument, Uredba 1049/2001 daje i definiciju „treće strane”, što je neophodno za zadovoljavajuću primenu, odnosno uživanje prava na pristup dokumentima. „Treća strana” je svako fizičko ili pravno lice, ili drugi subjekt izvan organa, uključujući države članice, druge organe ili tela Unije ili izvan Unije, kao i treće zemlje. S obzirom na ovu definiciju, Republika Srbija spada u tzv. treću stranu shodno odredbama Uredbe.
5.2.1.1. Ograničenja pristupa dokumentima Uredba (član 4) utvrđuje koja su ograničenja, odnosno situacije u kojima organi EU mogu uskratiti pravo na pristup dokumentima. Organi uskraćuju pristup dokumentu u slučajevima kada bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu komercijalnih interesa fizičkog ili pravnog lica, uključujući intelektualnu svojinu, ukoliko bi obelodanjivanje dokumenta uticalo na vođenje sudskog postupka ili pravnog savetovanja, istražne radnje, inspekciju ili reviziju.
40 Elektronska arhiva zakonodavstva EU: http://eur-lex.europa.eu/homepage.html (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 81
Ova ograničenja nastupaju ukoliko ne postoji preovlađujući javni interes da do ku menta budu stavljena na uvid javnosti. Dakle, zaštita javnog interesa je osnovni kriterijum na osnovu kojeg se odlučuje o ograničenjima pristupa dokumentima organa EU. Iz detaljnog uvida u dati član Uredbe sledi zak ljučak da su pristupu dokumentima EU postavljena brojna ograničenja, zbog čega je važno da tražilac informacije obrati pažnju prilikom podnošenja zahteva za pristup informacijama. Tako je pristup dokumentu koji sadrži mišljenja za internu upotrebu, kao deo rasprava i preliminarnih konsultacija u organu ograničen čak i nakon što je odluka donesena, ako njegovo obelodanjivanje može ozbiljno ugroziti proces odlučivanja u okviru organa, osim ako za njegovo obelodanjivanje ne postoji prevladavajući javni interes.
Član 4. st. 1. i 2.
Organi uskraćuju pristup dokumentu, ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu:
(a) javnog interesa koji se odnosi na:– javnu bezbednost,– odbranu i vojna pitanja,– međunarodne odnose,‒ finansijsku, monetarnu ili ekonomsku politiku Unije ili neke države
članice;(b) privatnost i integritet pojedinca, posebno u skladu s propisima Unije o zaštiti podataka o ličnosti.
Kada je reč o dokumentima treće strane (član 4. stav 4), organi su dužni da se konsultuju sa trećom stranom kako bi procenili da li je primenljivo ograničenje koje se navodi, osim u slučaju kada je jasno da li se dokument sme objaviti ili ne. Dakle, treća strana nema diskreciono pravo da ograniči pristup dokumentu već je organ u obavezi da, kroz konsultacije sa trećom stranom, proceni da li je neko od ograničenja primenljivo.
Država članica može od organa zatražiti da bez njene prethodne suglasnosti ne objavi dokument koji potiče iz te države članice, što je u skladu sa prethodno pomenutom Deklaracijom br. 35 uz Ugovor iz Amsterdama.
Ukoliko postoje opravdani razlozi za ograničenje, to ne znači da ceo dokument treba da bude zaštićen. Ako su izuzećima obuhvaćeni samo delovi traženog dokumenta, preostali se delovi dokumenta objavljuju. Takođe,
82 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
navedena ograničenje primenjuju se samo u onom vremenskom periodu tokom kojeg postoje razlozi za ograničenje pristupa, s obzirom na sadržaj dokumenta. Izuzeće se može primeniti na maksimalni period od 30 godina. U slučaju kada dokument sadrži informacije vezane za privatni ili poslovni interes ili u slučaju osetljivih dokumenata, izuzeće se može primeniti i nakon perioda od 30 godina.
Članom 5. regulisan je pristup dokumentima organa EU koji su u posedu država članica. Kada država članica primi zahtev za pristup dokumentu koji je u njenom posedu, a koji potiče iz jednog od organa EU, država članica dužna je da se konsultuje sa datim organom kako bi donela odluku koja neće ugroziti ostvarivanje ciljeva Uredbe, osim ako je sasvim jasno sme li se dokument objaviti ili ne. Država članica, umesto toga, može uputiti zahtev organu.
5.2.1.2. Kako se podnosi i obrađuje zahtev za pristup dokumentima EU
Član 6. stav 1. Zahtevi za pristup dokumentima podnose se u pisanom obliku, uključujući i elektronsku formu, na jednom od zvaničnih jezika EU, na način da su dovoljno određeni da organu omogućavaju identifikaciju dokumenta. Podnosilac zahteva nije dužan da navede razloge za podnošenje zahteva.
Ako zahtev nije dovoljno određen, organ je dužan da zatraži pojašnjenje od podnosioca zahteva i u tome mu pomogne pružanjem informacija o upotrebi javnih registara dokumenata. Uredba (član 14) propisuje da je svaki organ dužan da preduzima potrebne mere kako bi informisao javnost o pravima koja uživa na osnovu ove uredbe. Organi su, pored ostalog, dužni da građanima pruže informacije i uputstva o tome gde i kako mogu podneti zahtev za pristup dokumentima. Takođe, države članice su dužne da sarađuju sa organima u pružanju informacija građanima. Uredbom su predviđene i neformalne konsultacije organa sa podnosiocem zahteva kako bi se došlo do povoljnog rešenja u slučaju da je reč o obimnom dokumentu ili većem broju dokumenata.
Pristup informacijama i dokumentima ǀ 83
Formular za onlajn zahtev za pristup dokumentima dostupan je na zvaničnom veb sajtu EK41, gde se nalazi i uputstvo za popunjavanje formulara. Takođe, formular za pristup dokumentima je dostupan i preko veb sajta Evropske agencije za osnovna prava42.
Prema odredbama Uredbe (član 7), odgovarajući organ postupa po zahtevu odmah, a potvrda o prijemu zahteva šalje se podnosiocu zahteva. U roku od 15 radnih dana od prijema zahteva, organ odobrava pristup traženom dokumentu i osigurava pristup u skladu s članom 10. Uredbe ili, u istom vremenskom roku, u pisanom odgovoru obrazlaže delimično ili potpuno odbijanje zahteva te informiše podnosioca zahteva o njegovom pravu da podnese ponovni zahtev. U slučaju potpunog ili delimičnog odbijanja zahteva, podnosilac zahteva može, u roku od 15 radnih dana od prijema odgovora, podneti ponovni zahtev tražeći od organa da preispita svoj stav.
U izuzetnom slučaju, kada se zahtev odnosi na obiman dokument ili veliki broj dokumenata, rok za ispunjavanje zahteva može biti produžen za dodatnih 15 radnih dana. U tom slučaju podnosilac zahteva mora biti unapred obavešten, uz navođenje detaljnih razloga za produženje roka. Ako u predviđenom roku podnosilac zahteva ne dobije nikakav odgovor, ima pravo da ponovi zahtev za pristup dokumentima. Obrada ponovnog zahteva ne razlikuje se od obrade inicijalnog zahteva, osim što je organ dužan da, u slučaju potpunog ili delimičnog odbijanja zahteva, obavesti podnosioca o pravnim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju (član 8). Podnosilac zahteva može pokrenuti sudski postupak protiv organa koji je uskratio pristup ili podneti žalbu Evropskom ombudsmanu. Ako odgovor na ponovljeni zahtev izostane, smatra se da je odgovor negativan i podnosilac zahteva može iskoristi raspoloživa pravna sredstva.
5.2.1.3. Postupanje sa osetljivim dokumentima
Član 9. stav 1. Osetljivi dokumenti jesu dokumenti koji potiču iz organa ili agencija koje su oni osnovali, iz država članica, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, koji su obeleženi oznakom „TRÉS SECRET/TOP SECRET”,
41 https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/index.cfm?fuseaction=fmb& amp;language=en (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
42 http://fra.europa.eu/en/about‑fra/register‑of‑documents/access‑to‑documents (poslednji put pristupljeno 15.12.2015)
84 ǀ Pristup informacijama i dokumentima
„SECRET” ili „CONFIDENTIAL” u skladu s propisima datog organa, koji štite suštinske interese Evropske unije ili jedne ili više njenih država članica u oblastima na koje se odnosi član 4. stav 1. tačka (a) Uredbe 1049/2001, a posebno u oblasti javne bezbednosti, odbrane i vojnih pitanja.
Važno je napomenuti da osetljivi dokumenti jesu oni koji su kao takvi označeni pre nego što podnosilac zahteva zatražio određeni dokument na uvid, odnosno, arbitrarnost u odlučivanju o pristupu poverljivim dokumentima nije dozvoljena. Ovakva obaveza proističe iz načela pravne sigurnosti, predvidivosti i zabrane retroaktivnosti, kao osnovnih pravnih načela na kojima je zasnovan rad svih organa EU. Svaki organ koji odluči da odbije pristup osetljivom dokumentu mora da obrazloži svoju odluku. Jedino se na taj način može proveriti da li je odluka o odbijanju pristupa dokumentu bila zakonita. Pravila organa koja se odnose na osetljive dokumente moraju biti javno dostupna.
O razlozima za ograničavanje pristupa dokumentima odlučuje se u svakom pojedinačnom slučaju, a nadležni organ je dužan da tražiocu pruži pisano objašnjenje razloga za ograničenje pristupa. Zbog toga potencijalni tražilac ne treba da bude obeshrabren ograničenjima navedenim u Uredbi 1049/2001. U nekim situacijama je sama informacija da organ EU poseduje određeni dokument i da ga ne može staviti na uvid javnosti iz nekog od razloga navedenih u Uredbi dovoljna da tražilac može bolje da razume procese u kojima kao zainteresovana strana učestvuje.
Posebno je važan odnos prema dokumentima koji nastaju u radu sa trećim stranama, u ovom konkretnom slučaju sa Republikom Srbijom u procesu pregovora. Pravo javnosti da se informiše o procesu pregovora, kao i da pristupi dokumentima koji u ovom procesu nastaju, jasno je utvrđeno evropskim i domaćim pravnim okvirom. Jasno je da svako odstupanje mora biti obrazloženo, a u slučaju EU mora biti u skladu sa odredbama Uredbe 1049/2001. Iako se radi o političkom procesu, ne treba gubiti iz vida da je taj proces određen jasnim pravnim okvirom. Jednostavnim rečima, ograničenje pristupa dokumentima koji nastaju u procesu pregovora prihvatljivo je jedino ukoliko je u skladu sa važećim pravom koje reguliše ovu oblast. Uvažavanje načela vladavine prava, i poštovanje garantovanih građanskih prava jedini su izvor međusobnog poverenja između organa javnih vlasti i građana.
Predgovor ǀ 85
prilozi
86 ǀ Prilozi
PRIL
OG
1. H
rono
logi
ja o
dnos
a iz
međ
u R
epub
like
Srbi
je i
Evro
pske
uni
je
2015
.
Dec
emba
rO
tvor
ena
prva
pre
gova
račk
a po
glav
lja: P
ogla
vlje
32
(Fin
ansi
jski
nad
zor)
i Pog
lavl
je 3
5 (O
stal
o ‑ n
orm
aliz
acija
od
nosa
Beo
grad
a i P
rištin
e)
Avgu
stRe
šenj
em V
lade
Rep
ublik
e Sr
bije
im
enov
ana
24 č
lana
Pre
gova
račk
og t
ima
za v
ođen
je p
rego
vora
o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
Mar
t Za
vrše
na p
rva
faza
pre
govo
ra o
čla
nstv
u Sr
bije
u E
U, k
oja
je p
odra
zum
eval
a an
aliti
čki p
regl
ed za
kono
davs
tva
Repu
blik
e Sr
bije
i st
epen
a nj
egov
e us
klađ
enos
ti sa
pra
vnim
teko
vina
ma
EU (s
krin
ing)
2014
.Ja
nuar
O
drža
na p
rva
MVK
izm
eđu
EU i
Srbi
je k
oja
ozna
čava
poč
etak
pro
cesa
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Srbi
je E
U
2013
.
Dec
emba
r Sa
vet u
svoj
io p
rego
vara
čki o
kvir
sa S
rbijo
m
Sept
emba
r Vl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
je
imen
oval
a dr
Tan
ju M
išče
vić
za š
eficu
Pre
gova
račk
og t
ima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
Srbi
je E
U i
done
la O
dluk
u o
obra
zova
nju
Preg
ovar
ačko
g tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra
Sept
emba
r Sp
oraz
um o
sta
biliz
aciji
i pr
idru
živa
nju
stup
a na
sna
gu, P
rivre
men
i trg
ovin
ski s
pora
zum
sta
vlje
n va
n sn
age
Jul
Zavr
šen
proc
es ra
tifika
cije
Spo
razu
ma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
Jun
Evro
pski
sav
et d
ao z
elen
o sv
etlo
da
se o
tvor
e pr
istu
pni p
rego
vori
sa S
rbijo
m, a
odl
učen
o da
prv
a M
VK b
ude
održ
ana
najk
asni
je u
janu
aru
2014
. god
ine
Jun
Save
t min
ista
ra s
poljn
ih p
oslo
va d
ržav
a čl
anic
a EU
jedn
ogla
sno
prep
oruč
io E
vrop
skom
sav
etu
da p
rego
vori
sa S
rbijo
m o
tpoč
nu n
ajka
snije
do
janu
ara
2014
. go
dine
, te
da
EK i
zrad
i pr
egov
arač
ki o
kvir
i po
čne
sa
anal
itičk
im p
regl
edom
usk
lađe
nost
i srp
skog
zak
onod
avst
ava
za z
akon
odav
stvo
m E
U
April
EK
pre
poru
čila
Sav
etu
otva
ranj
e pr
egov
ora
sa R
epub
likom
Srb
ijom
2012
.M
art
Evro
pski
sav
et p
otvr
dio
Srbi
ji st
atus
kan
dida
ta z
a čl
anst
vo
2011
.
Okt
obar
EK
dal
a po
zitiv
no m
išlje
nje
o do
delji
vanj
u Sr
biji
stat
usa
kand
idat
a za
čla
nstv
o u
EU
Janu
ar
Srbi
ja p
reda
la O
dgov
ore
na U
pitn
ik E
K
2010
.
Nov
emba
r U
pitn
ik E
K up
ućen
Srb
iji ra
di p
ripre
me
Miš
ljenj
a o
zaht
evu
za č
lans
tvo
u EU
Okt
obar
Sa
vet m
inis
tara
spo
ljnih
pos
lova
drž
ava
član
ica
EU z
atra
žio
je m
išlje
nje
EK o
kan
dida
turi
Srbi
je z
a čl
anst
vo
u EU
Jun
Poče
tak
proc
esa
ratifi
kaci
je S
pora
zum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u u
drža
vam
a čl
anic
ama
EU
Janu
ar
Prel
azni
trgo
vins
ki s
pora
zum
izm
eđu
EU i
Srbi
je s
tupi
o na
sna
gu
Prilozi ǀ 87
2015
.
Dec
emba
rO
tvor
ena
prva
pre
gova
račk
a po
glav
lja: P
ogla
vlje
32
(Fin
ansi
jski
nad
zor)
i Pog
lavl
je 3
5 (O
stal
o ‑ n
orm
aliz
acija
od
nosa
Beo
grad
a i P
rištin
e)
Avgu
stRe
šenj
em V
lade
Rep
ublik
e Sr
bije
im
enov
ana
24 č
lana
Pre
gova
račk
og t
ima
za v
ođen
je p
rego
vora
o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
Mar
t Za
vrše
na p
rva
faza
pre
govo
ra o
čla
nstv
u Sr
bije
u E
U, k
oja
je p
odra
zum
eval
a an
aliti
čki p
regl
ed za
kono
davs
tva
Repu
blik
e Sr
bije
i st
epen
a nj
egov
e us
klađ
enos
ti sa
pra
vnim
teko
vina
ma
EU (s
krin
ing)
2014
.Ja
nuar
O
drža
na p
rva
MVK
izm
eđu
EU i
Srbi
je k
oja
ozna
čava
poč
etak
pro
cesa
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Srbi
je E
U
2013
.
Dec
emba
r Sa
vet u
svoj
io p
rego
vara
čki o
kvir
sa S
rbijo
m
Sept
emba
r Vl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
je
imen
oval
a dr
Tan
ju M
išče
vić
za š
eficu
Pre
gova
račk
og t
ima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
Srbi
je E
U i
done
la O
dluk
u o
obra
zova
nju
Preg
ovar
ačko
g tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra
Sept
emba
r Sp
oraz
um o
sta
biliz
aciji
i pr
idru
živa
nju
stup
a na
sna
gu, P
rivre
men
i trg
ovin
ski s
pora
zum
sta
vlje
n va
n sn
age
Jul
Zavr
šen
proc
es ra
tifika
cije
Spo
razu
ma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
Jun
Evro
pski
sav
et d
ao z
elen
o sv
etlo
da
se o
tvor
e pr
istu
pni p
rego
vori
sa S
rbijo
m, a
odl
učen
o da
prv
a M
VK b
ude
održ
ana
najk
asni
je u
janu
aru
2014
. god
ine
Jun
Save
t min
ista
ra s
poljn
ih p
oslo
va d
ržav
a čl
anic
a EU
jedn
ogla
sno
prep
oruč
io E
vrop
skom
sav
etu
da p
rego
vori
sa S
rbijo
m o
tpoč
nu n
ajka
snije
do
janu
ara
2014
. go
dine
, te
da
EK i
zrad
i pr
egov
arač
ki o
kvir
i po
čne
sa
anal
itičk
im p
regl
edom
usk
lađe
nost
i srp
skog
zak
onod
avst
ava
za z
akon
odav
stvo
m E
U
April
EK
pre
poru
čila
Sav
etu
otva
ranj
e pr
egov
ora
sa R
epub
likom
Srb
ijom
2012
.M
art
Evro
pski
sav
et p
otvr
dio
Srbi
ji st
atus
kan
dida
ta z
a čl
anst
vo
2011
.
Okt
obar
EK
dal
a po
zitiv
no m
išlje
nje
o do
delji
vanj
u Sr
biji
stat
usa
kand
idat
a za
čla
nstv
o u
EU
Janu
ar
Srbi
ja p
reda
la O
dgov
ore
na U
pitn
ik E
K
2010
.
Nov
emba
r U
pitn
ik E
K up
ućen
Srb
iji ra
di p
ripre
me
Miš
ljenj
a o
zaht
evu
za č
lans
tvo
u EU
Okt
obar
Sa
vet m
inis
tara
spo
ljnih
pos
lova
drž
ava
član
ica
EU z
atra
žio
je m
išlje
nje
EK o
kan
dida
turi
Srbi
je z
a čl
anst
vo
u EU
Jun
Poče
tak
proc
esa
ratifi
kaci
je S
pora
zum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u u
drža
vam
a čl
anic
ama
EU
Janu
ar
Prel
azni
trgo
vins
ki s
pora
zum
izm
eđu
EU i
Srbi
je s
tupi
o na
sna
gu
88 ǀ Prilozi
2009
.
Dec
emba
r Sr
bija
je p
odne
la z
ahte
v za
prij
em u
čla
nstv
o u
EU
Dec
emba
r Sa
vet
obja
vio
doku
men
t o
vizn
oj l
iber
aliz
aciji
za
drža
ve Z
apad
nog
Balk
ana,
na
osno
vu k
ojeg
je
stup
io
na s
nagu
bez
vizn
i rež
im s
a EU
, či
me
su u
kinu
te v
ize
za p
utov
anja
u d
ržav
e čl
anic
e EU
koj
e su
deo
tzv
. še
ngen
skog
pro
stor
a
Janu
arSr
bija
poč
ela
da p
rimen
juje
Pre
lazn
i trg
ovin
ski s
pora
zum
zak
ljuče
n iz
međ
u Sr
bije
i EU
2008
.Ap
ril
Potp
isan
Spo
razu
m o
sta
biliz
aciji
i pr
idru
živa
nju
izm
eđu
EU i
Srbi
je
2007
.
Sept
emba
r EZ
i Re
publ
ika
Srbi
ja p
otpi
suju
Spo
razu
m o
viz
nim
ola
kšic
ama
i rea
dmis
iji
Jun
Nas
tavl
jeni
pre
govo
ri o
zakl
juče
nju
Spor
azum
a o
stab
iliza
ciji
i pr
idru
živa
nju
izm
eđu
EU i
Srb
ije (
u m
eđuv
rem
enu
je D
ržav
na z
ajed
nica
SCG
pre
stal
a da
pos
toji)
2006
.M
aj
Zast
oj u
pre
govo
rima
usle
d ne
dovo
ljne
sara
dnje
Srb
ije s
a M
eđun
arod
nim
kriv
ični
m t
ribun
alom
za
bivš
u Ju
gosl
aviju
u H
agu
2005
.
Nov
emba
r Po
četa
k pr
egov
ora
EU i
SCG
o z
aklju
čenj
u Sp
oraz
uma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
April
Po
zitiv
na o
cena
u I
zveš
taju
o s
prem
nost
i Srb
ije i
Crne
Gor
e za
pre
govo
re o
zak
ljuči
vanj
u Sp
oraz
uma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
sa E
U (S
tudi
ja o
izvo
dljiv
osti)
2004
.
Dec
emba
r EU
usv
aja
pris
tup
tzv.
dvos
truk
og k
olos
eka
(eng
. tw
in-t
rack
), na
osn
ovu
koje
g će
Srb
ija i
Crna
Gor
a za
sebn
o pr
egov
arat
i o t
rgov
insk
om d
elu
Spor
azum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u, d
ok ć
e D
ržav
na z
ajed
nica
Srb
ija
i Crn
a G
ora
kao
jedi
nstv
ena
drža
va p
rego
vara
ti o
polit
ičko
m d
elu
Spor
azum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u
Okt
obar
N
arod
na s
kupš
tina
Repu
blik
e Sr
bije
usv
ojila
Rez
oluc
iju o
prid
ruži
vanj
u EU
Jun
Save
t min
ista
ra E
U u
svoj
io o
dluk
u o
nače
lima,
prio
ritet
ima
i usl
ovim
a sa
drža
nim
u E
vrop
skom
par
tner
stvu
sa
SCG
(ukl
juču
jući
KiM
na
osno
vu R
ezol
ucije
124
4), g
de s
u na
vede
ni k
ratk
oroč
ni i
sred
njor
očni
prio
ritet
i za
prip
rem
e SC
G u
dal
jim e
vrop
skim
inte
grac
ijam
a
2003
.
Jul
Odr
žan
prvi
sas
tana
k U
napr
eđen
og s
taln
og d
ijalo
ga (k
ao fo
rma
trip
artit
nog
pris
tupa
(Srb
ija, C
rna
Gor
a, E
K)
prev
azila
ženj
u pr
epre
ka n
a pu
tu e
vrop
skih
inte
grac
ija S
CG
Jun
Na
sam
itu E
vrop
skog
sav
eta
u So
lunu
pot
vrđe
na e
vrop
ska
pers
pekt
iva
za d
ržav
e Za
padn
og B
alka
na n
a os
novu
indi
vidu
alno
g na
pret
ka s
vake
drž
ave
2001
.Ju
l Po
četa
k pr
ipre
me
Stud
ije o
izvo
dljiv
osti
povo
dom
Spo
razu
ma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
(SSP
) za
Save
znu
Repu
blik
u Ju
gosl
aviju
2000
.
Nov
emba
r Za
greb
ački
sam
it dr
žava
Zap
adno
g Ba
lkan
a i
EU,
na k
ome
je S
RJ u
klju
čena
u P
roce
s st
abili
zaci
je i
pr
idru
živa
nja,
odl
ukom
o p
očet
ku ra
da Z
ajed
ničk
e ko
nsul
tativ
ne g
rupe
, koj
u su
čin
ili p
reds
tavn
ici K
omis
ije
EU i
vlas
ti SR
J.
Jun
Evro
pski
sav
et s
vim
drž
avam
a u
proc
esu
stab
iliza
cije
i pr
idru
živa
nja
odob
rava
sta
tus
po
tenc
ijaln
og k
andi
data
za
član
stvo
u E
U
Prilozi ǀ 89
2009
.
Dec
emba
r Sr
bija
je p
odne
la z
ahte
v za
prij
em u
čla
nstv
o u
EU
Dec
emba
r Sa
vet
obja
vio
doku
men
t o
vizn
oj l
iber
aliz
aciji
za
drža
ve Z
apad
nog
Balk
ana,
na
osno
vu k
ojeg
je
stup
io
na s
nagu
bez
vizn
i rež
im s
a EU
, či
me
su u
kinu
te v
ize
za p
utov
anja
u d
ržav
e čl
anic
e EU
koj
e su
deo
tzv
. še
ngen
skog
pro
stor
a
Janu
arSr
bija
poč
ela
da p
rimen
juje
Pre
lazn
i trg
ovin
ski s
pora
zum
zak
ljuče
n iz
međ
u Sr
bije
i EU
2008
.Ap
ril
Potp
isan
Spo
razu
m o
sta
biliz
aciji
i pr
idru
živa
nju
izm
eđu
EU i
Srbi
je
2007
.
Sept
emba
r EZ
i Re
publ
ika
Srbi
ja p
otpi
suju
Spo
razu
m o
viz
nim
ola
kšic
ama
i rea
dmis
iji
Jun
Nas
tavl
jeni
pre
govo
ri o
zakl
juče
nju
Spor
azum
a o
stab
iliza
ciji
i pr
idru
živa
nju
izm
eđu
EU i
Srb
ije (
u m
eđuv
rem
enu
je D
ržav
na z
ajed
nica
SCG
pre
stal
a da
pos
toji)
2006
.M
aj
Zast
oj u
pre
govo
rima
usle
d ne
dovo
ljne
sara
dnje
Srb
ije s
a M
eđun
arod
nim
kriv
ični
m t
ribun
alom
za
bivš
u Ju
gosl
aviju
u H
agu
2005
.
Nov
emba
r Po
četa
k pr
egov
ora
EU i
SCG
o z
aklju
čenj
u Sp
oraz
uma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
April
Po
zitiv
na o
cena
u I
zveš
taju
o s
prem
nost
i Srb
ije i
Crne
Gor
e za
pre
govo
re o
zak
ljuči
vanj
u Sp
oraz
uma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
sa E
U (S
tudi
ja o
izvo
dljiv
osti)
2004
.
Dec
emba
r EU
usv
aja
pris
tup
tzv.
dvos
truk
og k
olos
eka
(eng
. tw
in-t
rack
), na
osn
ovu
koje
g će
Srb
ija i
Crna
Gor
a za
sebn
o pr
egov
arat
i o t
rgov
insk
om d
elu
Spor
azum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u, d
ok ć
e D
ržav
na z
ajed
nica
Srb
ija
i Crn
a G
ora
kao
jedi
nstv
ena
drža
va p
rego
vara
ti o
polit
ičko
m d
elu
Spor
azum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u
Okt
obar
N
arod
na s
kupš
tina
Repu
blik
e Sr
bije
usv
ojila
Rez
oluc
iju o
prid
ruži
vanj
u EU
Jun
Save
t min
ista
ra E
U u
svoj
io o
dluk
u o
nače
lima,
prio
ritet
ima
i usl
ovim
a sa
drža
nim
u E
vrop
skom
par
tner
stvu
sa
SCG
(ukl
juču
jući
KiM
na
osno
vu R
ezol
ucije
124
4), g
de s
u na
vede
ni k
ratk
oroč
ni i
sred
njor
očni
prio
ritet
i za
prip
rem
e SC
G u
dal
jim e
vrop
skim
inte
grac
ijam
a
2003
.
Jul
Odr
žan
prvi
sas
tana
k U
napr
eđen
og s
taln
og d
ijalo
ga (k
ao fo
rma
trip
artit
nog
pris
tupa
(Srb
ija, C
rna
Gor
a, E
K)
prev
azila
ženj
u pr
epre
ka n
a pu
tu e
vrop
skih
inte
grac
ija S
CG
Jun
Na
sam
itu E
vrop
skog
sav
eta
u So
lunu
pot
vrđe
na e
vrop
ska
pers
pekt
iva
za d
ržav
e Za
padn
og B
alka
na n
a os
novu
indi
vidu
alno
g na
pret
ka s
vake
drž
ave
2001
.Ju
l Po
četa
k pr
ipre
me
Stud
ije o
izvo
dljiv
osti
povo
dom
Spo
razu
ma
o st
abili
zaci
ji i p
ridru
živa
nju
(SSP
) za
Save
znu
Repu
blik
u Ju
gosl
aviju
2000
.
Nov
emba
r Za
greb
ački
sam
it dr
žava
Zap
adno
g Ba
lkan
a i
EU,
na k
ome
je S
RJ u
klju
čena
u P
roce
s st
abili
zaci
je i
pr
idru
živa
nja,
odl
ukom
o p
očet
ku ra
da Z
ajed
ničk
e ko
nsul
tativ
ne g
rupe
, koj
u su
čin
ili p
reds
tavn
ici K
omis
ije
EU i
vlas
ti SR
J.
Jun
Evro
pski
sav
et s
vim
drž
avam
a u
proc
esu
stab
iliza
cije
i pr
idru
živa
nja
odob
rava
sta
tus
po
tenc
ijaln
og k
andi
data
za
član
stvo
u E
U
90 ǀ Prilozi
PRILOG 2. Tok pregovora – Pet mogućih scenarija
I SCENARIO: KRATKA PROCEDURA – bEZ POSEbNIH mERILA
1 Eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening)
2 Bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening)
3 EK priprema izveštaj o skriningu (eng. Screening Report)
4 Savet prihvata izveštaj i poziva državu kandidata da predstavi svoju pregovaračku poziciju
5 Država kandidat dostavlja pregovaračku poziciju
6 EK, na osnovu nje, priprema nacrt zajedničke pozicije EU (eng. Draft EU Common Position)
7 Savet usvaja zajedničku poziciju (eng. EU Common Position) i saziva MVK (eng. Intergovernmental Conference)
8 Na MVK se otvara i privremeno zatvara konkretno pregovaračko poglavlje
II SCENARIO: PROCEDURA SA mERILImA ZA OTVARANJE PREGOVORA O ODREđENOm POGLAVLJU
1 Eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening)
2 Bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening)
3 EK priprema izveštaj o skriningu (eng. Screening Report) i predlaže Savetu merila za otvaranje poglavlja (eng. Opening benchmarks)
4 Savet prihvata izveštaj o skriningu i merila za otvaranje poglavlja i poziva državu kandidata da ih ispuni
5 Država kandidat preduzima odgovarajuće korake za ispunjavanje merila za otvaranje poglavlja
6EK nadzire, a kada država kandidat ispuni merila, sastavlja izveštaj o proceni ispunjenosti merila (eng. Opening Benchmark Assessment Report – OBAR) i dostavlja ga Savetu
7 Savet EU prihvata OBAR i traži od države kandidata da dostavi svoju pregovaračku poziciju
Prilozi ǀ 91
8 Država kandidat dostavlja pregovaračku poziciju
9 EK na osnovu nje priprema nacrt zajedničke pozicije EU (eng. Draft EU Common Position)
10 Savet usvaja zajedničku poziciju (eng. EU Common Position) i saziva MVK (eng. Intergovernmental Conference)
11 Na MVK se otvaraju pregovori u konkretnom pregovaračkom poglavlju
12 Pregovori se vode u okviru postojeće strukture u konkretnom poglavlju
13 Na MVK se privremeno zatvara konkretno pregovaračko poglavlje
III SCENARIO: PROCEDURA SA mERILImA ZA ZATVARANJE PREGOVORA O ODREđENOm POGLAVLJU
1 Eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening)
2 Bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening)
3 EK priprema izveštaj o skriningu (eng. Screening Report)
4 Savet prihvata izveštaj i poziva državu kandidata da predstavi svoju pregovaračku poziciju za dato poglavlje
5 Država kandidat dostavlja pregovaračku poziciju
6EK na osnovu nje priprema nacrt zajedničke pozicije EU (eng. Draft EU Common Position) i predlaže merila za zatvaranje poglavlja (eng. Closing benchmarks)
7 Savet usvaja zajedničku poziciju EU (eng. EU Common Position) i merila za zatvaranje poglavlja i saziva MVK (eng. Intergovernmental Conference)
8 Na MVK se otvara poglavlje i konstatuju merila za zatvaranje poglavlja
9 Sledi održavanje pregovaračkih konferencija (eng. Negotiating conferences) i tehničkih konsultacija
10 EK prati razvoj i kada merila za zatvaranje budu ispunjena priprema izveštaj o tome i predlaže Savetu privremeno zatvaranje poglavlja
11 Savet prihvata i na prvoj MVK privremeno zatvara poglavlje
92 ǀ Prilozi
IV SCENARIO: PROCEDURA SA mERILImA ZA OTVARANJE I ZA ZATVARANJE PREGOVORA O ODREđENOm POGLAVLJU
1 Eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening)
2 Bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening)
3 EK priprema izveštaj o skriningu (eng. Screening Report) i predlaže Savetu merila za otvaranje pregovora (eng. Opening benchmarks)
4 Savet prihvata izveštaj o skriningu i merila za otvaranje pregovora i poziva državu kandidata da ih ispuni
5 Država kandidat preduzima odgovarajuće korake za ispunjavanje merila za otvaranje poglavlja
6EK nadzire i, kada država kandidat ispuni merila, sastavlja izveštaj o proceni ispunjenosti merila (eng. Benchmark Assessment Report – OBAR) i dostavlja ga Savetu
7 Savet prihvata OBAR i traži od države kandidata da dostavi svoju pregovaračku poziciju
8 Država kandidat priprema i dostavlja pregovaračku poziciju
9EK na osnovu nje priprema nacrt zajedničke pozicije EU (eng. Draft EU Common Position) i predlaže merila za zatvaranje poglavlja (eng. Closing benchmarks)
10 Savet usvaja zajedničku poziciju EU (eng. EU Common Position) i merila za zatvaranje i saziva MVK (eng. Intergovernmental Conference)
11 Na MVK se otvara poglavlje i konstatuju merila za zatvaranje
12 Pregovori unutar otvorenog poglavlja (MVK i tehničke konsultacije)
13 Država kandidat preduzima odgovarajuće korake za ispunjavanje merila za zatvaranje poglavlja
14 EK prati razvoj i kada merila za zatvaranje budu ispunjena, priprema izveštaj o tome i predlaže Savetu privremeno zatvaranje poglavlja
15 Savet prihvata i, na prvoj narednoj MVK, privremeno zatvara poglavlje
Prilozi ǀ 93
V SCENARIO: NAJDUŽA PROCEDURA (I mERILA ZA OTVARANJE I mERILA ZA ZATVARANJE PREGOVORA O ODREđENOm POGLAVLJU, I PRELAZNA mERILA)
1 Eksplanatorni skrining (eng. Explanatory Screening)
2 Bilateralni skrining (eng. Bilateral Screening)
3 EK priprema izveštaj o skriningu (eng. Screening Report) i predlaže Savetu merila za otvaranje pregovora (eng. Opening benchmarks)
4 EK nadzire i, kada država kandidat ispuni merila, sastavlja izveštaj o proceni ispunjenosti merila (OBAR) i dostavlja ga Savetu
5 Savet konstatuje da su merila za otvaranje poglavlja ispunjena i traži od države kandidata da dostavi svoju pregovaračku poziciju
6Država kandidat je dostavlja i EK na osnovu nje priprema nacrt zajedničke pozicije EU i predlaže prelazna merila (eng. Interim benchmarks)
7 Savet usvaja zajedničku poziciju EU i prelazna merila i saziva MVK (eng. Intergovernmental Conference)
8 Na međuvladinoj konferenciji se otvara poglavlje i konstatuju prelazna merila
9 Slede pregovaračke konferencije i tehničke konsultacije
10EK prati razvoj i, kada prelazna merila budu ispunjena, preporučuje Savetu da pozove državu kandidata da podnese prelaznu pregovaračku poziciju
11 Savet prihvata predlog EK i poziva državu kandidata da dostavi svoju prelaznu pregovaračku poziciju
12EK na osnovu nje priprema nacrt prelazne zajedničke pozicije EU (eng. Interim Draft EU Common Position) i predlaže merila za zatvaranje poglavlja (eng. Closing benchmarks)
13 Savet prihvata nacrt prelazne zajedničke pozicije EU
14
EK nadzire i, kada oceni da su ispunjena merila za zatvaranje poglavlja, sačinjava i dostavlja Savetu nacrt finalne zajedničke pozicije EU (eng. Draft Final EU Common Postition) i predlaže privremeno zatvaranje poglavlja
15 Savet usvaja zajedničku poziciju EU (eng. EU Common Position) i saziva MVK
16 MVK (privremeno) zatvara poglavlje
17 EK nadzire i dostavlja Savetu šestomesečne izveštaje
18 Pred samo pristupanje, EK podnosi finalni izveštaj o pregovorima
94 ǀ Prilozi
1. S
lobo
dno
kret
anje
robe
13. R
ibar
stvo
25. N
auka
i is
traž
ivan
je
2. S
lobo
dno
kret
anje
radn
ika
14. T
rans
port
na p
oliti
ka26
. Obr
azov
anje
i ku
ltura
3. P
ravo
pos
lovn
og n
asta
njiv
anja
i sl
obo-
da p
ruža
nja
uslu
ga15
. Ene
rget
ika
27. Ž
ivot
na s
redi
na
4. S
lobo
dno
kret
anje
kap
itala
16. O
pore
ziva
nje
28. Z
aštit
a po
troš
ača
i zdr
avlja
5. Ja
vne
naba
vke
17. E
kono
msk
a i m
onet
arna
pol
itika
29. C
arin
ska
unija
6. P
ravo
priv
redn
ih d
rušt
ava
18. S
tatis
tika
30. E
kono
msk
i odn
osi s
a in
ostr
anst
vom
7. P
ravo
inte
lekt
ualn
e sv
ojin
e19
. Soc
ijaln
a po
litik
a i z
apoš
ljava
nje
31. S
poljn
a, b
ezbe
dnos
na i
odbr
ambe
na
polit
ika
8. P
oliti
ka k
onku
renc
ije20
. Pre
duze
tniš
tvo
i ind
ustr
ijska
pol
itika
32. F
inan
sijs
ki n
adzo
r
9. F
inan
sijs
ke u
slug
e21
. Tra
nsev
rops
ke m
reže
33. F
inan
sijs
ke i
budž
etsk
e od
redb
e
10. I
nfor
mac
iono
dru
štvo
i m
ediji
22. R
egio
naln
a po
litik
a i k
oord
inac
ija
stru
ktur
nih
inst
rum
enat
a 34
. Ins
tituc
ije
11. P
oljo
priv
reda
i ru
raln
i raz
voj
23. P
ravo
suđe
i os
novn
a pr
ava
35. O
stal
a pi
tanj
a
12. B
ezbe
dnos
t hra
ne, v
eter
inar
ska
i fi-
tosa
nita
rna
polit
ika
24. P
ravd
a, s
lobo
da i
bezb
edno
st
Ako
nast
avi s
a ul
agan
jem
nap
ora,
Srb
ija b
i na
sred
nji r
ok (p
et g
odin
a) tr
ebal
o da
pos
eduj
e ka
paci
tete
da
ispu
ni z
ahte
ve p
ravn
ih
teko
vina
EU
u o
vim
pre
gova
račk
im p
ogla
vljim
a.
Srbi
ja ć
e m
orat
i da
ulož
i dod
atne
nap
ore
radi
usk
lađi
vanj
a s
prav
nim
teko
vina
ma
EU i
delo
tvor
ne p
rimen
e tih
teko
vina
na
sred
nji
rok
(pet
god
ina)
u o
vim
pre
gova
račk
im p
ogla
vljim
a. U
svi
m n
aved
enim
pog
lavl
jima
neop
hodn
a su
dal
ja p
rilag
ođav
anja
pra
vnog
i in
stitu
cion
alno
g ok
vira
, nar
očito
jača
nje
adm
inis
trat
ivni
h ka
paci
teta
i ka
paci
teta
za
spro
vođe
nje.
Neo
phod
no je
da
Srbi
ja u
loži
zna
tne
i odr
žive
nap
ore
radi
usk
lađi
vanj
a s
prav
nim
teko
vina
ma
EU i
delo
tvor
ne p
rimen
e tih
teko
vina
na
sre
dnji
rok
(pet
god
ina)
. U s
vim
nav
eden
im p
ogla
vljim
a ne
opho
dna
su d
alja
pril
agođ
avan
ja p
ravn
og i
inst
ituci
onal
nog
okvi
ra,
naro
čito
jača
nje
adm
inis
trat
ivni
h ka
paci
teta
i ka
paci
teta
za
spro
vođe
nje.
