VODI O EKONOMINOSTI POTRONJE GORIVA

I EMISIJAMA CO2NOVIH OSOBNIH VOZILA DOSTUPNIH ZA KUPOVINU

U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zagreb, 2016.

REPUBLIKA HRVATSKAMinistarstvo unutarnjih poslova

NakladnikMinistarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Za nakladnikaSluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj

Glavna i odgovorna urednicaIvanka Jelenc

PripremioMladen Markobai

LektoricaKornelija Krklec

Naklada520 primjeraka

OmotVladimir Buzoli Steg

Grafiko oblikovanjeIgor Mikuli

TisakINTERGRAFIKA TT, Bistranska 19, Zagreb

ISBN 978-953-161-237-1

3

Sadraj

1. UVOD ..................................................................................................................................................... 5

1.1. Potronja goriva ........................................................................................................................... 5

1.2. Klimatske promjene .................................................................................................................... 5

1.3. Promet i klima ............................................................................................................................... 7

1.4. Vozila, njihove emisije CO2 i ostalih tetnih plinova ............................................................. 8

1.5. Oznaka ekonominosti potronje goriva i emisija CO2 ........................................................ 10

2. SAVJETI ZA TEDNJU GORIVA ........................................................................................................ 10

3. POPIS MODELA NOVIH OSOBNIH VOZILA DOSTUPNIH NA TRITU U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2016. GODINI ............................................................................... 12

4. IZVORI PODATAKA ZA VODI O EKONOMINOSTI POTRONJE GORIVA I EMISIJAMA CO2 ................................................................................................................................ 192

5

1. UVOD

Na temelju Zakona o zatiti okolia (''Narodne novine'', br. 80/2013, 78/2015) i Pravilnika o dostupnosti podataka o ekonominosti potronje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila (Narodne novine, br. 7/2015) sredinje tijelo dravne uprave mjerodavno za sigurnost prometa na cestama izrauje Vodi o ekonominosti potronje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila dostupnih za kupovinu u Republici Hrvatskoj. Vodi donosi skupinu podataka o slubenoj potronji goriva i slubenim specifinim emisijama ugljikova dioksida svakog modela novih osobnih vozila dostupnih na tritu Republike Hrvatske.

Vodi sadri savjete vozaima za pravilno koritenje i redovito odravanje osobnih vozila te vozake navike (izbjegavanje agresivne vonje, vonju pri manjoj brzini, anticipirano koenje, odgovarajui tlak u gumama, skraivanje vremena rada motora u praznom hodu, izbjegavanje optereivanja prekomjernim teretom) koje smanjuju potronju goriva i emisije CO2. Tomu su pridodana i objanjenja uinaka emisija staklenikih plinova i doprinosa emisija staklenikih plinova iz motornih vozila klimatskim promjenama, upute potroaima o mogunosti odabira i koritenja drukijih vrsta motornih goriva s opisom njihova utjecaja na okoli na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja i zahtjeva zakonodavstva te na razini Europske unije utvreni cilj prosjenih emisija CO2 iz novih osobnih vozila i datum do kojeg bi se taj cilj trebao postii.

1.1. Potronja gorivaNiska potronja goriva omoguuje znatnu utedu novca tijekom godine. Ako potronju goriva

smanjimo za samo jednu litru na sto prijeenih kilometara za vozilo kojim godinje u prosjeku prijeemo 15 tisua kilometara, utedjet emo oko 1200 kuna godinje, pretpostavljajui da je prosjena cijena goriva osam kuna po litri.

Listu vrijednosti potronje goriva za sva vozila koja su dostupna na tritu Republike Hrvatske moete pronai na stranicama ovog Vodia od 13. stranice nadalje. Vrijednosti potronje odreene su sukladno postupku koji je jednak na cijelom podruju Europske unije.

1.2. Klimatske promjeneKlimatski sustav Zemlje odreuju mnoge interakcije izmeu sunevog zraenja i glavnih

sastavnica klimatskog sustava: hidrosfere, kriosfere, atmosfere, litosfere i biosfere. Promjenom kemijskog sastava i koncentracije pojedinih sastojaka atmosfere naruava se ravnotea klimatskog sustava. Klima planeta Zemlje stalno se mijenja zbog razliitih astronomskih, fizikalnih i kemijskih imbenika. Od poetka industrijske revolucije sredinom 18. stoljea naovamo, a posebno u posljednjih stotinu godina, uz veliko poveanje broja stanovnitva, pojaale su se i ljudske aktivnosti, a prije svega izgaranje fosilnih goriva (drva, ugljena, nafte i prirodnog plina) i sjea uma, koje se smatraju glavnim antropogenim utjecajem na klimatski sustav Zemlje.

