Vodic Za Poduzetnike (1)

7/24/2019 Vodic Za Poduzetnike (1)

1/12

www.privredahnk.gov.ba

Bosnia & Herzegovina

Federation of Bosnia & Herzegovina

Herzegovina-Neretva Canton

Ministry of Economy

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Hercegovako-neretvanski kanton/upanija

Ministarstvo privrede/gospodarstva


2/12

Vodiza poduzetnike

Ministarstvo privrede/gospodarstva HNK/_ 2

Poduzetnitvo je sposobnost poduzetnika, zasnovana naznanju i inovaciji, da pokrene neku aktivnost, uz preuzimanje

odreenog rizika, u svrhu postizanja odreenog cilja, prvenstveno

stvaranja novog trita.

Glavni cilj poduzetnitva je stvaranje novih vrijednosti

pokretanjem i razvojem novih preduzea i predstavlja bitan faktorproizvodnje, tako da je teko zamisliti razvijeno drutvo bez ljudi

koji vode i organizuju ekonomski ivot.

Poduzetnitvo ukljuuje sve djelatnosti usmjerene na ulaganje i kombinaciju potrebnih

resursa, irenje na nova trita, stvaranje novih proizvoda, novih potroaa, novih tehnologija

i tehnolokih rjeenja. Poduzetnitvo je u neposrednoj vezi sa raspoloivim resursima, jer od

raspoloivih resursa, ljudske kreativnosti i inovativnosti, zavisi nivo proizvodnje odreenih

proizvoda i usluga, kao i nivo zadovoljenja ljudskih potreba.

Moderna definicija poduzetnitva opisuje poduzetnitvo kao sposobnost kretanja i stvaranja

vizije praktiki ni iz ega, kao ljudski kreativan in, kao primjenu energije za iniciranje i

izgradnju preduzea ili organizacije.

Prednosti poduzetnitva

prilika za kreiranje vlastite sudbine - posjedovanje vlastitog preduzea omoguavapoduzetnicima nezavisnost

prilika za razliitost - poduzetnici pokreu vlastito poslovanje, jer vide priliku zastvaranje razliitosti u stvarima vanim za njih

prilika za postizanje svog punog potencijala - poduzetnicima njihov posao postajeinstrument za igru i samodokazivanje

prilika za ubiranje visokih profita - premda novac nije primarna vodilja veinepoduzetnika, profit koji oni svojim poslovanjem mogu ostvariti, predstavlja vaan

motivirajui faktor

prilika za doprinos drutvu i priznanje za vlastite napore - vlasnici preduzea esto sumeu najuglednijim lanovima svoje zajednice i

prilika za rad na onome to vole i to ih zabavlja - mnogo vlasnika malih preduzeauspjeh su ostvarili iz razloga jer rade ono to vole i to ih zanima.

Definicija male privrede

Slubena definicija male privrede i malog

privrednog subjekta u FBIH je definisana Zakonom o

poticaju razvoja male privrede. Malu privredu u FBIH ine

subjekti male privrede, fizika i pravna lica, koja trajno

obavljaju zakonom doputene djelatnosti radi ostvarivanja

dobiti i dohotka na tritu, ukljuujui samozapoljavanje i

porodine poslove povezane s obrtom i drugim

djelatnostima, registrovani kod nadlenog organa, bez

obzira na oblik organizovanja, i koji:


3/12

Vodiza poduzetnike


su samostalni u poslovanju

zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 lica i

ostvaruju ukupni godinji promet do 40 miliona KM i/ili iji godinji bilansa stanja neprelazi 30 miliona KM.

U teoriji, zakonodavstvu i privrednoj praksi udomaila se podjela preduzea na mala,srednja i velika. Osnovni kriteriji na osnovu kojih se mala i srednja preduzea klasificiraju i

razgraniavaju od velikih su:

godinji prosjek zaposlenih

broj bilansi nakon odbitka gubitka i

godinji prihod od prodaje.

Prema veliini, u smislu Zakona o poticaju razvoja male privrede, razlikuju se mikro,

mali i srednji subjekti male privrede, pri emu:

mikro subjekti male privrede su fizika i pravna lica koja zapoljavaju prosjeno

godinje manje od 10 lica i iji godinji promet i/ili godinji bilans stanja ne prelazi

400 000,00 KM

mali subjekti male privrede su fizika i pravna lica koja zapoljavaju prosjeno

godinje manje od 50 lica i iji godinji promet i/ili godinji bilans stanja ne prelazi

4.000 000,00 KM i

srednji subjekti male privrede su fizika i pravna lica koja zapoljavaju prosjenogodinje manje od 250 lica, iji godinji promet ne prelazi 40.000 000,00 KM i/ili iji

godinji bilans stanja ne prelazi 30.000 000,00 KM.