U o
blas
tima
živo
tne
sred
ine
i klim
atsk
ih p
rom
ena
potr
ebno
je u
loži
ti do
datn
e ko
ordi
nisa
ne i
održ
ive
napo
re ra
di u
skla
điva
nja
s pr
avni
m te
kovi
nam
a EU
i de
lotv
orne
prim
ene
tih te
kovi
na. O
vde
su p
otre
bna
znat
na u
laga
nja
i jač
anje
adm
inis
trat
ivni
h ka
paci
teta
ra
di s
prov
ođen
ja z
akon
odav
stva
kak
o bi
se
na s
redn
ji ro
k po
stig
la u
sagl
ašen
ost o
naj
važn
ijim
pita
njim
a, u
klju
čuju
ći i
klim
atsk
e pr
omen
e. P
una
uskl
ađen
ost s
pra
vnim
teko
vina
ma
EU m
oguć
a je
jedi
no n
a du
g ro
k i z
ahte
va v
eći n
ivo
inve
stic
ija.
PRIL
OG
3. m
išlje
nje
EK o
zah
tevu
Srb
ije z
a čl
anst
vo u
EU
poj
edin
ačno
po
preg
ovar
ački
m p
ogla
vljim
a431
43 M
išlje
nje
Evro
pske
kom
isije
o z
ahte
vu S
rbije
za
član
stvo
u E
U p
ojed
inač
no p
o pr
egov
arač
kim
pog
lavl
jima:
htt
p://
bit.l
y/1M
K2E3
G (p
os-
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
Prilozi ǀ 95
1. S
lobo
dno
kret
anje
robe
13. R
ibar
stvo
25. N
auka
i is
traž
ivan
je
2. S
lobo
dno
kret
anje
radn
ika
14. T
rans
port
na p
oliti
ka26
. Obr
azov
anje
i ku
ltura
3. P
ravo
pos
lovn
og n
asta
njiv
anja
i sl
obo-
da p
ruža
nja
uslu
ga15
. Ene
rget
ika
27. Ž
ivot
na s
redi
na
4. S
lobo
dno
kret
anje
kap
itala
16. O
pore
ziva
nje
28. Z
aštit
a po
troš
ača
i zdr
avlja
5. Ja
vne
naba
vke
17. E
kono
msk
a i m
onet
arna
pol
itika
29. C
arin
ska
unija
6. P
ravo
priv
redn
ih d
rušt
ava
18. S
tatis
tika
30. E
kono
msk
i odn
osi s
a in
ostr
anst
vom
7. P
ravo
inte
lekt
ualn
e sv
ojin
e19
. Soc
ijaln
a po
litik
a i z
apoš
ljava
nje
31. S
poljn
a, b
ezbe
dnos
na i
odbr
ambe
na
polit
ika
8. P
oliti
ka k
onku
renc
ije20
. Pre
duze
tniš
tvo
i ind
ustr
ijska
pol
itika
32. F
inan
sijs
ki n
adzo
r
9. F
inan
sijs
ke u
slug
e21
. Tra
nsev
rops
ke m
reže
33. F
inan
sijs
ke i
budž
etsk
e od
redb
e
10. I
nfor
mac
iono
dru
štvo
i m
ediji
22. R
egio
naln
a po
litik
a i k
oord
inac
ija
stru
ktur
nih
inst
rum
enat
a 34
. Ins
tituc
ije
11. P
oljo
priv
reda
i ru
raln
i raz
voj
23. P
ravo
suđe
i os
novn
a pr
ava
35. O
stal
a pi
tanj
a
12. B
ezbe
dnos
t hra
ne, v
eter
inar
ska
i fi-
tosa
nita
rna
polit
ika
24. P
ravd
a, s
lobo
da i
bezb
edno
st
Ako
nast
avi s
a ul
agan
jem
nap
ora,
Srb
ija b
i na
sred
nji r
ok (p
et g
odin
a) tr
ebal
o da
pos
eduj
e ka
paci
tete
da
ispu
ni z
ahte
ve p
ravn
ih
teko
vina
EU
u o
vim
pre
gova
račk
im p
ogla
vljim
a.
Srbi
ja ć
e m
orat
i da
ulož
i dod
atne
nap
ore
radi
usk
lađi
vanj
a s
prav
nim
teko
vina
ma
EU i
delo
tvor
ne p
rimen
e tih
teko
vina
na
sred
nji
rok
(pet
god
ina)
u o
vim
pre
gova
račk
im p
ogla
vljim
a. U
svi
m n
aved
enim
pog
lavl
jima
neop
hodn
a su
dal
ja p
rilag
ođav
anja
pra
vnog
i in
stitu
cion
alno
g ok
vira
, nar
očito
jača
nje
adm
inis
trat
ivni
h ka
paci
teta
i ka
paci
teta
za
spro
vođe
nje.
Neo
phod
no je
da
Srbi
ja u
loži
zna
tne
i odr
žive
nap
ore
radi
usk
lađi
vanj
a s
prav
nim
teko
vina
ma
EU i
delo
tvor
ne p
rimen
e tih
teko
vina
na
sre
dnji
rok
(pet
god
ina)
. U s
vim
nav
eden
im p
ogla
vljim
a ne
opho
dna
su d
alja
pril
agođ
avan
ja p
ravn
og i
inst
ituci
onal
nog
okvi
ra,
naro
čito
jača
nje
adm
inis
trat
ivni
h ka
paci
teta
i ka
paci
teta
za
spro
vođe
nje.
U o
blas
tima
živo
tne
sred
ine
i klim
atsk
ih p
rom
ena
potr
ebno
je u
loži
ti do
datn
e ko
ordi
nisa
ne i
održ
ive
napo
re ra
di u
skla
điva
nja
s pr
avni
m te
kovi
nam
a EU
i de
lotv
orne
prim
ene
tih te
kovi
na. O
vde
su p
otre
bna
znat
na u
laga
nja
i jač
anje
adm
inis
trat
ivni
h ka
paci
teta
ra
di s
prov
ođen
ja z
akon
odav
stva
kak
o bi
se
na s
redn
ji ro
k po
stig
la u
sagl
ašen
ost o
naj
važn
ijim
pita
njim
a, u
klju
čuju
ći i
klim
atsk
e pr
omen
e. P
una
uskl
ađen
ost s
pra
vnim
teko
vina
ma
EU m
oguć
a je
jedi
no n
a du
g ro
k i z
ahte
va v
eći n
ivo
inve
stic
ija.
PRIL
OG
3. m
išlje
nje
EK o
zah
tevu
Srb
ije z
a čl
anst
vo u
EU
poj
edin
ačno
po
preg
ovar
ački
m p
ogla
vljim
a431
43 M
išlje
nje
Evro
pske
kom
isije
o z
ahte
vu S
rbije
za
član
stvo
u E
U p
ojed
inač
no p
o pr
egov
arač
kim
pog
lavl
jima:
htt
p://
bit.l
y/1M
K2E3
G (p
os-
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
96 ǀ Prilozi
PRILOG 4. Pregled dokumenata važnih za praćenje procesa evropskih integracija Srbije
Kada govorimo o procesu evropskih integracija Republike Srbije najviše govorimo o procesu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, što podrazumeva usvajanje pravnih tekovina EU i njihovu implementaciju. Reč je o koherentnom procesu koji podrazumeva više interakcija: interakciju državnih organa sa organima EU, interakciju među samim državnim organima, interakciju postojećeg domaćeg zakonodavstva sa „novim” koje se usvaja u toku procesa usklađivanja, kao i interakciju domaćih propisa sa međunarodnim obavezama Republike Srbije. U tom smislu, u prvi plan izbija pitanje poznavanja pravnog okvira, odnosno čitavog niza dokumenata kojima se uređuje ovaj proces, definiše sadržaj odnosa, dele ovlašćenja i nadležnosti, te definišu uloge institucija i aktera koji rukovode ovim procesom.
Prilog 4 posvećen je pravnom okviru procesa evropskih integracija Srbije i daje pregled dokumenata važnih za praćenje procesa pristupanja Srbije EU. Poznavanje pravnog okvira koji uređuje trenutni odnos između Republike Srbije i EU (Sporazumi Republike Srbije sa EU), te nacionalnih dokumenata i dokumenata EU kojima se definišu akteri i procedure u procesu pregovora o pristupanju, okviri za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i njegovo sprovođenje, jeste preduslov za aktivno uključivanje predstavnika civilnog društva i zainteresovanih strana u proces pristupnih pregovora, praćenje tog procesa i njihov doprinos procesu pristupnih pregovora.
Poznavanjem ovih dokumenata predstavnici civilnog društva, kao i drugi zainteresovani akteri, mogu lakše da prate proces i da: a) konkretizuju pitanja u vezi sa problemima (ne)sprovođenja preuzetih obaveza povezanih sa evropskim integracijama Srbije ili načina njihovog ispunjavanja; b) formulišu jasne i objektivne kriterijume za praćenje implementacije „evropske agende” Srbije, te formulišu konkretne preporuke za unapređenje procesa; c) prepoznaju svoju ulogu i mesto u procesu, shodno definisanim odredbama pravnog okvira, daju svoj doprinos i organizuju delovanje prema ključnim akterima u procesu; d) informišu širu javnost.
Tabela sa pregledom najvažnijih dokumenata predstavlja koristan instrument za civilno društvo i druge aktere zainteresovane da prate proces pregovora o pristupanju Srbije EU, jer svaki od predstavljenih dokumenata u tabeli sadrži sledeće kategorije:
Prilozi ǀ 97
a) opis dokumenta (šta predstavlja dokument, zašto je on važan i kako je nastao);
b) sadržaj dokumenta (šta se uređuje odredbama dokumenta);c) struktura dokumenta (kako izgleda dokument i koji su njegovi
sastavni elementi);d) nosioci dokumenta (koji organ/organizacija su usvojili dokument),
odnosno ugovorne strane (ko su potpisnici sporazuma);e) datum usvajanja / stupanja na snagu (kada je dokument usvojen,
a kada je stupio na snagu);f) bitne odredbe za predstavnike civilnog društva (koje su to odredbe
u dokumentu koje se odnose na inkluzivnost i transparentnost procesa).
Tabela daje pregled najvažnijih dokumenata važnih za praćenje procesa evropskih integracija Srbije podeljenih u tri kategorije:
1. Sporazumi i ugovori Republike Srbije sa Evropskom unijom• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)• Sporazum o trgovini tekstilom i tekstilnim proizvodima• Ugovor o osnivanju energetske zajednice • Sporazum o zajedničkom evropskom vazduhoplovnom području • Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA)• Sporazum o olakšanoj proceduri za izdavanje viza i Sporazum o
readmisiji lica koja nezakonito borave
2. Dokumenta Republike Srbije• Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije
(NPAA)‒ Izveštaji o sprovođenju NPAA
• Dokumenta neophodna za proces pregovora‒ Uvodna izjava Republike Srbije na Međuvladinoj konferenciji u
Briselu‒ Odluka o obrazovanju Pregovaračkog tima za vođenje pregovora
o pristupanju Republike Srbije EU‒ Odluka o osnivanju Koordinacionog tela za proces pristupanja
Republike Srbije EU‒ Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje ugovora o pristupanju
Republike Srbije EU
98 ǀ Prilozi
‒ Zaključak kojim se usmerava i usklađuje rad organa državne uprave u procesu sprovođenja analitičkog pregleda i ocene usklađenosti propisa Republike Srbije sa pravnim tekovinama EU i njihove implementacije (skrining)
‒ Zaključak kojim se usmerava i usklađuje rad organa državne uprave u postupku izrade pregovaračkih pozicija u procesu pregovora o pristupanju Republike Srbije EU
‒ Rezolucija o ulozi Narodne skupštine i načelima u pregovorima o pristupanju Republike Srbije EU
‒ Odluka Odbora za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srbije o postupku razmatranja predloga pregovaračke pozicije u procesu pregovora o pristupanju Republike Srbije EU
• Odgovori na Upitnik EK
3. Dokumenta EU• Opšta pozicija EU o pristupnim pregovorima sa Republikom Srbijom• Godišnji izveštaji EK o napretku Srbije u procesu evropskih integracija• Rezolucija EP o Izveštaju o napretku Srbije• Strategija proširenja EU• Mišljenje EK o zahtevu Srbije za članstvo u EU
Prilozi ǀ 99
SPO
RAZU
mI R
EPU
bLIK
E SR
bIJE
SA
EU
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o s
tabi
lizac
iji i
prid
ruži
vanj
u (S
SP)/
The
Stab
ilisa
tion
and
Asso
ciat
ion
Agre
emen
t (SA
A)44
Opi
s do
kum
enta
Spor
azum
o s
tabi
lizac
iji i
prid
ruži
vanj
u (S
SP) j
este
spo
razu
m k
ojim
se
regu
lišu
prav
a i o
bave
ze d
ržav
e ko
ja
je o
tpoč
ela
proc
es p
ridru
živa
nja
EU. S
klap
anje
m o
vog
spor
azum
a dr
žavi
se
u ev
olut
ivno
j kla
uzul
i pot
vrđu
je
stat
us p
oten
cija
lnog
kan
dida
ta z
a čl
anst
vo u
EU
. Spo
razu
m s
e po
tpis
uje
na n
eodr
eđen
o vr
eme
s ci
ljem
do
prin
osa
ekon
omsk
oj i
polit
ičko
j sta
biln
osti
drža
ve b
uduć
eg k
andi
data
za
član
stvo
. SSP
je n
ova,
tre
ća,
gene
raci
ja s
pora
zum
a o
prid
ruži
vanj
u, p
onuđ
ena
iskl
juči
vo d
ržav
ama
Zapa
dnog
Bal
kana
, u s
klop
u Pr
oces
a st
abili
zaci
je i
prid
ruži
vanj
a. S
SP je
spo
razu
m m
ešov
itog
kara
kter
a, š
to z
nači
da
su, p
ored
EU
, ugo
vorn
e st
rane
i s
ve d
ržav
e čl
anic
e, b
uduć
i da
SSP
obu
hvat
a ob
last
i ko
je n
isu
u is
klju
čivo
j na
dlež
nost
i EU
, već
sp
adaj
u i u
nad
ležn
ost d
ržav
a čl
anic
a.
Potp
isiv
anje
m S
SP‑a
Srb
ija je
stu
pila
u p
rvi u
govo
rni o
dnos
sa
EU. S
obz
irom
na
to d
a je
reč
o sp
oraz
umu
meš
ovito
g ka
rakt
era,
da
bi s
tupi
o na
sna
gu,
mor
ao j
e bi
ti po
tvrđ
en (
ratifi
kova
n) u
par
lam
entim
a sv
ih
drža
va č
lani
ca i
u Ev
rops
kom
par
lam
entu
. Do
zavr
šetk
a pr
oces
a ra
tifika
cije
u E
U, n
a sn
azi j
e bi
o Pr
ivre
men
i tr
govi
nski
spo
razu
m (
eng.
Inte
rim A
gree
men
t), k
oji j
e de
o SS
P‑a
i koj
i naj
veći
m d
elom
reg
ulis
ao p
itanj
a tr
govi
ne i
tran
spor
ta iz
međ
u Sr
bije
i EU
. Stu
panj
em n
a sn
agu
SSP‑
a, S
rbija
dob
ila s
tatu
s dr
žave
prid
ruže
ne
EU.
SSP
je k
ljučn
i ins
trum
ent k
ojim
se
otva
raju
sve
obuh
vatn
e pr
ipre
me
za č
lans
tvo
Srbi
je u
EU
, i b
iće
na s
nazi
do
mom
enta
pris
tupa
nja
Srbi
je E
U. N
jego
va p
rimen
a je
pre
dusl
ov z
a po
zitiv
nu o
cenu
spr
emno
sti S
rbije
u
preg
ovor
ima
sa E
U.
1
44 S
pora
zum
o s
tabi
lizac
iji i
prid
ruži
vanj
u (S
SP),
http
://w
ww
.seio
.gov
.rs/d
okum
enta
/spo
razu
mi.1
24.h
tml (
posl
ednj
i put
pris
tupl
jeno
15
.12.
2015
)
100 ǀ Prilozi
Sadr
žaj d
okum
enta
SSP
utvr
đuje
pra
vila
za
sveo
buhv
atno
par
tner
stvo
izm
eđu
Srbi
je i
EU
sa
cilje
m d
a po
drža
va n
apre
dak
Srbi
je k
a čl
anst
vu u
EU
. Spo
razu
mom
se
regu
lišu
obav
eze
Srbi
je u
odn
osu
na č
lans
tvo,
prv
enst
veno
u
pogl
edu
harm
oniz
acije
pra
vnog
okv
ira i
njeg
ove
impl
emen
taci
je, k
ao i
ispu
njen
ja o
dređ
enih
sta
ndar
da.
Dve
naj
važn
ije o
bave
ze k
oje
je R
epub
lika
Srbi
ja p
reuz
ela
ovim
spo
razu
mom
su
uspo
stav
ljanj
e zo
ne
slob
odne
trg
ovin
e i
uskl
ađiv
anje
zak
onod
avst
va s
a pr
opis
ima
koji
spad
aju
u pr
avne
tek
ovin
e EU
u
dogo
vore
nim
rok
ovim
a. O
bave
za S
rbije
se
sast
oji u
pos
tepe
nom
uki
danj
u ca
rina
na u
voz
robe
por
eklo
m
iz E
U u
pre
lazn
om p
erio
du. S
a dr
uge
stra
ne, E
U o
vim
ugo
voro
m p
otvr
đuje
slo
boda
n pr
istu
p ro
bi iz
Srb
ije
trži
štu
EU.
Tem
po l
iber
aliz
acije
i s
tepe
n za
štite
zav
ise
od s
tepe
na o
setlj
ivos
ti pr
oizv
oda
za i
ndus
triju
Sr
bije
. Defi
nisa
ne s
u tr
i gru
pe p
roiz
voda
, pre
ma
oset
ljivo
sti,
za k
oje
će li
bera
lizac
ija b
iti o
stva
rena
nak
on
perio
da o
d dv
e, p
et, o
dnos
no š
est g
odin
a. Z
a pr
oizv
ode
koji
se n
e na
laze
na
ovim
list
ama
carin
e se
uki
daju
m
omen
tom
stu
panj
a na
sna
gu S
SP‑a
, dok
će
neki
pro
izvo
di k
oji s
pada
ju u
gru
pu n
ajos
etlji
vijih
pro
izvo
da
zadr
žati
odre
đen
step
en c
arin
ske
zašt
ite i
po is
teku
pos
ledn
jeg
perio
da z
a lib
eral
izac
iju. O
bezb
eđen
o je
da
klju
čni s
ekto
ri do
mać
e in
dust
rije
(pop
ut in
dust
rije
auto
mob
ila, i
grač
aka,
obu
će, k
eram
ike
i dr.)
ost
anu
na
viso
kom
ste
penu
zaš
tite
toko
m p
rela
znog
per
ioda
od
pet,
odno
sno
šest
god
ina.
SSP‑
om
pred
viđe
na
je
i ob
avez
a Re
publ
ike
Srbi
je
da
u do
govo
reni
m
roko
vim
a us
klad
i do
mać
e za
kono
davs
tvo
sa p
ropi
sim
a ko
ji sp
adaj
u u
prav
ne t
ekov
ine
EZ. S
obz
irom
na
obim
pra
vnih
tek
ovin
a EZ
, od
ređe
na s
u pr
iorit
etna
pod
ručj
a, k
oja
imaj
u di
rekt
an u
ticaj
na
stva
ranj
e zo
ne s
lobo
dne
trgo
vine
izm
eđu
EU i
Srbi
je (u
spos
tavl
jena
1. j
anua
ra 2
015.
god
ine)
: zaš
tita
konk
uren
cije
i ko
ntro
la d
odel
e dr
žavn
e po
moć
i (s
ubve
ncija
), pr
avo
inte
lekt
ualn
e sv
ojin
e, ja
vne
naba
vke,
sta
ndar
diza
cija
i za
štita
pot
roša
ča.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
o s
tabi
lizac
iji i
prid
ruži
vanj
u se
sas
toji
od 1
0 po
glav
lja:
(1) O
pšti
prin
cipi
; (2)
Pol
itičk
i dija
log;
(3) R
egio
naln
a sa
radn
ja; (
4) S
lobo
dno
kret
anje
robe
; (5)
Kre
tanj
e ra
dnik
a, p
oslo
vno
nast
anjiv
anje
, pru
žanj
e us
luga
, kre
tanj
e ka
pita
la; (
6) U
skla
điva
nje
prav
a, s
prov
ođen
je
prav
a i p
ravi
la k
onku
renc
ije; (
7) P
ravd
a, s
lobo
da i
bezb
edno
st; (
8) P
oliti
ke s
arad
nje;
(9) F
inan
sijs
ka
sara
dnja
; (10
) Ins
tituc
iona
lne,
opš
te i
zavr
šne
odre
dbe.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Sr
bija
, sa
drug
e st
rane
.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
SSP
i pr
ateć
i Pr
elaz
ni s
pora
zum
o t
rgov
ini
i tr
govi
nski
m p
itanj
ima
(PTS
) iz
međ
u Re
publ
ike
Srbi
je i
EU
po
tpis
an je
29.
apr
ila 2
008.
god
ine.
Nar
odna
sku
pštin
a Re
publ
ike
Srbi
je r
atifi
kova
la je
SSP
9. s
epte
mbr
a 20
08. g
odin
e. N
akon
što
su
SSP
ratifi
kova
li EP
i pa
rlam
enti
svih
27
drža
va č
lani
ca E
U, S
avet
je p
otvr
dio
SSP
u im
e EU
i on
je s
tupi
o na
sna
gu 1
. sep
tem
bra
2013
. god
ine.
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o t
rgov
ini t
ekst
ilom
i te
ksti
lnim
pro
izvo
dim
a/Th
e Ag
reem
ent o
n tr
ade
in te
xtile
s an
d te
xtile
pr
oduc
ts45
Opi
s do
kum
enta
Ova
j dok
umen
t pr
edst
avlja
prv
i trg
ovin
ski s
pora
zum
koj
i je
Srbi
ja p
otpi
sala
sa
EU, o
dnos
no s
a EZ
i, n
a os
novu
nje
ga, S
rbiji
se u
pot
puno
sti o
tvar
a tr
žišt
e te
kstil
a u
EU, b
ez ik
akvi
h ca
rinsk
ih o
gran
ičen
ja. S
pora
zum
o
trgo
vini
tek
stilo
m i
tek
stiln
im p
roiz
vodi
ma
je v
rsta
međ
unar
odno
g sp
oraz
uma
koji
EZ s
amos
taln
o za
klju
čuju
. Spo
razu
mi k
oje
EZ s
amos
taln
o za
klju
či u
cel
osti
obav
ezuj
u nj
ene
orga
ne i
drža
ve č
lani
ce.
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
o t
rgov
ini
teks
tilom
i t
ekst
ilnim
pro
izvo
dim
a us
post
avlja
rež
im k
oji
se p
rimen
juje
u t
rgov
ini
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma
pore
klom
iz S
rbije
i EZ
. Srb
ija i
EZ S
pora
zum
om s
u se
sag
lasi
le d
a će
: 1) c
arin
ske
stop
e ko
je s
e u
Srbi
ji pr
imen
juju
na
teks
tilne
pro
izvo
de p
orek
lom
iz E
Z bi
ti po
step
eno
sniž
ene
i 2)
EZ
nast
aviti
da
daje
bes
carin
ski
tret
man
tek
stiln
im p
roiz
vodi
ma
pore
klom
iz
Srbi
je u
skl
adu
sa v
ažeć
im
prop
isim
a EZ
. Spo
razu
m, u
del
u ko
ji se
odn
osi n
a kv
antit
ativ
na o
gran
ičen
ja i
reži
m n
adzo
ra, k
ao i
doda
tne
anek
se,
deta
ljno
regu
liše
mer
e lib
eral
izac
ije k
oje
ukid
aju
kvan
titat
ivna
ogr
anič
enja
(kv
ote)
u t
rgov
ini
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma
izm
eđu
Srbi
je i
EZ.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
o tr
govi
ni te
kstil
om i
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma
sast
oji s
e od
čet
iri d
ela
i sed
am a
neks
a:
Nas
lov
I – O
snov
ne o
dred
be;
Nas
lov
II –
Kvan
titat
ivna
ogr
anič
enja
i re
žim
nad
zora
; N
aslo
v III
– D
orad
ni p
oslo
vi;
Nas
lov
IV –
Zav
ršne
odr
edbe
;An
eks
I – T
ekst
ilni p
roiz
vodi
u s
klad
u sa
čla
nom
1; A
neks
II –
Din
amik
a sn
ižen
ja c
arin
skih
sto
pa; A
neks
III
– U
sagl
ašen
i zap
isni
k o
pris
tupu
trž
ištu
; Ane
ks IV
– P
roiz
vodi
koj
i su
pred
met
uki
danj
a kv
antit
ativ
nih
ogra
niče
nja
pred
viđe
nog
stav
om 1
. čla
na 4
. ovo
g Sp
oraz
uma;
Ane
ks V
– N
aslo
v I:
Klas
ifika
cija
, Nas
lov
II:
Pore
klo,
Nas
lov
III; S
iste
m d
vost
ruke
pro
vere
, Nas
lov
IV: O
blik
i iz
dava
nje
izvo
znih
doz
vola
i uv
eren
ja o
po
rekl
u i z
ajed
ničk
e od
redb
e o
izvo
zu u
Zaj
edni
cu, N
aslo
v V:
Adm
inis
trat
ivna
sar
adnj
a; A
neks
VI –
nar
odna
ra
dino
st i
folk
lorn
i pro
izvo
di p
orek
lom
iz S
rbije
; Ane
ks V
II –
Dek
lara
cija
evr
opsk
e za
jedn
ice.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Sr
bija
, sa
drug
e st
rane
.D
atum
usv
ajan
ja/
stup
anja
na
snag
uSp
oraz
um o
trg
ovin
i te
kstil
nim
pro
izvo
dim
a Re
publ
ika
Srbi
ja j
e po
tpis
ala
31.
mar
ta 2
005.
god
ine
u Br
isel
u sa
EZ.
Zak
onom
o r
atifi
kaci
ji od
31.
maj
a 20
05. g
odin
e Sp
oraz
um o
trg
ovin
i tek
stilo
m i
teks
tilni
m
proi
zvod
ima
je s
tupi
o na
sna
gu.
1 45 S
pora
zum
o tr
govi
ni te
kstil
om i
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma,
htt
p://
ww
w.se
io.g
ov.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.124
.htm
l (po
sled
nji p
ut
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
Prilozi ǀ 101
Sadr
žaj d
okum
enta
SSP
utvr
đuje
pra
vila
za
sveo
buhv
atno
par
tner
stvo
izm
eđu
Srbi
je i
EU
sa
cilje
m d
a po
drža
va n
apre
dak
Srbi
je k
a čl
anst
vu u
EU
. Spo
razu
mom
se
regu
lišu
obav
eze
Srbi
je u
odn
osu
na č
lans
tvo,
prv
enst
veno
u
pogl
edu
harm
oniz
acije
pra
vnog
okv
ira i
njeg
ove
impl
emen
taci
je, k
ao i
ispu
njen
ja o
dređ
enih
sta
ndar
da.
Dve
naj
važn
ije o
bave
ze k
oje
je R
epub
lika
Srbi
ja p
reuz
ela
ovim
spo
razu
mom
su
uspo
stav
ljanj
e zo
ne
slob
odne
trg
ovin
e i
uskl
ađiv
anje
zak
onod
avst
va s
a pr
opis
ima
koji
spad
aju
u pr
avne
tek
ovin
e EU
u
dogo
vore
nim
rok
ovim
a. O
bave
za S
rbije
se
sast
oji u
pos
tepe
nom
uki
danj
u ca
rina
na u
voz
robe
por
eklo
m
iz E
U u
pre
lazn
om p
erio
du. S
a dr
uge
stra
ne, E
U o
vim
ugo
voro
m p
otvr
đuje
slo
boda
n pr
istu
p ro
bi iz
Srb
ije
trži
štu
EU.
Tem
po l
iber
aliz
acije
i s
tepe
n za
štite
zav
ise
od s
tepe
na o
setlj
ivos
ti pr
oizv
oda
za i
ndus
triju
Sr
bije
. Defi
nisa
ne s
u tr
i gru
pe p
roiz
voda
, pre
ma
oset
ljivo
sti,
za k
oje
će li
bera
lizac
ija b
iti o
stva
rena
nak
on
perio
da o
d dv
e, p
et, o
dnos
no š
est g
odin
a. Z
a pr
oizv
ode
koji
se n
e na
laze
na
ovim
list
ama
carin
e se
uki
daju
m
omen
tom
stu
panj
a na
sna
gu S
SP‑a
, dok
će
neki
pro
izvo
di k
oji s
pada
ju u
gru
pu n
ajos
etlji
vijih
pro
izvo
da
zadr
žati
odre
đen
step
en c
arin
ske
zašt
ite i
po is
teku
pos
ledn
jeg
perio
da z
a lib
eral
izac
iju. O
bezb
eđen
o je
da
klju
čni s
ekto
ri do
mać
e in
dust
rije
(pop
ut in
dust
rije
auto
mob
ila, i
grač
aka,
obu
će, k
eram
ike
i dr.)
ost
anu
na
viso
kom
ste
penu
zaš
tite
toko
m p
rela
znog
per
ioda
od
pet,
odno
sno
šest
god
ina.
SSP‑
om
pred
viđe
na
je
i ob
avez
a Re
publ
ike
Srbi
je
da
u do
govo
reni
m
roko
vim
a us
klad
i do
mać
e za
kono
davs
tvo
sa p
ropi
sim
a ko
ji sp
adaj
u u
prav
ne t
ekov
ine
EZ. S
obz
irom
na
obim
pra
vnih
tek
ovin
a EZ
, od
ređe
na s
u pr
iorit
etna
pod
ručj
a, k
oja
imaj
u di
rekt
an u
ticaj
na
stva
ranj
e zo
ne s
lobo
dne
trgo
vine
izm
eđu
EU i
Srbi
je (u
spos
tavl
jena
1. j
anua
ra 2
015.
god
ine)
: zaš
tita
konk
uren
cije
i ko
ntro
la d
odel
e dr
žavn
e po
moć
i (s
ubve
ncija
), pr
avo
inte
lekt
ualn
e sv
ojin
e, ja
vne
naba
vke,
sta
ndar
diza
cija
i za
štita
pot
roša
ča.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
o s
tabi
lizac
iji i
prid
ruži
vanj
u se
sas
toji
od 1
0 po
glav
lja:
(1) O
pšti
prin
cipi
; (2)
Pol
itičk
i dija
log;
(3) R
egio
naln
a sa
radn
ja; (
4) S
lobo
dno
kret
anje
robe
; (5)
Kre
tanj
e ra
dnik
a, p
oslo
vno
nast
anjiv
anje
, pru
žanj
e us
luga
, kre
tanj
e ka
pita
la; (
6) U
skla
điva
nje
prav
a, s
prov
ođen
je
prav
a i p
ravi
la k
onku
renc
ije; (
7) P
ravd
a, s
lobo
da i
bezb
edno
st; (
8) P
oliti
ke s
arad
nje;
(9) F
inan
sijs
ka
sara
dnja
; (10
) Ins
tituc
iona
lne,
opš
te i
zavr
šne
odre
dbe.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Sr
bija
, sa
drug
e st
rane
.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
SSP
i pr
ateć
i Pr
elaz
ni s
pora
zum
o t
rgov
ini
i tr
govi
nski
m p
itanj
ima
(PTS
) iz
međ
u Re
publ
ike
Srbi
je i
EU
po
tpis
an je
29.
apr
ila 2
008.
god
ine.
Nar
odna
sku
pštin
a Re
publ
ike
Srbi
je r
atifi
kova
la je
SSP
9. s
epte
mbr
a 20
08. g
odin
e. N
akon
što
su
SSP
ratifi
kova
li EP
i pa
rlam
enti
svih
27
drža
va č
lani
ca E
U, S
avet
je p
otvr
dio
SSP
u im
e EU
i on
je s
tupi
o na
sna
gu 1
. sep
tem
bra
2013
. god
ine.
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o t
rgov
ini t
ekst
ilom
i te
ksti
lnim
pro
izvo
dim
a/Th
e Ag
reem
ent o
n tr
ade
in te
xtile
s an
d te
xtile
pr
oduc
ts45
Opi
s do
kum
enta
Ova
j dok
umen
t pr
edst
avlja
prv
i trg
ovin
ski s
pora
zum
koj
i je
Srbi
ja p
otpi
sala
sa
EU, o
dnos
no s
a EZ
i, n
a os
novu
nje
ga, S
rbiji
se u
pot
puno
sti o
tvar
a tr
žišt
e te
kstil
a u
EU, b
ez ik
akvi
h ca
rinsk
ih o
gran
ičen
ja. S
pora
zum
o
trgo
vini
tek
stilo
m i
tek
stiln
im p
roiz
vodi
ma
je v
rsta
međ
unar
odno
g sp
oraz
uma
koji
EZ s
amos
taln
o za
klju
čuju
. Spo
razu
mi k
oje
EZ s
amos
taln
o za
klju
či u
cel
osti
obav
ezuj
u nj
ene
orga
ne i
drža
ve č
lani
ce.
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
o t
rgov
ini
teks
tilom
i t
ekst
ilnim
pro
izvo
dim
a us
post
avlja
rež
im k
oji
se p
rimen
juje
u t
rgov
ini
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma
pore
klom
iz S
rbije
i EZ
. Srb
ija i
EZ S
pora
zum
om s
u se
sag
lasi
le d
a će
: 1) c
arin
ske
stop
e ko
je s
e u
Srbi
ji pr
imen
juju
na
teks
tilne
pro
izvo
de p
orek
lom
iz E
Z bi
ti po
step
eno
sniž
ene
i 2)
EZ
nast
aviti
da
daje
bes
carin
ski
tret
man
tek
stiln
im p
roiz
vodi
ma
pore
klom
iz
Srbi
je u
skl
adu
sa v
ažeć
im
prop
isim
a EZ
. Spo
razu
m, u
del
u ko
ji se
odn
osi n
a kv
antit
ativ
na o
gran
ičen
ja i
reži
m n
adzo
ra, k
ao i
doda
tne
anek
se,
deta
ljno
regu
liše
mer
e lib
eral
izac
ije k
oje
ukid
aju
kvan
titat
ivna
ogr
anič
enja
(kv
ote)
u t
rgov
ini
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma
izm
eđu
Srbi
je i
EZ.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
o tr
govi
ni te
kstil
om i
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma
sast
oji s
e od
čet
iri d
ela
i sed
am a
neks
a:
Nas
lov
I – O
snov
ne o
dred
be;
Nas
lov
II –
Kvan
titat
ivna
ogr
anič
enja
i re
žim
nad
zora
; N
aslo
v III
– D
orad
ni p
oslo
vi;
Nas
lov
IV –
Zav
ršne
odr
edbe
;An
eks
I – T
ekst
ilni p
roiz
vodi
u s
klad
u sa
čla
nom
1; A
neks
II –
Din
amik
a sn
ižen
ja c
arin
skih
sto
pa; A
neks
III
– U
sagl
ašen
i zap
isni
k o
pris
tupu
trž
ištu
; Ane
ks IV
– P
roiz
vodi
koj
i su
pred
met
uki
danj
a kv
antit
ativ
nih
ogra
niče
nja
pred
viđe
nog
stav
om 1
. čla
na 4
. ovo
g Sp
oraz
uma;
Ane
ks V
– N
aslo
v I:
Klas
ifika
cija
, Nas
lov
II:
Pore
klo,
Nas
lov
III; S
iste
m d
vost
ruke
pro
vere
, Nas
lov
IV: O
blik
i iz
dava
nje
izvo
znih
doz
vola
i uv
eren
ja o
po
rekl
u i z
ajed
ničk
e od
redb
e o
izvo
zu u
Zaj
edni
cu, N
aslo
v V:
Adm
inis
trat
ivna
sar
adnj
a; A
neks
VI –
nar
odna
ra
dino
st i
folk
lorn
i pro
izvo
di p
orek
lom
iz S
rbije
; Ane
ks V
II –
Dek
lara
cija
evr
opsk
e za
jedn
ice.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Sr
bija
, sa
drug
e st
rane
.D
atum
usv
ajan
ja/
stup
anja
na
snag
uSp
oraz
um o
trg
ovin
i te
kstil
nim
pro
izvo
dim
a Re
publ
ika
Srbi
ja j
e po
tpis
ala
31.
mar
ta 2
005.
god
ine
u Br
isel
u sa
EZ.
Zak
onom
o r
atifi
kaci
ji od
31.
maj
a 20
05. g
odin
e Sp
oraz
um o
trg
ovin
i tek
stilo
m i
teks
tilni
m
proi
zvod
ima
je s
tupi
o na
sna
gu.
1 45 S
pora
zum
o tr
govi
ni te
kstil
om i
teks
tilni
m p
roiz
vodi
ma,
htt
p://
ww
w.se
io.g
ov.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.124
.htm
l (po
sled
nji p
ut
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
102 ǀ Prilozi
Naz
iv d
okum
enta
Ugo
vor
o os
niva
nju
Ener
gets
ke z
ajed
nice
/Tre
aty
esta
blis
hing
the
Ener
gy C
omm
unity
46
Opi
s do
kum
enta
Ener
gets
ka z
ajed
nica
je n
asta
la n
a os
novu
međ
unar
odno
g ug
ovor
a iz
međ
u EZ
i dr
žava
Jugo
isto
čne
Evro
pe,
reše
nih
da u
spos
tave
zaj
edni
čko
trži
šte
gasa
i el
ektr
ične
ene
rgije
, sa
mog
ućno
šću
da o
vo t
ržiš
te k
asni
je
obuh
vati
i dr
uge
ener
gets
ke p
roiz
vode
. En
erge
tska
zaj
edni
ca j
e za
snov
ana
na z
ajed
ničk
om i
nter
esu
i so
lidar
nost
i nje
nih
član
ica.
Zaj
edni
ci s
u 20
09. g
odin
e pr
istu
pile
Ukr
ajin
a i M
olda
vija
. Sta
tus
posm
atra
ča
imaj
u N
orve
ška,
Tur
ska
i Jer
men
ija. G
ruzi
ja je
od
2006
. god
ine
imal
a st
atus
pos
mat
rača
, a 2
0. f
ebru
ara
2014
. god
ine
EK je
otp
očel
a zv
anič
ne p
rego
vore
sa
Gru
zijo
m o
čla
nstv
u u
Ener
gets
koj z
ajed
nici
. Ka
da j
e re
č o
snab
deva
nju
ener
gijo
m,
regi
on Z
apad
nog
Balk
ana
pred
stav
lja f
ragm
entir
ano
trži
šte,
pr
evas
hodn
o za
visn
o od
uvo
znih
fos
ilnih
gor
iva.
Por
ed u
glja
(pre
težn
o lig
nita
nis
ke k
alor
ične
vre
dnos
ti),
znač
ajni
h re
zerv
i fos
ilnih
gor
iva
u ov
om r
egio
nu n
ema.
47 A
ko s
e im
a u
vidu
ned
avna
pro
šlos
t re
gion
a,
Ener
gets
ka za
jedn
ica
je p
rom
ovis
ana
i kao
miro
vni p
roje
kat.
Ener
gets
ka za
jedn
ica
pred
stav
lja p
rvi z
ajed
ničk
i in
stitu
cion
alni
pro
jeka
t zem
alja
Jugo
isto
čne
Evro
pe k
oje
nisu
čla
nice
EU
.48
Mis
ija E
nerg
etsk
e za
jedn
ice
je d
a pr
oširi
ene
rget
sko
trži
šte
EU k
a Ju
gois
točn
oj E
vrop
i i d
alje
, kro
z prih
vata
nje
prav
no o
bave
zuju
ćeg
okvi
ra iz
međ
u po
tpis
nica
Ugo
vora
o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e. U
spos
tavl
janj
e En
erge
tske
zaj
edni
ce z
asni
va s
e na
odl
ukam
a Sa
mita
Evr
opsk
og s
avet
a u
Kope
nhag
enu
2002
. god
ine,
gde
je
pot
vrđe
na p
odrš
ka d
ržav
ama
Zapa
dnog
Bal
kana
na
putu
ka
član
stvu
u E
U. I
nteg
raci
ja re
gion
a Za
padn
og
Balk
ana
u en
erge
tsko
trži
šte
EU p
otvr
đena
je u
Sol
unu
2003
. god
ine,
kad
a je
Evr
opsk
i sav
et u
svoj
io S
olun
sku
agen
du z
a Za
padn
i Bal
kan.