6

Klimatske promjene jedan su od najveih izazova s kojima se ovjeanstvo danas suoava. Glavni pokazatelj klimatskih promjena jest povienje temperature povrine Zemlje. Istraivanje Svjetske meteoroloke organizacije iz 2013. godine pokazuje kako se od 1971. do 2010. godine dogodio znaajan porast globalne temperature zraka koji je u prosjeku iznosio 0,17C po dekadi tog razdoblja. Porast globalne temperature u posljednjih 130 godina (od 1880. do 2010. godine) iznosio je samo 0,062C po dekadi. Meutim, dok je porast srednje dekadne temperature izmeu razdoblja 1981. - 1990. i razdoblja 1991. - 2000. bio samo 0,14C, ve u sljedeem razdoblju od 1991. - 2000. i 2001. - 2010. porast srednje dekadne temperature bio je znatno vei i iznosio je 0,21C te je najvei od svih sukcesivnih dekadnih temperatura od poetka instrumentalnih mjerenja. Devet od deset godina u tom razdoblju bile su najtoplije u itavom raspoloivom nizu, a najtoplija godina openito bila je 2010. godina. Glavni uzrok ovog globalnog zatopljenja jest poveanje koncentracije staklenikih plinova u atmosferi Zemlje.

Republika Hrvatska stranka je Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola i imala je obvezu smanjenja emisija staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija u baznoj 1990. godini, to je i ostvarila. Na 8. sastanku Konferencije stranaka Kyotskog protokola, odranom u prosincu 2012. godine u Dohi, usvojen je amandman na Kyotski protokol kojim su se ustvrdile obveze smanjenja emisija do 2020. godine. Parikim sporazumom usvojenim u Parizu u prosincu 2015. godine dugorono su se ustvrdile obveze smanjenja/ogranienja emisija u razdoblju nakon 2020. godine. Za razliku od Kyotskog protokola, Pariki sporazum je globalni sporazum i pravno obvezujui za sve drave svijeta.

U razdoblju do 2020. za Republiku Hrvatsku obveze se odnose na primjenu klimatsko-energetskog paketa Europske unije do 2020. godine, a do 2030. godine na primjenu okvira klimatske i energetske politike Europske unije do 2030. godine. Navedeno ukljuuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama, ciljeve za obnovljive izvore energije, energetsku uinkovitost te ciljeve iz sektora prometa. Hrvatska je do 2020. godine dobila i godinje kvote emisija iz sektora izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova, ukljuujui sektore poljoprivrede, prometa, gospodarenja otpadom itd., koje nee smjeti prekoraiti. Tijekom 2016. godine ustvrdit e se godinje kvote do 2030. godine iz navedenih sektora.

Zbog sveobuhvatnosti djelovanja klimatskih promjena Hrvatska je ranjiva na klimatske promjene kao i sve druge zemlje svijeta i ima interes djelatno pridonositi globalnim naporima za njihovo sprjeavanje. Temeljna zadaa je smanjivanje emisija staklenikih plinova bez ugroavanja gospodarskog razvitka, konkurentnosti tvrtki, individualnog standarda i zaposlenosti.

Republika Hrvatska kao punopravna lanica Europske unije izravno primjenjuje propise Europske unije povezane s klimatskim promjenama i energetikom, provodei mjere za njihovu primjenu. Stoga se Ministarstvo zatite okolia i prirode prole godine posvetilo izradbi Strategije niskougljinog razvoja Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu s Akcijskim planom, kojom se odreuje smjer Republike Hrvatske prema konkurentnom gospodarstvu s niskom emisijom staklenikih plinova.

Glavni izvori staklenikih plinova su: izgaranje fosilnih goriva, industrijski procesi, odlaganje otpada, poljoprivredna proizvodnja i stoarstvo, dok sjea uma ima viestruki utjecaj na poveanje

7

koncentracije staklenikih plinova, jer je izgaranje drva izvor emisija staklenikih plinova u atmosferu, pri emu se istodobno smanjuje kapacitet najmonijeg prirodnog mehanizma za uklanjanje CO2 iz atmosfere - fotosinteze zelenih autotrofnih organizama.

Ukupne emisije svih staklenikih plinova (CO2, CH4, N2O, HFC, PFC, SF6) 2013. godine u Republici Hrvatskoj iznosile su 24 492,8 kt CO2-eq, a meu plinovima najvie su bile emisije CO2 18 620,8 kt CO2-eq. Najvei doprinos ukupnim emisijama staklenikih plinova u 2013. godini bio je iz sektora Energetike 74,0 % (unutar kojeg se nalazi i podsektor promet). Slijede emisije iz sektora Industrijski procesi i uporaba proizvoda - 11,5%, Poljoprivrede - 9,5 %, te Otpada - 5,0 % kao to je prikazano na slici 1.

Sl. 1. Izvori emisija staklenikih plinova(Podaci preuzeti iz Inventara emisija staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1990. do 2013. godine, NIR 2015.)

Mjere za smanjenje emisija staklenikih plinova su: koritenje obnovljivih izvora energije, poveanje energetske uinkovitosti, promjena tehnologija u industriji, izbjegavanje i odvojeno prikupljanje otpada kao i energetsko koritenje otpada, energetski uinkovita izolacija zgrada, koritenje javnog prijevoza i prijevoznih sredstava koja troe manje goriva te poumljavanje.

Glavni stakleniki plin proizveden djelovanjem ovjeka je ugljikov dioksid (CO2). Kao i u veini zemal