Karakteristike malih preduzea

Najznaajnije karakteristike malih preduzea su:

mala preduzea zadovoljavaju onaj dio potranje za robama i uslugama koje velikapreduzea teko mogu podmiriti

mala preduzea su mnogo fleksibilnija to im omoguava vrlo elastinu ponudu i

prilagoavanje kretanjima potranje na tritu

mala preduzea trae relativno univerzalni tip radnika i opreme koji mogu obavljati

raznovrsne poslove u procesu proizvodnje mala preduzea pokazuju veu spremnost da staru tehnologiju zamijene novom, te tu

zamjenu bre obavljaju

mala preduzea pruaju ire mogunosti inovativnosti i bru primjenu novih znanja i

poslovnih modela i

ekonomska samostalnost i spremnost na snoenje rizika u poslovanju potiu malapreduzea da se elastino povezuju i umreavaju radi ostvarivanja uspjenijeg

zajednikog poslovanja, ali i lakeg snoenja rizika.


4/12

Vodiza poduzetnike


Prednosti i nedostaci malih preduzea

Prednosti malih preduzea

nezavisnost - pokretanje malog preduzeaomoguava gotovo u potpunosti autonomno

djelovanje. Meutim, taj veliki stepen

autonomnosti prati velika odgovornost za uspjeno

poslovanje. Odgovornost za uspjeh po pravilu

preuzima poduzetnik-osnivamalog preduzea

trina prilagodljivost mala su preduzea, zarazliku od srednjih i velikih, u mogunosti brzo se

prilagoditi trinim promjenama i novonastalim

prilikama, te bez veih potresa mogu svoju

djelatnost preorijentisati u skladu sa zahtjevima

potroaa u pogledu kvalitete, koliine, dizajna isl.

mogunost ostvarenja finansijskog uspjeha jedan od vanijih razloga osnivanja malog

preduzea je mogunost ostvarenja bitno vee

zarade u samostalnom poslu od one koju je

poduzetnik mogao ostvariti kao zaposlenik u

nekoj kompaniji

sigurnost posla kad poduzetnik osnuje malo preduzee, sigurnost posla mu jeosigurana sve dok se pozitivno posluje. Prednost je i u tome to je vlasnik, odnosno

poduzetnik, istodobno i menader koji sam odluuje kada e, koliko i do kada raditi

porodino zapoljavanje jedna od prednosti je mogunost zapoljavanja lanovavlastite porodice. Prenoenje iskustva lanovima porodice omoguava stvaranje

tradicije porodinog posla

saradnja lanova porodice pozitivno djeluje na moral zaposlenika - jer vlada velikomeusobno razumijevanje i potovanje i

izazov u vlasnika/poduzetnika snano je razvijena potreba za samoaktualizacijom,odnosno svijest o mogunosti ostvarenja velikog uspjeha, ali su svjesni i rizika pri

izgradnji samostalne poslovne karijere. Uivaju u osjeaju samostalnog razvoja, te

smatraju kako su sami odgovorni za uspjeh ili neuspjeh. Ta spoznaja prua im veliko

stimulativno i psiholoko zadovoljstvo

Nedostaci malih preduzea

porast odgovornosti irok raspon odluivanja koji ima poduzetnik u malompreduzeu, u velikoj mjeri poveava odgovornost za poslovni uspjeh. Vlasnik

poduzetnik esto istovremeno obavlja ulogu ulagaa, menadera, knjigovoe,

prodavaa, marketinkog strunjaka i sl., pa je zbog toga sam potpuno odgovoran za

svoj poslovni uspjeh

mogunost propasti vlasnik poduzetnik donosi brojne manje ili vie djelotvorneodluke. Meutim, rizik propadanja je velik, jer poduzetnik raspolae oskudnim

finansijskim i kapitalnim resursima, pa ima malu mogunost ublaavanja neuspjelih

poslovnih poteza. Zbog toga, broj loih ili pogrenih poslovnih odluka treba svesti naminimum. Takoer, bez obzira na zalaganje i kvalitetno odluivanje poduzetnika,


5/12

Vodiza poduzetnike


privredna recesija ili kriza mogu pogubno uticati na poslovanje malih preduzea.