49 C
iljev
i Ene
rget
ske
zaje
dnic
e is
takn
uti s
u u
Prea
mbu
li U
govo
ra.50
Sadr
žaj d
okum
enta
Ugo
vor
o os
niva
nju
Ener
gets
ke
zaje
dnic
e pr
edst
avlja
pr
avni
ok
vir
za
uspo
stav
ljanj
e za
jedn
ičko
g en
erge
tsko
g tr
žišt
a, k
oje
je z
asno
vano
na
pren
ošen
ju i
prim
eni p
ravn
ih t
ekov
ina
EU u
obl
asti
ener
gije
, po
litik
e ko
nkur
enci
je i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne, k
ao i
na u
napr
eđen
ju e
nerg
etsk
e in
fras
truk
ture
u s
klad
u sa
od
redb
ama
odgo
vara
jući
h pr
avni
h te
kovi
na E
U. P
ristu
panj
em E
nerg
etsk
oj z
ajed
nici
, ugo
vorn
e st
rane
su
se o
bave
zale
da
će p
reuz
eti i
prim
eniti
pra
vne
teko
vine
EU
koj
e su
pre
dmet
Ugo
vora
. Por
ed p
reuz
iman
ja
prav
nih
teko
vina
EU
, u
skla
du s
a ja
sno
odre
đeni
m v
rem
ensk
im o
kviro
m,
ugov
orne
str
ane
su i
skaz
ale
posv
ećen
ost
uspo
stav
ljanj
u ad
ekva
tnog
reg
ulat
orno
g ok
vira
i l
iber
aliz
aciji
ene
rget
skih
trž
išta
. Ta
kođe
, U
govo
r po
stav
lja o
snov
za
razv
oj i
nves
ticija
, al
i i
odgo
vorn
e en
erge
tske
pol
itike
koj
a ne
zan
emar
uje
soci
jaln
u di
men
ziju
ref
orm
e en
erge
tsko
g se
ktor
a. U
govo
rom
je o
dređ
ena
proc
edur
a do
noše
nja
odlu
ka,
usta
novl
jene
su
inst
ituci
je E
nerg
etsk
e za
jedn
ice
i odr
eđen
a pr
oced
ura
za r
ešav
anje
spo
rova
. Min
ista
rski
sa
vet j
e na
jviš
a in
stan
ca Z
ajed
nice
za
dono
šenj
e i s
prov
ođen
je o
dluk
a. O
dluk
e M
inis
tars
kog
save
ta m
enja
ju
i dop
unju
ju U
govo
r o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e.
Važn
o je
obr
atiti
paž
nju
na p
ravn
u pr
irodu
Ugo
vora
u k
onte
kstu
pro
cesa
pris
tupa
nja
Repu
blik
e Sr
bije
EU
. U
govo
r o
osni
vanj
u En
erge
tske
zaj
edni
ce s
tvar
a pr
ava
i oba
veze
za
ugov
orne
str
ane.
Iako
je U
govo
rom
pr
edvi
đeno
usv
ajan
je p
ravn
ih t
ekov
ina
EU u
obl
asti
ener
getik
e, z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
e i
konk
uren
cije
, is
punj
avan
je o
bave
za u
okv
iru E
nerg
etsk
e za
jedn
ice
ne m
ože
se p
oist
ovet
iti s
a pr
oces
om i
rezu
ltatim
a pr
egov
ora
Repu
blik
e Sr
bije
i EU
. Sto
ga je
nem
oguć
e ob
avez
e iz
Ugo
vora
o e
nerg
etsk
oj z
ajed
nici
, koj
e su
ja
sno
iska
zane
i vr
emen
ski u
tvrđ
ene,
dov
esti
u ve
zu s
a ob
avez
ama
koje
tek
tre
ba d
a na
stup
e. S
a dr
uge
stra
ne, U
govo
r o
osni
vanj
u en
erge
tske
zaj
edni
ce ja
sno
defin
iše
koje
pra
vne
teko
vine
EU
tre
ba p
rene
ti u
naci
onal
ni p
ravn
i sis
tem
i pr
imen
iti, d
ok je
pre
dmet
pre
govo
ra R
epub
like
Srbi
je s
a EU
usv
ajan
je i
prim
ena
celo
kupn
ih p
ravn
ih t
ekov
ina
EU,
u ro
ku k
oji
bude
odr
eđen
tok
om p
rego
vora
. N
a kr
aju,
Ugo
voro
m o
os
niva
nju
Ener
gets
ke z
ajed
nice
pre
dviđ
ene
su p
roce
dure
odl
učiv
anja
i te
la k
oja
dono
se o
dluk
e. D
elok
rug
njih
ovog
rad
a i u
ticaj
a ne
mož
e se
ni p
roši
riti v
an o
kvira
Zaj
edni
ce n
iti u
man
jiti u
odn
osu
na u
govo
rne
obav
eze.
Kad
a je
reč
o m
ehan
izm
u za
funk
cion
isan
je tr
žišt
a m
režn
e en
ergi
je (N
aslo
v III
, čl.
26 i
27),
jasn
o je
od
ređe
n ge
ogra
fski
okv
ir pr
imen
e od
redb
i Ugo
vora
koj
i ne
obuh
vata
sve
čla
nice
EU
, ali
obuh
vata
Aus
triju
, G
rčku
, Mađ
arsk
u, It
aliju
, Slo
veni
ju, k
ao i
sve
budu
će č
lani
ce E
U k
oje
su is
tovr
emen
o po
tpis
nice
Ugo
vora
o
osni
vanj
u En
erge
tske
zaj
edni
ce.
Ener
gets
ka z
ajed
nica
je
regi
onal
na i
nteg
raci
ja k
oja
je u
smer
ena
ka
ener
gets
kom
trži
štu
Jugo
isto
čne
Evro
pe, š
to tr
eba
imat
i u v
idu
prili
kom
ana
lize
proc
esa
preg
ovor
a bu
dući
h čl
anic
a sa
EU
i os
talim
čla
nica
ma
EU.
1234
5
46 U
govo
r o
osni
vanj
u En
erge
tske
za
jedn
ice,
ht
tps:
//w
ww
.ene
rgy‑
com
mun
ity.
org/
port
al/p
age/
port
al/E
NC
_HO
ME/
ENER
GY_
COM
MU
NIT
Y/Le
gal/
Trea
ty (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5). Z
akon
o ra
tifika
ciji
Ugo
vora
o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
d-ni
ce iz
međ
u EZ
i Re
publ
ike
Alb
anije
, Rep
ublik
e Bu
gars
ke, B
osne
i H
erce
govi
ne, R
epub
like
Hrv
atsk
e, R
epub
like
Mak
edon
ije,
Repu
blik
e Cr
ne G
ore,
Rum
unije
, Rep
ublik
e Sr
bije
i Pr
ivre
men
e M
isije
Uje
dinj
enih
nac
ija n
a Ko
sovu
u s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
12
44 S
avet
a be
zbed
nost
i Uje
dinj
enih
nac
ija.
47 E
nerg
y Co
mm
unity
, Ene
rgy
Stra
tegy
of t
he E
nerg
y Co
mm
unity
48 A
leks
anda
r M
acur
a, J
edan
aest
o za
seda
nje
Min
ista
rsko
g sa
veta
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e –
Krat
ak p
rikaz
naj
važn
ijih
odlu
ka,
Beog
rads
ka o
tvor
ena
škol
a, B
eogr
ad 2
014,
str
. 3, h
ttp:
//w
ww
.bos
.rs/c
ei/u
ploa
ded/
Odl
uke_
11_M
inis
tars
kog_
Save
ta_O
dluk
e_EC
_1.p
df (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)49
Pre
ambu
la U
govo
ra o
osn
ivan
ju E
nerg
etsk
e za
jedn
ice,
htt
ps://
ww
w.e
nerg
y‑co
mm
unit
y.or
g/po
rtal
/pag
e/po
rtal
/EN
C_H
OM
E/EN
ERG
Y_CO
MM
UN
ITY/
Lega
l/Tr
eaty
#Pre
ambl
e; v
idi
i ht
tp://
ww
w.c
onsi
lium
.eur
opa.
eu/u
edoc
s/cm
s_da
ta/d
ocs/
pres
sdat
a/en
/ge
na/7
6201
(pos
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
50 C
iljev
i su
nave
deni
u P
ream
buli
Ugo
vora
. Pre
vod
odre
dbi U
govo
ra n
e sl
edi u
pot
puno
sti z
vani
čni t
ekst
Zak
ona
o ra
tifika
ciji
Ugo
vora
(„Sl
. gla
snik
RS”
, br.
62 o
d 19
. jul
a 20
06).
Prilozi ǀ 103
Naz
iv d
okum
enta
Ugo
vor
o os
niva
nju
Ener
gets
ke z
ajed
nice
/Tre
aty
esta
blis
hing
the
Ener
gy C
omm
unity
46
Opi
s do
kum
enta
Ener
gets
ka z
ajed
nica
je n
asta
la n
a os
novu
međ
unar
odno
g ug
ovor
a iz
međ
u EZ
i dr
žava
Jugo
isto
čne
Evro
pe,
reše
nih
da u
spos
tave
zaj
edni
čko
trži
šte
gasa
i el
ektr
ične
ene
rgije
, sa
mog
ućno
šću
da o
vo t
ržiš
te k
asni
je
obuh
vati
i dr
uge
ener
gets
ke p
roiz
vode
. En
erge
tska
zaj
edni
ca j
e za
snov
ana
na z
ajed
ničk
om i
nter
esu
i so
lidar
nost
i nje
nih
član
ica.
Zaj
edni
ci s
u 20
09. g
odin
e pr
istu
pile
Ukr
ajin
a i M
olda
vija
. Sta
tus
posm
atra
ča
imaj
u N
orve
ška,
Tur
ska
i Jer
men
ija. G
ruzi
ja je
od
2006
. god
ine
imal
a st
atus
pos
mat
rača
, a 2
0. f
ebru
ara
2014
. god
ine
EK je
otp
očel
a zv
anič
ne p
rego
vore
sa
Gru
zijo
m o
čla
nstv
u u
Ener
gets
koj z
ajed
nici
. Ka
da j
e re
č o
snab
deva
nju
ener
gijo
m,
regi
on Z
apad
nog
Balk
ana
pred
stav
lja f
ragm
entir
ano
trži
šte,
pr
evas
hodn
o za
visn
o od
uvo
znih
fos
ilnih
gor
iva.
Por
ed u
glja
(pre
težn
o lig
nita
nis
ke k
alor
ične
vre
dnos
ti),
znač
ajni
h re
zerv
i fos
ilnih
gor
iva
u ov
om r
egio
nu n
ema.
47 A
ko s
e im
a u
vidu
ned
avna
pro
šlos
t re
gion
a,
Ener
gets
ka za
jedn
ica
je p
rom
ovis
ana
i kao
miro
vni p
roje
kat.
Ener
gets
ka za
jedn
ica
pred
stav
lja p
rvi z
ajed
ničk
i in
stitu
cion
alni
pro
jeka
t zem
alja
Jugo
isto
čne
Evro
pe k
oje
nisu
čla
nice
EU
.48
Mis
ija E
nerg
etsk
e za
jedn
ice
je d
a pr
oširi
ene
rget
sko
trži
šte
EU k
a Ju
gois
točn
oj E
vrop
i i d
alje
, kro
z prih
vata
nje
prav
no o
bave
zuju
ćeg
okvi
ra iz
međ
u po
tpis
nica
Ugo
vora
o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e. U
spos
tavl
janj
e En
erge
tske
zaj
edni
ce z
asni
va s
e na
odl
ukam
a Sa
mita
Evr
opsk
og s
avet
a u
Kope
nhag
enu
2002
. god
ine,
gde
je
pot
vrđe
na p
odrš
ka d
ržav
ama
Zapa
dnog
Bal
kana
na
putu
ka
član
stvu
u E
U. I
nteg
raci
ja re
gion
a Za
padn
og
Balk
ana
u en
erge
tsko
trži
šte
EU p
otvr
đena
je u
Sol
unu
2003
. god
ine,
kad
a je
Evr
opsk
i sav
et u
svoj
io S
olun
sku
agen
du z
a Za
padn
i Bal
kan.
49 C
iljev
i Ene
rget
ske
zaje
dnic
e is
takn
uti s
u u
Prea
mbu
li U
govo
ra.50
Sadr
žaj d
okum
enta
Ugo
vor
o os
niva
nju
Ener
gets
ke
zaje
dnic
e pr
edst
avlja
pr
avni
ok
vir
za
uspo
stav
ljanj
e za
jedn
ičko
g en
erge
tsko
g tr
žišt
a, k
oje
je z
asno
vano
na
pren
ošen
ju i
prim
eni p
ravn
ih t
ekov
ina
EU u
obl
asti
ener
gije
, po
litik
e ko
nkur
enci
je i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne, k
ao i
na u
napr
eđen
ju e
nerg
etsk
e in
fras
truk
ture
u s
klad
u sa
od
redb
ama
odgo
vara
jući
h pr
avni
h te
kovi
na E
U. P
ristu
panj
em E
nerg
etsk
oj z
ajed
nici
, ugo
vorn
e st
rane
su
se o
bave
zale
da
će p
reuz
eti i
prim
eniti
pra
vne
teko
vine
EU
koj
e su
pre
dmet
Ugo
vora
. Por
ed p
reuz
iman
ja
prav
nih
teko
vina
EU
, u
skla
du s
a ja
sno
odre
đeni
m v
rem
ensk
im o
kviro
m,
ugov
orne
str
ane
su i
skaz
ale
posv
ećen
ost
uspo
stav
ljanj
u ad
ekva
tnog
reg
ulat
orno
g ok
vira
i l
iber
aliz
aciji
ene
rget
skih
trž
išta
. Ta
kođe
, U
govo
r po
stav
lja o
snov
za
razv
oj i
nves
ticija
, al
i i
odgo
vorn
e en
erge
tske
pol
itike
koj
a ne
zan
emar
uje
soci
jaln
u di
men
ziju
ref
orm
e en
erge
tsko
g se
ktor
a. U
govo
rom
je o
dređ
ena
proc
edur
a do
noše
nja
odlu
ka,
usta
novl
jene
su
inst
ituci
je E
nerg
etsk
e za
jedn
ice
i odr
eđen
a pr
oced
ura
za r
ešav
anje
spo
rova
. Min
ista
rski
sa
vet j
e na
jviš
a in
stan
ca Z
ajed
nice
za
dono
šenj
e i s
prov
ođen
je o
dluk
a. O
dluk
e M
inis
tars
kog
save
ta m
enja
ju
i dop
unju
ju U
govo
r o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e.
Važn
o je
obr
atiti
paž
nju
na p
ravn
u pr
irodu
Ugo
vora
u k
onte
kstu
pro
cesa
pris
tupa
nja
Repu
blik
e Sr
bije
EU
. U
govo
r o
osni
vanj
u En
erge
tske
zaj
edni
ce s
tvar
a pr
ava
i oba
veze
za
ugov
orne
str
ane.
Iako
je U
govo
rom
pr
edvi
đeno
usv
ajan
je p
ravn
ih t
ekov
ina
EU u
obl
asti
ener
getik
e, z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
e i
konk
uren
cije
, is
punj
avan
je o
bave
za u
okv
iru E
nerg
etsk
e za
jedn
ice
ne m
ože
se p
oist
ovet
iti s
a pr
oces
om i
rezu
ltatim
a pr
egov
ora
Repu
blik
e Sr
bije
i EU
. Sto
ga je
nem
oguć
e ob
avez
e iz
Ugo
vora
o e
nerg
etsk
oj z
ajed
nici
, koj
e su
ja
sno
iska
zane
i vr
emen
ski u
tvrđ
ene,
dov
esti
u ve
zu s
a ob
avez
ama
koje
tek
tre
ba d
a na
stup
e. S
a dr
uge
stra
ne, U
govo
r o
osni
vanj
u en
erge
tske
zaj
edni
ce ja
sno
defin
iše
koje
pra
vne
teko
vine
EU
tre
ba p
rene
ti u
naci
onal
ni p
ravn
i sis
tem
i pr
imen
iti, d
ok je
pre
dmet
pre
govo
ra R
epub
like
Srbi
je s
a EU
usv
ajan
je i
prim
ena
celo
kupn
ih p
ravn
ih t
ekov
ina
EU,
u ro
ku k
oji
bude
odr
eđen
tok
om p
rego
vora
. N
a kr
aju,
Ugo
voro
m o
os
niva
nju
Ener
gets
ke z
ajed
nice
pre
dviđ
ene
su p
roce
dure
odl
učiv
anja
i te
la k
oja
dono
se o
dluk
e. D
elok
rug
njih
ovog
rad
a i u
ticaj
a ne
mož
e se
ni p
roši
riti v
an o
kvira
Zaj
edni
ce n
iti u
man
jiti u
odn
osu
na u
govo
rne
obav
eze.
Kad
a je
reč
o m
ehan
izm
u za
funk
cion
isan
je tr
žišt
a m
režn
e en
ergi
je (N
aslo
v III
, čl.
26 i
27),
jasn
o je
od
ređe
n ge
ogra
fski
okv
ir pr
imen
e od
redb
i Ugo
vora
koj
i ne
obuh
vata
sve
čla
nice
EU
, ali
obuh
vata
Aus
triju
, G
rčku
, Mađ
arsk
u, It
aliju
, Slo
veni
ju, k
ao i
sve
budu
će č
lani
ce E
U k
oje
su is
tovr
emen
o po
tpis
nice
Ugo
vora
o
osni
vanj
u En
erge
tske
zaj
edni
ce.
Ener
gets
ka z
ajed
nica
je
regi
onal
na i
nteg
raci
ja k
oja
je u
smer
ena
ka
ener
gets
kom
trži
štu
Jugo
isto
čne
Evro
pe, š
to tr
eba
imat
i u v
idu
prili
kom
ana
lize
proc
esa
preg
ovor
a bu
dući
h čl
anic
a sa
EU
i os
talim
čla
nica
ma
EU.
1234
5
46 U
govo
r o
osni
vanj
u En
erge
tske
za
jedn
ice,
ht
tps:
//w
ww
.ene
rgy‑
com
mun
ity.
org/
port
al/p
age/
port
al/E
NC
_HO
ME/
ENER
GY_
COM
MU
NIT
Y/Le
gal/
Trea
ty (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5). Z
akon
o ra
tifika
ciji
Ugo
vora
o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
d-ni
ce iz
međ
u EZ
i Re
publ
ike
Alb
anije
, Rep
ublik
e Bu
gars
ke, B
osne
i H
erce
govi
ne, R
epub
like
Hrv
atsk
e, R
epub
like
Mak
edon
ije,
Repu
blik
e Cr
ne G
ore,
Rum
unije
, Rep
ublik
e Sr
bije
i Pr
ivre
men
e M
isije
Uje
dinj
enih
nac
ija n
a Ko
sovu
u s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
12
44 S
avet
a be
zbed
nost
i Uje
dinj
enih
nac
ija.
47 E
nerg
y Co
mm
unity
, Ene
rgy
Stra
tegy
of t
he E
nerg
y Co
mm
unity
48 A
leks
anda
r M
acur
a, J
edan
aest
o za
seda
nje
Min
ista
rsko
g sa
veta
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e –
Krat
ak p
rikaz
naj
važn
ijih
odlu
ka,
Beog
rads
ka o
tvor
ena
škol
a, B
eogr
ad 2
014,
str
. 3, h
ttp:
//w
ww
.bos
.rs/c
ei/u
ploa
ded/
Odl
uke_
11_M
inis
tars
kog_
Save
ta_O
dluk
e_EC
_1.p
df (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)49
Pre
ambu
la U
govo
ra o
osn
ivan
ju E
nerg
etsk
e za
jedn
ice,
htt
ps://
ww
w.e
nerg
y‑co
mm
unit
y.or
g/po
rtal
/pag
e/po
rtal
/EN
C_H
OM
E/EN
ERG
Y_CO
MM
UN
ITY/
Lega
l/Tr
eaty
#Pre
ambl
e; v
idi
i ht
tp://
ww
w.c
onsi
lium
.eur
opa.
eu/u
edoc
s/cm
s_da
ta/d
ocs/
pres
sdat
a/en
/ge
na/7
6201
(pos
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
50 C
iljev
i su
nave
deni
u P
ream
buli
Ugo
vora
. Pre
vod
odre
dbi U
govo
ra n
e sl
edi u
pot
puno
sti z
vani
čni t
ekst
Zak
ona
o ra
tifika
ciji
Ugo
vora
(„Sl
. gla
snik
RS”
, br.
62 o
d 19
. jul
a 20
06).
104 ǀ Prilozi
Stru
ktur
a do
kum
enta
Ugo
vor
o os
niva
nju
Ener
gets
ke z
ajed
nice
sas
toji
se i
z pr
eam
bule
, na
slov
a i
anek
sa:
1) P
ream
bula
sa
drži
osn
ove
za u
spos
tavl
janj
e Za
jedn
ice,
nje
no v
redn
osno
odr
eđen
je i
cilje
ve. 2
) N
aslo
vi s
u po
delje
ni
na p
ogla
vlja
koj
ima
su u
tvrđ
ena
nače
la n
a ko
jima
je Z
ajed
nica
usp
osta
vlje
na i
reg
ulis
ane
poje
dina
čne
obla
sti o
d zn
ačaj
a za
Zaj
edni
cu: N
aslo
v II
– pr
avne
tek
ovin
e EU
koj
e U
govo
rne
stra
ne t
reba
da
preu
zmu
i prim
ene,
usa
glaš
enos
t sa
opš
tepr
imen
ljivi
m s
tand
ardi
ma
EU, m
ere
za p
rilag
ođav
anje
pra
vnih
tek
ovin
a EU
i us
agla
šava
nje
sa b
uduć
im p
ravn
im t
ekov
inam
a EU
; Nas
lov
III –
meh
aniz
am z
a fu
nkci
onis
anje
trž
išta
m
režn
e en
ergi
je, o
dnos
no h
arm
oniz
aciju
trži
šta,
sig
urno
st s
nabd
evan
ja, b
ezbe
dnos
t i m
ere
u sl
učaj
u kr
ize
snab
deva
nja;
Nas
lov
IV –
usp
osta
vlja
nje
jedi
nstv
enog
ene
rget
skog
trž
išta
; nas
lovi
V i
VI –
del
okru
g ra
da
inst
ituci
ja E
nerg
etsk
e za
jedn
ice,
bud
žet i
nač
in d
onoš
enja
odl
uka
i Nas
lov
VII –
prim
ena
odlu
ka i
reša
vanj
e sp
orov
a un
utar
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e. 3
) Ane
ksi s
adrž
e pr
egle
d ob
avez
ujuć
ih p
ravn
ih te
kovi
na E
U u
obl
asti
ener
gije
, za
štite
živ
otne
sre
dine
i k
onku
renc
ije,
vrem
ensk
i ok
vir
za n
jihov
u im
plem
enta
ciju
i s
truk
tura
do
prin
osa
Ugo
vorn
ih s
tran
a bu
džet
u En
erge
tske
zaj
edni
ce.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ (
od 2
009
EU),
Repu
blik
a Al
bani
ja,
Repu
blik
a Bu
gars
ka,
Bosn
a i
Her
cego
vina
, Re
publ
ika
Hrv
atsk
a,
Repu
blik
a M
aked
onija
, Rep
ublik
a Cr
na G
ora,
Rum
unija
, Rep
ublik
a Sr
bija
, Priv
rem
ena
Mis
ija U
jedi
njen
ih
naci
ja n
a Ko
sovu
u s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
124
4 Sa
veta
bez
bedn
osti
Uje
dinj
enih
nac
ija, M
olda
vija
i U
kraj
ina.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Ugo
vor j
e po
tpis
an u
Atin
i 25.
okt
obra
200
5. g
odin
e, a
stu
pio
je n
a sn
agu
1. ju
la 2
006.
god
ine.
Rep
ublik
a Sr
bija
je r
atifi
kova
la U
govo
r Za
kono
m o
rat
ifika
ciji
Ugo
vora
o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e („
Sl. g
lasn
ik
RS”,
br. 6
2 od
19.
jula
200
6).
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o z
ajed
ničk
om e
vrop
skom
vaz
duho
plov
nom
pod
ručj
u (S
pora
zum
o o
tvor
enom
neb
u)/
The
Agre
emen
t on
Com
mon
Avi
atio
n Ar
ea o
f Eur
ope
(The
Ope
n Sk
ies
Agre
emen
t)51
Opi
s do
kum
enta
EU je
pro
jeka
t Zaj
edni
čkog
evr
opsk
og v
azdu
hopl
ovno
g po
druč
ja z
apoč
ela
2004
. god
ine
i nje
gova
suš
tina
je d
a ev
rops
ki v
azdu
šni
pros
tor
briš
e na
cion
alne
gra
nice
, je
r je
izd
elje
nost
vaz
dušn
og p
rost
ora
imal
a ne
gativ
an u
ticaj
na
efika
snos
t avi
o‑sa
obra
ćaja
poš
to a
vio‑
kom
pani
je tr
oše
više
gor
iva
i vre
men
a je
r mor
aju
da p
rođu
niz
kon
trol
a.
Cilj
ovog
spo
razu
ma
je f
orm
iranj
e Za
jedn
ičko
g ev
rops
kog
vazd
uhop
lovn
og p
odru
čja
(eng
. Eu
rope
an
Com
mon
Avi
atio
n Ar
ea –
ECA
A). E
CAA
se za
sniv
a na
slob
odno
m p
ristu
pu tr
žišt
u, sl
obod
i osn
ivan
ja p
redu
zeća
, je
dnak
im u
slovi
ma
konk
uren
cije
i z
ajed
ničk
im p
ravi
lima
u ob
last
i sig
urno
sti,
bezb
edno
sti,
upra
vlja
nja
vazd
ušni
m s
aobr
aćaj
em, s
ocija
lnih
pita
nja
i za
štite
živ
otne
sre
dine
. Spo
razu
m o
zaj
edni
čkom
evr
opsk
om
vazd
uhop
lovn
om p
odru
čju
ili S
pora
zum
o o
tvor
enom
neb
u je
dan
je o
d us
lova
za
ulaz
ak S
rbije
u E
U.
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
se sa
stoj
i od
član
ova
koji
obra
zlaž
u op
šte
funk
cion
isan
je Z
ajed
ničk
og e
vrop
skog
vazd
uhop
lovn
og
podr
učja
i či
ne G
lavn
i spo
razu
m. K
roz
doda
tne
anek
se S
pora
zum
defi
niše
koj
e su
sve
odg
ovar
ajuć
e m
ere,
bi
lo o
pšte
ili
poje
dina
čne,
ugo
vorn
e st
rane
duž
ne d
a pr
eduz
imaj
u ka
ko b
i se
obe
zbed
ilo i
spun
java
nje
obav
eza
koje
pro
izila
ze i
z ov
og s
pora
zum
a, i
uzd
ržav
aju
se o
d sv
ih m
era
koje
bi
mog
le d
a ug
roze
os
tvar
ivan
je c
iljev
a ov
og s
pora
zum
a.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
se
sast
oji o
d čl
anov
a G
lavn
og s
pora
zum
a i p
et a
neks
a:
Gla
vni s
pora
zum
; An
eks
I – P
ravi
la k
oja
se p
rimen
juju
na
civi
lno
vazd
uhop
lovs
tvo;
An
eks
II –
Hor
izon
taln
o us
klađ
ivan
je i
odre
đena
pro
cedu
raln
a pr
avila
; An
eks
III –
Pra
vila
o k
onku
renc
iji i
drža
vnoj
pom
oći;
Anek
s IV
– P
odne
sci S
udu
prav
de E
Z;
Anek
s V
– Pr
otok
oli k
oji s
e od
nose
na
tran
zici
one
aran
žman
e.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Al
bani
ja, B
osna
i H
erce
govi
na, R
epub
lika
Buga
rska
, Re
publ
ika
Hrv
atsk
a, R
epub
lika
Mak
edon
ija, R
epub
lika
Isla
nd, R
epub
lika
Crna
Gor
a, K
ralje
vina
Nor
vešk
a,
Rum
unija
, Rep
ublik
a Sr
bija
i M
isija
priv
rem
ene
upra
ve U
jedi
njen
ih n
acija
na
Koso
vu52
, sa
drug
e st
rane
.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Mul
tilat
eral
ni s
pora
zum
o E
CAA
, Srb
ija j
e po
tpis
ala
29. j
una
2006
. god
ine
sa E
U, a
Nar
odna
sku
pštin
a Re
publ
ike
Srbi
je g
a je
pot
vrdi
la 1
3. m
aja
2009
. god
ine.
12
51 S
pora
zum
o z
ajed
ničk
om e
vrop
skom
vaz
duho
plov
nom
pod
ručj
u, h
ttp:
//w
ww
.sei
o.go
v.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.124
.htm
l (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)52
U s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
Sav
eza
bezb
edno
sti U
N 1
244
od 1
0. ju
na 1
999.
god
ine.
Prilozi ǀ 105
Stru
ktur
a do
kum
enta
Ugo
vor
o os
niva
nju
Ener
gets
ke z
ajed
nice
sas
toji
se i
z pr
eam
bule
, na
slov
a i
anek
sa:
1) P
ream
bula
sa
drži
osn
ove
za u
spos
tavl
janj
e Za
jedn
ice,
nje
no v
redn
osno
odr
eđen
je i
cilje
ve. 2
) N
aslo
vi s
u po
delje
ni
na p
ogla
vlja
koj
ima
su u
tvrđ
ena
nače
la n
a ko
jima
je Z
ajed
nica
usp
osta
vlje
na i
reg
ulis
ane
poje
dina
čne
obla
sti o
d zn
ačaj
a za
Zaj
edni
cu: N
aslo
v II
– pr
avne
tek
ovin
e EU
koj
e U
govo
rne
stra
ne t
reba
da
preu
zmu
i prim
ene,
usa
glaš
enos
t sa
opš
tepr
imen
ljivi
m s
tand
ardi
ma
EU, m
ere
za p
rilag
ođav
anje
pra
vnih
tek
ovin
a EU
i us
agla
šava
nje
sa b
uduć
im p
ravn
im t
ekov
inam
a EU
; Nas
lov
III –
meh
aniz
am z
a fu
nkci
onis
anje
trž
išta
m
režn
e en
ergi
je, o
dnos
no h
arm
oniz
aciju
trži
šta,
sig
urno
st s
nabd
evan
ja, b
ezbe
dnos
t i m
ere
u sl
učaj
u kr
ize
snab
deva
nja;
Nas
lov
IV –
usp
osta
vlja
nje
jedi
nstv
enog
ene
rget
skog
trž
išta
; nas
lovi
V i
VI –
del
okru
g ra
da
inst
ituci
ja E
nerg
etsk
e za
jedn
ice,
bud
žet i
nač
in d
onoš
enja
odl
uka
i Nas
lov
VII –
prim
ena
odlu
ka i
reša
vanj
e sp
orov
a un
utar
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e. 3
) Ane
ksi s
adrž
e pr
egle
d ob
avez
ujuć
ih p
ravn
ih te
kovi
na E
U u
obl
asti
ener
gije
, za
štite
živ
otne
sre
dine
i k
onku
renc
ije,
vrem
ensk
i ok
vir
za n
jihov
u im
plem
enta
ciju
i s
truk
tura
do
prin
osa
Ugo
vorn
ih s
tran
a bu
džet
u En
erge
tske
zaj
edni
ce.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ (
od 2
009
EU),
Repu
blik
a Al
bani
ja,
Repu
blik
a Bu
gars
ka,
Bosn
a i
Her
cego
vina
, Re
publ
ika
Hrv
atsk
a,
Repu
blik
a M
aked
onija
, Rep
ublik
a Cr
na G
ora,
Rum
unija
, Rep
ublik
a Sr
bija
, Priv
rem
ena
Mis
ija U
jedi
njen
ih
naci
ja n
a Ko
sovu
u s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
124
4 Sa
veta
bez
bedn
osti
Uje
dinj
enih
nac
ija, M
olda
vija
i U
kraj
ina.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Ugo
vor j
e po
tpis
an u
Atin
i 25.
okt
obra
200
5. g
odin
e, a
stu
pio
je n
a sn
agu
1. ju
la 2
006.
god
ine.
Rep
ublik
a Sr
bija
je r
atifi
kova
la U
govo
r Za
kono
m o
rat
ifika
ciji
Ugo
vora
o o
sniv
anju
Ene
rget
ske
zaje
dnic
e („
Sl. g
lasn
ik
RS”,
br. 6
2 od
19.
jula
200
6).
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o z
ajed
ničk
om e
vrop
skom
vaz
duho
plov
nom
pod
ručj
u (S
pora
zum
o o
tvor
enom
neb
u)/
The
Agre
emen
t on
Com
mon
Avi
atio
n Ar
ea o
f Eur
ope
(The
Ope
n Sk
ies
Agre
emen
t)51
Opi
s do
kum
enta
EU je
pro
jeka
t Zaj
edni
čkog
evr
opsk
og v
azdu
hopl
ovno
g po
druč
ja z
apoč
ela
2004
. god
ine
i nje
gova
suš
tina
je d
a ev
rops
ki v
azdu
šni
pros
tor
briš
e na
cion
alne
gra
nice
, je
r je
izd
elje
nost
vaz
dušn
og p
rost
ora
imal
a ne
gativ
an u
ticaj
na
efika
snos
t avi
o‑sa
obra
ćaja
poš
to a
vio‑
kom
pani
je tr
oše
više
gor
iva
i vre
men
a je
r mor
aju
da p
rođu
niz
kon
trol
a.
Cilj
ovog
spo
razu
ma
je f
orm
iranj
e Za
jedn
ičko
g ev
rops
kog
vazd
uhop
lovn
og p
odru
čja
(eng
. Eu
rope
an
Com
mon
Avi
atio
n Ar
ea –
ECA
A). E
CAA
se za
sniv
a na
slob
odno
m p
ristu
pu tr
žišt
u, sl
obod
i osn
ivan
ja p
redu
zeća
, je
dnak
im u
slovi
ma
konk
uren
cije
i z
ajed
ničk
im p
ravi
lima
u ob
last
i sig
urno
sti,
bezb
edno
sti,
upra
vlja
nja
vazd
ušni
m s
aobr
aćaj
em, s
ocija
lnih
pita
nja
i za
štite
živ
otne
sre
dine
. Spo
razu
m o
zaj
edni
čkom
evr
opsk
om
vazd
uhop
lovn
om p
odru
čju
ili S
pora
zum
o o
tvor
enom
neb
u je
dan
je o
d us
lova
za
ulaz
ak S
rbije
u E
U.
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
se sa
stoj
i od
član
ova
koji
obra
zlaž
u op
šte
funk
cion
isan
je Z
ajed
ničk
og e
vrop
skog
vazd
uhop
lovn
og
podr
učja
i či
ne G
lavn
i spo
razu
m. K
roz
doda
tne
anek
se S
pora
zum
defi
niše
koj
e su
sve
odg
ovar
ajuć
e m
ere,
bi
lo o
pšte
ili
poje
dina
čne,
ugo
vorn
e st
rane
duž
ne d
a pr
eduz
imaj
u ka
ko b
i se
obe
zbed
ilo i
spun
java
nje
obav
eza
koje
pro
izila
ze i
z ov
og s
pora
zum
a, i
uzd
ržav
aju
se o
d sv
ih m
era
koje
bi
mog
le d
a ug
roze
os
tvar
ivan
je c
iljev
a ov
og s
pora
zum
a.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
se
sast
oji o
d čl
anov
a G
lavn
og s
pora
zum
a i p
et a
neks
a:
Gla
vni s
pora
zum
; An
eks
I – P
ravi
la k
oja
se p
rimen
juju
na
civi
lno
vazd
uhop
lovs
tvo;
An
eks
II –
Hor
izon
taln
o us
klađ
ivan
je i
odre
đena
pro
cedu
raln
a pr
avila
; An
eks
III –
Pra
vila
o k
onku
renc
iji i
drža
vnoj
pom
oći;
Anek
s IV
– P
odne
sci S
udu
prav
de E
Z;
Anek
s V
– Pr
otok
oli k
oji s
e od
nose
na
tran
zici
one
aran
žman
e.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Al
bani
ja, B
osna
i H
erce
govi
na, R
epub
lika
Buga
rska
, Re
publ
ika
Hrv
atsk
a, R
epub
lika
Mak
edon
ija, R
epub
lika
Isla
nd, R
epub
lika
Crna
Gor
a, K
ralje
vina
Nor
vešk
a,
Rum
unija
, Rep
ublik
a Sr
bija
i M
isija
priv
rem
ene
upra
ve U
jedi
njen
ih n
acija
na
Koso
vu52
, sa
drug
e st
rane
.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Mul
tilat
eral
ni s
pora
zum
o E
CAA
, Srb
ija j
e po
tpis
ala
29. j
una
2006
. god
ine
sa E
U, a
Nar
odna
sku
pštin
a Re
publ
ike
Srbi
je g
a je
pot
vrdi
la 1
3. m
aja
2009
. god
ine.
12
51 S
pora
zum
o z
ajed
ničk
om e
vrop
skom
vaz
duho
plov
nom
pod
ručj
u, h
ttp:
//w
ww
.sei
o.go
v.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.124
.htm
l (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)52
U s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
Sav
eza
bezb
edno
sti U
N 1
244
od 1
0. ju
na 1
999.
god
ine.
106 ǀ Prilozi
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i u
cent
raln
oj E
vrop
i/Th
e Ce
ntra
l Eu
rope
an F
ree
Trad
e Ag
reem
ent
(CEF
TA)53
Opi
s do
kum
enta
Balk
ansk
e dr
žave
, ukl
juču
jući
i M
olda
viju
, su
2006
. god
ine
potp
isal
e Sp
oraz
um o
slo
bodn
oj t
rgov
ini
u ce
ntra
lnoj
Evr
opi (
CEFT
A), k
oji j
e za
men
io m
režu
bila
tera
lnih
ugo
vora
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i. N
akon
ula
ska
u EU
, 200
7. g
odin
e, iz
CEF
TA s
u iz
ašle
Rum
unija
i Bu
gars
ka, a
201
3. H
rvat
ska.
Drž
ave
koje
su
osta
le u
sp
oraz
umu
su: S
rbija
, Alb
anija
, Bos
na i
Her
cego
vina
, Mak
edon
ija, C
rna
Gor
a, U
NM
IK –
Kos
ovo
i Mol
davi
ja.
One
tren
utno
čin
e za
jedn
ičko
trži
šte
od o
ko 2
5 m
ilion
a po
troš
ača.
CEFT
A pr
edst
avlja
mul
tilat
eral
ni s
pora
zum
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i u
regi
onu.
Stv
aran
jem
zon
e sl
obod
ne
trgo
vine
, drž
ave
Zapa
dnog
Bal
kana
se o
pred
elju
ju z
a ek
onom
ski r
azvo
j, po
kazu
jući
da
su sp
osob
ne d
a vo
de
zaje
dnič
ku e
kono
msk
u po
litik
u i p
reuz
mu
obav
eze
i odg
ovor
nost
za
budu
ćnos
t či
tavo
g re
gion
a, š
to jo
š vi
še n
agla
šava
evr
opsk
u pe
rspe
ktiv
u ov
og re
gion
a i ž
elju
za
prid
ruži
vanj
em E
U. T
akođ
e, C
EFTA
obe
zbeđ
uje
poje
dnos
tavl
jenj
e i h
arm
oniz
aciju
usl
ova
trgo
vine
u r
egio
nu, k
oji v
aže
za s
ve p
otpi
snic
e, a
pot
enci
jaln
im
stra
nim
inve
stito
rima
stva
ra re
spek
tabi
lno,
rela
tivno
sta
biln
o, p
redv
idiv
o i a
trak
tivno
pos
lovn
o ok
ruže
nje.
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
CEF
TA d
efini
še o
pšte
oba
veze
koj
e se
odn
ose
na t
rgov
inu
svom
rob
om. O
pšte
pra
vilo
ovo
g sp
oraz
uma
je u
kida
nje
kvan
titat
ivni
h og
rani
čenj
a, c
arin
a i d
rugi
h da
žbin
a na
izvo
z i u
voz
robe
u t
rgov
ini
međ
u dr
žava
ma
u re
gion
u, t
e on
emog
ućav
anje
uvo
đenj
a no
vih
(dod
atni
h) o
gran
ičen
ja. S
tupa
njem
na
snag
u Sp
oraz
uma,
kva
ntita
tivna
ogr
anič
enja
, car
insk
e i d
ruge
daž
bine
fisk
alne
prir
ode
na iz
voz
i uvo
z se
ne
će p
oveć
avat
i, tj.
prim
enjiv
aće
se n
ivo
liber
aliz
acije
pre
dviđ
en b
ilate
raln
im s
pora
zum
ima.
Spo
razu
mom
su
obr
ađen
e te
hnič
ke p
repr
eke
u tr
govi
ni,
kao
i no
ve o
blas
ti ko
je n
isu
bile
obu
hvać
ene
bila
tera
lnim
sp
oraz
umim
a o
slob
odno
j trg
ovin
i: tr
govi
na u
slug
ama,
inve
stic
iona
ula
ganj
a, ja
vne
naba
vke,
zaš
tita
prav
a in
tele
ktua
lne
svoj
ine
i arb
itraž
a u
sluč
aju
spor
a.G
lavn
i ci
ljevi
Spo
razu
ma
su:
zam
ena
i un
apre
đenj
e po
stoj
ećih
bila
tera
lnih
spo
razu
ma;
pob
oljš
anje
i
stva
ranj
e us
lova
za
dalje
pod
stic
anje
ula
ganj
a; š
irenj
e tr
govi
ne r
obom
i u
slug
ama,
te
unap
ređe
nje
ulag
anja
kro
z pr
avič
na, j
asna
, sta
biln
a i p
redv
idiv
a pr
avila
; uki
danj
e ba
rijer
a i p
orem
ećaj
a u
trgo
vini
, te
olak
šanj
e kr
etan
ja r
oba
u tr
anzi
tu i
prek
ogra
ničn
og k
reta
nja
roba
i us
luga
izm
eđu
potp
isni
ca; o
sigu
ranj
e fe
r us
lova
kon
kure
ncije
i p
oste
peno
otv
aran
je t
ržiš
ta j
avni
h na
bavk
i; os
igur
anje
odg
ovar
ajuć
e za
štite
pr
ava
inte
lekt
ualn
e sv
ojin
e u
skla
du s
a m
eđun
arod
nim
sta
ndar
dim
a; o
sigu
ranj
e efi
kasn
e pr
oced
ure
za
prov
ođen
je i
prim
enu
Spor
azum
a; p
obol
jšan
je tr
govi
nski
h od
nosa
sa
treć
im z
emlja
ma.
Stru
ktur
a do
kum
enta
CEFT
A,
uz o
snov
ne o
dred
be s
pora
zum
a, i
ma
deve
t an
eksa
, ko
ji za
prav
o pr
edst
avlja
ju S
pora
zum
o
slob
odno
j trg
ovin
i na
Balk
anu.
Međ
u nj
ima
su o
pšte
odr
edbe
koj
e se
odn
ose
na t
rgov
inu
svom
rob
om
(ope
rativ
na p
ravi
la, p
ravi
la k
onku
renc
ije i
pra
vila
zaš
tite
– An
eks
IV i
V),
indu
strij
ski
proi
zvod
i (A
neks
I
i II),
pol
jopr
ivre
dni p
roiz
vodi
(An
eks
I i II
I), t
ehni
čke
barij
ere
u tr
govi
ni; n
ova
trgo
vins
ka p
itanj
a (u
slug
e,
inve
stic
ije, j
avne
nab
avke
, int
elek
tual
na s
vojin
a –
Anek
s VI
i VI
I) i p
ravi
la fu
nkci
onis
anja
(Ane
ks X
VIII
i IX)
.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Al
bani
ja, B
osna
i H
erce
govi
na, B
ugar
ska,
Rep
ublik
a M
aked
onija
, M
olda
vija
, Re
publ
ika
Crna
Gor
a, R
umun
ija,
Repu
blik
a Sr
bija
i M
isija
priv
rem
ene
upra
ve
Uje
dinj
enih
nac
ija n
a Ko
sovu
54, s
a dr
uge
stra
ne.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Spor
azum
CEF
TA 2
006
su u
Buk
ureš
tu 2
006.
god
ine
potp
isal
e: A
lban
ija, B
osna
i H
erce
govi
na, B
ugar
ska,
H
rvat
ska,
M
aked
onija
, M
olda
vija
, Ru
mun
ija,
Crna
G
ora,
Sr
bija
i
Priv
rem
ena
adm
inis
trat
ivna
m
isija
U
jedi
njen
ih n
acija
na
Koso
vu u
skl
adu
sa U
N R
ezol
ucijo
m S
avet
a be
zbed
nost
i 124
4. D
o kr
aja
2007
. god
ine
Spor
azum
je s
tupi
o na
sna
gu u
svi
m d
ržav
ama
potp
isni
cim
a.
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri z
a iz
dava
nje
viza
i S
pora
zum
o r
eadm
isiji
lic
a ko
ja n
ezak
onit
o bo
rave
/The
Agr
eem
ent o
n Vi
sa F
acili
tatio
n an
d th
e Ag
reem
ent o
n Re
adm
issi
on55
Opi
s do
kum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izda
vanj
e vi
za i
Spor
azum
o r
eadm
isiji
lica
koj
a ne
zako
nito
bor
ave
zakl
juče
ni i
zmeđ
u EZ
i R
epub
like
Srbi
je p
reds
tavl
jaju
prv
i ko
rak
ka u
spos
tavl
janj
u be
zviz
nog
reži
ma.
N
aim
e, n
a pr
edlo
g EK
, Sav
et je
u n
ovem
bru
2006
. god
ine
usvo
jio m
anda
te z
a pr
egov
ore
o sp
oraz
umim
a o
vizn
im o
lakš
icam
a i s
pora
zum
ima
o re
adm
isiji
sa
Bosn
om i
Her
cego
vino
m, M
aked
onijo
m, C
rnom
Gor
om i
Srbi
jom
, kao
i m
anda
t za
preg
ovor
e o
spor
azum
u o
vizn
im o
lakš
icam
a sa
Alb
anijo
m, k
oja
već
ima
zakl
juče
n sp
oraz
um o
read
mis
iji. P
rego
vori
su z
vani
čno
otpo
čeli
30. n
ovem
bra
2006
. Cilj
ovi
h pr
egov
ora
se o
gled
ao
u po
stiz
anju
spo
razu
ma
koji
bi o
lakš
ali u
spos
tavl
janj
e ne
posr
edni
h ko
ntak
ata
izm
eđu
ljudi
, kao
pre
dusl
ova
za ja
čanj
e i r
azvo
j sve
ukup
nih
ekon
omsk
ih, n
aučn
ih, k
ultu
rnih
i dr
ugih
odn
osa
izm
eđu
ugov
orni
h st
rana
.S
obzi
rom
na
to d
a je
dob
ijanj
e vi
znih
ola
kšic
a us
lovl
jeno
usv
ajan
jem
i pr
imen
om ja
snih
pra
vila
o b
orbi
pr
otiv
ileg
alne
imig
raci
je, p
redu
slov
za
stup
anje
na
snag
u Sp
oraz
uma
o vi
znim
ola
kšic
ama
je s
tupa
nje
na
snag
u Sp
oraz
uma
o re
adm
isiji
, koj
im s
vaka
drž
ava
Zapa
dnog
Bal
kana
prih
vata
kak
o sv
oje
drža
vlja
ne k
oji
ilega
lno
bora
ve n
a te
ritor
iji E
U ta
ko i
drug
a lic
a ko
ja s
u pr
eko
terit
orije
ovi
h dr
žava
ušl
a u
EU.
123
53 S
pora
zum
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i u
cent
raln
oj E
vrop
i, ht
tp://
ww
w.p
ks.rs
/SA
DR
ZAJ/
File
s/01
%20
Spor
azum
%20
CEFT
A%20
2006
(p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)54
U s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
Sav
eza
bezb
edno
sti U
N 1
244
od 1
0. ju
na 1
999.
god
ine.
55 S
pora
zum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izda
vanj
e vi
za h
ttp:
//w
ww
.sei
o.go
v.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.198
.htm
l i S
pora
zum
o r
eadm
isiji
lic
a ko
ja n
ezak
onito
bor
ave
http
://w
ww
.sei
o.go
v.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.198
.htm
l (po
sled
nji p
ut p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
Prilozi ǀ 107
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i u
cent
raln
oj E
vrop
i/Th
e Ce
ntra
l Eu
rope
an F
ree
Trad
e Ag
reem
ent
(CEF
TA)53
Opi
s do
kum
enta
Balk
ansk
e dr
žave
, ukl
juču
jući
i M
olda
viju
, su
2006
. god
ine
potp
isal
e Sp
oraz
um o
slo
bodn
oj t
rgov
ini
u ce
ntra
lnoj
Evr
opi (
CEFT
A), k
oji j
e za
men
io m
režu
bila
tera
lnih
ugo
vora
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i. N
akon
ula
ska
u EU
, 200
7. g
odin
e, iz
CEF
TA s
u iz
ašle
Rum
unija
i Bu
gars
ka, a
201
3. H
rvat
ska.
Drž
ave
koje
su
osta
le u
sp
oraz
umu
su: S
rbija
, Alb
anija
, Bos
na i
Her
cego
vina
, Mak
edon
ija, C
rna
Gor
a, U
NM
IK –
Kos
ovo
i Mol
davi
ja.
One
tren
utno
čin
e za
jedn
ičko
trži
šte
od o
ko 2
5 m
ilion
a po
troš
ača.
CEFT
A pr
edst
avlja
mul
tilat
eral
ni s
pora
zum
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i u
regi
onu.
Stv
aran
jem
zon
e sl
obod
ne
trgo
vine
, drž
ave
Zapa
dnog
Bal
kana
se o
pred
elju
ju z
a ek
onom
ski r
azvo
j, po
kazu
jući
da
su sp
osob
ne d
a vo
de
zaje
dnič
ku e
kono
msk
u po
litik
u i p
reuz
mu
obav
eze
i odg
ovor
nost
za
budu
ćnos
t či
tavo
g re
gion
a, š
to jo
š vi
še n
agla
šava
evr
opsk
u pe
rspe
ktiv
u ov
og re
gion
a i ž
elju
za
prid
ruži
vanj
em E
U. T
akođ
e, C
EFTA
obe
zbeđ
uje
poje
dnos
tavl
jenj
e i h
arm
oniz
aciju
usl
ova
trgo
vine
u r
egio
nu, k
oji v
aže
za s
ve p
otpi
snic
e, a
pot
enci
jaln
im
stra
nim
inve
stito
rima
stva
ra re
spek
tabi
lno,
rela
tivno
sta
biln
o, p
redv
idiv
o i a
trak
tivno
pos
lovn
o ok
ruže
nje.
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
CEF
TA d
efini
še o
pšte
oba
veze
koj
e se
odn
ose
na t
rgov
inu
svom
rob
om. O
pšte
pra
vilo
ovo
g sp
oraz
uma
je u
kida
nje
kvan
titat
ivni
h og
rani
čenj
a, c
arin
a i d
rugi
h da
žbin
a na
izvo
z i u
voz
robe
u t
rgov
ini
međ
u dr
žava
ma
u re
gion
u, t
e on
emog
ućav
anje
uvo
đenj
a no
vih
(dod
atni
h) o
gran
ičen
ja. S
tupa
njem
na
snag
u Sp
oraz
uma,
kva
ntita
tivna
ogr
anič
enja
, car
insk
e i d
ruge
daž
bine
fisk
alne
prir
ode
na iz
voz
i uvo
z se
ne
će p
oveć
avat
i, tj.
prim
enjiv
aće
se n
ivo
liber
aliz
acije
pre
dviđ
en b
ilate
raln
im s
pora
zum
ima.
Spo
razu
mom
su
obr
ađen
e te
hnič
ke p
repr
eke
u tr
govi
ni,
kao
i no
ve o
blas
ti ko
je n
isu
bile
obu
hvać
ene
bila
tera
lnim
sp
oraz
umim
a o
slob
odno
j trg
ovin
i: tr
govi
na u
slug
ama,
inve
stic
iona
ula
ganj
a, ja
vne
naba
vke,
zaš
tita
prav
a in
tele
ktua
lne
svoj
ine
i arb
itraž
a u
sluč
aju
spor
a.G
lavn
i ci
ljevi
Spo
razu
ma
su:
zam
ena
i un
apre
đenj
e po
stoj
ećih
bila
tera
lnih
spo
razu
ma;
pob
oljš
anje
i
stva
ranj
e us
lova
za
dalje
pod
stic
anje
ula
ganj
a; š
irenj
e tr
govi
ne r
obom
i u
slug
ama,
te
unap
ređe
nje
ulag
anja
kro
z pr
avič
na, j
asna
, sta
biln
a i p
redv
idiv
a pr
avila
; uki
danj
e ba
rijer
a i p
orem
ećaj
a u
trgo
vini
, te
olak
šanj
e kr
etan
ja r
oba
u tr
anzi
tu i
prek
ogra
ničn
og k
reta
nja
roba
i us
luga
izm
eđu
potp
isni
ca; o
sigu
ranj
e fe
r us
lova
kon
kure
ncije
i p
oste
peno
otv
aran
je t
ržiš
ta j
avni
h na
bavk
i; os
igur
anje
odg
ovar
ajuć
e za
štite
pr
ava
inte
lekt
ualn
e sv
ojin
e u
skla
du s
a m
eđun
arod
nim
sta
ndar
dim
a; o
sigu
ranj
e efi
kasn
e pr
oced
ure
za
prov
ođen
je i
prim
enu
Spor
azum
a; p
obol
jšan
je tr
govi
nski
h od
nosa
sa
treć
im z
emlja
ma.
Stru
ktur
a do
kum
enta
CEFT
A,
uz o
snov
ne o
dred
be s
pora
zum
a, i
ma
deve
t an
eksa
, ko
ji za
prav
o pr
edst
avlja
ju S
pora
zum
o
slob
odno
j trg
ovin
i na
Balk
anu.
Međ
u nj
ima
su o
pšte
odr
edbe
koj
e se
odn
ose
na t
rgov
inu
svom
rob
om
(ope
rativ
na p
ravi
la, p
ravi
la k
onku
renc
ije i
pra
vila
zaš
tite
– An
eks
IV i
V),
indu
strij
ski
proi
zvod
i (A
neks
I
i II),
pol
jopr
ivre
dni p
roiz
vodi
(An
eks
I i II
I), t
ehni
čke
barij
ere
u tr
govi
ni; n
ova
trgo
vins
ka p
itanj
a (u
slug
e,
inve
stic
ije, j
avne
nab
avke
, int
elek
tual
na s
vojin
a –
Anek
s VI
i VI
I) i p
ravi
la fu
nkci
onis
anja
(Ane
ks X
VIII
i IX)
.
Ugo
vorn
e st
rane
EZ i
njih
ove
drža
ve č
lani
ce, s
a je
dne
stra
ne, i
Rep
ublik
a Al
bani
ja, B
osna
i H
erce
govi
na, B
ugar
ska,
Rep
ublik
a M
aked
onija
, M
olda
vija
, Re
publ
ika
Crna
Gor
a, R
umun
ija,
Repu
blik
a Sr
bija
i M
isija
priv
rem
ene
upra
ve
Uje
dinj
enih
nac
ija n
a Ko
sovu
54, s
a dr
uge
stra
ne.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Spor
azum
CEF
TA 2
006
su u
Buk
ureš
tu 2
006.
god
ine
potp
isal
e: A
lban
ija, B
osna
i H
erce
govi
na, B
ugar
ska,
H
rvat
ska,
M
aked
onija
, M
olda
vija
, Ru
mun
ija,
Crna
G
ora,
Sr
bija
i
Priv
rem
ena
adm
inis
trat
ivna
m
isija
U
jedi
njen
ih n
acija
na
Koso
vu u
skl
adu
sa U
N R
ezol
ucijo
m S
avet
a be
zbed
nost
i 124
4. D
o kr
aja
2007
. god
ine
Spor
azum
je s
tupi
o na
sna
gu u
svi
m d
ržav
ama
potp
isni
cim
a.
Naz
iv d
okum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri z
a iz
dava
nje
viza
i S
pora
zum
o r
eadm
isiji
lic
a ko
ja n
ezak
onit
o bo
rave
/The
Agr
eem
ent o
n Vi
sa F
acili
tatio
n an
d th
e Ag
reem
ent o
n Re
adm
issi
on55
Opi
s do
kum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izda
vanj
e vi
za i
Spor
azum
o r
eadm
isiji
lica
koj
a ne
zako
nito
bor
ave
zakl
juče
ni i
zmeđ
u EZ
i R
epub
like
Srbi
je p
reds
tavl
jaju
prv
i ko
rak
ka u
spos
tavl
janj
u be
zviz
nog
reži
ma.
N
aim
e, n
a pr
edlo
g EK
, Sav
et je
u n
ovem
bru
2006
. god
ine
usvo
jio m
anda
te z
a pr
egov
ore
o sp
oraz
umim
a o
vizn
im o
lakš
icam
a i s
pora
zum
ima
o re
adm
isiji
sa
Bosn
om i
Her
cego
vino
m, M
aked
onijo
m, C
rnom
Gor
om i
Srbi
jom
, kao
i m
anda
t za
preg
ovor
e o
spor
azum
u o
vizn
im o
lakš
icam
a sa
Alb
anijo
m, k
oja
već
ima
zakl
juče
n sp
oraz
um o
read
mis
iji. P
rego
vori
su z
vani
čno
otpo
čeli
30. n
ovem
bra
2006
. Cilj
ovi
h pr
egov
ora
se o
gled
ao
u po
stiz
anju
spo
razu
ma
koji
bi o
lakš
ali u
spos
tavl
janj
e ne
posr
edni
h ko
ntak
ata
izm
eđu
ljudi
, kao
pre
dusl
ova
za ja
čanj
e i r
azvo
j sve
ukup
nih
ekon
omsk
ih, n
aučn
ih, k
ultu
rnih
i dr
ugih
odn
osa
izm
eđu
ugov
orni
h st
rana
.S
obzi
rom
na
to d
a je
dob
ijanj
e vi
znih
ola
kšic
a us
lovl
jeno
usv
ajan
jem
i pr
imen
om ja
snih
pra
vila
o b
orbi
pr
otiv
ileg
alne
imig
raci
je, p
redu
slov
za
stup
anje
na
snag
u Sp
oraz
uma
o vi
znim
ola
kšic
ama
je s
tupa
nje
na
snag
u Sp
oraz
uma
o re
adm
isiji
, koj
im s
vaka
drž
ava
Zapa
dnog
Bal
kana
prih
vata
kak
o sv
oje
drža
vlja
ne k
oji
ilega
lno
bora
ve n
a te
ritor
iji E
U ta
ko i
drug
a lic
a ko
ja s
u pr
eko
terit
orije
ovi
h dr
žava
ušl
a u
EU.
123
53 S
pora
zum
o s
lobo
dnoj
trg
ovin
i u
cent
raln
oj E
vrop
i, ht
tp://
ww
w.p
ks.rs
/SA
DR
ZAJ/
File
s/01
%20
Spor
azum
%20
CEFT
A%20
2006
(p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)54
U s
klad
u sa
Rez
oluc
ijom
Sav
eza
bezb
edno
sti U
N 1
244
od 1
0. ju
na 1
999.
god
ine.
55 S
pora
zum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izda
vanj
e vi
za h
ttp:
//w
ww
.sei
o.go
v.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.198
.htm
l i S
pora
zum
o r
eadm
isiji
lic
a ko
ja n
ezak
onito
bor
ave
http
://w
ww
.sei
o.go
v.rs
/dok
umen
ta/s
pora
zum
i.198
.htm
l (po
sled
nji p
ut p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
108 ǀ Prilozi
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izd
avan
je v
iza
omog
ućav
a po
jedn
osta
vlje
nu p
roce
duru
, či
me
su
sman
jeni
i iz
daci
za
izda
vanj
e vi
za. S
pora
zum
pre
cizi
ra k
oje
kate
gorij
e os
oba
imaj
u pr
avo
na iz
dava
nje
viza
na
duži
vre
men
ski p
erio
d, k
ao i
kate
gorij
e ko
je im
aju
prav
o na
bes
plat
ne v
ize.
Ola
kšic
e pr
vens
tven
o po
draz
umev
aju
sman
jenj
e br
oja
potr
ebni
h do
kum
enat
a ko
je t
reba
pod
neti
za d
obija
nje
vize
, za
tim,
dobi
janj
e vi
za s
a du
žim
rok
om v
ažen
ja i
zadr
žava
nje
cene
nak
nade
za
izda
vanj
e še
ngen
ske
vize
na
35
evra
. Odr
edbe
spo
razu
ma
se o
dnos
e na
pos
lovn
e lju
de, a
dvok
ate,
arh
itekt
e i d
ruge
prip
adni
ke s
lobo
dnih
pr
ofes
ija, z
atim
, nov
inar
e, n
aučn
ike,
um
etni
ke, s
port
iste
, uče
nike
i st
uden
te, p
rofe
sion
alne
voz
ače,
drž
avne
sl
užbe
nike
, kao
i na
pre
dsta
vnik
e ve
rski
h i n
evla
dini
h or
gani
zaci
ja. S
pora
zum
pre
dviđ
a i o
lakš
ice
kada
naš
i gr
ađan
i put
uju
na le
čenj
e, u
pos
etu
vojn
im i
civi
lnim
gro
bljim
a ili
pris
ustv
uju
sahr
anam
a, p
oseć
uju
rođa
ke
u dr
žava
ma
član
icam
a EU
, a m
oguć
e su
i ka
da p
utov
anja
org
aniz
uju
priz
nate
turis
tičke
age
ncije
.Sp
oraz
uma
o re
adm
isiji
ima
za c
ilj u
spos
tavl
janj
e br
ze i
efek
tivne
pro
cedu
re id
entifi
kaci
je i
bezb
edno
g po
vrat
ka o
soba
koj
e (v
iše)
ne
ispu
njav
aju
uslo
ve u
lask
a, b
orav
ka i
li na
stan
jivan
ja n
a te
ritor
iji b
ilo k
oje
drža
ve č
lani
ce E
U il
i Srb
ije. S
pora
zum
o r
eadm
isiji
nal
aže
Srbi
ji da
prih
vati
povr
atak
iz z
emal
ja E
U o
nih
srps
kih
građ
ana
koji
su t
amo
ušli
bez
valja
nih
doku
men
ata
i doz
vola
, a t
o is
to s
e od
nosi
i na
drž
avlja
ne
treć
ih z
emal
ja k
oji s
u di
rekt
no iz
Srb
ije n
eleg
alno
doš
li na
terit
oriju
drž
ava
EU.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izda
vanj
e vi
za s
asto
ji se
od
osno
vnih
odr
edbi
spo
razu
ma
i jed
nog
anek
sa (P
roto
kol u
z sp
oraz
um o
drž
avam
a čl
anic
ama
koje
ne
prim
enju
ju u
pot
puno
sti š
enge
nske
pra
vne
teko
vine
).Sp
oraz
um o
read
mis
iji li
ca k
oja
neza
koni
to b
orav
e im
a os
am p
ogla
vlja
i se
dam
ane
ksa
(ane
ksim
a se
de
finiš
u za
jedn
ičke
list
e do
kum
enat
a za
spr
ovođ
enje
read
mis
ije, s
truk
turu
zah
teva
za
read
mis
iju i
tran
zit):
Po
glav
lje I
– ob
avez
e Sr
bije
u v
ezi s
a re
adm
isijo
m; P
ogla
vlje
II –
Oba
veze
Zaj
edni
ce u
vez
i sa
read
mis
ijom
; Po
glav
lje II
I – P
ostu
pak
read
mis
ije; P
ogla
vlje
IV –
Tra
nzit;
Pog
lavl
je V
– T
rošk
ovi;
Pogl
avlje
VI –
Zaš
tita
poda
taka
i od
nos
prem
a dr
ugim
međ
unar
odni
m s
pora
zum
ima;
Pog
lavl
je V
II –
Spro
vođe
nje
i prim
ena;
Po
glav
lje V
III –
Zav
ršne
odr
edbe
; ane
ksi I
– V
II.U
govo
rne
stra
neEZ
i nj
ihov
e dr
žave
čla
nice
, sa
jedn
e st
rane
, i R
epub
lika
Srbi
ja, s
a dr
uge
stra
ne.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Spor
azum
o v
izni
m o
lakš
icam
a i S
pora
zum
o re
adm
isiji
lica
koj
a ne
zako
nito
bor
ave
izm
eđu
EZ i
Repu
blik
e Sr
bije
pot
pisa
ni s
u 18
. sep
tem
bra
2007
. god
ine,
a n
a sn
agu
su s
tupi
li 1.
janu
ara
2008
. god
ine.
DO
KUm
ENTA
REP
UbL
IKE
SRbI
JEN
aziv
dok
umen
taN
acio
naln
i pro
gram
za
usva
janj
e pr
avni
h te
kovi
na E
vrop
ske
unije
(N
PAA
)/N
atio
nal P
rogr
amm
e fo
r Ad
optio
n of
the
Acqu
is (2
014–
2018
)56
Opi
s do
kum
enta
Nac
iona
lni
prog
ram
za
usva
janj
e pr
avni
h te
kovi
na E
U (
NPA
A) p
reds
tavl
ja d
etal
jan,
viš
egod
išnj
i pl
an
uskl
ađiv
anja
nac
iona
lni
prop
isa
sa p
ropi
sim
a EU
. Izr
ađen
je
tako
da
pove
zuje
evr
opsk
o za
kono
davs
tvo
i do
mać
i pr
avni
por
edak
kak
o bi
se
u sv
akom
tre
nutk
u pr
atili
tem
po, o
bim
i k
valit
et t
og u
skla
điva
nja.
Pr
avo
EU p
odel
jeno
je u
skl
adu
sa n
adle
žnoš
ću d
ržav
nih
orga
na, č
ime
je o
mog
ućen
o i r
edov
no p
lani
ranj
e i
prać
enje
njih
ovih
zak
onod
avni
h ak
tivno
sti.
NPA
A za
per
iod
2013
–201
6. g
odin
e pr
edst
avlja
nas
tava
k N
PI, k
oji j
e re
aliz
ovan
u p
erio
du o
d 20
08. d
o 20
12. g
odin
e i o
bezb
eđuj
e ko
ntin
uite
t pro
cesa
usk
lađi
vanj
a za
kono
davs
tva.
Ova
j dok
umen
t je
revi
dira
n na
kon
nove
faze
u p
roce
su p
ristu
panj
a Sr
bije
EU
– o
tpoč
inja
nja
preg
ovor
a o
član
stvu
i st
upan
ja n
a sn
agu
SSP.
NPA
A (2
014–
2018
) osl
ikav
a de
taljn
e pl
anov
e u
vezi
sa
svim
ob
avez
ama
koje
Srb
ija tr
eba
da re
aliz
uje
kako
bi i
spun
ila k
riter
ijum
e za
čla
nstv
o u
EU.
Ova
j dok
umen
t pre
dsta
vlja
naj
bolji
inst
rum
ent z
a ob
jedi
njav
anje
svi
h re
form
skih
pro
cesa
koj
i se
para
leln
o vo
de i
om
oguć
ava
njih
ovo
više
godi
šnje
i s
iste
mat
sko
prać
enje
. O
tvar
anje
m p
rego
vora
, N
PAA
post
aje
doku
men
t čija
je s
vrha
da
se p
rate
rezu
ltati
preg
ovor
a i d
okum
ent k
ojim
Vla
da S
rbije
utv
rđuj
e pl
anov
e za
is
punj
avan
je o
bave
za p
reuz
etih
u p
rego
vorim
a (p
rogr
am r
ada
Vlad
e Sr
bije
za
nare
dnu
godi
nu u
obl
asti
evro
pski
h in
tegr
acija
). N
PAA
omog
ućav
a pr
aćen
je z
akon
odav
nog
proc
esa
koji
je V
lada
sam
a de
finis
ala.
Va
žno
je n
apom
enut
i da
ovaj
pla
n pr
ati d
inam
iku
pris
tupn
ih p
rego
vora
sa
EU i
revi
dira
se
na g
odiš
njem
ni
vou,
u sk
ladu
sa o
stva
reni
m k
orac
ima
u pr
oces
u pr
egov
ora
o čl
anst
vu. K
ance
larij
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
, ka
o i u
slu
čaju
NPI
, prip
rem
a Iz
vešt
aje
o sp
rovo
đenj
u pl
ana
na tr
omes
ečno
m n
ivou
i do
stav
lja ih
Vla
di n
a ra
zmat
ranj
e i o
dluč
ivan
je.
Sadr
žaj d
okum
enta
Osn
ovni
del
ovi
doku
men
ta p
rate
str
uktu
ru t
ri kr
iterij
uma
za č
lans
tvo
iz K
open
hage
na –
pol
itičk
i i
ekon
omsk
i krit
eriju
m i
spos
obno
st d
ržav
e da
pre
uzim
a ob
avez
e iz
čla
nstv
a. Z
a sv
aki o
d ov
a tr
i nav
eden
a de
la d
okum
enta
, sad
ržaj
dok
umen
ta p
rati
preg
led
tren
utno
g st
anja
, zat
im p
riorit
ete
za t
ekuć
u go
dinu
u
pogl
edu
uskl
ađiv
anja
zak
onod
avst
va, a
dmin
istr
ativ
nih
kapa
cite
ta, m
era
za s
prov
ođen
je p
riorit
eta,
mer
a pl
anira
nih
za p
erio
d 20
14–2
016,
oba
veze
iz S
pora
zum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u i P
rela
znog
trgo
vins
kog
spor
azum
a, k
ao i
preg
led
aktu
elne
i pl
anira
ne in
ostr
ane
razv
ojne
pom
oći R
epub
lici S
rbiji
.
1
56 N
acio
naln
i pr
ogra
m
za
usva
janj
e pr
avni
h te
kovi
na
Evro
pske
un
ije
(NPA
A):
http
://w
ww
.sei
o.go
v.rs
/upl
oad/
docu
men
ts/
naci
onal
na_d
okum
enta
/npa
a/N
PAA
_201
4_20
18.p
df (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
Prilozi ǀ 109
Sadr
žaj d
okum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izd
avan
je v
iza
omog
ućav
a po
jedn
osta
vlje
nu p
roce
duru
, či
me
su
sman
jeni
i iz
daci
za
izda
vanj
e vi
za. S
pora
zum
pre
cizi
ra k
oje
kate
gorij
e os
oba
imaj
u pr
avo
na iz
dava
nje
viza
na
duži
vre
men
ski p
erio
d, k
ao i
kate
gorij
e ko
je im
aju
prav
o na
bes
plat
ne v
ize.
Ola
kšic
e pr
vens
tven
o po
draz
umev
aju
sman
jenj
e br
oja
potr
ebni
h do
kum
enat
a ko
je t
reba
pod
neti
za d
obija
nje
vize
, za
tim,
dobi
janj
e vi
za s
a du
žim
rok
om v
ažen
ja i
zadr
žava
nje
cene
nak
nade
za
izda
vanj
e še
ngen
ske
vize
na
35
evra
. Odr
edbe
spo
razu
ma
se o
dnos
e na
pos
lovn
e lju
de, a
dvok
ate,
arh
itekt
e i d
ruge
prip
adni
ke s
lobo
dnih
pr
ofes
ija, z
atim
, nov
inar
e, n
aučn
ike,
um
etni
ke, s
port
iste
, uče
nike
i st
uden
te, p
rofe
sion
alne
voz
ače,
drž
avne
sl
užbe
nike
, kao
i na
pre
dsta
vnik
e ve
rski
h i n
evla
dini
h or
gani
zaci
ja. S
pora
zum
pre
dviđ
a i o
lakš
ice
kada
naš
i gr
ađan
i put
uju
na le
čenj
e, u
pos
etu
vojn
im i
civi
lnim
gro
bljim
a ili
pris
ustv
uju
sahr
anam
a, p
oseć
uju
rođa
ke
u dr
žava
ma
član
icam
a EU
, a m
oguć
e su
i ka
da p
utov
anja
org
aniz
uju
priz
nate
turis
tičke
age
ncije
.Sp
oraz
uma
o re
adm
isiji
ima
za c
ilj u
spos
tavl
janj
e br
ze i
efek
tivne
pro
cedu
re id
entifi
kaci
je i
bezb
edno
g po
vrat
ka o
soba
koj
e (v
iše)
ne
ispu
njav
aju
uslo
ve u
lask
a, b
orav
ka i
li na
stan
jivan
ja n
a te
ritor
iji b
ilo k
oje
drža
ve č
lani
ce E
U il
i Srb
ije. S
pora
zum
o r
eadm
isiji
nal
aže
Srbi
ji da
prih
vati
povr
atak
iz z
emal
ja E
U o
nih
srps
kih
građ
ana
koji
su t
amo
ušli
bez
valja
nih
doku
men
ata
i doz
vola
, a t
o is
to s
e od
nosi
i na
drž
avlja
ne
treć
ih z
emal
ja k
oji s
u di
rekt
no iz
Srb
ije n
eleg
alno
doš
li na
terit
oriju
drž
ava
EU.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Spor
azum
o o
lakš
anoj
pro
cedu
ri za
izda
vanj
e vi
za s
asto
ji se
od
osno
vnih
odr
edbi
spo
razu
ma
i jed
nog
anek
sa (P
roto
kol u
z sp
oraz
um o
drž
avam
a čl
anic
ama
koje
ne
prim
enju
ju u
pot
puno
sti š
enge
nske
pra
vne
teko
vine
).Sp
oraz
um o
read
mis
iji li
ca k
oja
neza
koni
to b
orav
e im
a os
am p
ogla
vlja
i se
dam
ane
ksa
(ane
ksim
a se
de
finiš
u za
jedn
ičke
list
e do
kum
enat
a za
spr
ovođ
enje
read
mis
ije, s
truk
turu
zah
teva
za
read
mis
iju i
tran
zit):
Po
glav
lje I
– ob
avez
e Sr
bije
u v
ezi s
a re
adm
isijo
m; P
ogla
vlje
II –
Oba
veze
Zaj
edni
ce u
vez
i sa
read
mis
ijom
; Po
glav
lje II
I – P
ostu
pak
read
mis
ije; P
ogla
vlje
IV –
Tra
nzit;
Pog
lavl
je V
– T
rošk
ovi;
Pogl
avlje
VI –
Zaš
tita
poda
taka
i od
nos
prem
a dr
ugim
međ
unar
odni
m s
pora
zum
ima;
Pog
lavl
je V
II –
Spro
vođe
nje
i prim
ena;
Po
glav
lje V
III –
Zav
ršne
odr
edbe
; ane
ksi I
– V
II.U
govo
rne
stra
neEZ
i nj
ihov
e dr
žave
čla
nice
, sa
jedn
e st
rane
, i R
epub
lika
Srbi
ja, s
a dr
uge
stra
ne.
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Spor
azum
o v
izni
m o
lakš
icam
a i S
pora
zum
o re
adm
isiji
lica
koj
a ne
zako
nito
bor
ave
izm
eđu
EZ i
Repu
blik
e Sr
bije
pot
pisa
ni s
u 18
. sep
tem
bra
2007
. god
ine,
a n
a sn
agu
su s
tupi
li 1.
janu
ara
2008
. god
ine.
DO
KUm
ENTA
REP
UbL
IKE
SRbI
JEN
aziv
dok
umen
taN
acio
naln
i pro
gram
za
usva
janj
e pr
avni
h te
kovi
na E
vrop
ske
unije
(N
PAA
)/N
atio
nal P
rogr
amm
e fo
r Ad
optio
n of
the
Acqu
is (2
014–
2018
)56
Opi
s do
kum
enta
Nac
iona
lni
prog
ram
za
usva
janj
e pr
avni
h te
kovi
na E
U (
NPA
A) p
reds
tavl
ja d
etal
jan,
viš
egod
išnj
i pl
an
uskl
ađiv
anja
nac
iona
lni
prop
isa
sa p
ropi
sim
a EU
. Izr
ađen
je
tako
da
pove
zuje
evr
opsk
o za
kono
davs
tvo
i do
mać
i pr
avni
por
edak
kak
o bi
se
u sv
akom
tre
nutk
u pr
atili
tem
po, o
bim
i k
valit
et t
og u
skla
điva
nja.
Pr
avo
EU p
odel
jeno
je u
skl
adu
sa n
adle
žnoš
ću d
ržav
nih
orga
na, č
ime
je o
mog
ućen
o i r
edov
no p
lani
ranj
e i
prać
enje
njih
ovih
zak
onod
avni
h ak
tivno
sti.
NPA
A za
per
iod
2013
–201
6. g
odin
e pr
edst
avlja
nas
tava
k N
PI, k
oji j
e re
aliz
ovan
u p
erio
du o
d 20
08. d
o 20
12. g
odin
e i o
bezb
eđuj
e ko
ntin
uite
t pro
cesa
usk
lađi
vanj
a za
kono
davs
tva.
Ova
j dok
umen
t je
revi
dira
n na
kon
nove
faze
u p
roce
su p
ristu
panj
a Sr
bije
EU
– o
tpoč
inja
nja
preg
ovor
a o
član
stvu
i st
upan
ja n
a sn
agu
SSP.
NPA
A (2
014–
2018
) osl
ikav
a de
taljn
e pl
anov
e u
vezi
sa
svim
ob
avez
ama
koje
Srb
ija tr
eba
da re
aliz
uje
kako
bi i
spun
ila k
riter
ijum
e za
čla
nstv
o u
EU.
Ova
j dok
umen
t pre
dsta
vlja
naj
bolji
inst
rum
ent z
a ob
jedi
njav
anje
svi
h re
form
skih
pro
cesa
koj
i se
para
leln
o vo
de i
om
oguć
ava
njih
ovo
više
godi
šnje
i s
iste
mat
sko
prać
enje
. O
tvar
anje
m p
rego
vora
, N
PAA
post
aje
doku
men
t čija
je s
vrha
da
se p
rate
rezu
ltati
preg
ovor
a i d
okum
ent k
ojim
Vla
da S
rbije
utv
rđuj
e pl
anov
e za
is
punj
avan
je o
bave
za p
reuz
etih
u p
rego
vorim
a (p
rogr
am r
ada
Vlad
e Sr
bije
za
nare
dnu
godi
nu u
obl
asti
evro
pski
h in
tegr
acija
). N
PAA
omog
ućav
a pr
aćen
je z
akon
odav
nog
proc
esa
koji
je V
lada
sam
a de
finis
ala.
Va
žno
je n
apom
enut
i da
ovaj
pla
n pr
ati d
inam
iku
pris
tupn
ih p
rego
vora
sa
EU i
revi
dira
se
na g
odiš
njem
ni
vou,
u sk
ladu
sa o
stva
reni
m k
orac
ima
u pr
oces
u pr
egov
ora
o čl
anst
vu. K
ance
larij
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
, ka
o i u
slu
čaju
NPI
, prip
rem
a Iz
vešt
aje
o sp
rovo
đenj
u pl
ana
na tr
omes
ečno
m n
ivou
i do
stav
lja ih
Vla
di n
a ra
zmat
ranj
e i o
dluč
ivan
je.
Sadr
žaj d
okum
enta
Osn
ovni
del
ovi
doku
men
ta p
rate
str
uktu
ru t
ri kr
iterij
uma
za č
lans
tvo
iz K
open
hage
na –
pol
itičk
i i
ekon
omsk
i krit
eriju
m i
spos
obno
st d
ržav
e da
pre
uzim
a ob
avez
e iz
čla
nstv
a. Z
a sv
aki o
d ov
a tr
i nav
eden
a de
la d
okum
enta
, sad
ržaj
dok
umen
ta p
rati
preg
led
tren
utno
g st
anja
, zat
im p
riorit
ete
za t
ekuć
u go
dinu
u
pogl
edu
uskl
ađiv
anja
zak
onod
avst
va, a
dmin
istr
ativ
nih
kapa
cite
ta, m
era
za s
prov
ođen
je p
riorit
eta,
mer
a pl
anira
nih
za p
erio
d 20
14–2
016,
oba
veze
iz S
pora
zum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u i P
rela
znog
trgo
vins
kog
spor
azum
a, k
ao i
preg
led
aktu
elne
i pl
anira
ne in
ostr
ane
razv
ojne
pom
oći R
epub
lici S
rbiji
.
1
56 N
acio
naln
i pr
ogra
m
za
usva
janj
e pr
avni
h te
kovi
na
Evro
pske
un
ije
(NPA
A):
http
://w
ww
.sei
o.go
v.rs
/upl
oad/
docu
men
ts/
naci
onal
na_d
okum
enta
/npa
a/N
PAA
_201
4_20
18.p
df (p
osle
dnji
put p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
110 ǀ Prilozi
Stru
ktur
a do
kum
enta
Stru
ktur
a N
PAA
uklju
čuje
tri o
snov
na d
ela
doku
men
ta i
dva
prilo
ga:
1) P
oliti
čki k
riter
ijum
i;
2) E
kono
msk
i krit
eriju
mi;
3)
Spo
sobn
ost p
reuz
iman
ja o
bave
za iz
čla
nstv
a;
Prilo
g A
– Pl
an u
skla
điva
nja
zako
noda
vstv
a Re
publ
ike
Srbi
je s
a pr
avni
m te
kovi
nam
a EU
i pr
egle
d m
era
za
spro
vođe
nje;
Pr
ilog
B –
Prel
imin
arna
list
a pr
avni
h pr
opis
a EU
koj
i će
biti
prev
eden
i u to
ku 2
014.
god
ine.
Dat
um u
svaj
anja
NPA
A (2
013–
2016
) usv
ojen
je fe
brua
ra 2
013.
god
ine.
Pla
n pr
ve re
vizi
je N
PAA
usvo
jen
je d
ecem
bra
2013
. go
dine
. Rev
idira
ni N
PAA
(201
4–20
18) u
svoj
en je
jula
201
4. g
odin
e.
Naz
iv d
okum
enta
Izve
štaj
i o s
prov
ođen
ju N
acio
naln
og p
rogr
ama
za u
svaj
anje
pra
vnih
tek
ovin
a Ev
rops
ke u
nije
57
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taIz
vešt
aji o
spr
ovođ
enju
NPA
A, k
oje
prip
rem
a Ka
ncel
arija
za
evro
pske
inte
grac
ije V
lade
Rep
ublik
e Sr
bije
, da
ju tr
omes
ečni
pre
sek
stan
ja u
pog
ledu
usk
lađi
vanj
a na
cion
alno
g za
kono
davs
tva
sa z
akon
odav
stvo
m E
U.