Poznato je kako je znatan broj bankrota prouzrokovan menaderskim neiskustvom i

nestrunou

podlonost fluktuacijama na tritu mala preduzea puno tee podnose sezonske ilidruge oscilacije u prodaji

ovisnost o konkurenciji uprkos vrlo uspjenom poetku, uspjeh malog preduzeanaglo moe naruiti pojava konkurencije u okruenju

finansijska slabost bez obzira na uspjeno upravljanje finansijskim sredstvima, malasu preduzea podlonija finansijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, kako bi

bre prikupila novac, prisiljena prodavati svoje proizvode i usluge po niim cijenama

ili uzimati nepovoljne kredite na tritu, to vrlo esto rezultira propau malog

preduzea, pa ak dovodi i do gubitka line imovine poduzetnika

nedostatak znanja i strunosti mala preduzea, zbog svojih ogranienih finansijskihmogunosti, obino oskudijevaju kvalitetnim strunjacima specijaliziranim za

pojedine poduzetnike funkcije. Takoer, mala su preduzea zbog finansijskih

ogranienja prisiljena racionalizovati trokove dodatnog obrazovanja i treninga

zaposlenih i

nerazvijena pravna regulativa za poticanje poduzetnitva, vrlo je bitno kvalitetnozakonsko regulisanje pokretanja i poslovanja malih privrednih subjekata, jer od toga

zavisi i mogunost kreditiranja, odnosno odreene finansijske pogodnosti koje su

neophodne za malu privredu.

Izbor oblika poslovanja

Poduzetnici koji su na samom poetku u realizaciji svoje poduzetnike ideje, esto se

susreu sa pitanjem koji oblik poslovanja da odaberu: obrt ili privredno drutvo. Prije konaneodluke potrebno je razmotriti pozitivne i negativne aspekte oba tipa.

Obrt je samostalno i trajno obavljanje

doputenih privrednih djelatnosti od strane fizikih lica,

sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje

proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na

tritu.

Privredno drutvo je pravno lice koje

samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje

proizvoda i vrenja usluga na tritu, radi sticanja

dobiti. Prema Zakonu o privrednim drutvima, drutvo moe biti organizovano u jednom od

sljedeih oblika:

drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.)

komanditno drutvo (k.d.)

dioniko drutvo (d.d.)

drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)

Najjednostavniji i najee koriteni oblik privrednog drutva za poduzetnike

poetnike je drutvo s ogranienom odgovornou, pa e se u nastavku teksta o njemu i

govoriti.


6/12

Vodiza poduzetnike


Drutvo s ogranienom odgovornou je privredno drutvo u koje jedna ili vie

pravnih ili fizikih osoba ulau osnivake uloge, s kojima uestvuju u unaprijed dogovorenom

osnivakom kapitalu, sa svrhom postizanja dobiti.

Osnivanje

Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o.-a je

komplikovanije i zahtijeva vie dokumenata, vremena i

novaca. Prednost d.o.o.-a je u tome to uslov za osnivanje

d.o.o.-a nije struna sprema, niti bilo kakvi ispiti

osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o.-a esto odluuju

osobe koje nemaju odgovarajuu strunu spremu za otvaranje

obrta.

Za registraciju d.o.o.- a potrebno je pripremiti: prijavuza upis u sudski registar, drutveni ugovor ili izjava o

osnivanju drutva sa svim prilozima ovjerenim od strane javnog biljenika (statut drutva,

kopija diplome direktora, izjava o nepostojanju obaveza prema bankama, kao i uvjerenje o

nepostojanju poreske obaveze), popis lanova osnivaa (najee jedan), potvrdu finansijske

institucije o ulozima uplaenim u novcu, popis osoba ovlatenih da vode poslove drutva,

popis lanova nadzornog odbora ako ga drutvo ima, te ovisno o nainu osnivanja i drugi

dokumenti.

Osim prijave na registarskom sudu, uz plaanje sudske takse, podatke o upisu u sudski

registar potrebno je objaviti u Slubenim novinama FBiH i dnevnim novinama. Takoe,

potrebno je prijaviti osnivanje drutva poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, zavodu

za statistiku za dobivanje statistikog broja, penzijskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju,itd., pa je registraciju d.o.o.-a, u veini sluajeva, najbolje prepustiti avdokatskom uredu.

Osnivaki ulog

Osnivaki ulog je ulog koji unosi svaki od osnivaa. On ne moe biti manji od iznosa

odreenog Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u FBiH (100 KM) i mora biti izraen

cijelim brojem koji je viekratnik broja sto. Zbir osnivakih uloga mora odgovarati iznosu

osnivakog kapitala drutva. Prije upisa drutva u sudski registar, svaki osnivamora uplatiti

najmanjeetvrtinu osniva

kog uloga kojeg upla

uje u novcu.