Ovi
izve
štaj
i sad
rže
info
rmac
iju k
olik
o pr
opis
a je
usv
ojen
o pr
ema
plan
u iz
NPA
A i d
aju
proc
enat
ispu
njen
osti
obav
eza
Repu
blik
e Sr
bije
, koj
i se
radi
na
osno
vu p
osta
vlje
nih
prio
ritet
a za
teku
ću g
odin
u u
NPA
A. V
ažno
je
napo
men
uti d
a se
izve
štaj
ima
ne m
eri k
valit
et p
ropi
sa d
onet
ih r
adi i
spun
java
nja
obav
eza
iz N
PAA
, kao
ni
step
en n
jihov
e im
plem
enta
cije
.Bu
dući
da
se o
spro
vođe
nju
NPA
A iz
vešt
ava
kvar
taln
o, N
arod
na sk
upšt
ina
Repu
blik
e Sr
bije
, ali
i pre
dsta
vnic
i ci
viln
og d
rušt
va i
zain
tere
sova
ne ja
vnos
ti, m
ogu
podr
obno
da
prat
e ka
ko V
lada
izvr
šava
pla
n ko
ji je
sam
a us
vojil
a i d
a za
htev
aju
kore
kcije
pla
na il
i ula
ganj
e do
datn
ih n
apor
a ra
di is
punj
avan
ja p
lana
.St
rukt
ura
doku
men
taIz
vešt
aji o
spr
ovođ
enju
NPA
A ob
uhva
taju
čet
iri d
ela:
1) R
ezim
e (p
roce
nat i
spun
jeno
sti o
bave
za iz
NPA
A Vl
ade
Repu
blik
e Sr
bije
i u
celo
sti z
a da
ti pe
riod
izve
štav
anja
); 2)
Ana
liza
ispu
njen
osti
zako
noda
vnih
akt
ivno
sti z
a da
ti pe
riod
izve
štav
anja
(zak
oni,
akti
koje
usv
aja
Vlad
a,
akti
koje
usv
ajaj
u m
inis
tars
tva
i una
pred
ispu
njen
e ob
avez
e);
3) R
ezim
e po
data
ka o
spr
ovođ
enju
NPA
A za
dat
i per
iod
izve
štav
anja
; 4)
Tab
elar
ni p
rikaz
ana
lize
ispu
njen
osti
zako
noda
vnih
akt
ivno
sti z
a da
ti pe
riod
izve
štav
anja
poj
edin
ačno
po
oba
veza
ma
orga
na d
ržav
ne u
prav
e.N
osila
c do
kum
enta
Vlad
a Re
publ
ike
Srbi
je
Dat
um u
svaj
anja
Kanc
elar
ija z
a ev
rops
ke i
nteg
raci
je p
ripre
ma
izve
štaj
e o
spro
vođe
nju
plan
a na
tro
mes
ečno
m n
ivou
i
dost
avlja
ti ih
Vla
di r
adi r
azm
atra
nja
i odl
učiv
anja
. Ras
pore
d i v
rem
ensk
i per
iod
koji
obuh
vata
ju iz
vešt
aji o
sp
rovo
đenj
u N
PAA
su: I
trom
eseč
je (
janu
ar–m
art);
II tr
omes
ečje
(apr
il–ju
n); I
II tr
omes
ečje
(ju
l–se
ptem
bar)
i I
V tr
omes
ečje
(okt
obar
–dec
emba
r).
Dok
umen
ta n
eoph
odna
za
proc
es p
rego
vora
Naz
iv d
okum
enta
Uvo
dna
izja
va R
epub
like
Srbi
je n
a m
eđuv
ladi
noj k
onfe
renc
iji u
bri
selu
58
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taU
vodn
a iz
java
Rep
ublik
e Sr
bije
na
Međ
uvla
dino
j kon
fere
nciji
u B
risel
u sa
drži
pol
azne
osn
ove
na k
ojim
a se
te
mel
ji pr
oces
pris
tupa
nja
Srbi
je E
U. U
uvo
dnom
del
u da
je s
e ob
razl
ožen
je o
pred
elje
nost
i Srb
ije d
a pr
istu
pi
EU i
priv
ržen
osti
idej
ama,
cilj
evim
a i v
redn
ostim
a EU
. Cilj
pris
tupn
ih p
rego
vora
jest
e čl
anst
vo S
rbije
u E
U, s
a sv
im p
ravi
ma
i oba
veza
ma
koje
to č
lans
tvo
dono
si. C
ilj S
rbije
je d
a bu
de u
pot
puno
sti s
prem
na d
a pr
euzm
e ob
avez
e iz
čla
nstv
a u
EU d
o kr
aja
2018
. god
ine,
kak
o bi
mog
la d
a po
stan
e čl
anic
a EU
poč
etko
m n
ared
nog
budž
etsk
og p
erio
da U
nije
. Tok
om p
ristu
pnih
pre
govo
ra S
rbija
će
traž
iti p
rela
zne
perio
de z
a on
e se
ktor
e u
kojim
a, u
tre
nutk
u pr
istu
panj
a EU
, neć
e po
stoj
ati m
oguć
nost
za
njih
ovo
potp
uno
uskl
ađiv
anje
i po
tpun
u pr
imen
u ob
avez
a ko
je č
lans
tvo
EU d
onos
i.Ra
zum
ejuć
i no
vu m
etod
olog
iju v
ođen
ja p
ristu
pnih
pre
govo
ra u
pog
lavl
jima
23,
24 i
35,
kao
i z
nača
j na
vede
nih
pogl
avlja
za
dina
mik
u pr
egov
ora,
Srb
ija ć
e po
sebn
u pa
žnju
pos
vetit
i usk
lađi
vanj
u sa
pra
vnim
te
kovi
nam
a u
sled
ećim
obl
astim
a: (1
) pol
jopr
ivre
da i
rura
lni r
azvo
j; (2
) zaš
tita
živo
tne
sred
ine
i klim
atsk
e pr
omen
e; (3
) ene
rget
ika;
(4) k
ohez
iona
pol
itika
; (5)
indu
strij
a; (6
) tra
nspo
rt.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Vlad
a Re
publ
ike
Srbi
je je
17.
janu
ara
2014
. god
ine
usvo
jila
teks
t U
vodn
e iz
jave
, koj
a sa
drži
sta
v Sr
bije
o
preg
ovar
ačko
m o
kviru
EU
i po
gled
na
preg
ovar
ački
tok
i po
zici
je. N
a M
VK u
Bris
elu,
21.
janu
ara
2014
. go
dine
, gde
su
zvan
ično
otv
oren
i pre
govo
ri o
pris
tupa
nju
izm
eđu
Srbi
je i
EU, p
reds
tavn
ici R
epub
like
Srbi
je
su iz
neli
Uvo
dnu
izja
vu.
1 2
57 I
zveš
taji
o sp
rovo
đenj
u N
acio
naln
og p
rogr
ama
za u
svaj
anje
pra
vnih
tek
ovin
a Ev
rops
ke u
nije
: ht
tp://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/
doku
men
ta/n
acio
naln
a‑do
kum
enta
.734
.htm
l (po
sled
nji p
ut p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
58 U
vodn
a iz
java
Rep
ublik
e Sr
bije
na
Međ
uvla
dino
j kon
fere
nciji
u B
risel
u ht
tp://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/u
ploa
d/do
cum
ents
/pris
tupn
i_pr
egov
ori/p
rego
vori
_uvo
dnai
zjav
a.pd
f (po
sled
nji p
ut p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
Prilozi ǀ 111
Stru
ktur
a do
kum
enta
Stru
ktur
a N
PAA
uklju
čuje
tri o
snov
na d
ela
doku
men
ta i
dva
prilo
ga:
1) P
oliti
čki k
riter
ijum
i;
2) E
kono
msk
i krit
eriju
mi;
3)
Spo
sobn
ost p
reuz
iman
ja o
bave
za iz
čla
nstv
a;
Prilo
g A
– Pl
an u
skla
điva
nja
zako
noda
vstv
a Re
publ
ike
Srbi
je s
a pr
avni
m te
kovi
nam
a EU
i pr
egle
d m
era
za
spro
vođe
nje;
Pr
ilog
B –
Prel
imin
arna
list
a pr
avni
h pr
opis
a EU
koj
i će
biti
prev
eden
i u to
ku 2
014.
god
ine.
Dat
um u
svaj
anja
NPA
A (2
013–
2016
) usv
ojen
je fe
brua
ra 2
013.
god
ine.
Pla
n pr
ve re
vizi
je N
PAA
usvo
jen
je d
ecem
bra
2013
. go
dine
. Rev
idira
ni N
PAA
(201
4–20
18) u
svoj
en je
jula
201
4. g
odin
e.
Naz
iv d
okum
enta
Izve
štaj
i o s
prov
ođen
ju N
acio
naln
og p
rogr
ama
za u
svaj
anje
pra
vnih
tek
ovin
a Ev
rops
ke u
nije
57
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taIz
vešt
aji o
spr
ovođ
enju
NPA
A, k
oje
prip
rem
a Ka
ncel
arija
za
evro
pske
inte
grac
ije V
lade
Rep
ublik
e Sr
bije
, da
ju tr
omes
ečni
pre
sek
stan
ja u
pog
ledu
usk
lađi
vanj
a na
cion
alno
g za
kono
davs
tva
sa z
akon
odav
stvo
m E
U.
Ovi
izve
štaj
i sad
rže
info
rmac
iju k
olik
o pr
opis
a je
usv
ojen
o pr
ema
plan
u iz
NPA
A i d
aju
proc
enat
ispu
njen
osti
obav
eza
Repu
blik
e Sr
bije
, koj
i se
radi
na
osno
vu p
osta
vlje
nih
prio
ritet
a za
teku
ću g
odin
u u
NPA
A. V
ažno
je
napo
men
uti d
a se
izve
štaj
ima
ne m
eri k
valit
et p
ropi
sa d
onet
ih r
adi i
spun
java
nja
obav
eza
iz N
PAA
, kao
ni
step
en n
jihov
e im
plem
enta
cije
.Bu
dući
da
se o
spro
vođe
nju
NPA
A iz
vešt
ava
kvar
taln
o, N
arod
na sk
upšt
ina
Repu
blik
e Sr
bije
, ali
i pre
dsta
vnic
i ci
viln
og d
rušt
va i
zain
tere
sova
ne ja
vnos
ti, m
ogu
podr
obno
da
prat
e ka
ko V
lada
izvr
šava
pla
n ko
ji je
sam
a us
vojil
a i d
a za
htev
aju
kore
kcije
pla
na il
i ula
ganj
e do
datn
ih n
apor
a ra
di is
punj
avan
ja p
lana
.St
rukt
ura
doku
men
taIz
vešt
aji o
spr
ovođ
enju
NPA
A ob
uhva
taju
čet
iri d
ela:
1) R
ezim
e (p
roce
nat i
spun
jeno
sti o
bave
za iz
NPA
A Vl
ade
Repu
blik
e Sr
bije
i u
celo
sti z
a da
ti pe
riod
izve
štav
anja
); 2)
Ana
liza
ispu
njen
osti
zako
noda
vnih
akt
ivno
sti z
a da
ti pe
riod
izve
štav
anja
(zak
oni,
akti
koje
usv
aja
Vlad
a,
akti
koje
usv
ajaj
u m
inis
tars
tva
i una
pred
ispu
njen
e ob
avez
e);
3) R
ezim
e po
data
ka o
spr
ovođ
enju
NPA
A za
dat
i per
iod
izve
štav
anja
; 4)
Tab
elar
ni p
rikaz
ana
lize
ispu
njen
osti
zako
noda
vnih
akt
ivno
sti z
a da
ti pe
riod
izve
štav
anja
poj
edin
ačno
po
oba
veza
ma
orga
na d
ržav
ne u
prav
e.N
osila
c do
kum
enta
Vlad
a Re
publ
ike
Srbi
je
Dat
um u
svaj
anja
Kanc
elar
ija z
a ev
rops
ke i
nteg
raci
je p
ripre
ma
izve
štaj
e o
spro
vođe
nju
plan
a na
tro
mes
ečno
m n
ivou
i
dost
avlja
ti ih
Vla
di r
adi r
azm
atra
nja
i odl
učiv
anja
. Ras
pore
d i v
rem
ensk
i per
iod
koji
obuh
vata
ju iz
vešt
aji o
sp
rovo
đenj
u N
PAA
su: I
trom
eseč
je (
janu
ar–m
art);
II tr
omes
ečje
(apr
il–ju
n); I
II tr
omes
ečje
(ju
l–se
ptem
bar)
i I
V tr
omes
ečje
(okt
obar
–dec
emba
r).
Dok
umen
ta n
eoph
odna
za
proc
es p
rego
vora
Naz
iv d
okum
enta
Uvo
dna
izja
va R
epub
like
Srbi
je n
a m
eđuv
ladi
noj k
onfe
renc
iji u
bri
selu
58
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taU
vodn
a iz
java
Rep
ublik
e Sr
bije
na
Međ
uvla
dino
j kon
fere
nciji
u B
risel
u sa
drži
pol
azne
osn
ove
na k
ojim
a se
te
mel
ji pr
oces
pris
tupa
nja
Srbi
je E
U. U
uvo
dnom
del
u da
je s
e ob
razl
ožen
je o
pred
elje
nost
i Srb
ije d
a pr
istu
pi
EU i
priv
ržen
osti
idej
ama,
cilj
evim
a i v
redn
ostim
a EU
. Cilj
pris
tupn
ih p
rego
vora
jest
e čl
anst
vo S
rbije
u E
U, s
a sv
im p
ravi
ma
i oba
veza
ma
koje
to č
lans
tvo
dono
si. C
ilj S
rbije
je d
a bu
de u
pot
puno
sti s
prem
na d
a pr
euzm
e ob
avez
e iz
čla
nstv
a u
EU d
o kr
aja
2018
. god
ine,
kak
o bi
mog
la d
a po
stan
e čl
anic
a EU
poč
etko
m n
ared
nog
budž
etsk
og p
erio
da U
nije
. Tok
om p
ristu
pnih
pre
govo
ra S
rbija
će
traž
iti p
rela
zne
perio
de z
a on
e se
ktor
e u
kojim
a, u
tre
nutk
u pr
istu
panj
a EU
, neć
e po
stoj
ati m
oguć
nost
za
njih
ovo
potp
uno
uskl
ađiv
anje
i po
tpun
u pr
imen
u ob
avez
a ko
je č
lans
tvo
EU d
onos
i.Ra
zum
ejuć
i no
vu m
etod
olog
iju v
ođen
ja p
ristu
pnih
pre
govo
ra u
pog
lavl
jima
23,
24 i
35,
kao
i z
nača
j na
vede
nih
pogl
avlja
za
dina
mik
u pr
egov
ora,
Srb
ija ć
e po
sebn
u pa
žnju
pos
vetit
i usk
lađi
vanj
u sa
pra
vnim
te
kovi
nam
a u
sled
ećim
obl
astim
a: (1
) pol
jopr
ivre
da i
rura
lni r
azvo
j; (2
) zaš
tita
živo
tne
sred
ine
i klim
atsk
e pr
omen
e; (3
) ene
rget
ika;
(4) k
ohez
iona
pol
itika
; (5)
indu
strij
a; (6
) tra
nspo
rt.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Vlad
a Re
publ
ike
Srbi
je je
17.
janu
ara
2014
. god
ine
usvo
jila
teks
t U
vodn
e iz
jave
, koj
a sa
drži
sta
v Sr
bije
o
preg
ovar
ačko
m o
kviru
EU
i po
gled
na
preg
ovar
ački
tok
i po
zici
je. N
a M
VK u
Bris
elu,
21.
janu
ara
2014
. go
dine
, gde
su
zvan
ično
otv
oren
i pre
govo
ri o
pris
tupa
nju
izm
eđu
Srbi
je i
EU, p
reds
tavn
ici R
epub
like
Srbi
je
su iz
neli
Uvo
dnu
izja
vu.
1 2
57 I
zveš
taji
o sp
rovo
đenj
u N
acio
naln
og p
rogr
ama
za u
svaj
anje
pra
vnih
tek
ovin
a Ev
rops
ke u
nije
: ht
tp://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/
doku
men
ta/n
acio
naln
a‑do
kum
enta
.734
.htm
l (po
sled
nji p
ut p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
58 U
vodn
a iz
java
Rep
ublik
e Sr
bije
na
Međ
uvla
dino
j kon
fere
nciji
u B
risel
u ht
tp://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/u
ploa
d/do
cum
ents
/pris
tupn
i_pr
egov
ori/p
rego
vori
_uvo
dnai
zjav
a.pd
f (po
sled
nji p
ut p
ristu
plje
no 1
5.12
.201
5)
112 ǀ Prilozi
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Stav
34.
Pi
tanj
e pr
istu
pnih
pre
govo
ra i
napr
etka
Rep
ublik
e Sr
bije
u to
m p
roce
su ć
e bi
ti pr
edm
et re
dovn
og p
raće
nja
od s
tran
e N
arod
ne s
kupš
tine
Repu
blik
e Sr
bije
, defi
nisa
n Re
zolu
cijo
m N
arod
ne s
kupš
tine
o ul
ozi N
arod
ne
skup
štin
e i n
ačel
ima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
iz 2
013.
god
ine.
Pos
ebnu
ul
ogu
u pr
istu
pnim
pre
govo
rima
će im
ati o
rgan
izac
ije c
iviln
og d
rušt
va. N
a ta
j nač
in o
vaj p
roce
s će
dob
iti
puni
legi
timite
t i p
osta
ti vl
asni
štvo
svih
gra
đana
Rep
ublik
e Sr
bije
.
Naz
iv d
okum
enta
Odl
uka
o ob
razo
vanj
u Pr
egov
arač
kog
tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra o
pri
stup
anju
Rep
ublik
e Sr
bije
Ev
rops
koj u
niji59
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
dluk
a o
obra
zova
nju
Preg
ovar
ačko
g tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
defi
niše
na
dlež
nost
i i p
oslo
ve P
rego
vara
čkog
tim
a u
perio
du d
o po
tpis
ivan
ja U
govo
ra o
pris
tupa
nju.
Odl
ukom
je
defin
isan
sas
tav
Preg
ovar
ačko
g tim
a i n
ačin
nje
govo
g iz
bora
. Na
osno
vu o
dred
be o
dluk
e, K
ance
larij
a za
ev
rops
ke in
tegr
acije
pru
ža s
truč
nu i
adm
inis
trat
ivno
‑teh
ničk
u po
dršk
u ra
du P
rego
vara
čkog
tim
a.
Vrst
a do
kum
enta
Odl
uka
– Za
kon
o Vl
adi (
„Sl.
glas
nik
RS”,
br. 5
5/20
05, 7
1/20
05 –
ispr
. 101
/200
7, 6
5/20
08, 1
6/20
11, 6
8/20
12
– od
luka
US,
72/
2012
, 7/2
014
– od
luka
US
i 44/
2014
), G
lava
IV, A
kti V
lade
, čla
n 43
: Vla
da o
dluk
om o
sniv
a ja
vna
pred
uzeć
a, u
stan
ove
i dr
uge
orga
niza
cije
, pr
eduz
ima
mer
e i
uređ
uje
pita
nja
od o
pšte
g zn
ačaj
a i
odlu
čuje
o d
rugi
m s
tvar
ima
za k
oje
je z
akon
om il
i ure
dbom
odr
eđen
o da
ih V
lada
ure
đuje
odl
ukom
.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Odl
uka
je o
bjav
ljena
u „
Služ
beno
m g
lasn
iku
RSˮ,
br. 7
1/20
15 o
d 14
.8.2
015.
god
ine,
a s
tupi
la je
na
snag
u 22
.8.2
015.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 5.
St
ručn
e or
gani
zaci
je i
stru
čnja
ci u
odr
eđen
im o
blas
tima
mog
u bi
ti an
gažo
vani
radi
reša
vanj
a od
ređe
nih
slož
enih
pita
nja
koja
se
odno
se n
a za
datk
e Pr
egov
arač
kog
tima,
uz
pret
hodn
u sa
glas
nost
Vla
de, a
na
pred
log
član
a Vl
ade
zadu
ženo
g za
evr
opsk
e in
tegr
acije
i še
fa P
rego
vara
čkog
tim
a.Ta
čka
10.
Preg
ovar
ački
tim
na
inic
ijativ
u i p
osre
dstv
om N
acio
naln
og k
onve
nta
o Ev
rops
koj u
niji,
odn
osno
Priv
redn
e ko
mor
e Sr
bije
info
rmiš
e za
inte
reso
vanu
javn
ost o
toku
, sad
ržaj
u i b
itnim
dok
umen
tima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
u sk
ladu
s p
ropi
sim
a i m
eđun
arod
nim
spo
razu
mim
a ko
jima
se re
guliš
e za
štita
tajn
ih p
odat
aka
i pr
istu
p ta
jnim
pod
acim
a.
Naz
iv d
okum
enta
Odl
uka
o os
niva
nju
Koor
dina
cion
og t
ela
za p
roce
s pr
istu
panj
a Re
publ
ike
Srbi
je E
vrop
skoj
uni
ji60
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
dluk
a o
osni
vanj
u Ko
ordi
naci
onog
tel
a za
pro
ces
pris
tupa
nja
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji,
koj
e će
raz
mat
rati
najv
ažni
ja p
itanj
a i
usm
erav
ati
posl
ove
iz d
elok
ruga
org
ana
drža
vne
upra
ve u
pro
cesu
pr
istu
panj
a, n
avod
i čl
anov
e ko
ji či
ne K
oord
inac
iono
tel
o i
njeg
ove
nadl
ežno
sti.
Odl
ukom
se
obra
zuje
i
Save
t Ko
ordi
naci
onog
tel
a, k
oji ć
e ob
avlja
ti po
slov
e u
vezi
sa
teku
ćim
pita
njim
a u
proc
esu
pris
tupa
nju
Srbi
je E
U, o
dređ
uje
njeg
ov s
asta
v i n
adle
žnos
ti. O
dluk
om s
e ob
razu
ju p
rego
vara
čke
grup
e za
pre
govo
re o
pr
istu
panj
u, k
ojih
ima
35, o
dređ
uju
njih
ov s
asta
v i n
adle
žnos
ti. N
a os
novu
odr
edbe
, odl
ukom
se
odre
đuje
da
str
učnu
i ad
min
istr
ativ
no‑t
ehni
čku
podr
šku
radu
Koo
rdin
acio
nog
tela
pru
ža K
ance
larij
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
.
Vrst
a do
kum
enta
Odl
uka
– Za
kon
o Vl
adi,
(„Sl
. gla
snik
RS”
, br.
55/2
005,
71/
2005
– is
pr. 1
01/2
007,
65/
2008
, 16/
2011
, 68/
2012
–
odlu
ka U
S, 7
2/20
12, 7
/201
4 –
odlu
ka U
S i 4
4/20
14),
Gla
va IV
, Akt
i Vla
de, č
lan
43: V
lada
odl
ukom
osn
iva
javn
a pr
eduz
eća,
ust
anov
e i
drug
e or
gani
zaci
je,
pred
uzim
a m
ere
i ur
eđuj
e pi
tanj
a od
opš
teg
znač
aja
i od
luču
je o
dru
gim
stv
arim
a za
koj
e je
zak
onom
ili u
redb
om o
dređ
eno
da ih
Vla
da u
ređu
je o
dluk
om.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Odl
uka
je o
bjav
ljena
u „
Služ
beno
m g
lasn
iku
RS”,
br. 9
2/20
15 o
d 6.
11.2
015.
god
ine,
a s
tupi
la je
na
snag
u 7.
11.2
015.
12
59 O
dluk
a o
obra
zova
nju
preg
ovar
ačko
g tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj U
niji
(„Sl
užbe
ni
glas
nik
RSˮ,
br. 7
1/20
15)
60 O
dluk
a o
osni
vanj
u Ko
ordi
naci
onog
tel
a za
pro
ces
pris
tupa
nja
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
(„Sl
užbe
ni g
lasn
ik R
S”,
br.
92/2
015)
Prilozi ǀ 113
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Stav
34.
Pi
tanj
e pr
istu
pnih
pre
govo
ra i
napr
etka
Rep
ublik
e Sr
bije
u to
m p
roce
su ć
e bi
ti pr
edm
et re
dovn
og p
raće
nja
od s
tran
e N
arod
ne s
kupš
tine
Repu
blik
e Sr
bije
, defi
nisa
n Re
zolu
cijo
m N
arod
ne s
kupš
tine
o ul
ozi N
arod
ne
skup
štin
e i n
ačel
ima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
iz 2
013.
god
ine.
Pos
ebnu
ul
ogu
u pr
istu
pnim
pre
govo
rima
će im
ati o
rgan
izac
ije c
iviln
og d
rušt
va. N
a ta
j nač
in o
vaj p
roce
s će
dob
iti
puni
legi
timite
t i p
osta
ti vl
asni
štvo
svih
gra
đana
Rep
ublik
e Sr
bije
.
Naz
iv d
okum
enta
Odl
uka
o ob
razo
vanj
u Pr
egov
arač
kog
tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra o
pri
stup
anju
Rep
ublik
e Sr
bije
Ev
rops
koj u
niji59
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
dluk
a o
obra
zova
nju
Preg
ovar
ačko
g tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
defi
niše
na
dlež
nost
i i p
oslo
ve P
rego
vara
čkog
tim
a u
perio
du d
o po
tpis
ivan
ja U
govo
ra o
pris
tupa
nju.
Odl
ukom
je
defin
isan
sas
tav
Preg
ovar
ačko
g tim
a i n
ačin
nje
govo
g iz
bora
. Na
osno
vu o
dred
be o
dluk
e, K
ance
larij
a za
ev
rops
ke in
tegr
acije
pru
ža s
truč
nu i
adm
inis
trat
ivno
‑teh
ničk
u po
dršk
u ra
du P
rego
vara
čkog
tim
a.
Vrst
a do
kum
enta
Odl
uka
– Za
kon
o Vl
adi (
„Sl.
glas
nik
RS”,
br. 5
5/20
05, 7
1/20
05 –
ispr
. 101
/200
7, 6
5/20
08, 1
6/20
11, 6
8/20
12
– od
luka
US,
72/
2012
, 7/2
014
– od
luka
US
i 44/
2014
), G
lava
IV, A
kti V
lade
, čla
n 43
: Vla
da o
dluk
om o
sniv
a ja
vna
pred
uzeć
a, u
stan
ove
i dr
uge
orga
niza
cije
, pr
eduz
ima
mer
e i
uređ
uje
pita
nja
od o
pšte
g zn
ačaj
a i
odlu
čuje
o d
rugi
m s
tvar
ima
za k
oje
je z
akon
om il
i ure
dbom
odr
eđen
o da
ih V
lada
ure
đuje
odl
ukom
.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
/st
upan
ja n
a sn
agu
Odl
uka
je o
bjav
ljena
u „
Služ
beno
m g
lasn
iku
RSˮ,
br. 7
1/20
15 o
d 14
.8.2
015.
god
ine,
a s
tupi
la je
na
snag
u 22
.8.2
015.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 5.
St
ručn
e or
gani
zaci
je i
stru
čnja
ci u
odr
eđen
im o
blas
tima
mog
u bi
ti an
gažo
vani
radi
reša
vanj
a od
ređe
nih
slož
enih
pita
nja
koja
se
odno
se n
a za
datk
e Pr
egov
arač
kog
tima,
uz
pret
hodn
u sa
glas
nost
Vla
de, a
na
pred
log
član
a Vl
ade
zadu
ženo
g za
evr
opsk
e in
tegr
acije
i še
fa P
rego
vara
čkog
tim
a.Ta
čka
10.
Preg
ovar
ački
tim
na
inic
ijativ
u i p
osre
dstv
om N
acio
naln
og k
onve
nta
o Ev
rops
koj u
niji,
odn
osno
Priv
redn
e ko
mor
e Sr
bije
info
rmiš
e za
inte
reso
vanu
javn
ost o
toku
, sad
ržaj
u i b
itnim
dok
umen
tima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
u sk
ladu
s p
ropi
sim
a i m
eđun
arod
nim
spo
razu
mim
a ko
jima
se re
guliš
e za
štita
tajn
ih p
odat
aka
i pr
istu
p ta
jnim
pod
acim
a.
Naz
iv d
okum
enta
Odl
uka
o os
niva
nju
Koor
dina
cion
og t
ela
za p
roce
s pr
istu
panj
a Re
publ
ike
Srbi
je E
vrop
skoj
uni
ji60
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
dluk
a o
osni
vanj
u Ko
ordi
naci
onog
tel
a za
pro
ces
pris
tupa
nja
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji,
koj
e će
raz
mat
rati
najv
ažni
ja p
itanj
a i
usm
erav
ati
posl
ove
iz d
elok
ruga
org
ana
drža
vne
upra
ve u
pro
cesu
pr
istu
panj
a, n
avod
i čl
anov
e ko
ji či
ne K
oord
inac
iono
tel
o i
njeg
ove
nadl
ežno
sti.
Odl
ukom
se
obra
zuje
i
Save
t Ko
ordi
naci
onog
tel
a, k
oji ć
e ob
avlja
ti po
slov
e u
vezi
sa
teku
ćim
pita
njim
a u
proc
esu
pris
tupa
nju
Srbi
je E
U, o
dređ
uje
njeg
ov s
asta
v i n
adle
žnos
ti. O
dluk
om s
e ob
razu
ju p
rego
vara
čke
grup
e za
pre
govo
re o
pr
istu
panj
u, k
ojih
ima
35, o
dređ
uju
njih
ov s
asta
v i n
adle
žnos
ti. N
a os
novu
odr
edbe
, odl
ukom
se
odre
đuje
da
str
učnu
i ad
min
istr
ativ
no‑t
ehni
čku
podr
šku
radu
Koo
rdin
acio
nog
tela
pru
ža K
ance
larij
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
.
Vrst
a do
kum
enta
Odl
uka
– Za
kon
o Vl
adi,
(„Sl
. gla
snik
RS”
, br.
55/2
005,
71/
2005
– is
pr. 1
01/2
007,
65/
2008
, 16/
2011
, 68/
2012
–
odlu
ka U
S, 7
2/20
12, 7
/201
4 –
odlu
ka U
S i 4
4/20
14),
Gla
va IV
, Akt
i Vla
de, č
lan
43: V
lada
odl
ukom
osn
iva
javn
a pr
eduz
eća,
ust
anov
e i
drug
e or
gani
zaci
je,
pred
uzim
a m
ere
i ur
eđuj
e pi
tanj
a od
opš
teg
znač
aja
i od
luču
je o
dru
gim
stv
arim
a za
koj
e je
zak
onom
ili u
redb
om o
dređ
eno
da ih
Vla
da u
ređu
je o
dluk
om.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Odl
uka
je o
bjav
ljena
u „
Služ
beno
m g
lasn
iku
RS”,
br. 9
2/20
15 o
d 6.
11.2
015.
god
ine,
a s
tupi
la je
na
snag
u 7.
11.2
015.
12
59 O
dluk
a o
obra
zova
nju
preg
ovar
ačko
g tim
a za
vođ
enje
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj U
niji
(„Sl
užbe
ni
glas
nik
RSˮ,
br. 7
1/20
15)
60 O
dluk
a o
osni
vanj
u Ko
ordi
naci
onog
tel
a za
pro
ces
pris
tupa
nja
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
(„Sl
užbe
ni g
lasn
ik R
S”,
br.
92/2
015)
114 ǀ Prilozi
Naz
iv d
okum
enta
Osn
ova
za v
ođen
je p
rego
vora
i z
aklju
čiva
nje
Ugo
vora
o p
rist
upan
ju R
epub
like
Srbi
je E
vrop
skoj
un
iji61
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
snov
a za
vođ
enje
pre
govo
ra i
zakl
juče
nje
Ugo
vora
o p
ristu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
U sa
drži
: ust
avni
osn
ov
za v
ođen
je p
rego
vora
; oce
nu st
anja
odn
osa
izm
eđu
Repu
blik
e Sr
bije
i EU
(uz d
etal
jan
opis
isto
rijsk
og ra
zvoj
a od
nosa
); ra
zlog
e za
zak
ljuči
vanj
e U
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
; pre
gled
osn
ovni
h pi
tanj
a o
kojim
a će
se
vodi
ti pr
egov
ori,
bitn
e el
emen
te k
oje
ugov
or t
reba
da
sadr
ži i
pred
log
stav
ova
dele
gaci
je
Repu
blik
e Sr
bije
u v
ezi s
a tim
pita
njim
a (u
z de
taljn
o ob
jašn
java
nje
svih
faza
u p
roce
su p
rego
vora
); oc
enu
potr
ebni
h fin
ansi
jski
h sr
edst
ava
za iz
vrše
nje
ugov
ora
i nač
in n
jihov
og o
bezb
eđiv
anja
(pre
i na
kon
stup
anja
u
član
stvo
); na
crt u
govo
ra i
drug
ih m
ater
ijala
koj
i se
odno
se n
a pr
egov
ore,
stru
ktur
u U
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
i pr
edlo
g sa
stav
a de
lega
cije
, kao
i ok
virn
u pr
ocen
u tr
oško
va z
a ra
d de
lega
cije
.
Vrst
a do
kum
enta
Zakl
juča
k Vl
ade
(pre
ma
Zako
nu o
Vla
di, (
„Sl.
glas
nik
RS”,
br. 5
5/20
05, 7
1/20
05 –
ispr
. 101
/200
7, 6
5/20
08,
16/2
011,
68/
2012
– o
dluk
a U
S, 7
2/20
12, 7
/201
4 –
odlu
ka U
S i 4
4/20
14),
Gla
va IV
, čla
n 43
: Kad
ne
dono
si
drug
e ak
te, V
lada
don
osi z
aklju
čke)
.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Zakl
juča
k je
usv
ojen
na
sedn
ici V
lade
Rep
ublik
e Sr
bije
, sep
tem
bra
2013
. god
ine.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Pogl
avlje
IV O
snov
na p
itanj
a o
kojim
a će
se
vodi
ti pr
egov
ori,
bitn
i ele
men
ti ko
je u
govo
r tre
ba d
a sa
drži
i pr
edlo
g st
avov
a de
lega
cije
Rep
ublik
e Sr
bije
u v
ezi s
a tim
pita
njim
a:
Proc
es p
rego
vora
o p
ristu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
vrop
skoj
uni
ji će
biti
pre
dmet
redo
vnih
javn
ih ra
spra
va, p
ri če
mu
će p
oseb
nu u
logu
imat
i priv
reda
i ci
viln
o dr
uštv
o, č
ime
će p
roce
s ev
rops
kih
inte
grac
ija b
iti z
ajed
ničk
o vl
asni
štvo
svih
gra
đana
.
Naz
iv d
okum
enta
Zakl
juča
k ko
jim s
e us
mer
ava
i us
klađ
uje
rad
orga
na d
ržav
ne u
prav
e u
proc
esu
spro
vođe
nja
anal
itič
kog
preg
leda
i oc
ene
uskl
ađen
osti
pro
pisa
Rep
ublik
e Sr
bije
sa
prav
nim
teko
vina
ma
Evro
pske
un
ije i
njih
ove
impl
emen
taci
je (s
krin
ing)
62
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taZa
klju
čak
kojim
se
usm
erav
a i u
skla
đuje
rad
org
ana
drža
vne
upra
ve u
pro
cesu
spr
ovođ
enja
ana
litič
kog
preg
leda
i oc
ene
uskl
ađen
osti
prop
isa
Repu
blik
e Sr
bije
sa
prav
nim
teko
vina
ma
EU i
njih
ove
impl
emen
taci
je
(skr
inin
g), n
avod
i ko
učes
tvuj
e u
proc
esu
skrin
inga
, obj
ašnj
ava
proc
es d
osta
vlja
nja
i raz
men
e do
kum
enat
a iz
međ
u St
alne
mis
ije R
epub
like
Srbi
je p
ri EU
, EK,
Pre
gova
račk
og t
ima
i pre
dsed
nika
pre
gova
račk
e gr
upe,
ka
o i p
roce
duru
prip
rem
e za
pisn
ika
sa s
asta
naka
eks
plan
ator
nog
skrin
inga
, pril
oga
za p
otre
be b
ilate
raln
og
skrin
inga
i nač
in d
osta
vlja
nja.
Zak
ljuča
k op
isuj
e i s
adrž
aj p
rilog
a iz
rađe
nog
za p
otre
be b
ilate
raln
og sk
rinin
ga.
Zakl
jučk
om s
e de
finiš
u sa
stav
i or
gani
zaci
ja d
eleg
acije
za
sast
anke
org
aniz
ovan
e to
kom
skr
inin
ga.
Vrst
a do
kum
enta
Zakl
juča
k Vl
ade
– Za
kon
o Vl
adi,
(„Sl
. gla
snik
RS”
, br.
55/2
005,
71/
2005
– is
pr. 1
01/2
007,
65/
2008
, 16/
2011
, 68
/201
2 –
odlu
ka U
S, 7
2/20
12, 7
/201
4 –
odlu
ka U
S i 4
4/20
14),
Gla
va IV
, Akt
i Vla
de, č
lan
43: K
ad n
e do
nosi
dr
uge
akte
, Vla
da d
onos
i zak
ljučk
e.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Zakl
juča
k je
obj
avlje
n u
„Slu
žben
om g
lasn
iku
RSˮ,
br. 7
2/20
15 o
d 19
.8.2
015.
god
ine.
1 2
61 O
snov
a za
vođ
enje
pre
govo
ra i
zakl
juči
vanj
e U
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
http
://bi
t.ly/
1mCy
CHl
(pos
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
62 Z
aklju
čak
kojim
se
usm
erav
a i
uskl
ađuj
e ra
d or
gana
drž
avne
upr
ave
u pr
oces
u sp
rovo
đenj
a an
aliti
čkog
pre
gled
a i
ocen
e us
klađ
enos
ti pr
opis
a Re
publ
ike
Srbi
je s
a pr
avni
m te
kovi
nam
a EU
i nj
ihov
e im
plem
enta
cije
(skr
inin
g) („
Služ
beni
gla
snik
RSˮ
, br.
71/2
015)
Prilozi ǀ 115
Naz
iv d
okum
enta
Osn
ova
za v
ođen
je p
rego
vora
i z
aklju
čiva
nje
Ugo
vora
o p
rist
upan
ju R
epub
like
Srbi
je E
vrop
skoj
un
iji61
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
snov
a za
vođ
enje
pre
govo
ra i
zakl
juče
nje
Ugo
vora
o p
ristu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
U sa
drži
: ust
avni
osn
ov
za v
ođen
je p
rego
vora
; oce
nu st
anja
odn
osa
izm
eđu
Repu
blik
e Sr
bije
i EU
(uz d
etal
jan
opis
isto
rijsk
og ra
zvoj
a od
nosa
); ra
zlog
e za
zak
ljuči
vanj
e U
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
; pre
gled
osn
ovni
h pi
tanj
a o
kojim
a će
se
vodi
ti pr
egov
ori,
bitn
e el
emen
te k
oje
ugov
or t
reba
da
sadr
ži i
pred
log
stav
ova
dele
gaci
je
Repu
blik
e Sr
bije
u v
ezi s
a tim
pita
njim
a (u
z de
taljn
o ob
jašn
java
nje
svih
faza
u p
roce
su p
rego
vora
); oc
enu
potr
ebni
h fin
ansi
jski
h sr
edst
ava
za iz
vrše
nje
ugov
ora
i nač
in n
jihov
og o
bezb
eđiv
anja
(pre
i na
kon
stup
anja
u
član
stvo
); na
crt u
govo
ra i
drug
ih m
ater
ijala
koj
i se
odno
se n
a pr
egov
ore,
stru
ktur
u U
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
i pr
edlo
g sa
stav
a de
lega
cije
, kao
i ok
virn
u pr
ocen
u tr
oško
va z
a ra
d de
lega
cije
.
Vrst
a do
kum
enta
Zakl
juča
k Vl
ade
(pre
ma
Zako
nu o
Vla
di, (
„Sl.
glas
nik
RS”,
br. 5
5/20
05, 7
1/20
05 –
ispr
. 101
/200
7, 6
5/20
08,
16/2
011,
68/
2012
– o
dluk
a U
S, 7
2/20
12, 7
/201
4 –
odlu
ka U
S i 4
4/20
14),
Gla
va IV
, čla
n 43
: Kad
ne
dono
si
drug
e ak
te, V
lada
don
osi z
aklju
čke)
.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Zakl
juča
k je
usv
ojen
na
sedn
ici V
lade
Rep
ublik
e Sr
bije
, sep
tem
bra
2013
. god
ine.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Pogl
avlje
IV O
snov
na p
itanj
a o
kojim
a će
se
vodi
ti pr
egov
ori,
bitn
i ele
men
ti ko
je u
govo
r tre
ba d
a sa
drži
i pr
edlo
g st
avov
a de
lega
cije
Rep
ublik
e Sr
bije
u v
ezi s
a tim
pita
njim
a:
Proc
es p
rego
vora
o p
ristu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
vrop
skoj
uni
ji će
biti
pre
dmet
redo
vnih
javn
ih ra
spra
va, p
ri če
mu
će p
oseb
nu u
logu
imat
i priv
reda
i ci
viln
o dr
uštv
o, č
ime
će p
roce
s ev
rops
kih
inte
grac
ija b
iti z
ajed
ničk
o vl
asni
štvo
svih
gra
đana
.
Naz
iv d
okum
enta
Zakl
juča
k ko
jim s
e us
mer
ava
i us
klađ
uje
rad
orga
na d
ržav
ne u
prav
e u
proc
esu
spro
vođe
nja
anal
itič
kog
preg
leda
i oc
ene
uskl
ađen
osti
pro
pisa
Rep
ublik
e Sr
bije
sa
prav
nim
teko
vina
ma
Evro
pske
un
ije i
njih
ove
impl
emen
taci
je (s
krin
ing)
62
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taZa
klju
čak
kojim
se
usm
erav
a i u
skla
đuje
rad
org
ana
drža
vne
upra
ve u
pro
cesu
spr
ovođ
enja
ana
litič
kog
preg
leda
i oc
ene
uskl
ađen
osti
prop
isa
Repu
blik
e Sr
bije
sa
prav
nim
teko
vina
ma
EU i
njih
ove
impl
emen
taci
je
(skr
inin
g), n
avod
i ko
učes
tvuj
e u
proc
esu
skrin
inga
, obj
ašnj
ava
proc
es d
osta
vlja
nja
i raz
men
e do
kum
enat
a iz
međ
u St
alne
mis
ije R
epub
like
Srbi
je p
ri EU
, EK,
Pre
gova
račk
og t
ima
i pre
dsed
nika
pre
gova
račk
e gr
upe,
ka
o i p
roce
duru
prip
rem
e za
pisn
ika
sa s
asta
naka
eks
plan
ator
nog
skrin
inga
, pril
oga
za p
otre
be b
ilate
raln
og
skrin
inga
i nač
in d
osta
vlja
nja.
Zak
ljuča
k op
isuj
e i s
adrž
aj p
rilog
a iz
rađe
nog
za p
otre
be b
ilate
raln
og sk
rinin
ga.
Zakl
jučk
om s
e de
finiš
u sa
stav
i or
gani
zaci
ja d
eleg
acije
za
sast
anke
org
aniz
ovan
e to
kom
skr
inin
ga.
Vrst
a do
kum
enta
Zakl
juča
k Vl
ade
– Za
kon
o Vl
adi,
(„Sl
. gla
snik
RS”
, br.
55/2
005,
71/
2005
– is
pr. 1
01/2
007,
65/
2008
, 16/
2011
, 68
/201
2 –
odlu
ka U
S, 7
2/20
12, 7
/201
4 –
odlu
ka U
S i 4
4/20
14),
Gla
va IV
, Akt
i Vla
de, č
lan
43: K
ad n
e do
nosi
dr
uge
akte
, Vla
da d
onos
i zak
ljučk
e.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Zakl
juča
k je
obj
avlje
n u
„Slu
žben
om g
lasn
iku
RSˮ,
br. 7
2/20
15 o
d 19
.8.2
015.
god
ine.
1 2
61 O
snov
a za
vođ
enje
pre
govo
ra i
zakl
juči
vanj
e U
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
http
://bi
t.ly/
1mCy
CHl
(pos
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
62 Z
aklju
čak
kojim
se
usm
erav
a i
uskl
ađuj
e ra
d or
gana
drž
avne
upr
ave
u pr
oces
u sp
rovo
đenj
a an
aliti
čkog
pre
gled
a i
ocen
e us
klađ
enos
ti pr
opis
a Re
publ
ike
Srbi
je s
a pr
avni
m te
kovi
nam
a EU
i nj
ihov
e im
plem
enta
cije
(skr
inin
g) („
Služ
beni
gla
snik
RSˮ
, br.
71/2
015)
116 ǀ Prilozi
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 4.
sta
v 2.
U
skl
adu
sa a
ktom
Vla
de o
osn
ivan
ju K
oord
inac
iono
g te
la z
a pr
oces
pris
tupa
nja
Evro
psko
j uni
ji, p
reds
edni
k pr
egov
arač
ke g
rupe
mož
e po
zvat
i pre
dsta
vnik
e dr
ugih
org
ana
i org
aniz
acija
koj
i nis
u čl
anov
i pre
gova
račk
e gr
upe
da u
čest
vuju
u ra
du p
rego
vara
čke
grup
e, u
zav
isno
sti o
d te
me
koju
pre
gova
račk
a gr
upa
razm
atra
.Ta
čka
4. s
tav
3.M
inis
tars
tvo,
pos
ebna
org
aniz
acija
i sl
užba
Vla
de, o
dnos
no d
rugi
org
an il
i org
aniz
acija
, osi
m s
vojih
sta
lnih
pr
edst
avni
ka, u
rad p
rego
vara
čke g
rupe
uklju
čuje
i dru
ge pr
edst
avni
ke, u
zavi
snos
ti od t
eme k
oju p
rego
vara
čka g
rupa
ra
zmat
ra, a
na
pred
log
preg
ovar
ačke
gru
pe, m
ože a
ngaž
ovat
i i d
ruge
stru
čne o
rgan
izac
ije i i
stak
nute
stru
čnja
ke.
Tačk
a 4.
sta
v 7.
Pr
egov
arač
ka g
rupa
o s
vako
m o
drža
nom
sas
tank
u pr
ipre
ma
zapi
snik
, koj
i sad
rži z
aklju
čke,
zad
atke
i ro
kove
za
njih
ovu
real
izac
iju.
Tačk
a 7.
Za
pisn
ik sa
sast
anka
eks
plan
ator
nog
skrin
inga
dos
tavl
ja se
svim
čla
novi
ma
preg
ovar
ačke
gru
pe i
Kanc
elar
iji.
Kanc
elar
ija z
apis
nik
dost
avlja
čla
novi
ma
Preg
ovar
ačko
g tim
a, č
lano
vim
a Vl
ade
i Rep
ublič
kom
sek
reta
rijat
u za
zak
onod
avst
vo.
Tačk
a 13
a.Za
pisn
ici
sa s
asta
naka
odr
žani
h u
proc
esu
bila
tera
lnog
skr
inin
ga z
a sv
ako
poje
dina
čno
pogl
avlje
, no
se
step
en t
ajno
sti
INTE
RNO
u s
klad
u s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
. N
aved
eni
mat
erija
li no
siće
ste
pen
tajn
osti
INTE
RNO
do
mom
enta
otv
aran
ja d
atog
pog
lavl
ja. S
tepe
nom
tajn
osti
POVE
RLjIV
O o
znač
avaj
u se
svi
m
ater
ijali
veza
no z
a sa
stan
ke e
kspl
anat
orno
g i b
ilate
raln
og s
krin
inga
Pre
gova
račk
e gr
upe
za o
stal
a pi
tanj
a (p
rego
vara
čka
grup
a 35
), u
skla
du s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
. Nav
eden
i mat
erija
li no
siće
step
en ta
jnos
ti PO
VERL
jIVO
toko
m č
itavo
g tr
ajan
ja p
rego
vara
čkog
pro
cesa
.
Naz
iv d
okum
enta
Zakl
juča
k ko
jim se
usm
erav
a i u
skla
đuje
rad
orga
na d
ržav
ne u
prav
e u
post
upku
izra
de p
rego
vara
čkih
po
zici
ja u
pro
cesu
pre
govo
ra o
pri
stup
anju
Rep
ublik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji63
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taZa
klju
čak
kojim
se
usm
erav
a i
uskl
ađuj
e ra
d or
gana
drž
avne
upr
ave
u po
stup
ku i
zrad
e pr
egov
arač
kih
pozi
cija
u p
roce
su p
rego
vora
o p
ristu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
U s
adrž
i pob
roja
ne o
rgan
e ko
ji uč
estv
uju
u pr
oces
u iz
rade
pre
gova
račk
ih p
ozic
ija i
sam
pro
ces
izra
de.
Vrst
a do
kum
enta
Zakl
juča
k Vl
ade
– Za
kon
o Vl
adi (
„Sl.
glas
nik
RS”,
br. 5
5/20
05, 7
1/20
05 –
ispr
. 101
/200
7, 6
5/20
08, 1
6/20
11,
68/2
012
– od
luka
US,
72/
2012
, 7/2
014
– od
luka
US
i 44/
2014
), G
lava
IV, A
kti V
lade
, čla
n 43
. Kad
ne
dono
si
drug
e ak
te, V
lada
don
osi z
aklju
čke.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Zakl
juča
k je
obj
avlje
n u
„Slu
žben
om g
lasn
iku
RS”,
br. 7
1/20
15 o
d 14
.8.2
015.
god
ine.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 3.
sta
v 2.
Min
ista
rstv
o, p
oseb
na o
rgan
izac
ija i
služ
ba V
lade
, odn
osno
dru
gi o
rgan
ili o
rgan
izac
ija, o
sim
svo
jih s
taln
ih
pred
stav
nika
, u ra
d pr
egov
arač
ke g
rupe
ukl
juču
je i d
ruge
pre
dsta
vnik
e, u
zavi
snos
ti od
tem
e ko
ju p
rego
vara
čka
grup
a ra
zmat
ra, a
na
pred
log
preg
ovar
ačke
gru
pe, m
ože
anga
žova
ti i d
ruge
str
učne
org
aniz
acije
i is
takn
ute
stru
čnja
ke.
Tačk
a 4.
sta
v 5.
U to
ku p
ripre
me
preg
ovar
ački
h po
zici
ja, p
rego
vara
čka
grup
a ko
nsul
tuje
zai
nter
esov
anu
javn
ost,
posr
edst
vom
N
acio
naln
og k
onve
nta
o Ev
rops
koj
uniji
, od
nosn
o Pr
ivre
dne
kom
ore
Srbi
je,
u sk
ladu
s p
ropi
sim
a i
međ
unar
odni
m s
pora
zum
ima
kojim
a se
ure
đuje
zaš
tita
tajn
ih p
odat
aka
i pris
tup
tajn
im p
odac
ima.
Tačk
a 5.
sta
v 5.
Nak
on š
to V
lada
usv
oji
preg
ovar
ačku
poz
iciju
, pr
egov
arač
ka g
rupa
i P
rego
vara
čki
tim p
reds
tavl
jaju
za
inte
reso
vano
j jav
nost
i osn
ovna
reše
nja
sadr
žana
u p
rego
vara
čkoj
poz
iciji
.Ta
čka
5a.
Preg
ovar
ačke
poz
icije
koj
e Re
publ
ika
Srbi
ja u
svaj
a u
toku
pris
tupn
ih p
rego
vora
za
svak
o po
jedi
načn
o pr
egov
arač
ko p
ogla
vlje
ozn
ačav
aju
se st
epen
om ta
jnos
ti IN
TERN
O, u
skla
du s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
. Iz
uzet
no, d
elov
i pre
gova
račk
e po
zici
je m
ogu
biti
ozna
čeni
ste
peno
m ta
jnos
ti PO
VERL
jIVO
.Pr
egov
arač
ke p
ozic
ije b
iće
ozna
čene
ste
peno
m t
ajno
sti
INTE
RNO
ili
POVE
RLjIV
O d
o m
omen
ta o
tvar
anja
da
tog
pogl
avlja
. Izu
zetn
o, p
ojed
ine
preg
ovar
ačke
poz
icije
ili d
elov
i pre
gova
račk
e po
zici
je m
ogu
biti
ozna
čeni
od
gova
raju
ćim
ste
peno
m ta
jnos
ti do
mom
enta
zav
ršet
ka p
ristu
pnih
pre
govo
ra.
Preg
ovar
ačka
poz
icija
Pre
gova
račk
e gr
upe
za o
stal
a pi
tanj
a (P
rego
vara
čka
grup
a 35
) bić
e oz
nače
na st
epen
om
tajn
osti
POVE
RLjIV
O, u
skla
du s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
, tok
om či
tavo
g tr
ajan
ja p
rego
vara
čkog
pro
cesa
.1
63 Z
aklju
čak
kojim
se
usm
erav
a i
uskl
ađuj
e ra
d or
gana
drž
avne
upr
ave
u po
stup
ku i
zrad
e pr
egov
arač
kih
pozi
cija
u p
roce
su
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
(„Sl
užbe
ni g
lasn
ik R
S”, b
r. 71
/201
5)
Prilozi ǀ 117
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 4.
sta
v 2.
U
skl
adu
sa a
ktom
Vla
de o
osn
ivan
ju K
oord
inac
iono
g te
la z
a pr
oces
pris
tupa
nja
Evro
psko
j uni
ji, p
reds
edni
k pr
egov
arač
ke g
rupe
mož
e po
zvat
i pre
dsta
vnik
e dr
ugih
org
ana
i org
aniz
acija
koj
i nis
u čl
anov
i pre
gova
račk
e gr
upe
da u
čest
vuju
u ra
du p
rego
vara
čke
grup
e, u
zav
isno
sti o
d te
me
koju
pre
gova
račk
a gr
upa
razm
atra
.Ta
čka
4. s
tav
3.M
inis
tars
tvo,
pos
ebna
org
aniz
acija
i sl
užba
Vla
de, o
dnos
no d
rugi
org
an il
i org
aniz
acija
, osi
m s
vojih
sta
lnih
pr
edst
avni
ka, u
rad p
rego
vara
čke g
rupe
uklju
čuje
i dru
ge pr
edst
avni
ke, u
zavi
snos
ti od t
eme k
oju p
rego
vara
čka g
rupa
ra
zmat
ra, a
na
pred
log
preg
ovar
ačke
gru
pe, m
ože a
ngaž
ovat
i i d
ruge
stru
čne o
rgan
izac
ije i i
stak
nute
stru
čnja
ke.
Tačk
a 4.
sta
v 7.
Pr
egov
arač
ka g
rupa
o s
vako
m o
drža
nom
sas
tank
u pr
ipre
ma
zapi
snik
, koj
i sad
rži z
aklju
čke,
zad
atke
i ro
kove
za
njih
ovu
real
izac
iju.
Tačk
a 7.
Za
pisn
ik sa
sast
anka
eks
plan
ator
nog
skrin
inga
dos
tavl
ja se
svim
čla
novi
ma
preg
ovar
ačke
gru
pe i
Kanc
elar
iji.
Kanc
elar
ija z
apis
nik
dost
avlja
čla
novi
ma
Preg
ovar
ačko
g tim
a, č
lano
vim
a Vl
ade
i Rep
ublič
kom
sek
reta
rijat
u za
zak
onod
avst
vo.
Tačk
a 13
a.Za
pisn
ici
sa s
asta
naka
odr
žani
h u
proc
esu
bila
tera
lnog
skr
inin
ga z
a sv
ako
poje
dina
čno
pogl
avlje
, no
se
step
en t
ajno
sti
INTE
RNO
u s
klad
u s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
. N
aved
eni
mat
erija
li no
siće
ste
pen
tajn
osti
INTE
RNO
do
mom
enta
otv
aran
ja d
atog
pog
lavl
ja. S
tepe
nom
tajn
osti
POVE
RLjIV
O o
znač
avaj
u se
svi
m
ater
ijali
veza
no z
a sa
stan
ke e
kspl
anat
orno
g i b
ilate
raln
og s
krin
inga
Pre
gova
račk
e gr
upe
za o
stal
a pi
tanj
a (p
rego
vara
čka
grup
a 35
), u
skla
du s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
. Nav
eden
i mat
erija
li no
siće
step
en ta
jnos
ti PO
VERL
jIVO
toko
m č
itavo
g tr
ajan
ja p
rego
vara
čkog
pro
cesa
.
Naz
iv d
okum
enta
Zakl
juča
k ko
jim se
usm
erav
a i u
skla
đuje
rad
orga
na d
ržav
ne u
prav
e u
post
upku
izra
de p
rego
vara
čkih
po
zici
ja u
pro
cesu
pre
govo
ra o
pri
stup
anju
Rep
ublik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji63
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taZa
klju
čak
kojim
se
usm
erav
a i
uskl
ađuj
e ra
d or
gana
drž
avne
upr
ave
u po
stup
ku i
zrad
e pr
egov
arač
kih
pozi
cija
u p
roce
su p
rego
vora
o p
ristu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
U s
adrž
i pob
roja
ne o
rgan
e ko
ji uč
estv
uju
u pr
oces
u iz
rade
pre
gova
račk
ih p
ozic
ija i
sam
pro
ces
izra
de.
Vrst
a do
kum
enta
Zakl
juča
k Vl
ade
– Za
kon
o Vl
adi (
„Sl.
glas
nik
RS”,
br. 5
5/20
05, 7
1/20
05 –
ispr
. 101
/200
7, 6
5/20
08, 1
6/20
11,
68/2
012
– od
luka
US,
72/
2012
, 7/2
014
– od
luka
US
i 44/
2014
), G
lava
IV, A
kti V
lade
, čla
n 43
. Kad
ne
dono
si
drug
e ak
te, V
lada
don
osi z
aklju
čke.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Zakl
juča
k je
obj
avlje
n u
„Slu
žben
om g
lasn
iku
RS”,
br. 7
1/20
15 o
d 14
.8.2
015.
god
ine.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 3.
sta
v 2.
Min
ista
rstv
o, p
oseb
na o
rgan
izac
ija i
služ
ba V
lade
, odn
osno
dru
gi o
rgan
ili o
rgan
izac
ija, o
sim
svo
jih s
taln
ih
pred
stav
nika
, u ra
d pr
egov
arač
ke g
rupe
ukl
juču
je i d
ruge
pre
dsta
vnik
e, u
zavi
snos
ti od
tem
e ko
ju p
rego
vara
čka
grup
a ra
zmat
ra, a
na
pred
log
preg
ovar
ačke
gru
pe, m
ože
anga
žova
ti i d
ruge
str
učne
org
aniz
acije
i is
takn
ute
stru
čnja
ke.
Tačk
a 4.
sta
v 5.
U to
ku p
ripre
me
preg
ovar
ački
h po
zici
ja, p
rego
vara
čka
grup
a ko
nsul
tuje
zai
nter
esov
anu
javn
ost,
posr
edst
vom
N
acio
naln
og k
onve
nta
o Ev
rops
koj
uniji
, od
nosn
o Pr
ivre
dne
kom
ore
Srbi
je,
u sk
ladu
s p
ropi
sim
a i
međ
unar
odni
m s
pora
zum
ima
kojim
a se
ure
đuje
zaš
tita
tajn
ih p
odat
aka
i pris
tup
tajn
im p
odac
ima.
Tačk
a 5.
sta
v 5.
Nak
on š
to V
lada
usv
oji
preg
ovar
ačku
poz
iciju
, pr
egov
arač
ka g
rupa
i P
rego
vara
čki
tim p
reds
tavl
jaju
za
inte
reso
vano
j jav
nost
i osn
ovna
reše
nja
sadr
žana
u p
rego
vara
čkoj
poz
iciji
.Ta
čka
5a.
Preg
ovar
ačke
poz
icije
koj
e Re
publ
ika
Srbi
ja u
svaj
a u
toku
pris
tupn
ih p
rego
vora
za
svak
o po
jedi
načn
o pr
egov
arač
ko p
ogla
vlje
ozn
ačav
aju
se st
epen
om ta
jnos
ti IN
TERN
O, u
skla
du s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
. Iz
uzet
no, d
elov
i pre
gova
račk
e po
zici
je m
ogu
biti
ozna
čeni
ste
peno
m ta
jnos
ti PO
VERL
jIVO
.Pr
egov
arač
ke p
ozic
ije b
iće
ozna
čene
ste
peno
m t
ajno
sti
INTE
RNO
ili
POVE
RLjIV
O d
o m
omen
ta o
tvar
anja
da
tog
pogl
avlja
. Izu
zetn
o, p
ojed
ine
preg
ovar
ačke
poz
icije
ili d
elov
i pre
gova
račk
e po
zici
je m
ogu
biti
ozna
čeni
od
gova
raju
ćim
ste
peno
m ta
jnos
ti do
mom
enta
zav
ršet
ka p
ristu
pnih
pre
govo
ra.
Preg
ovar
ačka
poz
icija
Pre
gova
račk
e gr
upe
za o
stal
a pi
tanj
a (P
rego
vara
čka
grup
a 35
) bić
e oz
nače
na st
epen
om
tajn
osti
POVE
RLjIV
O, u
skla
du s
prop
isim
a o
tajn
osti
poda
taka
, tok
om či
tavo
g tr
ajan
ja p
rego
vara
čkog
pro
cesa
.1
63 Z
aklju
čak
kojim
se
usm
erav
a i
uskl
ađuj
e ra
d or
gana
drž
avne
upr
ave
u po
stup
ku i
zrad
e pr
egov
arač
kih
pozi
cija
u p
roce
su
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
EU
(„Sl
užbe
ni g
lasn
ik R
S”, b
r. 71
/201
5)
118 ǀ Prilozi
Naz
iv d
okum
enta
Rezo
luci
ja o
ulo
zi N
arod
ne s
kupš
tine
i n
ačel
ima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Ev
rops
koj u
niji
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taRe
zolu
cija
defi
niše
ulo
gu N
arod
ne s
kupš
tine
u pr
oces
u pr
egov
ora
o pr
istu
panj
u i n
ačel
a u
preg
ovor
ima
o pr
istu
panj
u Sr
bije
EU
. Ovo
m R
ezol
ucijo
m N
arod
na s
kupš
tina
je p
otvr
dila
da
je s
trat
eški
cilj
Srb
ije u
pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
stic
anje
pun
opra
vnog
čla
nstv
a u
EU u
naj
krać
em ro
ku i
da ć
e sv
ojim
akt
ivni
m
delo
vanj
em d
oprin
eti n
jihov
om u
speš
nom
vođ
enju
i št
o sk
orije
m o
konč
anju
. Rez
oluc
ijom
se
nagl
ašav
a va
žnos
t sa
radn
je N
arod
ne s
kupš
tine
i Vla
de, k
oja
je n
adle
žna
da v
odi i
koo
rdin
ira p
roce
s pr
egov
ora
o pr
istu
panj
u, k
ako
bi u
naj
krać
em ro
ku b
ili is
punj
eni s
vi p
otre
bni p
oliti
čki,
ekon
omsk
i, pr
avni
i in
stitu
cion
alni
kr
iterij
umi z
a čl
anst
vo u
EU
.Re
zolu
cijo
m s
e na
glaš
ava
neop
hodn
ost
da s
e u
proc
es p
raće
nja
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
uklju
če o
dbor
i N
arod
ne s
kupš
tine
u či
jem
del
okru
gu s
u pi
tanj
a iz
odg
ovar
ajuć
ih p
rego
vara
čkih
poz
icija
, dok
će
Odb
or z
a ev
rops
ke in
tegr
acije
imat
i cen
tral
nu u
logu
u k
oord
inac
iji s
vih
aktiv
nost
i. Re
zolu
cija
pre
dviđ
a ob
avez
u Vl
ade
da p
re u
tvrđ
ivan
ja p
rego
vara
čkih
poz
icija
dos
tavl
ja p
redl
oge
preg
ovar
ački
h po
zici
ja O
dbor
u za
evr
opsk
e in
tegr
acije
, ko
ji da
je m
išlje
nje
i/ili
dono
si p
repo
ruke
, ko
je p
otom
Vla
da r
azm
atra
pril
ikom
kon
ačno
g us
vaja
nja
preg
ovar
ačke
poz
icije
i o
tom
e ob
aveš
tava
nad
ležn
i od
bor
Nar
odne
sku
pštin
e. R
ezol
ucijo
m
se p
redv
iđa
obav
eza
Vlad
e da
pod
nosi
Nar
odno
j sku
pštin
i izv
ešta
j o t
oku
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
dva
puta
god
išnj
e, o
dnos
no p
o za
vrše
tku
šest
omes
ečno
g ci
klus
a pr
edse
dava
nja
Save
tom
, koj
i se
raz
mat
ra
na s
edni
ci N
arod
ne s
kupš
tine,
kao
i ob
avez
a še
fa P
rego
vara
čkog
tim
a da
pod
nosi
izve
štaj
e O
dbor
u za
ev
rops
ke in
tegr
acije
naj
man
je je
dnom
u tr
i mes
eca.
Vrst
a do
kum
enta
Rezo
luci
ja je
akt
Nar
odne
skup
štin
e ko
ji sa
drži
pol
itičk
u od
luku
. Njo
m N
arod
na sk
upšt
ina
zauz
ima
odre
đeni
st
av il
i sao
pšta
va v
ažnu
pol
itičk
u od
luku
o u
nutr
ašnj
im, s
poljn
im, fi
nans
ijski
m i
drug
im p
oliti
čkim
pita
njim
a.Po
slov
nik
Nar
odne
sku
pštin
e (G
lava
IX
– Po
stup
ci z
a do
noše
nje
akat
a i d
rugi
pos
tupc
i, 8.
Pos
tupa
k za
do
noše
nje
dekl
arac
ije, r
ezol
ucije
, pre
poru
ke i
stra
tegi
je, č
l. 19
0–19
1)
Nos
ilac
doku
men
taN
arod
na s
kupš
tina
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
16. d
ecem
bar 2
013.
god
ine.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Član
24.
Toko
m p
rego
vora
, Nar
odna
sku
pštin
a na
stoj
i da
jača
dru
štve
ni i
polit
ički
kon
senz
us o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji.
Nar
odna
sku
pštin
a sa
rađu
je s
a ci
viln
im d
rušt
vom
, st
ručn
om j
avno
šću
i dr
ugim
za
inte
reso
vani
m č
inio
cim
a, k
ako
bi s
e po
stig
la n
jihov
a uk
ljuče
nost
u s
vim
faz
ama
proc
esa
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji.
Član
. 25.
Nar
odna
sku
pštin
a po
ziva
sve
drž
avne
org
ane
i po
dstič
e sv
e dr
uštv
ene
čini
oce
da u
čest
vuju
u j
avni
m
rasp
rava
ma
veza
nim
za
proc
es p
rego
vora
i pr
istu
panj
a EU
.Čl
an 2
6.N
arod
na s
kupš
tina
pose
bno
nagl
ašav
a va
žnos
t pra
vovr
emen
og i
stal
nog
info
rmisa
nja
javn
osti
o ev
rops
kim
vr
edno
stim
a, E
vrop
skoj
uni
ji i t
oku
i rez
ulta
tima
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji.
Naz
iv d
okum
enta
Odl
uka
Odb
ora
za e
vrop
ske
inte
grac
ije N
arod
ne s
kupš
tine
Rep
ublik
e Sr
bije
o p
ostu
pku
razm
atra
nja
pred
loga
pre
gova
račk
e po
zici
je u
pro
cesu
pre
govo
ra o
pri
stup
anju
Rep
ublik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
dluk
om s
e ur
eđuj
e po
stup
ak ra
zmat
ranj
a pr
edlo
ga p
rego
vara
čke
pozi
cije
na
sedn
ici O
dbor
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
i od
bora
u č
ijem
su
delo
krug
u pi
tanj
a iz
odr
eđen
e pr
egov
arač
ke p
ozic
ije u
pro
cesu
pre
govo
ra
o pr
istu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
U. O
dluk
a de
taljn
o ur
eđuj
e po
stup
ak d
avan
ja m
išlje
nja
i/ili
prep
oruk
a o
pred
logu
pre
gova
račk
e po
zici
je, p
ravi
la i
nači
n ra
da O
dbor
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
i na
dlež
nih
odbo
ra,
kao
i vre
men
ske
odre
dnic
e za
pre
dviđ
eni p
ostu
pak
razm
atra
nja
pred
loga
pre
gova
račk
e po
zici
je. T
akođ
e,
odre
dbam
a od
luke
pre
dsta
vnic
ima
civi
lnog
dru
štva
pru
ža s
e m
oguć
nost
da,
poj
edin
ačno
ili
udru
ženo
po
dnos
e pr
edlo
ge, p
rilog
e i p
repo
ruke
na
nacr
t pre
gova
račk
e po
zici
je.
Odb
or z
a ev
rops
ke i
nteg
raci
je r
azm
atra
pre
dlog
e za
kona
i d
rugi
h op
štih
aka
ta s
a st
anov
išta
njih
ove
uskl
ađen
osti
sa p
ravn
im t
ekov
inam
a EU
, por
ed t
oga
razm
atra
pro
gram
e, iz
vešt
aje
i dru
ge a
kte
izvr
šne
vlas
ti ko
ji se
tiču
prid
ruži
vanj
a EU
.
Vrst
a do
kum
enta
Odl
uka
br. 0
2‑18
64/1
4, d
onet
a na
osn
ovu
tačk
e 20
. Rez
oluc
ije o
ulo
zi N
arod
ne s
kupš
tine
i nač
elim
a u
preg
ovor
ima
o pr
istu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
vrop
skoj
uni
ji
Nos
ilac
doku
men
taN
arod
na s
kupš
tina
Repu
blik
e Sr
bije
, Odb
or z
a ev
rops
ke in
tegr
acije
Dat
um u
svaj
anja
4. ju
na 2
014.
god
ine.
Prilozi ǀ 119
Naz
iv d
okum
enta
Rezo
luci
ja o
ulo
zi N
arod
ne s
kupš
tine
i n
ačel
ima
u pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Ev
rops
koj u
niji
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taRe
zolu
cija
defi
niše
ulo
gu N
arod
ne s
kupš
tine
u pr
oces
u pr
egov
ora
o pr
istu
panj
u i n
ačel
a u
preg
ovor
ima
o pr
istu
panj
u Sr
bije
EU
. Ovo
m R
ezol
ucijo
m N
arod
na s
kupš
tina
je p
otvr
dila
da
je s
trat
eški
cilj
Srb
ije u
pr
egov
orim
a o
pris
tupa
nju
stic
anje
pun
opra
vnog
čla
nstv
a u
EU u
naj
krać
em ro
ku i
da ć
e sv
ojim
akt
ivni
m
delo
vanj
em d
oprin
eti n
jihov
om u
speš
nom
vođ
enju
i št
o sk
orije
m o
konč
anju
. Rez
oluc
ijom
se
nagl
ašav
a va
žnos
t sa
radn
je N
arod
ne s
kupš
tine
i Vla
de, k
oja
je n
adle
žna
da v
odi i
koo
rdin
ira p
roce
s pr
egov
ora
o pr
istu
panj
u, k
ako
bi u
naj
krać
em ro
ku b
ili is
punj
eni s
vi p
otre
bni p
oliti
čki,
ekon
omsk
i, pr
avni
i in
stitu
cion
alni
kr
iterij
umi z
a čl
anst
vo u
EU
.Re
zolu
cijo
m s
e na
glaš
ava
neop
hodn
ost
da s
e u
proc
es p
raće
nja
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
uklju
če o
dbor
i N
arod
ne s
kupš
tine
u či
jem
del
okru
gu s
u pi
tanj
a iz
odg
ovar
ajuć
ih p
rego
vara
čkih
poz
icija
, dok
će
Odb
or z
a ev
rops
ke in
tegr
acije
imat
i cen
tral
nu u
logu
u k
oord
inac
iji s
vih
aktiv
nost
i. Re
zolu
cija
pre
dviđ
a ob
avez
u Vl
ade
da p
re u
tvrđ
ivan
ja p
rego
vara
čkih
poz
icija
dos
tavl
ja p
redl
oge
preg
ovar
ački
h po
zici
ja O
dbor
u za
evr
opsk
e in
tegr
acije
, ko
ji da
je m
išlje
nje
i/ili
dono
si p
repo
ruke
, ko
je p
otom
Vla
da r
azm
atra
pril
ikom
kon
ačno
g us
vaja
nja
preg
ovar
ačke
poz
icije
i o
tom
e ob
aveš
tava
nad
ležn
i od
bor
Nar
odne
sku
pštin
e. R
ezol
ucijo
m
se p
redv
iđa
obav
eza
Vlad
e da
pod
nosi
Nar
odno
j sku
pštin
i izv
ešta
j o t
oku
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
dva
puta
god
išnj
e, o
dnos
no p
o za
vrše
tku
šest
omes
ečno
g ci
klus
a pr
edse
dava
nja
Save
tom
, koj
i se
raz
mat
ra
na s
edni
ci N
arod
ne s
kupš
tine,
kao
i ob
avez
a še
fa P
rego
vara
čkog
tim
a da
pod
nosi
izve
štaj
e O
dbor
u za
ev
rops
ke in
tegr
acije
naj
man
je je
dnom
u tr
i mes
eca.
Vrst
a do
kum
enta
Rezo
luci
ja je
akt
Nar
odne
skup
štin
e ko
ji sa
drži
pol
itičk
u od
luku
. Njo
m N
arod
na sk
upšt
ina
zauz
ima
odre
đeni
st
av il
i sao
pšta
va v
ažnu
pol
itičk
u od
luku
o u
nutr
ašnj
im, s
poljn
im, fi
nans
ijski
m i
drug
im p
oliti
čkim
pita
njim
a.Po
slov
nik
Nar
odne
sku
pštin
e (G
lava
IX
– Po
stup
ci z
a do
noše
nje
akat
a i d
rugi
pos
tupc
i, 8.
Pos
tupa
k za
do
noše
nje
dekl
arac
ije, r
ezol
ucije
, pre
poru
ke i
stra
tegi
je, č
l. 19
0–19
1)
Nos
ilac
doku
men
taN
arod
na s
kupš
tina
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
16. d
ecem
bar 2
013.
god
ine.
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Član
24.
Toko
m p
rego
vora
, Nar
odna
sku
pštin
a na
stoj
i da
jača
dru
štve
ni i
polit
ički
kon
senz
us o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji.
Nar
odna
sku
pštin
a sa
rađu
je s
a ci
viln
im d
rušt
vom
, st
ručn
om j
avno
šću
i dr
ugim
za
inte
reso
vani
m č
inio
cim
a, k
ako
bi s
e po
stig
la n
jihov
a uk
ljuče
nost
u s
vim
faz
ama
proc
esa
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji.
Član
. 25.
Nar
odna
sku
pštin
a po
ziva
sve
drž
avne
org
ane
i po
dstič
e sv
e dr
uštv
ene
čini
oce
da u
čest
vuju
u j
avni
m
rasp
rava
ma
veza
nim
za
proc
es p
rego
vora
i pr
istu
panj
a EU
.Čl
an 2
6.N
arod
na s
kupš
tina
pose
bno
nagl
ašav
a va
žnos
t pra
vovr
emen
og i
stal
nog
info
rmisa
nja
javn
osti
o ev
rops
kim
vr
edno
stim
a, E
vrop
skoj
uni
ji i t
oku
i rez
ulta
tima
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji.
Naz
iv d
okum
enta
Odl
uka
Odb
ora
za e
vrop
ske
inte
grac
ije N
arod
ne s
kupš
tine
Rep
ublik
e Sr
bije
o p
ostu
pku
razm
atra
nja
pred
loga
pre
gova
račk
e po
zici
je u
pro
cesu
pre
govo
ra o
pri
stup
anju
Rep
ublik
e Sr
bije
Evr
opsk
oj u
niji
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taO
dluk
om s
e ur
eđuj
e po
stup
ak ra
zmat
ranj
a pr
edlo
ga p
rego
vara
čke
pozi
cije
na
sedn
ici O
dbor
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
i od
bora
u č
ijem
su
delo
krug
u pi
tanj
a iz
odr
eđen
e pr
egov
arač
ke p
ozic
ije u
pro
cesu
pre
govo
ra
o pr
istu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
U. O
dluk
a de
taljn
o ur
eđuj
e po
stup
ak d
avan
ja m
išlje
nja
i/ili
prep
oruk
a o
pred
logu
pre
gova
račk
e po
zici
je, p
ravi
la i
nači
n ra
da O
dbor
a za
evr
opsk
e in
tegr
acije
i na
dlež
nih
odbo
ra,
kao
i vre
men
ske
odre
dnic
e za
pre
dviđ
eni p
ostu
pak
razm
atra
nja
pred
loga
pre
gova
račk
e po
zici
je. T
akođ
e,
odre
dbam
a od
luke
pre
dsta
vnic
ima
civi
lnog
dru
štva
pru
ža s
e m
oguć
nost
da,
poj
edin
ačno
ili
udru
ženo
po
dnos
e pr
edlo
ge, p
rilog
e i p
repo
ruke
na
nacr
t pre
gova
račk
e po
zici
je.
Odb
or z
a ev
rops
ke i
nteg
raci
je r
azm
atra
pre
dlog
e za
kona
i d
rugi
h op
štih
aka
ta s
a st
anov
išta
njih
ove
uskl
ađen
osti
sa p
ravn
im t
ekov
inam
a EU
, por
ed t
oga
razm
atra
pro
gram
e, iz
vešt
aje
i dru
ge a
kte
izvr
šne
vlas
ti ko
ji se
tiču
prid
ruži
vanj
a EU
.
Vrst
a do
kum
enta
Odl
uka
br. 0
2‑18
64/1
4, d
onet
a na
osn
ovu
tačk
e 20
. Rez
oluc
ije o
ulo
zi N
arod
ne s
kupš
tine
i nač
elim
a u
preg
ovor
ima
o pr
istu
panj
u Re
publ
ike
Srbi
je E
vrop
skoj
uni
ji
Nos
ilac
doku
men
taN
arod
na s
kupš
tina
Repu
blik
e Sr
bije
, Odb
or z
a ev
rops
ke in
tegr
acije
Dat
um u
svaj
anja
4. ju
na 2
014.
god
ine.
120 ǀ Prilozi
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 4.
sta
v 3.
Pr
e ra
zmat
ranj
a pr
edlo
ga p
rego
vara
čke
pozi
cije
Odb
or z
a ev
rops
ke in
tegr
acije
oba
vezn
o ra
zmat
ra
pred
loge
, pril
oge
i pre
poru
ke p
reds
tavn
ika
civi
lnog
dru
štva
, odn
osno
Nac
iona
lnog
kon
vent
a o
Evro
psko
j un
iji (N
KEU
). Ta
čka
5. s
tav
1.
Sedn
ica
Odb
ora
za e
vrop
ske
inte
grac
ije i
sedn
ica
nadl
ežno
g od
bora
na
kojo
j se
razm
atra
pre
dlog
pr
egov
arač
ke p
ozic
ije k
oji n
osi o
znak
u ta
jnos
ti za
tvor
ena
je z
a ja
vnos
t. Ta
čka
5. s
tav
1.
Tons
ki s
nim
ak, p
repi
s to
nsko
g sn
imka
, izv
ešta
j i z
apis
nik
sedn
ice
odbo
ra, k
ao i
akt d
onet
na
sedn
ici o
dbor
a im
aju
isti
step
en ta
jnos
ti ka
o i d
okum
ent r
azm
atra
n na
sed
nici
odb
ora.
Naz
iv d
okum
enta
Upi
tnik
Evr
opsk
e ko
mis
ije (
Info
rmac
ije k
oje
Evro
pska
kom
isija
zah
teva
od
Vla
de S
rbije
u c
ilju
prip
rem
e m
išlje
nja
o za
htev
u Sr
bije
za
član
stvo
u E
vrop
skoj
uni
ji)
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taU
pitn
ik p
reds
tavl
ja z
vani
čni
inst
rum
ent
kojim
EU
pro
cenj
uje
spre
mno
st d
ržav
e da
zap
očne
pro
ces
pris
tupa
nja.
Na
osno
vu d
obije
nih
odgo
vora
EK
izra
đuje
Miš
ljenj
e (fr
. avi
s) o
tom
e da
li je
drž
ava
spre
mna
za
sta
tus
kand
idat
a, k
ao i
o t
ome
da l
i je
spr
emna
za
sled
eću
fazu
– d
efini
sanj
e ok
virn
og d
atum
a za
pr
egov
ore
o pr
istu
panj
u, o
čem
u ko
nsen
zuso
m o
dluč
uju
drža
ve č
lani
ce E
U.
Odg
ovor
i tr
eba
da p
ruže
pr
eciz
ne p
odat
ke o
drž
avi,
od p
ošto
vanj
a po
litič
kih
i ek
onom
skih
krit
eriju
ma,
do
step
ena
uskl
ađen
osti
zako
noda
vstv
a sa
pro
pisi
ma
EU, k
ao i
o in
stitu
cion
alni
m i
adm
inis
trat
ivni
m k
apac
itetim
a ne
opho
dnim
za
prih
vata
nje
i prim
enu
evro
pski
h st
anda
rda
u sv
akom
od
35 p
rego
vara
čkih
pog
lavl
ja.
Srbi
ja je
22.
dec
embr
a 20
09. g
odin
e po
dnel
a za
htev
za
pris
tupa
nje
EU. E
vrop
ski s
avet
je 2
5. o
ktob
ra 2
010.
go
dine
odl
učio
da
spro
vede
pos
tupa
k ut
vrđe
n čl
anom
49.