Osnivaki ulog moe se unijeti i ulaganjem stvari i

prava. Takav ulog (unoenjem u drutvo s ogranienom

odgovornou stvari i prava), mora se u cjelini realizovati prije

upisa drutva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u

stvarima i u pravima, u vrijeme podnoenja prijave za upis

drutva u sudski registar, manja od vrijednosti osnivakog

uloga koji se time ulae, razlika do visine tako izraenog

osnivakog uloga mora se uplatiti u novcu. Osnivaki ulozi

moraju se uplatiti tako da drutvo s ogranienom

odgovornou moe s njima slobodno raspolagati.


7/12

Vodiza poduzetnike


Novani ulozi uplauju se na raun drutva kod finansijskih institucija u BiH. Ta

institucija izdaje potvrdu o tome da e drutvo s ogranienom odgovornou moi slobodno

raspolagati s uplaenim iznosom nakon to bude upisano u sudski registar.

Porezni model

Sva privredna drutva, pa tako i d.o.o., obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit

obraunava se po stopi od 30% na poreznu osnovicu. Porezna osnovica je, najjednostavnije

reeno, razlika izmeu prihoda i rashoda.

Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to ele, mogu postati i obveznici

poreza na dobit. Ukoliko obrtnici imaju godinje primitke vee od 50 000 KM, zakon

odreuje da moraju prei u sistem PDV-a. Dok je u sistemu poreza na dohodak, obrtnik ima

mogunost paualnog plaanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemogue.

Voenje poslovnih knjiga

Privredna drutva (d.o.o.) obavezna su voditi knjige po naelu dvojnog knjigovodstva,

a to ukljuuje voenje sljedeih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomone knjige (analitike

evidencije). Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po naelu jednostavnog

knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omoguava obrtnicima da samostalno vodeknjige, te pojednostavnjuje postupak.

Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva voenje Knjige primitaka i izdataka,

Evidencije o potraivanjima i obavezama (knjiga izdatih i primljenih rauna) i Popisa

dugotrajne imovine. Pritom se knjienje poslovnih doga

aja u d.o.o.-u vri prema naelufakture (rauna) dakle kada je raun izdan, a u obrtima prema naelu blagajne kada je


8/12

Vodiza poduzetnike


raun naplaen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke raunaju

samo stvarno naplaeni rauni. Isto tako, tu je i razlika d.o.o.-a, to PDV moraju uplatiti pri

izdavanju rauna, iako im raun nije uplaen u roku.

Plaa osnivaa (vlasnika)

Kod d.o.o., kao i svih ostalih privrednih drutava, cijela bruto plaa osnivaa tj.

vlasnika priznaje se kao troak. No, kod obrtnika, samo doprinosi za penzijsko i zdravstveno

osiguranje se priznaju kao trokovi.

Osnovne razlike izmeu obrta i d.o.o.

Obrt Privredno drutvo

osnivaki kapital nema 2 000 KM

trokovi osnivanja cca 250 KM cca 1 000 KMvrijeme ptrebno za

otvaranje/osnivanje

maksimalno 15 dana maksimalno 30-40 dana

mjesto registracije nadleni ured dravne uprave u opini Opinski sud s privrednim

odjeljenjem

odgovornost imovinom obrta visinom osnivakog kapitala

knjigovodstvo jednostavno knjigovodstvo dvojno knjigovodstvo

lanstvo u komori kantonalne obrtnike komore

(Obrtnika komora FBiH)

Privredna komora FBiH

djelatnosti sve doputene djelatnosti uz

posjedovanje odgovarajue stru

nespreme za vezane obrte

sve doputene djelatnosti

porezne stope 30 % 30 %

zaposleni nema ogranienja nema ogranienja

plaanje poreza na

dodanu vrijednosti

naplaeni raun izdani raun

Postupak i trokovi registracije drutva

Uz prijavu za upis u sudski registar osnivanja drutva sogranienom odgovornou (d.o.o.), potrebno je priloiti:

linu kartu, putnu ispravu ili izvadak izodgovarajueg registra kojim se utvruje identitet

osnivaa

akt o osnivanju

potvrda banke o izvrenoj uplati kapitala u novcu,odnosno dokaz o novanoj vrijednosti stvari i prava

unijetih u drutvo


9/12

Vodiza poduzetnike


odluka o imenovanju osobe ovlatene za zastupanje, ukoliko nije imenovano aktom o

osnivanju

ovjeren potpis osobe ovlatene za zastupanje

uz prijavu za upis u registar osnivanja jednog lana d.o.o., potrebno je priloiti dokaz

o sredstvima osiguranja za neuplaeni iznos novanog dijela osnivakog uloga,

odnosno za vrijednost neunijetog nenovanog udjela.

Osnivaki akt (akt o osnivanju-u sluaju jednog osnivaa) drutva s ogranienom

odgovornou, obavezno sadri:

ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa

firmu (puni i ako postoji skraeni naziv), sjedite i djelatnost drutva

iznos osnovnog kapitala drutva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednosti uloga ustvarima i pravima, broj i visina udjela lanova

prava i obaveze lanova drutva

postupak u sluaju kada neko od osniva

a ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka iline ispuni drugu obavezu

nain izmirenja trokova osnivanja drutva

imenovanje lica ovlatenih za voenje poslovanja i zastupanje drutva i prijavu za upisosnivanja drutva u registar drutava

posljedice neuspjelog osnivanja

posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odreeno vrijeme.

Postupci nakon registracije drutva

Mjerodavni registarski sud, po donoenju, rjeenje o

registraciji osnivanja, odnosno statusne promjene poslovnog

subjekta, dostavit e:

poreznom tijelu mjerodavnom prema sjeditu subjekta upisa

(Upravi za indirektno oporezivanje)

opini i kantonu mjerodavnom prema sjeditu subjektaupisa

statistikom uredu i privrednoj komori

zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje prema sjeditu

subjekta upisa radi registracije carinskom tijelu mjerodavnom prema sjeditu subjekta upisa, ukoliko je subjekt upisa

registrovan za vanjskotrgovinsko poslovanje

mjerodavnim regulatornim tijelima, u skladu sa posebnim propisima koji utvruju

uslove i izdaju dozvole, odnosno odobrenja za obavljanje pojedinih djelatnosti, ako je

subjekt upisa registrovan za takvu djelatnost.

Prije poetka obavljanja djelatnosti, potrebno je pribaviti odluku nadlene opinske

slube za privredu kojom se utvruje da firma udovoljava svim uslovima propisanim za

obavljanje te djelatnosti. Obavljanje djelatnosti moe se zapoeti nakon to se ista odluka

podnese nadlenom registarskom sudu, te se datum izdavanja prve fakture uzima kao datum

poetka poslovanja. Takoe je neophodno otvoriti iro raun firme u bilo kojoj banci, uz


10/12

Vodiza poduzetnike


predoenje dozvole za rad, statistikog broja i line karte, kao i izraditi peat firme kod

ovlatenih peatorezaca, uz predoenje kopije rjeenja o registraciji subjekta.

Prestanak drutva

Drutvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica, odnosno danom upisa prestanka u

registru drutava, nakon ega se provodi likvidacija.

Drutvo prestaje u sluaju:

isteka perioda za koje je osnovano

spajanja, pripajanja i podjele

okonanjem steajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje steajnog

postupka uslijed nedostatka imovine

prestankom na osnovu odluke suda (u sluajevima kada due od dvije godine drutvo

ne ostvaruje prihode ili odobrenja za obavljanje djelatnosti, odnosno kada vie nepostoje zakonom utvreni uslovi za daljnje postojanje drutva u obliku u kojem je

upisano u registar drutava)

odlukom skuptine drutva.


11/12

Vodiza poduzetnike


- shematski prikaz postupka registracije poslovnog subjekta -

Potvrdao nepostojanju

poreskih obaveza

Uplate(polaganje depozita)

Preuzimanjeobrazaca

Ime drutva(ugovor o osnivanju)

1. KORAK

DiplomaLina karta

Izjava o nepostojanju

obaveza prema banci

Ovjeravanjedokumenata

2. KORAK

ObrasciOvjereni dokumenti

Sudska taksaOglaavanje

Upis u sudskiregistar

3. KORAK

Prijavau Zavod PIO/MIO

Prijavau Poreznu upravu

Prijava u Slubuza privredu opine

Prijava u Upravu zaind. oporezivanje

Otvaranjerauna

Prijava u Zavodza statistiku FBiH

Izradapeata

4. KORAK

POSTUPAK REGISTRACIJE OSNIVANJA POSLOVNOG SUBJEKTA


12/12

Vodiza poduzetnike


Hercegovako-neretvanski kanton/upanijaMinistarstvo privrede/gospodarstva

BiH Mostar, Brae Fejia bb tel./fax.: +387 36 550 680, 552 495

centrala: +387 36 551 069 e-mail adresa: [email protected]

Documents

Vodic Za Poduzetnike (1)