UEU
64. S
hodn
o to
me
od E
K se
zah
teva
lo d
a Sa
vetu
izlo
ži s
voje
Miš
ljenj
e o
ovom
zah
tevu
. Kom
esar
za
proš
irenj
e i s
used
sku
polit
iku
Štef
an F
ile u
ruči
o je
24
. nov
embr
a 20
10. g
odin
e pr
edse
dnik
u Vl
ade
Repu
blik
e Sr
bije
Mirk
u Cv
etko
viću
Upi
tnik
EK,
upu
ćen
radi
pr
ipre
me
miš
ljenj
a o
zaht
evu
Srbi
je z
a čl
anst
vo u
EU
.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Odg
ovor
i Srb
ije n
a U
pitn
ik E
K sa
drže
pre
cizn
e po
datk
e o
drža
vi, o
d po
štov
anja
pol
itičk
ih i
ekon
omsk
ih
krite
rijum
a,
do
step
ena
usag
laše
nost
i za
kono
davs
tva
sa
prop
isim
a EU
, ka
o i
o in
stitu
cion
alni
m
i ad
min
istr
ativ
nim
kap
acite
tima
neop
hodn
im z
a pr
ihva
tanj
e i p
rimen
u ev
rops
kih
stan
dard
a u
svak
om o
d 35
pre
gova
račk
ih p
ogla
vlja
. Ova
j dok
umen
t sad
rži 2
.483
pita
nja
i pot
pita
nja,
razv
rsta
nih
u še
st a
neks
a i 3
3 po
glav
lja.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Na
sedn
ici o
drža
noj 2
7. ja
nuar
a 20
11. g
odin
e Vl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
usv
ojila
je O
dgov
ore
na U
pitn
ik, k
oje
je p
reds
edni
k Vl
ade,
Mirk
o Cv
etko
vić,
31.
janu
ara
2011
. uru
čio
evro
psko
m k
omes
aru
za p
roši
renj
e, Š
tefa
nu
File
u.
1
64 Č
lan
49.
Ugo
vora
o E
vrop
skoj
uni
ji (U
EU):
Drž
ava
podn
osila
c za
htev
a za
čla
nstv
o up
ućuj
e ta
j za
htev
Sav
etu,
koj
i od
luču
je
jedn
ogla
sno,
nak
on k
onsu
ltova
nja
sa K
omis
ijom
i n
akon
dob
ijanj
a sa
glas
nost
i Ev
rops
kog
parla
men
ta,
koji
odlu
čuje
već
inom
gl
asov
a sv
ojih
čla
nova
. Pri
tom
e, v
odi s
e ra
čuna
o k
riter
ijum
ima
koje
je u
tvrd
io E
vrop
ski s
avet
.
Usl
ovi z
a pr
ijem
i pr
ilago
đava
nja
Ugo
vora
na
kojim
a se
zas
niva
Uni
ja, k
oja
taj p
rije
m p
odra
zum
eva,
pre
dmet
su sp
oraz
uma
izm
eđu
drža
va č
lani
ca i
drža
ve p
odno
sioc
a za
htev
a za
čla
nstv
o. T
aj s
pora
zum
pod
leže
pot
vrđi
vanj
u od
str
ane
svih
drž
ava
ugov
orni
ca, u
sk
ladu
sa
njih
ovim
ust
avni
m p
ravi
lima.
Prilozi ǀ 121
bitn
e od
redb
e za
pr
edst
avni
ke c
iviln
og
druš
tva
Tačk
a 4.
sta
v 3.
Pr
e ra
zmat
ranj
a pr
edlo
ga p
rego
vara
čke
pozi
cije
Odb
or z
a ev
rops
ke in
tegr
acije
oba
vezn
o ra
zmat
ra
pred
loge
, pril
oge
i pre
poru
ke p
reds
tavn
ika
civi
lnog
dru
štva
, odn
osno
Nac
iona
lnog
kon
vent
a o
Evro
psko
j un
iji (N
KEU
). Ta
čka
5. s
tav
1.
Sedn
ica
Odb
ora
za e
vrop
ske
inte
grac
ije i
sedn
ica
nadl
ežno
g od
bora
na
kojo
j se
razm
atra
pre
dlog
pr
egov
arač
ke p
ozic
ije k
oji n
osi o
znak
u ta
jnos
ti za
tvor
ena
je z
a ja
vnos
t. Ta
čka
5. s
tav
1.
Tons
ki s
nim
ak, p
repi
s to
nsko
g sn
imka
, izv
ešta
j i z
apis
nik
sedn
ice
odbo
ra, k
ao i
akt d
onet
na
sedn
ici o
dbor
a im
aju
isti
step
en ta
jnos
ti ka
o i d
okum
ent r
azm
atra
n na
sed
nici
odb
ora.
Naz
iv d
okum
enta
Upi
tnik
Evr
opsk
e ko
mis
ije (
Info
rmac
ije k
oje
Evro
pska
kom
isija
zah
teva
od
Vla
de S
rbije
u c
ilju
prip
rem
e m
išlje
nja
o za
htev
u Sr
bije
za
član
stvo
u E
vrop
skoj
uni
ji)
Opi
s i s
adrž
aj
doku
men
taU
pitn
ik p
reds
tavl
ja z
vani
čni
inst
rum
ent
kojim
EU
pro
cenj
uje
spre
mno
st d
ržav
e da
zap
očne
pro
ces
pris
tupa
nja.
Na
osno
vu d
obije
nih
odgo
vora
EK
izra
đuje
Miš
ljenj
e (fr
. avi
s) o
tom
e da
li je
drž
ava
spre
mna
za
sta
tus
kand
idat
a, k
ao i
o t
ome
da l
i je
spr
emna
za
sled
eću
fazu
– d
efini
sanj
e ok
virn
og d
atum
a za
pr
egov
ore
o pr
istu
panj
u, o
čem
u ko
nsen
zuso
m o
dluč
uju
drža
ve č
lani
ce E
U.
Odg
ovor
i tr
eba
da p
ruže
pr
eciz
ne p
odat
ke o
drž
avi,
od p
ošto
vanj
a po
litič
kih
i ek
onom
skih
krit
eriju
ma,
do
step
ena
uskl
ađen
osti
zako
noda
vstv
a sa
pro
pisi
ma
EU, k
ao i
o in
stitu
cion
alni
m i
adm
inis
trat
ivni
m k
apac
itetim
a ne
opho
dnim
za
prih
vata
nje
i prim
enu
evro
pski
h st
anda
rda
u sv
akom
od
35 p
rego
vara
čkih
pog
lavl
ja.
Srbi
ja je
22.
dec
embr
a 20
09. g
odin
e po
dnel
a za
htev
za
pris
tupa
nje
EU. E
vrop
ski s
avet
je 2
5. o
ktob
ra 2
010.
go
dine
odl
učio
da
spro
vede
pos
tupa
k ut
vrđe
n čl
anom
49.
UEU
64. S
hodn
o to
me
od E
K se
zah
teva
lo d
a Sa
vetu
izlo
ži s
voje
Miš
ljenj
e o
ovom
zah
tevu
. Kom
esar
za
proš
irenj
e i s
used
sku
polit
iku
Štef
an F
ile u
ruči
o je
24
. nov
embr
a 20
10. g
odin
e pr
edse
dnik
u Vl
ade
Repu
blik
e Sr
bije
Mirk
u Cv
etko
viću
Upi
tnik
EK,
upu
ćen
radi
pr
ipre
me
miš
ljenj
a o
zaht
evu
Srbi
je z
a čl
anst
vo u
EU
.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Odg
ovor
i Srb
ije n
a U
pitn
ik E
K sa
drže
pre
cizn
e po
datk
e o
drža
vi, o
d po
štov
anja
pol
itičk
ih i
ekon
omsk
ih
krite
rijum
a,
do
step
ena
usag
laše
nost
i za
kono
davs
tva
sa
prop
isim
a EU
, ka
o i
o in
stitu
cion
alni
m
i ad
min
istr
ativ
nim
kap
acite
tima
neop
hodn
im z
a pr
ihva
tanj
e i p
rimen
u ev
rops
kih
stan
dard
a u
svak
om o
d 35
pre
gova
račk
ih p
ogla
vlja
. Ova
j dok
umen
t sad
rži 2
.483
pita
nja
i pot
pita
nja,
razv
rsta
nih
u še
st a
neks
a i 3
3 po
glav
lja.
Nos
ilac
doku
men
taVl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
Dat
um u
svaj
anja
Na
sedn
ici o
drža
noj 2
7. ja
nuar
a 20
11. g
odin
e Vl
ada
Repu
blik
e Sr
bije
usv
ojila
je O
dgov
ore
na U
pitn
ik, k
oje
je p
reds
edni
k Vl
ade,
Mirk
o Cv
etko
vić,
31.
janu
ara
2011
. uru
čio
evro
psko
m k
omes
aru
za p
roši
renj
e, Š
tefa
nu
File
u.
1
64 Č
lan
49.
Ugo
vora
o E
vrop
skoj
uni
ji (U
EU):
Drž
ava
podn
osila
c za
htev
a za
čla
nstv
o up
ućuj
e ta
j za
htev
Sav
etu,
koj
i od
luču
je
jedn
ogla
sno,
nak
on k
onsu
ltova
nja
sa K
omis
ijom
i n
akon
dob
ijanj
a sa
glas
nost
i Ev
rops
kog
parla
men
ta,
koji
odlu
čuje
već
inom
gl
asov
a sv
ojih
čla
nova
. Pri
tom
e, v
odi s
e ra
čuna
o k
riter
ijum
ima
koje
je u
tvrd
io E
vrop
ski s
avet
.
Usl
ovi z
a pr
ijem
i pr
ilago
đava
nja
Ugo
vora
na
kojim
a se
zas
niva
Uni
ja, k
oja
taj p
rije
m p
odra
zum
eva,
pre
dmet
su sp
oraz
uma
izm
eđu
drža
va č
lani
ca i
drža
ve p
odno
sioc
a za
htev
a za
čla
nstv
o. T
aj s
pora
zum
pod
leže
pot
vrđi
vanj
u od
str
ane
svih
drž
ava
ugov
orni
ca, u
sk
ladu
sa
njih
ovim
ust
avni
m p
ravi
lima.
122 ǀ Prilozi
DO
KUm
ENTA
EV
ROPS
KE U
NIJ
E
Naz
iv d
okum
enta
Opš
ta p
ozic
ija E
vrop
ske
unije
o p
rist
upni
m p
rego
vori
ma
sa R
epub
likom
Srb
ijom
(Pre
gova
račk
i okv
ir
Evro
pske
uni
je z
a Re
publ
iku
Srbi
ju) /
Gen
eral
Eur
opea
n U
nion
Pos
ition
65
Opi
s do
kum
enta
Preg
ovar
ački
okv
ir (е
ng.
Neg
otia
ting
Fram
ewor
k) j
este
sve
obuh
vatn
i do
kum
ent
EU k
oji
defin
iše
nače
la,
sušt
inu
i pro
cedu
re c
elok
upno
g pr
egov
arač
kog
proc
esa
sa d
ržav
om k
andi
dato
m z
a čl
anst
vo. T
ežiš
te je
na
uslo
vim
a po
d ko
jima
će d
ržav
a ka
ndid
at u
svaj
ati i
spr
ovod
iti p
ravn
e te
kovi
ne E
U (E
U a
cqui
s), p
odel
jene
u
35 t
emat
skih
pog
lavl
ja. O
kvir
je b
azira
n na
isku
stvi
ma
i pra
ksi p
reth
odni
h pr
oces
a pr
ošire
nja,
kon
stan
tno
rast
ućem
pra
vu E
U, u
klju
čuju
ći i
novi
pris
tup
prać
enja
nap
retk
a za
Pog
lavl
je 2
3 (P
ravo
suđe
i os
novn
a pr
ava)
i
Pogl
avlje
24
(Pra
vda,
slo
boda
i b
ezbe
dnos
t). T
akođ
e, o
vaj
okvi
r uk
ljuču
je i
nek
e el
emen
te (
ugla
vnom
po
litič
kog
kara
kter
a) k
oji s
u u
dato
m m
omen
tu s
peci
fični
za
drža
vu k
andi
data
za
član
stvo
, koj
a tr
eba
da
otpo
čne
proc
es p
rego
vora
o p
ristu
panj
u.Iz
radu
nac
rta
preg
ovar
ačko
g ok
vira
EK
zapo
činj
e na
kon
potv
rđiv
anja
zak
ljuča
ka o
otv
aran
ju p
rego
vora
od
stra
ne S
avet
a, t
e Ev
rops
kog
save
ta. P
rego
vara
čki o
kvir
prip
rem
a EK
kro
z pr
oces
kon
sulta
cija
sa
nadl
ežni
m
služ
bam
a u
okvi
ru E
K. P
rvi n
acrt
dok
umen
ta E
K pr
ezen
tuje
drž
avam
a čl
anic
ama
EU u
okv
iru r
adni
h te
la
Save
ta, k
oja
imaj
u m
oguć
nost
da
daju
svo
je k
omen
tare
i da
u p
rego
vara
čki o
kvir
ugra
de o
dređ
ene
pozi
cije
, u
skla
du sa
svoj
im n
ačel
ima
i int
eres
ima.
Kon
ačno
, pre
gova
račk
i okv
ir m
ora
usvo
jiti S
avet
(Sav
et m
inis
tara
za
opšt
e po
slov
e), a
pot
om d
okum
ent p
otvr
đuje
i Ev
rops
ki s
avet
. Cel
okup
an p
roce
s pr
ipre
me
preg
ovar
ačko
g ok
vira
tra
je o
tpril
ike
šest
mes
eci i
mož
e za
visi
ti od
pos
tizan
ja k
onse
nzus
a o
njeg
ovom
sad
ržaj
u u
okvi
ru
rele
vant
nih
tela
Sav
eta.
Pre
thod
no u
svoj
en p
rego
vara
čki o
kvir
uslo
v je
za
zaka
ziva
nje
datu
ma
i odr
žava
nje
prve
MVK
.
Sadr
žaj d
okum
enta
Preg
ovar
ački
okv
ir EU
za
Repu
blik
u Sr
biju
sad
rži
opšt
u po
zici
ju E
U u
pro
cesu
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
. Prv
i deo
pre
gova
račk
og o
kvira
, uvo
dno
izla
ganj
e EU
, daj
e hr
onol
oški
pre
gled
evr
opsk
ih
inte
grac
ija S
rbije
, dos
adaš
njih
pos
tignu
ća u
ispu
njav
anju
krit
eriju
ma
za č
lans
tvo,
uz
obra
zlož
enje
pos
tupk
a ot
vara
nja
proc
esa
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju,
ali
i oba
veze
Srb
ije u
ovo
m p
roce
su. U
ovo
m d
elu
se is
tiče
da b
i Sr
bija
treb
alo
da u
sre
dnje
m ro
ku (š
to p
reds
tavl
ja 5
god
ina)
bud
e u
stan
ju d
a pr
euzm
e ob
avez
e iz
čla
nstv
a,
i to
u sk
oro
svim
obl
astim
a pr
avni
h te
kovi
na E
U. O
vaj d
eo iz
dvaj
a ot
vara
nje
preg
ovar
ačko
g Po
glav
lja 2
3 (P
ravo
suđe
i os
novn
a pr
ava)
i Po
glav
lja 2
4 (P
ravd
a, s
lobo
da i
bezb
edno
st) u
rano
j faz
i. N
ovin
a za
Srb
iju je
ste
da p
roce
s pr
egov
ora
o pr
istu
panj
u tr
eba
da d
oved
e do
sve
obuh
vatn
e no
rmal
izac
ije o
dnos
a iz
međ
u Sr
bije
i K
osov
a*, u
form
i pra
vno
obav
ezuj
ućeg
spo
razu
ma,
što
pre
dsta
vlja
sad
ržaj
Pog
lavl
ja 3
5. U
okv
iru d
rugo
g de
la p
rego
vara
čkog
okv
ira E
U z
a Re
publ
iku
Srbi
ju n
aved
ena
su n
ačel
a na
koj
ima
se z
asni
vaju
pre
govo
ri. D
eo
koji
se o
dnos
i na
sadr
žinu
pre
govo
ra i
proc
edur
e pr
egov
aran
ja o
bjaš
njav
a št
a po
draz
umev
a pr
istu
panj
e dr
žave
kan
dida
ta z
a čl
anst
vo E
U, k
oje
su n
jene
oba
veze
i na
koj
i nač
in ć
e Re
publ
ika
Srbi
ja b
iti u
oba
vezi
da
to is
puni
i ka
ko ć
e iz
gled
ati t
ok p
rego
vora
.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Preg
ovar
ački
okv
ir EU
sas
toji
se iz
čet
iri d
ela
i dva
pril
oga:
1) U
vodn
o iz
laga
nje
EU o
pris
tupn
im p
rego
vorim
a;
2) P
rego
vara
čki o
kvir
– na
čela
na
kojim
a se
zas
niva
ju p
rego
vori;
3)
Sad
ržin
a pr
egov
ora;
4)
Pro
cedu
re p
rego
vara
nja;
Prilo
g I
– Pr
oced
ura
za p
rego
vore
i n
jihov
a or
gani
zaci
ja (
pred
seda
vanj
e, u
čest
alos
t sa
stan
aka,
mes
to
održ
avan
ja s
asta
naka
, org
aniz
acija
);Pr
ilog
II –
Prel
imin
arna
indi
kativ
na li
sta
nasl
ova
pogl
avlja
(pre
gled
35
preg
ovar
ački
h po
glav
lja).
Nos
ilac
doku
men
taSa
vet E
vrop
ske
unije
Dat
um u
svaj
anja
EK je
pre
dsta
vila
prv
i nac
rt p
rego
vara
čkog
okv
ira z
a pr
istu
pne
preg
ovor
e sa
Srb
ijom
drž
avam
a čl
anic
ama
23. j
ula
2013
. god
ine.
Nak
on p
erio
da u
sagl
ašav
anja
, opš
ta p
ozic
ija E
U o
pris
tupn
im p
rego
vorim
a Re
publ
ike
Srbi
je u
svoj
ena
je 1
7. d
ecem
bra
2013
. god
ine
na S
avet
u m
inis
tara
za
opšt
e po
slov
e EU
, a o
dobr
ena
na
zase
danj
u Ev
rops
kog
save
ta 1
9–20
. dec
embr
a 20
13.
Opš
ta p
ozic
ija E
U o
pris
tupn
im p
rego
vorim
a Re
publ
ike
Srbi
je p
reds
tavl
jena
je n
a M
VK o
pris
tupa
nju
Srbi
je
Evro
psko
j uni
ji, k
oja
je o
drža
na 2
1. ja
nuar
a 20
14. g
odin
e u
Bris
elu.
1
65 O
pšta
poz
icija
EU
o p
ristu
pnim
pre
govo
rima
sa R
epub
likom
Srb
ijom
, htt
p://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/u
ploa
d/do
cum
ents
/pris
tupn
i_pr
egov
ori/p
rego
vara
cki_
okvi
r.pdf
(pos
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
Prilozi ǀ 123
DO
KUm
ENTA
EV
ROPS
KE U
NIJ
E
Naz
iv d
okum
enta
Opš
ta p
ozic
ija E
vrop
ske
unije
o p
rist
upni
m p
rego
vori
ma
sa R
epub
likom
Srb
ijom
(Pre
gova
račk
i okv
ir
Evro
pske
uni
je z
a Re
publ
iku
Srbi
ju) /
Gen
eral
Eur
opea
n U
nion
Pos
ition
65
Opi
s do
kum
enta
Preg
ovar
ački
okv
ir (е
ng.
Neg
otia
ting
Fram
ewor
k) j
este
sve
obuh
vatn
i do
kum
ent
EU k
oji
defin
iše
nače
la,
sušt
inu
i pro
cedu
re c
elok
upno
g pr
egov
arač
kog
proc
esa
sa d
ržav
om k
andi
dato
m z
a čl
anst
vo. T
ežiš
te je
na
uslo
vim
a po
d ko
jima
će d
ržav
a ka
ndid
at u
svaj
ati i
spr
ovod
iti p
ravn
e te
kovi
ne E
U (E
U a
cqui
s), p
odel
jene
u
35 t
emat
skih
pog
lavl
ja. O
kvir
je b
azira
n na
isku
stvi
ma
i pra
ksi p
reth
odni
h pr
oces
a pr
ošire
nja,
kon
stan
tno
rast
ućem
pra
vu E
U, u
klju
čuju
ći i
novi
pris
tup
prać
enja
nap
retk
a za
Pog
lavl
je 2
3 (P
ravo
suđe
i os
novn
a pr
ava)
i
Pogl
avlje
24
(Pra
vda,
slo
boda
i b
ezbe
dnos
t). T
akođ
e, o
vaj
okvi
r uk
ljuču
je i
nek
e el
emen
te (
ugla
vnom
po
litič
kog
kara
kter
a) k
oji s
u u
dato
m m
omen
tu s
peci
fični
za
drža
vu k
andi
data
za
član
stvo
, koj
a tr
eba
da
otpo
čne
proc
es p
rego
vora
o p
ristu
panj
u.Iz
radu
nac
rta
preg
ovar
ačko
g ok
vira
EK
zapo
činj
e na
kon
potv
rđiv
anja
zak
ljuča
ka o
otv
aran
ju p
rego
vora
od
stra
ne S
avet
a, t
e Ev
rops
kog
save
ta. P
rego
vara
čki o
kvir
prip
rem
a EK
kro
z pr
oces
kon
sulta
cija
sa
nadl
ežni
m
služ
bam
a u
okvi
ru E
K. P
rvi n
acrt
dok
umen
ta E
K pr
ezen
tuje
drž
avam
a čl
anic
ama
EU u
okv
iru r
adni
h te
la
Save
ta, k
oja
imaj
u m
oguć
nost
da
daju
svo
je k
omen
tare
i da
u p
rego
vara
čki o
kvir
ugra
de o
dređ
ene
pozi
cije
, u
skla
du sa
svoj
im n
ačel
ima
i int
eres
ima.
Kon
ačno
, pre
gova
račk
i okv
ir m
ora
usvo
jiti S
avet
(Sav
et m
inis
tara
za
opšt
e po
slov
e), a
pot
om d
okum
ent p
otvr
đuje
i Ev
rops
ki s
avet
. Cel
okup
an p
roce
s pr
ipre
me
preg
ovar
ačko
g ok
vira
tra
je o
tpril
ike
šest
mes
eci i
mož
e za
visi
ti od
pos
tizan
ja k
onse
nzus
a o
njeg
ovom
sad
ržaj
u u
okvi
ru
rele
vant
nih
tela
Sav
eta.
Pre
thod
no u
svoj
en p
rego
vara
čki o
kvir
uslo
v je
za
zaka
ziva
nje
datu
ma
i odr
žava
nje
prve
MVK
.
Sadr
žaj d
okum
enta
Preg
ovar
ački
okv
ir EU
za
Repu
blik
u Sr
biju
sad
rži
opšt
u po
zici
ju E
U u
pro
cesu
pre
govo
ra o
pris
tupa
nju
Repu
blik
e Sr
bije
. Prv
i deo
pre
gova
račk
og o
kvira
, uvo
dno
izla
ganj
e EU
, daj
e hr
onol
oški
pre
gled
evr
opsk
ih
inte
grac
ija S
rbije
, dos
adaš
njih
pos
tignu
ća u
ispu
njav
anju
krit
eriju
ma
za č
lans
tvo,
uz
obra
zlož
enje
pos
tupk
a ot
vara
nja
proc
esa
preg
ovor
a o
pris
tupa
nju,
ali
i oba
veze
Srb
ije u
ovo
m p
roce
su. U
ovo
m d
elu
se is
tiče
da b
i Sr
bija
treb
alo
da u
sre
dnje
m ro
ku (š
to p
reds
tavl
ja 5
god
ina)
bud
e u
stan
ju d
a pr
euzm
e ob
avez
e iz
čla
nstv
a,
i to
u sk
oro
svim
obl
astim
a pr
avni
h te
kovi
na E
U. O
vaj d
eo iz
dvaj
a ot
vara
nje
preg
ovar
ačko
g Po
glav
lja 2
3 (P
ravo
suđe
i os
novn
a pr
ava)
i Po
glav
lja 2
4 (P
ravd
a, s
lobo
da i
bezb
edno
st) u
rano
j faz
i. N
ovin
a za
Srb
iju je
ste
da p
roce
s pr
egov
ora
o pr
istu
panj
u tr
eba
da d
oved
e do
sve
obuh
vatn
e no
rmal
izac
ije o
dnos
a iz
međ
u Sr
bije
i K
osov
a*, u
form
i pra
vno
obav
ezuj
ućeg
spo
razu
ma,
što
pre
dsta
vlja
sad
ržaj
Pog
lavl
ja 3
5. U
okv
iru d
rugo
g de
la p
rego
vara
čkog
okv
ira E
U z
a Re
publ
iku
Srbi
ju n
aved
ena
su n
ačel
a na
koj
ima
se z
asni
vaju
pre
govo
ri. D
eo
koji
se o
dnos
i na
sadr
žinu
pre
govo
ra i
proc
edur
e pr
egov
aran
ja o
bjaš
njav
a št
a po
draz
umev
a pr
istu
panj
e dr
žave
kan
dida
ta z
a čl
anst
vo E
U, k
oje
su n
jene
oba
veze
i na
koj
i nač
in ć
e Re
publ
ika
Srbi
ja b
iti u
oba
vezi
da
to is
puni
i ka
ko ć
e iz
gled
ati t
ok p
rego
vora
.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Preg
ovar
ački
okv
ir EU
sas
toji
se iz
čet
iri d
ela
i dva
pril
oga:
1) U
vodn
o iz
laga
nje
EU o
pris
tupn
im p
rego
vorim
a;
2) P
rego
vara
čki o
kvir
– na
čela
na
kojim
a se
zas
niva
ju p
rego
vori;
3)
Sad
ržin
a pr
egov
ora;
4)
Pro
cedu
re p
rego
vara
nja;
Prilo
g I
– Pr
oced
ura
za p
rego
vore
i n
jihov
a or
gani
zaci
ja (
pred
seda
vanj
e, u
čest
alos
t sa
stan
aka,
mes
to
održ
avan
ja s
asta
naka
, org
aniz
acija
);Pr
ilog
II –
Prel
imin
arna
indi
kativ
na li
sta
nasl
ova
pogl
avlja
(pre
gled
35
preg
ovar
ački
h po
glav
lja).
Nos
ilac
doku
men
taSa
vet E
vrop
ske
unije
Dat
um u
svaj
anja
EK je
pre
dsta
vila
prv
i nac
rt p
rego
vara
čkog
okv
ira z
a pr
istu
pne
preg
ovor
e sa
Srb
ijom
drž
avam
a čl
anic
ama
23. j
ula
2013
. god
ine.
Nak
on p
erio
da u
sagl
ašav
anja
, opš
ta p
ozic
ija E
U o
pris
tupn
im p
rego
vorim
a Re
publ
ike
Srbi
je u
svoj
ena
je 1
7. d
ecem
bra
2013
. god
ine
na S
avet
u m
inis
tara
za
opšt
e po
slov
e EU
, a o
dobr
ena
na
zase
danj
u Ev
rops
kog
save
ta 1
9–20
. dec
embr
a 20
13.
Opš
ta p
ozic
ija E
U o
pris
tupn
im p
rego
vorim
a Re
publ
ike
Srbi
je p
reds
tavl
jena
je n
a M
VK o
pris
tupa
nju
Srbi
je
Evro
psko
j uni
ji, k
oja
je o
drža
na 2
1. ja
nuar
a 20
14. g
odin
e u
Bris
elu.
1
65 O
pšta
poz
icija
EU
o p
ristu
pnim
pre
govo
rima
sa R
epub
likom
Srb
ijom
, htt
p://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/u
ploa
d/do
cum
ents
/pris
tupn
i_pr
egov
ori/p
rego
vara
cki_
okvi
r.pdf
(pos
ledn
ji pu
t pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
124 ǀ Prilozi
bitn
e od
redb
e za
pre
dsta
vnik
e ci
viln
og d
rušt
va
Stav
11.
koj
i obr
azla
že o
tvar
anje
pog
lavl
ja 2
3 i 2
4 u
rano
j faz
i pre
govo
ra:
...Po
men
uti a
kcio
ni p
lano
vi k
ojim
a će
se
utvr
diti
prio
ritet
i Srb
ije k
ada
je re
č o
refo
rmam
a tr
eba
da s
e iz
rađu
ju
kroz
tra
nspa
rent
an p
roce
s ko
nsul
taci
jam
a sa
svi
m r
elev
antn
im z
aint
eres
ovan
im s
tran
ama
kako
bi
se
obez
bedi
la m
aksi
mal
na p
odrš
ka n
jihov
om s
prov
ođen
ju.
Stav
29.
Upo
redo
sa
pris
tupn
im p
rego
vorim
a, U
nija
će
nast
aviti
dija
log
sa c
iviln
im d
rušt
vom
i s
arad
nju
u ob
last
i ku
lture
sa
Srbi
jom
, kak
o bi
se
naro
di m
eđus
obno
prib
ližili
i ob
ezbe
dila
pod
rška
gra
đana
pro
cesu
pris
tupa
nja.
Stav
30.
Ka
ko b
i se
pove
ćalo
pov
eren
je ja
vnos
ti u
proc
es p
roši
renj
a, o
dluk
e će
se d
onos
iti n
a št
o ot
vore
niji
nači
n u
cilju
ob
ezbe
đenj
a ve
će t
rans
pare
ntno
sti.
Inte
rne
kons
ulta
cije
i r
aspr
ave
biće
zaš
tićen
e u
onoj
mer
i u
kojo
j je
to
neop
hodn
o da
bi s
e za
štiti
o pr
oces
odl
učiv
anja
, a u
skl
adu
sa p
ropi
sim
a EU
o p
ristu
pu ja
vnos
ti do
kum
entim
a u
svim
obl
astim
a de
lova
nja
Uni
je.
U 4
9. ta
čki t
og d
okum
enta
se
kaže
: ...
Kom
isija
će
deta
ljno
prat
iti n
apre
dak
Srbi
je u
svi
m o
blas
tima,
kor
iste
ći s
ve r
aspo
loži
ve i
nstr
umen
te,
uklju
čuju
ći e
kspe
rtsk
e m
isije
na
tere
nu o
rgan
izov
ane
od st
rane
ili u
ime
Kom
isije
i di
jalo
g u
okvi
ru S
pora
zum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u ...
Naz
iv d
okum
enta
God
išnj
i izv
ešta
ji Ev
rops
ke k
omis
ije o
nap
retk
u Sr
bije
u p
roce
su e
vrop
skih
inte
grac
ija/A
nnua
l Pro
gres
s Re
port
s of
the
Euro
pean
Com
mis
sion
for S
erbi
a66
Opi
s do
kum
enta
Izve
štaj
o n
apre
tku
(eng
. Pro
gres
s Re
port
) je
ste
doku
men
t ko
jim E
K pr
uža
info
rmac
ije o
nap
retk
u ko
ji je
od
ređe
na d
ržav
a ka
ndid
at/p
oten
cija
lni k
andi
dat
za č
lans
tvo
post
igla
u is
punj
avan
ju u
slov
a i c
iljev
a ko
je
je p
osta
vila
EU
, kao
i sa
žeta
k op
erat
ivni
h m
era
koje
je p
otre
bno
pred
uzet
i na
osno
vu u
tvrđ
enih
pla
nova
de
lova
nja.
Ev
rops
ka k
omis
ija j
e na
prav
ila n
iz i
zmen
a u
Pake
tu p
roši
renj
a za
201
5. u
por
eđen
ju s
a pr
etho
dnim
go
dina
ma.
Cilj
je d
a se
dod
atno
pov
eća
kval
itet p
roce
na u
izve
štaj
ima,
kao
i po
uzda
nost
pak
eta
kao
izvo
ra
info
rmac
ija z
a sv
e za
inte
reso
vane
str
ane.
Ove
pro
men
e će
pov
ećat
i tra
nspa
rent
nost
pro
cesa
i om
oguć
iti
svim
zai
nter
esov
anim
str
anam
a, u
klju
čuju
ći c
iviln
o dr
uštv
o, b
olje
i de
taljn
ije p
reis
pitiv
anje
refo
rmi.
Shod
no
tom
e, iz
vešt
aji:
1) š
ire f
okus
na
tren
utno
sta
nje
da b
i jas
nije
pok
azal
i na
kom
niv
ou s
e dr
žave
nal
aze
u po
gled
u nj
ihov
e pr
ipre
mlje
nost
i za
ispu
njav
anje
krit
eriju
ma
za č
lans
tvo;
2) p
ruža
ju š
ire s
mer
nice
o to
me
na š
ta d
ržav
e tr
eba
da s
e us
reds
rede
u n
ared
noj g
odin
i i 3
) uk
ljuču
ju u
skla
đeni
je iz
vešt
aje
i ska
le p
roce
ne, š
to ć
e om
oguć
iti
drža
vam
a da
se
dire
ktno
upo
ređu
ju u
klju
čnim
obl
astim
a.Iz
men
e u
godi
šnjim
izve
štaj
ima
uzim
aju
u ob
zir p
otre
bu z
a od
gova
raju
ćim
redo
sled
om re
form
i: 1)
vla
davi
na
prav
a i o
snov
na p
rava
(pra
vosu
đe, b
orba
pro
tiv k
orup
cije
, bor
ba p
rotiv
org
aniz
ovan
og k
rimin
ala,
slo
boda
iz
raža
vanj
a);
2) p
rivre
dni
razv
oj i
3)
refo
rma
javn
e up
rave
– t
ri pr
egov
arač
ka p
ogla
vlja
(ja
vne
naba
vke,
st
atis
tika,
fina
nsijs
ka k
ontr
ola)
.Je
dna
ocen
a se
daj
e za
tre
nutn
u si
tuac
iju, a
dru
ga z
a na
pred
ak u
sva
koj p
osm
atra
noj o
blas
ti. T
e oc
ene
se z
asni
vaju
na
pažl
jivoj
ana
lizi s
ituac
ije, s
a po
sebn
im a
kcen
tom
na
impl
emen
taci
ji i e
vide
nciji
kon
kret
nih
rezu
ltata
u s
vako
j obl
asti.
Tak
o im
plem
enta
cija
i do
stig
nuća
imaj
u ve
ću t
ežin
u od
zak
onsk
e us
klađ
enos
ti i
inst
ituci
onal
nog
okvi
ra u
sve
ukup
noj o
ceni
. I tr
enut
na s
ituac
ija i
step
en n
apre
tka
se o
cenj
uju
u od
nosu
na
peto
step
enu
stan
dard
nu s
kalu
za
ocen
jivan
je.
Skal
a ko
ja s
e ko
risti
za o
cenu
tren
utne
situ
acije
je s
lede
ća:
U v
eom
a ra
noj f
azi –
U r
anoj
faz
i – U
mer
ena
prip
rem
ljeno
st –
Izve
stan
niv
o pr
ipre
mlje
nost
i – V
eom
a na
pred
an n
ivo
prip
rem
ljeno
sti
Skal
a ko
ja s
e ko
risti
za o
cenu
nap
retk
a u
prot
eklih
12
mes
eci j
e sl
edeć
a:N
azad
ovan
je –
bez
nap
retk
a –
Izve
stan
nap
reda
k –
Dob
ar n
apre
dak
– Vr
lo d
obar
nap
reda
k
Sadr
žaj d
okum
enta
Izve
štaj
o n
apre
tku
Srbi
je u
krat
ko o
pisu
je o
dnos
e iz
međ
u Re
publ
ike
Srbi
je i
EU; a
naliz
ira s
tanj
e Sr
bije
u
pogl
edu
polit
ički
h i e
kono
msk
ih k
riter
ijum
a za
čla
nstv
o, t
e is
pitu
je k
apac
itet
Srbi
je d
a pr
eduz
me
obav
eze
koje
pro
istič
u iz
čla
nstv
a, tj
. pra
vne
teko
vine
izra
žene
u U
govo
rima,
seku
ndar
nom
zako
noda
vstv
u i p
oliti
kam
a EU
kro
z pr
egov
arač
ka p
ogla
vlja
.
1
66 G
odiš
nji i
zveš
taji
Evro
pske
kom
isije
o n
apre
tku
Srbi
je u
pro
cesu
evr
opsk
ih in
tegr
acija
, htt
p://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/d
okum
enta
/eu-
doku
men
ta.2
11.h
tml (
posl
ednj
i put
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
Prilozi ǀ 125
bitn
e od
redb
e za
pre
dsta
vnik
e ci
viln
og d
rušt
va
Stav
11.
koj
i obr
azla
že o
tvar
anje
pog
lavl
ja 2
3 i 2
4 u
rano
j faz
i pre
govo
ra:
...Po
men
uti a
kcio
ni p
lano
vi k
ojim
a će
se
utvr
diti
prio
ritet
i Srb
ije k
ada
je re
č o
refo
rmam
a tr
eba
da s
e iz
rađu
ju
kroz
tra
nspa
rent
an p
roce
s ko
nsul
taci
jam
a sa
svi
m r
elev
antn
im z
aint
eres
ovan
im s
tran
ama
kako
bi
se
obez
bedi
la m
aksi
mal
na p
odrš
ka n
jihov
om s
prov
ođen
ju.
Stav
29.
Upo
redo
sa
pris
tupn
im p
rego
vorim
a, U
nija
će
nast
aviti
dija
log
sa c
iviln
im d
rušt
vom
i s
arad
nju
u ob
last
i ku
lture
sa
Srbi
jom
, kak
o bi
se
naro
di m
eđus
obno
prib
ližili
i ob
ezbe
dila
pod
rška
gra
đana
pro
cesu
pris
tupa
nja.
Stav
30.
Ka
ko b
i se
pove
ćalo
pov
eren
je ja
vnos
ti u
proc
es p
roši
renj
a, o
dluk
e će
se d
onos
iti n
a št
o ot
vore
niji
nači
n u
cilju
ob
ezbe
đenj
a ve
će t
rans
pare
ntno
sti.
Inte
rne
kons
ulta
cije
i r
aspr
ave
biće
zaš
tićen
e u
onoj
mer
i u
kojo
j je
to
neop
hodn
o da
bi s
e za
štiti
o pr
oces
odl
učiv
anja
, a u
skl
adu
sa p
ropi
sim
a EU
o p
ristu
pu ja
vnos
ti do
kum
entim
a u
svim
obl
astim
a de
lova
nja
Uni
je.
U 4
9. ta
čki t
og d
okum
enta
se
kaže
: ...
Kom
isija
će
deta
ljno
prat
iti n
apre
dak
Srbi
je u
svi
m o
blas
tima,
kor
iste
ći s
ve r
aspo
loži
ve i
nstr
umen
te,
uklju
čuju
ći e
kspe
rtsk
e m
isije
na
tere
nu o
rgan
izov
ane
od st
rane
ili u
ime
Kom
isije
i di
jalo
g u
okvi
ru S
pora
zum
a o
stab
iliza
ciji
i prid
ruži
vanj
u ...
Naz
iv d
okum
enta
God
išnj
i izv
ešta
ji Ev
rops
ke k
omis
ije o
nap
retk
u Sr
bije
u p
roce
su e
vrop
skih
inte
grac
ija/A
nnua
l Pro
gres
s Re
port
s of
the
Euro
pean
Com
mis
sion
for S
erbi
a66
Opi
s do
kum
enta
Izve
štaj
o n
apre
tku
(eng
. Pro
gres
s Re
port
) je
ste
doku
men
t ko
jim E
K pr
uža
info
rmac
ije o
nap
retk
u ko
ji je
od
ređe
na d
ržav
a ka
ndid
at/p
oten
cija
lni k
andi
dat
za č
lans
tvo
post
igla
u is
punj
avan
ju u
slov
a i c
iljev
a ko
je
je p
osta
vila
EU
, kao
i sa
žeta
k op
erat
ivni
h m
era
koje
je p
otre
bno
pred
uzet
i na
osno
vu u
tvrđ
enih
pla
nova
de
lova
nja.
Ev
rops
ka k
omis
ija j
e na
prav
ila n
iz i
zmen
a u
Pake
tu p
roši
renj
a za
201
5. u
por
eđen
ju s
a pr
etho
dnim
go
dina
ma.
Cilj
je d
a se
dod
atno
pov
eća
kval
itet p
roce
na u
izve
štaj
ima,
kao
i po
uzda
nost
pak
eta
kao
izvo
ra
info
rmac
ija z
a sv
e za
inte
reso
vane
str
ane.
Ove
pro
men
e će
pov
ećat
i tra
nspa
rent
nost
pro
cesa
i om
oguć
iti
svim
zai
nter
esov
anim
str
anam
a, u
klju
čuju
ći c
iviln
o dr
uštv
o, b
olje
i de
taljn
ije p
reis
pitiv
anje
refo
rmi.
Shod
no
tom
e, iz
vešt
aji:
1) š
ire f
okus
na
tren
utno
sta
nje
da b
i jas
nije
pok
azal
i na
kom
niv
ou s
e dr
žave
nal
aze
u po
gled
u nj
ihov
e pr
ipre
mlje
nost
i za
ispu
njav
anje
krit
eriju
ma
za č
lans
tvo;
2) p
ruža
ju š
ire s
mer
nice
o to
me
na š
ta d
ržav
e tr
eba
da s
e us
reds
rede
u n
ared
noj g
odin
i i 3
) uk
ljuču
ju u
skla
đeni
je iz
vešt
aje
i ska
le p
roce
ne, š
to ć
e om
oguć
iti
drža
vam
a da
se
dire
ktno
upo
ređu
ju u
klju
čnim
obl
astim
a.Iz
men
e u
godi
šnjim
izve
štaj
ima
uzim
aju
u ob
zir p
otre
bu z
a od
gova
raju
ćim
redo
sled
om re
form
i: 1)
vla
davi
na
prav
a i o
snov
na p
rava
(pra
vosu
đe, b
orba
pro
tiv k
orup
cije
, bor
ba p
rotiv
org
aniz
ovan
og k
rimin
ala,
slo
boda
iz
raža
vanj
a);
2) p
rivre
dni
razv
oj i
3)
refo
rma
javn
e up
rave
– t
ri pr
egov
arač
ka p
ogla
vlja
(ja
vne
naba
vke,
st
atis
tika,
fina
nsijs
ka k
ontr
ola)
.Je
dna
ocen
a se
daj
e za
tre
nutn
u si
tuac
iju, a
dru
ga z
a na
pred
ak u
sva
koj p
osm
atra
noj o
blas
ti. T
e oc
ene
se z
asni
vaju
na
pažl
jivoj
ana
lizi s
ituac
ije, s
a po
sebn
im a
kcen
tom
na
impl
emen
taci
ji i e
vide
nciji
kon
kret
nih
rezu
ltata
u s
vako
j obl
asti.
Tak
o im
plem
enta
cija
i do
stig
nuća
imaj
u ve
ću t
ežin
u od
zak
onsk
e us
klađ
enos
ti i
inst
ituci
onal
nog
okvi
ra u
sve
ukup
noj o
ceni
. I tr
enut
na s
ituac
ija i
step
en n
apre
tka
se o
cenj
uju
u od
nosu
na
peto
step
enu
stan
dard
nu s
kalu
za
ocen
jivan
je.
Skal
a ko
ja s
e ko
risti
za o
cenu
tren
utne
situ
acije
je s
lede
ća:
U v
eom
a ra
noj f
azi –
U r
anoj
faz
i – U
mer
ena
prip
rem
ljeno
st –
Izve
stan
niv
o pr
ipre
mlje
nost
i – V
eom
a na
pred
an n
ivo
prip
rem
ljeno
sti
Skal
a ko
ja s
e ko
risti
za o
cenu
nap
retk
a u
prot
eklih
12
mes
eci j
e sl
edeć
a:N
azad
ovan
je –
bez
nap
retk
a –
Izve
stan
nap
reda
k –
Dob
ar n
apre
dak
– Vr
lo d
obar
nap
reda
k
Sadr
žaj d
okum
enta
Izve
štaj
o n
apre
tku
Srbi
je u
krat
ko o
pisu
je o
dnos
e iz
međ
u Re
publ
ike
Srbi
je i
EU; a
naliz
ira s
tanj
e Sr
bije
u
pogl
edu
polit
ički
h i e
kono
msk
ih k
riter
ijum
a za
čla
nstv
o, t
e is
pitu
je k
apac
itet
Srbi
je d
a pr
eduz
me
obav
eze
koje
pro
istič
u iz
čla
nstv
a, tj
. pra
vne
teko
vine
izra
žene
u U
govo
rima,
seku
ndar
nom
zako
noda
vstv
u i p
oliti
kam
a EU
kro
z pr
egov
arač
ka p
ogla
vlja
.
1
66 G
odiš
nji i
zveš
taji
Evro
pske
kom
isije
o n
apre
tku
Srbi
je u
pro
cesu
evr
opsk
ih in
tegr
acija
, htt
p://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/d
okum
enta
/eu-
doku
men
ta.2
11.h
tml (
posl
ednj
i put
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
126 ǀ Prilozi
Stru
ktur
a do
kum
enta
Stru
ktur
a Iz
vešt
aja
o na
pret
ku, p
ored
uvo
da k
oji d
aje
kont
ekst
i kr
atak
pre
gled
izve
štaj
a, s
asto
ji se
od
tri
osno
vna
dela
i an
eksa
:1)
Pol
itičk
i krit
eriju
mi (
Dem
okra
tija;
Ref
orm
a ja
vne
upra
ve; V
lada
vina
pra
va; L
juds
ka p
rava
i za
štita
man
jina,
Re
gion
alna
pita
nja
i međ
unar
odne
oba
veze
); 2)
Eko
nom
ski k
riter
ijum
i (Po
stoj
anje
fun
kcio
naln
e tr
žišn
e pr
ivre
de; K
apac
itet
za s
uoča
vanj
e sa
prit
isci
ma
konk
uren
cije
i tr
žišn
ih s
naga
EU
);3)
Spo
sobn
ost p
reuz
iman
ja o
bave
za k
oje
proi
stič
u iz
čla
nstv
a (3
3 pr
egov
arač
ka p
ogla
vlja
);An
eks
za d
ržav
u ka
ndid
ata/
pote
ncija
lnog
kan
dida
ta (O
dnos
i izm
eđu
EU i
drža
ve k
andi
data
/po
tenc
ijaln
og
kand
idat
a; S
tatis
tički
ane
ks).
Nos
ilac
doku
men
taEv
rops
ka k
omis
ija
Dat
um u
svaj
anja
EK s
vake
god
ine
obja
vlju
je iz
vešt
aj o
nap
retk
u u
posl
ednj
em k
vart
alu
i dos
tavl
ja g
a Sa
vetu
EU
i Ev
rops
kom
pa
rlam
entu
, te
dat
oj d
ržav
i ka
ndid
atu
pote
ncija
lnom
kan
dida
tu.
Izve
štaj
obu
hvat
a pe
riod
od o
ktob
ra
pret
hodn
e go
dine
do
sept
embr
a m
esec
a te
kuće
god
ine.
Naz
iv d
okum
enta
Stra
tegi
ja p
roši
renj
a EU
/EU
Enl
arge
men
t Str
ateg
y67
Opi
s do
kum
enta
Svak
e go
dine
EK
usva
ja j
edan
bro
j do
kum
enat
a („
pake
t pr
ošire
nja”
), pr
eko
kojih
se
obja
šnja
va p
oliti
ka
proš
irenj
a EU
i iz
vešt
ava
o po
stig
nuto
m n
apre
tku
u sv
akoj
drž
avi k
oja
teži
da
post
ane
član
ica
EU. S
trat
egija
pr
ošire
nja
je je
dan
od d
okum
enat
a ko
jim s
e ut
vrđu
ju o
rijen
taci
je z
a na
redn
u go
dinu
i id
entifi
kuje
nap
reda
k os
tvar
en to
kom
pro
tekl
ih d
vana
est m
esec
i u s
vako
j drž
avi k
andi
datu
i po
tenc
ijaln
om k
andi
datu
. Por
ed o
vog
stra
tešk
og d
okum
enta
, pak
et s
adrž
i i iz
vešt
aje
o na
pret
ku, g
de E
K iz
nosi
svo
ju p
roce
nu o
tom
e št
a je
pro
šle
godi
ne p
ostig
la s
vaka
drž
ava
kand
idat
/pot
enci
jaln
i kan
dida
t u p
roce
su e
vrop
skih
inte
grac
ija.
Sadr
žaj d
okum
enta
Stra
tegi
ja p
roši
renj
a EU
daj
e pr
egle
d st
anja
, nav
odi k
ljučn
e el
emen
te, o
dnos
no k
ljučn
e iz
azov
e za
nar
ednu
go
dinu
, pos
tavl
ja s
trat
ešku
orij
enta
ciju
u p
ogle
du p
oliti
ke p
roši
renj
a, d
aje
vrlo
kra
tak
preg
led
napr
etka
ko
je s
u os
tvar
ile d
ržav
e ka
ndid
ati
i po
tenc
ijaln
i ka
ndid
ati,
navo
di n
a ko
ji na
čin
će E
U n
asta
viti
pruž
ati
podr
šku
(tehn
ičku
i fin
ansi
jsku
) i n
a kr
aju
dono
si o
pšte
pre
poru
ke, o
dnos
no s
trat
ešku
orij
enta
ciju
klju
čnu
za
održ
avan
je p
oliti
ke p
roši
renj
a, te
zak
ljučk
e o
svak
oj d
ržav
i kan
dida
tu i
pote
ncija
lnom
kan
dida
tu. S
trat
egiju
pr
ati i
dod
atak
u k
ojem
su
nešt
o de
taljn
ije iz
neti
ocen
e i n
alaz
i Evr
opsk
e ko
mis
ije o
nap
retk
u u
proc
esu
pris
tupa
nja
za s
ve z
emlje
, sa
klju
čnim
sta
tistič
kim
pod
acim
a.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Stra
tegi
ju č
ine
četir
i pog
lavl
ja i
anek
s:I A
gend
a pr
ošire
nja
– do
stig
nuća
i iz
azov
i;II
Potv
rda
usre
dsre
đeno
sti n
a re
šava
nje
osno
vnih
pita
nja;
III R
egio
naln
a sa
radn
ja;
IV Z
aklju
čci i
pre
poru
ke;
Anek
si: 1
) Kra
tki p
regl
edi n
alaz
a iz
izve
štaj
a za
drž
ave;
2) P
rom
ene
u go
dišn
jim iz
vešt
ajim
a za
drž
ave
i 3)
Klju
čni s
tatis
tički
pod
aci.
Nos
ilac
doku
men
taEv
rops
ka k
omis
ija
Dat
um u
svaj
anja
EK s
vake
god
ine
obja
vlju
je s
trat
egiju
pro
šire
nja
u po
sled
njem
kva
rtal
u u
okvi
ru d
okum
enat
a iz
„pa
keta
pr
ošire
nja”
.
Naz
iv d
okum
enta
Rezo
luci
ja E
vrop
skog
par
lam
enta
o I
zveš
taju
o n
apre
tku
Srbi
je u
pro
cesu
evr
opsk
ih i
nteg
raci
ja/
Euro
pean
Par
liam
ent R
esol
utio
n on
the
Prog
ress
Rep
ort o
n Se
rbia
Opi
s do
kum
enta
Rezo
luci
je u
Evr
opsk
om p
arla
men
tu, p
a i
rezo
luci
je o
nap
retk
u dr
žava
u p
roce
su e
vroi
nteg
raci
ja s
u tz
v. ne
zako
noda
vni a
kti.
Rezo
luci
ja je
dok
umen
t EP
koj
i uka
zuje
na
polit
ičku
žel
ju d
a se
del
uje
u da
toj o
blas
ti.
Rezo
luci
ja o
mog
ućav
a Pa
rlam
entu
da
pred
laže
sm
erni
ce n
a kr
ajnj
e ne
obav
ezuj
ući n
ačin
, odn
osno
bez
bilo
ka
kve
prav
ne o
bave
ze z
a ad
resa
ta –
što
su u
ovo
m sl
učaj
u or
gani
drž
ave
kand
idat
a/po
tenc
ijaln
og k
andi
data
za
čla
nstv
o u
EU.
Nos
ilac
posl
a u
vezi
sa
rezo
luci
jom
je O
dbor
za
spol
jne
posl
ove
EP. U
skl
opu
svog
del
ovan
ja, O
dbor
je
nadl
ežan
i za
pra
ćenj
e na
pret
ka d
ržav
a ka
ndid
ata/
pote
ncija
lnih
kan
dida
ta u
evr
opsk
im in
tegr
acija
ma.
U
slu
čaju
kad
a se
izra
đuje
nez
akon
odav
ni a
kt n
užno
je d
a bi
lo k
oji o
dbor
, pa
sam
im ti
m i
Odb
or z
a sp
oljn
e po
slov
e EP
, im
enuj
e iz
vest
ioca
. Izv
estil
ac je
nad
leža
n za
prip
rem
u re
zolu
cije
i nj
eno
podn
ošen
je E
P u
ime
Odb
ora.
God
išnj
i izv
ešta
j o n
apre
tku
EK je
pol
azna
osn
ova,
i pr
ema
njem
u iz
vest
ilac
sast
avlja
nac
rt re
zolu
cije
o
ovom
dok
umen
tu. Z
ato
je i
nazi
v sa
mog
dok
umen
ta iz
vest
ioca
„Re
zolu
cija
o Iz
vešt
aju
o na
pret
ku d
ate
drža
ve k
andi
data
/pot
enci
jaln
og k
andi
data
”.
1
67
Stra
tegi
ja p
roši
renj
a EU
, htt
p://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/d
okum
enta
/eu-
doku
men
ta.2
12.h
tml (
posl
ednj
i put
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
Prilozi ǀ 127
Stru
ktur
a do
kum
enta
Stru
ktur
a Iz
vešt
aja
o na
pret
ku, p
ored
uvo
da k
oji d
aje
kont
ekst
i kr
atak
pre
gled
izve
štaj
a, s
asto
ji se
od
tri
osno
vna
dela
i an
eksa
:1)
Pol
itičk
i krit
eriju
mi (
Dem
okra
tija;
Ref
orm
a ja
vne
upra
ve; V
lada
vina
pra
va; L
juds
ka p
rava
i za
štita
man
jina,
Re
gion
alna
pita
nja
i međ
unar
odne
oba
veze
); 2)
Eko
nom
ski k
riter
ijum
i (Po
stoj
anje
fun
kcio
naln
e tr
žišn
e pr
ivre
de; K
apac
itet
za s
uoča
vanj
e sa
prit
isci
ma
konk
uren
cije
i tr
žišn
ih s
naga
EU
);3)
Spo
sobn
ost p
reuz
iman
ja o
bave
za k
oje
proi
stič
u iz
čla
nstv
a (3
3 pr
egov
arač
ka p
ogla
vlja
);An
eks
za d
ržav
u ka
ndid
ata/
pote
ncija
lnog
kan
dida
ta (O
dnos
i izm
eđu
EU i
drža
ve k
andi
data
/po
tenc
ijaln
og
kand
idat
a; S
tatis
tički
ane
ks).
Nos
ilac
doku
men
taEv
rops
ka k
omis
ija
Dat
um u
svaj
anja
EK s
vake
god
ine
obja
vlju
je iz
vešt
aj o
nap
retk
u u
posl
ednj
em k
vart
alu
i dos
tavl
ja g
a Sa
vetu
EU
i Ev
rops
kom
pa
rlam
entu
, te
dat
oj d
ržav
i ka
ndid
atu
pote
ncija
lnom
kan
dida
tu.
Izve
štaj
obu
hvat
a pe
riod
od o
ktob
ra
pret
hodn
e go
dine
do
sept
embr
a m
esec
a te
kuće
god
ine.
Naz
iv d
okum
enta
Stra
tegi
ja p
roši
renj
a EU
/EU
Enl
arge
men
t Str
ateg
y67
Opi
s do
kum
enta
Svak
e go
dine
EK
usva
ja j
edan
bro
j do
kum
enat
a („
pake
t pr
ošire
nja”
), pr
eko
kojih
se
obja
šnja
va p
oliti
ka
proš
irenj
a EU
i iz
vešt
ava
o po
stig
nuto
m n
apre
tku
u sv
akoj
drž
avi k
oja
teži
da
post
ane
član
ica
EU. S
trat
egija
pr
ošire
nja
je je
dan
od d
okum
enat
a ko
jim s
e ut
vrđu
ju o
rijen
taci
je z
a na
redn
u go
dinu
i id
entifi
kuje
nap
reda
k os
tvar
en to
kom
pro
tekl
ih d
vana
est m
esec
i u s
vako
j drž
avi k
andi
datu
i po
tenc
ijaln
om k
andi
datu
. Por
ed o
vog
stra
tešk
og d
okum
enta
, pak
et s
adrž
i i iz
vešt
aje
o na
pret
ku, g
de E
K iz
nosi
svo
ju p
roce
nu o
tom
e št
a je
pro
šle
godi
ne p
ostig
la s
vaka
drž
ava
kand
idat
/pot
enci
jaln
i kan
dida
t u p
roce
su e
vrop
skih
inte
grac
ija.
Sadr
žaj d
okum
enta
Stra
tegi
ja p
roši
renj
a EU
daj
e pr
egle
d st
anja
, nav
odi k
ljučn
e el
emen
te, o
dnos
no k
ljučn
e iz
azov
e za
nar
ednu
go
dinu
, pos
tavl
ja s
trat
ešku
orij
enta
ciju
u p
ogle
du p
oliti
ke p
roši
renj
a, d
aje
vrlo
kra
tak
preg
led
napr
etka
ko
je s
u os
tvar
ile d
ržav
e ka
ndid
ati
i po
tenc
ijaln
i ka
ndid
ati,
navo
di n
a ko
ji na
čin
će E
U n
asta
viti
pruž
ati
podr
šku
(tehn
ičku
i fin
ansi
jsku
) i n
a kr
aju
dono
si o
pšte
pre
poru
ke, o
dnos
no s
trat
ešku
orij
enta
ciju
klju
čnu
za
održ
avan
je p
oliti
ke p
roši
renj
a, te
zak
ljučk
e o
svak
oj d
ržav
i kan
dida
tu i
pote
ncija
lnom
kan
dida
tu. S
trat
egiju
pr
ati i
dod
atak
u k
ojem
su
nešt
o de
taljn
ije iz
neti
ocen
e i n
alaz
i Evr
opsk
e ko
mis
ije o
nap
retk
u u
proc
esu
pris
tupa
nja
za s
ve z
emlje
, sa
klju
čnim
sta
tistič
kim
pod
acim
a.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Stra
tegi
ju č
ine
četir
i pog
lavl
ja i
anek
s:I A
gend
a pr
ošire
nja
– do
stig
nuća
i iz
azov
i;II
Potv
rda
usre
dsre
đeno
sti n
a re
šava
nje
osno
vnih
pita
nja;
III R
egio
naln
a sa
radn
ja;
IV Z
aklju
čci i
pre
poru
ke;
Anek
si: 1
) Kra
tki p
regl
edi n
alaz
a iz
izve
štaj
a za
drž
ave;
2) P
rom
ene
u go
dišn
jim iz
vešt
ajim
a za
drž
ave
i 3)
Klju
čni s
tatis
tički
pod
aci.
Nos
ilac
doku
men
taEv
rops
ka k
omis
ija
Dat
um u
svaj
anja
EK s
vake
god
ine
obja
vlju
je s
trat
egiju
pro
šire
nja
u po
sled
njem
kva
rtal
u u
okvi
ru d
okum
enat
a iz
„pa
keta
pr
ošire
nja”
.
Naz
iv d
okum
enta
Rezo
luci
ja E
vrop
skog
par
lam
enta
o I
zveš
taju
o n
apre
tku
Srbi
je u
pro
cesu
evr
opsk
ih i
nteg
raci
ja/
Euro
pean
Par
liam
ent R
esol
utio
n on
the
Prog
ress
Rep
ort o
n Se
rbia
Opi
s do
kum
enta
Rezo
luci
je u
Evr
opsk
om p
arla
men
tu, p
a i
rezo
luci
je o
nap
retk
u dr
žava
u p
roce
su e
vroi
nteg
raci
ja s
u tz
v. ne
zako
noda
vni a
kti.
Rezo
luci
ja je
dok
umen
t EP
koj
i uka
zuje
na
polit
ičku
žel
ju d
a se
del
uje
u da
toj o
blas
ti.
Rezo
luci
ja o
mog
ućav
a Pa
rlam
entu
da
pred
laže
sm
erni
ce n
a kr
ajnj
e ne
obav
ezuj
ući n
ačin
, odn
osno
bez
bilo
ka
kve
prav
ne o
bave
ze z
a ad
resa
ta –
što
su u
ovo
m sl
učaj
u or
gani
drž
ave
kand
idat
a/po
tenc
ijaln
og k
andi
data
za
čla
nstv
o u
EU.
Nos
ilac
posl
a u
vezi
sa
rezo
luci
jom
je O
dbor
za
spol
jne
posl
ove
EP. U
skl
opu
svog
del
ovan
ja, O
dbor
je
nadl
ežan
i za
pra
ćenj
e na
pret
ka d
ržav
a ka
ndid
ata/
pote
ncija
lnih
kan
dida
ta u
evr
opsk
im in
tegr
acija
ma.
U
slu
čaju
kad
a se
izra
đuje
nez
akon
odav
ni a
kt n
užno
je d
a bi
lo k
oji o
dbor
, pa
sam
im ti
m i
Odb
or z
a sp
oljn
e po
slov
e EP
, im
enuj
e iz
vest
ioca
. Izv
estil
ac je
nad
leža
n za
prip
rem
u re
zolu
cije
i nj
eno
podn
ošen
je E
P u
ime
Odb
ora.
God
išnj
i izv
ešta
j o n
apre
tku
EK je
pol
azna
osn
ova,
i pr
ema
njem
u iz
vest
ilac
sast
avlja
nac
rt re
zolu
cije
o
ovom
dok
umen
tu. Z
ato
je i
nazi
v sa
mog
dok
umen
ta iz
vest
ioca
„Re
zolu
cija
o Iz
vešt
aju
o na
pret
ku d
ate
drža
ve k
andi
data
/pot
enci
jaln
og k
andi
data
”.
1
67
Stra
tegi
ja p
roši
renj
a EU
, htt
p://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/d
okum
enta
/eu-
doku
men
ta.2
12.h
tml (
posl
ednj
i put
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
128 ǀ Prilozi
Sadr
žaj d
okum
enta
Rezo
luci
ja o
Izv
ešta
ju o
nap
retk
u Sr
bije
izno
si o
pštu
oce
nu s
tanj
a u
Repu
blic
i Srb
iji. Z
atim
se
osvr
će n
a po
litič
ke k
riter
ijum
e i
njih
ovo
spro
vođe
nje
u pe
riodu
izv
ešta
vanj
a. T
akođ
e, R
ezol
ucija
tre
tira
ekon
omsk
a pi
tanj
a i r
egio
naln
u sa
radn
ju.
Nos
ilac
doku
men
taEv
rops
ki p
arla
men
t
Dat
um u
svaj
anja
Prvi
kva
rtal
god
ine
u za
visn
osti
od p
lana
Odb
ora
za sp
oljn
e po
slov
e EP
za
usva
janj
e re
zolu
cije
, kao
i dn
evno
g re
da p
lena
rnih
sed
nica
EP
u pr
vom
kva
rtal
u.
Naz
iv d
okum
enta
miš
ljenj
e Ev
rops
ke k
omis
ije o
zah
tevu
Srb
ije z
a čl
anst
vo u
Evr
opsk
oj u
niji/
Com
mis
sion
Opi
nion
on
Serb
ia’s
appl
icat
ion
for m
embe
rshi
p of
the
Euro
pean
Uni
on68
Opi
s do
kum
enta
Na
osno
vu d
obije
nih
odgo
vora
na
Upi
tnik
, EK
izra
đuje
miš
ljenj
e (fr
. avi
s) o
tom
e da
li je
drž
ava
spre
mna
za
sta
tus
kand
idat
a za
čla
nstv
o u
EU, k
ao i
o to
me
da li
je s
prem
na z
a sl
edeć
u fa
zu –
defi
nisa
nje
okvi
rnog
da
tum
a za
pre
govo
re o
pris
tupa
nju
EU, o
čem
u ko
nsen
zuso
m o
dluč
uju
drža
ve č
lani
ce E
U. M
išlje
nje
EK o
za
htev
u dr
žave
kan
dida
ta z
a čl
anst
vo u
EU
pra
te i
anal
itičk
i izv
ešta
j i z
aklju
čci i
pre
poru
ke. E
K m
išlje
nje
dost
avlja
Sav
etu,
i na
osn
ovu
njeg
a Sa
vet u
svaj
a m
išlje
nje
o ka
ndid
atur
i (av
is).
Sadr
žaj d
okum
enta
EK j
e u
svom
Miš
ljenj
u o
kand
idat
uri
Srbi
je p
roce
nila
nap
reda
k u
ispu
njen
ju p
oliti
čkih
i e
kono
msk
ih
krite
rijum
a ko
je je
defi
nisa
o Ev
rops
ki s
avet
u K
open
hage
nu i
uslo
va p
roce
sa s
tabi
lizac
ije i
prid
ruži
vanj
a, k
ao
i niv
o sa
radn
je s
a M
eđun
arod
nim
kriv
ični
m tr
ibun
alom
za
bivš
u Ju
gosl
aviju
u H
agu.
Na
kraj
u M
išlje
nja
izne
t je
zak
ljuča
k i p
repo
ruka
da
se S
rbiji
dod
eli s
tatu
s ka
ndid
ata
za č
lans
tvo
u EU
, kao
i da
se p
rego
vori
o čl
anst
vu
otvo
re č
im B
eogr
ad o
stva
ri na
pred
ak u
pre
govo
rima
sa P
rištin
om.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Miš
ljenj
e EK
o z
ahte
vu S
rbije
za
član
stvo
u E
U s
e sa
stoj
i iz
tri d
ela:
A) U
vod
(zah
tev
za č
lans
tvo;
odn
osi i
zmeđ
u EU
i Sr
bije
); B)
Krit
eriju
mi
za č
lans
tvo
(pol
itičk
i kr
iterij
umi;
ekon
omsk
i kr
iterij
umi
i m
oguć
nost
isp
unje
nja
obav
eza
iz
član
stva
);C)
Zak
ljuča
k i p
repo
ruka
.
Nos
ilac
doku
men
taPr
ipre
ma
Evro
pska
kom
isija
, usv
aja
Save
t.
Dat
um u
svaj
anja
U M
išlje
nju,
koj
e je
12.
okt
obra
201
1. o
bjav
ljeno
u B
risel
u, E
K je
pre
poru
čila
da
se S
rbiji
dod
eli
stat
us
kand
idat
a za
čla
nstv
o u
EU, t
e da
se
preg
ovor
i o č
lans
tvu
otvo
re č
im S
rbija
ost
vari
napr
edak
u d
ijalo
gu s
a Pr
ištin
om.
1
68 M
išlje
nje
Evro
pske
ko
mis
ije
o za
htev
u Sr
bije
za
čl
anst
vo
u Ev
rops
koj
uniji
, ht
tp://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/d
okum
enta
/eu-
doku
men
ta.3
48.h
tml (
posl
ednj
i put
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
Prilozi ǀ 129
Sadr
žaj d
okum
enta
Rezo
luci
ja o
Izv
ešta
ju o
nap
retk
u Sr
bije
izno
si o
pštu
oce
nu s
tanj
a u
Repu
blic
i Srb
iji. Z
atim
se
osvr
će n
a po
litič
ke k
riter
ijum
e i
njih
ovo
spro
vođe
nje
u pe
riodu
izv
ešta
vanj
a. T
akođ
e, R
ezol
ucija
tre
tira
ekon
omsk
a pi
tanj
a i r
egio
naln
u sa
radn
ju.
Nos
ilac
doku
men
taEv
rops
ki p
arla
men
t
Dat
um u
svaj
anja
Prvi
kva
rtal
god
ine
u za
visn
osti
od p
lana
Odb
ora
za sp
oljn
e po
slov
e EP
za
usva
janj
e re
zolu
cije
, kao
i dn
evno
g re
da p
lena
rnih
sed
nica
EP
u pr
vom
kva
rtal
u.
Naz
iv d
okum
enta
miš
ljenj
e Ev
rops
ke k
omis
ije o
zah
tevu
Srb
ije z
a čl
anst
vo u
Evr
opsk
oj u
niji/
Com
mis
sion
Opi
nion
on
Serb
ia’s
appl
icat
ion
for m
embe
rshi
p of
the
Euro
pean
Uni
on68
Opi
s do
kum
enta
Na
osno
vu d
obije
nih
odgo
vora
na
Upi
tnik
, EK
izra
đuje
miš
ljenj
e (fr
. avi
s) o
tom
e da
li je
drž
ava
spre
mna
za
sta
tus
kand
idat
a za
čla
nstv
o u
EU, k
ao i
o to
me
da li
je s
prem
na z
a sl
edeć
u fa
zu –
defi
nisa
nje
okvi
rnog
da
tum
a za
pre
govo
re o
pris
tupa
nju
EU, o
čem
u ko
nsen
zuso
m o
dluč
uju
drža
ve č
lani
ce E
U. M
išlje
nje
EK o
za
htev
u dr
žave
kan
dida
ta z
a čl
anst
vo u
EU
pra
te i
anal
itičk
i izv
ešta
j i z
aklju
čci i
pre
poru
ke. E
K m
išlje
nje
dost
avlja
Sav
etu,
i na
osn
ovu
njeg
a Sa
vet u
svaj
a m
išlje
nje
o ka
ndid
atur
i (av
is).
Sadr
žaj d
okum
enta
EK j
e u
svom
Miš
ljenj
u o
kand
idat
uri
Srbi
je p
roce
nila
nap
reda
k u
ispu
njen
ju p
oliti
čkih
i e
kono
msk
ih
krite
rijum
a ko
je je
defi
nisa
o Ev
rops
ki s
avet
u K
open
hage
nu i
uslo
va p
roce
sa s
tabi
lizac
ije i
prid
ruži
vanj
a, k
ao
i niv
o sa
radn
je s
a M
eđun
arod
nim
kriv
ični
m tr
ibun
alom
za
bivš
u Ju
gosl
aviju
u H
agu.
Na
kraj
u M
išlje
nja
izne
t je
zak
ljuča
k i p
repo
ruka
da
se S
rbiji
dod
eli s
tatu
s ka
ndid
ata
za č
lans
tvo
u EU
, kao
i da
se p
rego
vori
o čl
anst
vu
otvo
re č
im B
eogr
ad o
stva
ri na
pred
ak u
pre
govo
rima
sa P
rištin
om.
Stru
ktur
a do
kum
enta
Miš
ljenj
e EK
o z
ahte
vu S
rbije
za
član
stvo
u E
U s
e sa
stoj
i iz
tri d
ela:
A) U
vod
(zah
tev
za č
lans
tvo;
odn
osi i
zmeđ
u EU
i Sr
bije
); B)
Krit
eriju
mi
za č
lans
tvo
(pol
itičk
i kr
iterij
umi;
ekon
omsk
i kr
iterij
umi
i m
oguć
nost
isp
unje
nja
obav
eza
iz
član
stva
);C)
Zak
ljuča
k i p
repo
ruka
.
Nos
ilac
doku
men
taPr
ipre
ma
Evro
pska
kom
isija
, usv
aja
Save
t.
Dat
um u
svaj
anja
U M
išlje
nju,
koj
e je
12.
okt
obra
201
1. o
bjav
ljeno
u B
risel
u, E
K je
pre
poru
čila
da
se S
rbiji
dod
eli
stat
us
kand
idat
a za
čla
nstv
o u
EU, t
e da
se
preg
ovor
i o č
lans
tvu
otvo
re č
im S
rbija
ost
vari
napr
edak
u d
ijalo
gu s
a Pr
ištin
om.
1
68 M
išlje
nje
Evro
pske
ko
mis
ije
o za
htev
u Sr
bije
za
čl
anst
vo
u Ev
rops
koj
uniji
, ht
tp://
ww
w.s
eio.
gov.
rs/d
okum
enta
/eu-
doku
men
ta.3
48.h
tml (
posl
ednj
i put
pris
tupl
jeno
15.
12.2
015)
130 ǀ Literatura
literatura:
studije, analize, članci:EUROPEAN COMMISSION, PRESS RELEASE 10229/03, EU‑Western Balkans
Summit, Thessaloniki, 21 June 2003, Declaration, http://europa.eu/rapid/press‑release_PRES‑03‑163_en.htm.
EUROPEAN COUNCIL, CONCLUSIONS OF THE PRESIDENCY , Santa Maria Da Feira, 19– 20 June 2000, http://www.europarl.europa.eu/summits/fei1_en.htm.
EUROPEAN COUNCIL CONCLUSIONS, Brussels, 27/28 June 2013, http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/docs/pressdata/en/ec/137634.pdf.
Jovanović, Biljana, Analiza nacionalnih struktura za pregovaranje sa Evropskom unijom, Centar za demokratsku tranziciju, Podgorica, 2011.
Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Tko, što, kako, zašto, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Zagreb 2006, http://www.mvep.hr/files/file/publikacije/MEI_hr_web_pass.pdf.
Proces pristupanja Republike Srbije EU: Strukture i procedure za uspešne pregovore o pristupanju EU, GIZ GmbH, Beograd, 2013.
Sebastian, Sofia, ”The Stabilisation and Association Process: are EU inducements failing in the Western Balkans?”, 53 Working Paper, FRIDE, 2008.
Hins, Wouter; Voorhoof, Dirk, ”Access to State‑Held Information as a Fundamental Right under the European Convention on Human Rights”, European Constitutional Law Review, 3, 2007.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 5486/14, First Accession Conference with Serbia, Brussels, 21 January 2014, http://www.consilium.europa.eu/press.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE, GENERAL AFFAIRS Council meeting, Brussels, 17 December 2013, http://www.consilium.europa.eu/Newsroom.
CONFERENCE ON ACCESSION TO THE EUROPEAN UNION – MONTENEGRO, EUROPEAN UNION COMMON POSITION, Chapter 23 and 24:, Brussels, 12 December 2013, http://register.consilium.europa.eu/doc/srv.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 11443/13, 3251st Council meeting, General Affairs, Brussels, 25 June 2013, http://www.consilium.europa.eu/Newsroom.
Literatura ǀ 131
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 8419/13, First meeting of the Accession Conference with Montenegro at Deputy Level, Brussels, 15 April 2013, http://www.consilium.europa.eu/Newsroom.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 17885/12, Second meeting of the Accession Conference with Montenegro at Ministerial level – Start of substantial negotiations, Brussels, 18 December 2012, http://www.consilium.europa.eu/Newsroom.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 12033/12, First Accession Conference with Montenegro, Brussels, 29 June 2012, http://www.consilium.europa.eu/Newsroom.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 10369/03, GENERAL AFFAIRS AND EXTERNAL RELATIONS, 2518th Council meeting, Luxembourg, 16th June 2003, http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/gena/76201.pdf.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 9008/99, GENERAL AFFAIRS, 2192nd Council meeting, Luxembourg, 21–22 June 1999, http://www.consilium.europa.eu/en/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/gena/09008.en9.htm#_Toc454630682.
COUNCIL OF THE EUROPEAN UNION, PRESS RELEASE 7738/97, GENERAL AFFAIRS, 2003rd Council meeting, Luxembourg, 29–30 April 1997, http://europa.eu/rapid/press‑release_PRES‑97‑129_en.htm?locale=en.
dokumenta:Akcioni plan Crne Gore za Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), Vlada
Crne Gore, 27. jun 2013. godine, http://www.eu.me/mn/23/23-dokumentiGENERAL EU POSITION, Ministerial meeting opening the Intergovernmental
Conference on the Accession of Serbia to the European Union, Brussels, 21 January 2014, http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&gc=true&sc=false&f=AD%201%202014%20INIT.
GENERAL EU POSITION, Ministerial meeting opening the Intergovernmental Conference on the Accession of Montenegro to the European Union, Brussels, 29 June 2012, http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/st20002_05_mn_framedoc_en.pdf.
EUROPEAN COMMISSION, COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE COUNCIL on Operational Conclusions EU Stabilisation and Association process for countries of South‑Eastern Europe Bosnia and Herzegovina, Croatia, Federal Republic of Yugoslavia, former Yugoslav Republic of
132 ǀ Literatura
Macedonia and Albania, 2 March 2000, COM (2000) 49/2 http://eur-lex.europa.eu/legal‑content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52000DC0049&from=EN.
EUROPEAN COMMISSION, COMMUNICATION FROM THE COMMISSION – The Western Balkans on the road to the EU: consolidating stability and raising prosperity, Brussels, 27.1.2006, COM(2006) 27 final, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0027:FIN:EN:PDF.
Zakon o tajnosti podataka Republike Srbije („Sl. glasnik RS”, br. 104/2009)Izveštaj o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva za Crnu Goru za
Poglavlje 23, http://www.eu.me/mn/23/23-dokumentiOdluka o osnivanju Koordinacionog tela za proces pristupanja Republike
Srbije Evropskoj uniji („Službeni glasnik RS”, br. 84/2013, 86/2013, 31/2014 i 79/2014).
Odluka Odbora za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srbije o postupku razmatranja predloga pregovaračke pozicije u procesu pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji (Odluka br. 02‑1864/14 od 4. juna 2014. godine).
Odluka o obrazovanju pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji („Službeni glasnik RS”, br. 78/2013 od 3. septembra 2013. godine; Odluka je stupila na snagu 3. septembra 2013).
Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje ugovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, sa predlogom zaključka, Vlada Republike Srbije, Beograd, septembar 2013. godine.
Opinion of the European Economic and Social Committee on Enhancing the transparency and inclusiveness of the EU accession process REX/401, 2014 http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.rex‑opinions.30766
Pregovaračka pozicija Crne Gore za međuvladinu konferenciju o pristupanju Crne Gore Evropskoj Uniji za Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, oktobar 2013. Pregovaračka pozicija je dostupna na internet stranici: http://www.eu.me/mn/23/23-dokumenti
Preporuka R (81) 19 Komiteta ministara Saveta Evrope državama članicama o pristupu informacijama u posedu javnih vlasti
Preporuka br. R (2002) 2 Komiteta ministara Saveta Evrope državama članicama o uvidu u službena dokumenta
REGULATION (EC) NO 45/2001 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 18 December 2000 on the protection of individuals with regard to the processing of personal data by the Community institutions and bodies and on the free movement of such data, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2001:008:0001:0022:en:PDF.
Literatura ǀ 133
REGULATION (EC) No 1049/2001 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 30 May 2001 regarding public access to European Parliament, Council and Commission documents, http://www.europarl.europa.eu/RegData/PDF/r1049_en.pdf.
Rezolucija o ulozi Narodne skupštine i načelima u pregovorima o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji („Službeni glasnik RS”, br. 112/2013 od 17. decembra 2013. godine).
Rešenje o imenovanju šefa Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, http://www.slglasnik.info/sr/78-03-09-2013/15824-reenje-o-imenovnju-ef-pregovrkog-tim-z-voenje-pregovor-o-pristupnju-republike-srbije-evropskoj-uniji.html.
Savet Evrope, Konvencija o ljudskim pravima, http://www.echr.coe.int/Documents/Convention_SRP.pdf
COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, GREEN PAPER Public Access to Documents held by institutions of the European Community, A review, COM(2007) 185 final, Brussels, 2007.
Council of Europe, Access to Official Documents. Recommendation Rec (2002) 2 adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on February 2002 and explanatory memorandum, http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/media/doc/H‑Inf(2003)003_en.pdf.
Council of Europe Convention on Access to Official Documents (CETS No: 205), http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/QueVoulezVous.asp?NT=205&CL=ENG.
Council of the European Union, The General Negotiating Framework, 12338/97/ELARG 24, Brussels, 1997, http://www.europarl.europa.eu/enlargement/cu/agreements/pdf/101297c_en.pdf.
Veb stranice:
SrbijaProgovori o pregovorima: eupregovori.bos.rs.Kancelarije za evropske integracije Republike Srbije: www.seio.gov.rs.Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije, Sektor za Evropsku uniju: www.mfa.gov.rs.
134 ǀ Literatura
Crna GoraMinistarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Vlade Republike Crne Gore: www.mvpei.gov.me. Ja za Evropu, Evropa za mene: www.eu.me.
HrvatskaMinistarstvo vanjskih i europskih poslova Vlade Republike Hrvatske: www.mvep.hr.
Evropska unijaGeneralni direktorat Evropske unije za politiku susedstva i pregovore o proširenju: http://ec.europa.eu/enlargement.Savet Evropske unije: http://www.consilium.europa.eu.Registar dokumenata Saveta Evropske unije: http://www.consilium.europa.eu/register/en/content/int/?typ=ADVEvropski parlament:http://www.europarl.europa.eu/portal/en/ Registar dokumenata Evropskog parlamenta: http://www.europarl.europa.eu/registre/recherche/RechercheSimplifiee.cfm?langue=ENZakonodavna opservatorija: http://www.europarl.europa.eu/oeil/Evropska komisija:http://ec.europa.eu/index_en.htm Registar dokumenata Evropske komisije: http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/registre.cfm?CL=en&testjs=1Registar komitologije: http://ec.europa.eu/transparency/regcomitology/registre.cfm?CL=enElektronska arhiva zakonodavtsva EU – EUR‑LEX: http://eur-lex.europa.eu/homepage.htmlZakonodavstvo EU u pripremi:http://ec.europa.eu/prelex/apcnet.cfm?CL=enEP Evropski savet:http://www.consilium.europa.eu/en/european‑council/