vršnjačka medijacija-priručnik radionica

7/31/2019 vrnjaka medijacija-prirunik radionica

1/207

VODI ZA PEDAGOGE I PSIHOLOGE

VRNJAKA

MEDIJACIJA


2/207

Rezultat medijacije nije ogranieniskljuivo na rjeenje sukoba, nego i nauenje novih sposobnosti komunikacijete suoavanja sa sukobom na nov,

preventivan nain.

Roberta Di Rosa

Budui da ratovi zapoinju uovjekovom umu, upravo tu, uovjekovom umu, moraju se podii ibedemi mira.

Iz Povelje UNSECO-a

VRNJAKAMEDIJACIJA

VODI ZA PEDAGOGE I PSIHOLOGE

2010.


3/207

2

VRNJAKA MEDIJACIJA(VODI ZA PEDAGOGE I PSIHOLOGE)

autor: Uma Isi

Navedena stajalita, izjave i miljenja pripadaju iskljuivo autoru i ne odraavaju zvaninostajalite ili politiku djelovanja Misije OESS-a, niti njezinih drava lanica. Misija OESS-a u Bosnii Hercegovini ne daje nikakva jamstva, zastupanje ili obveze, izravno ili neizravno, niti preuzimazakonsku obvezu, bilo izravnu ili neizravnu, ili odgovornost za kvalitetu, tonost, svrsishodnostili koritenje informacija, teksta ili drugih pojedinosti sadranih u ovom dokumentu.

Copyrights (c) OSCE 2010

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohranjivati u sustavza pretraivanje ili prenositi, u bilo kojem obliku ili uz pomo bilo kojeg sredstva, elektronski,

mehaniki, snimanjem, ili na drugi nain, bez prethodne pisane dozvole vlasnika autorskogaprava.

Zahvalnica

Izdavanje ove publikacije omoguila je Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini, uz nesebinu financijskupomo Kneevine Andore i Velikog vojvodstva Luksemburga.


4/207

3

KAZALO

Sukobi i nasilje u koli .................................................................... 5Zato vrnjaka medijacija? ............................................................ 6kolski timovi za medijaciju i uloga pedagoga i psihologa u timu .......... 7O Vodiu ...................................................................................... 8

I. Identitet, stereotipi i predrasude

Pojam, aspekti i slojevi identiteta ............................................ 9 Pojam i vrste stereotipa ........................................................10 Pojam i vrste predrasude ......................................................10 Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda ............................13

Radionica 1 Identitet .................................................................15Radionica 2 Stereotipi i predrasude .............................................22Radionica 3 Stereotipi i predrasude .............................................27

II. Vjetine komunikacije

to je komunikacija? ............................................................32 Prepreke za komunikaciju i nastajanje konflikta .......................33 Poticaji za komunikaciju i rjeavanje konflikta ..........................34 Aktivno sluanje ..................................................................34 Asertivna komunikacija .........................................................35 Nenasilna komunikacija ........................................................37

Radionica 1 Komunikacija ...........................................................42Radionica 2 Aktivno sluanje .......................................................46

Radionica 3 Nenasilna komunikacija .............................................53

III. Konflikt pojam i tipovi

Pojam konflikta ....................................................................58 Uzroci konflikta u koli ..........................................................58 Vrste konflikata u koli ..........................................................59 Funkcije konflikata ...............................................................60

Radionica 1 Konflikt ....................................................................64Radionica 2 Konflikt ....................................................................71Radionica 3 Konflikt ....................................................................76

IV. Tehnike i procedure rjeavanja konflikata

Faze nastanka konflikta .........................................................82 Pristupi konfliktu ..................................................................83 Ishodi i stilovi ponaanja u konfliktu .......................................83 Reakcije na konflikt ..............................................................86 Kako pravilno razumjeti konflikt u koli ...................................86

Radionica 1 Rjeavanje konflikata ................................................88Radionica 2 Rjeavanje konflikata ................................................93Radionica 3 Rjeavanje konflikata ................................................98


5/207

4

V. Pregovaranje pojam, tipovi i procedure

Pojam pregovaranja ........................................................... 102 Elementi pregovaranja ........................................................ 102 Tipovi i naela pregovaranja ................................................ 102

Pregovaraki stilovi ............................................................ 106 Procedura pregovaranja ...................................................... 108 Mogui ishodi pregovaranja ................................................. 109 Teki pregovarai ............................................................... 110

Radionica 1 Pregovaranje .......................................................... 112Radionica 2 Pregovaranje .......................................................... 122Radionica 3 Pregovaranje .......................................................... 125

VI. Tehnike i procedure medijacije

Pojam medijacije ............................................................... 132

Naela medijacije ............................................................... 133 Tipovi medijacije ................................................................ 133 Faze medijacije .................................................................. 134 Uloga medijatora ............................................................... 134 Medijacija u koli ............................................................... 135

Radionica 1 Medijacija u koli .................................................... 139Radionica 2 Medijacija u koli .................................................... 142Radionica 3 Medijacija u koli .................................................... 145

VII. Strategije izgradnje mira unutar grupe

Strategije izgradnje mira unutar skupine ............................... 150Radionica 1 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 154Radionica 2 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 158Radionica 3 Strategije izgradnje mira unutar skupine .................... 163

Radionice za jaanje tima za medijaciju ................................ 166

Radionica 4 ................................................................................168Radionica 5 ................................................................................172Radionica 6 ................................................................................175Radionica 7 ................................................................................180

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE ............................................. 183KAZALO POJMOVA .......................................................... 184

PRILOZI ......................................................................... 186

EVALUACIJA ................................................................... 203

LITERATURA ................................................................... 205


6/207

5

Sukobi i nasilje u koli

Potovani pedagozi i psiholozi,

u svojemu radu u koli stalno ste svjedoci sukobaizmeu uenika, uenika i nastavnika, roditelja idjece, roditelja i nastavnika, a kada se vratite sposla kui ekaju vas i sukobi izmeu susjeda,te izmeu vaih prijatelja. esto ste pokuavalipreventivno djelovati i sprijeiti sukob ili kadase sukob ve dogodio posredovati u rjeavanjusukoba izmeu sukobljenih strana, u elji da sezajedno doe do rjeenja kojim e obje straneu sukobu biti zadovoljne. Meutim, niste uvijekbili zadovoljni ishodom sukoba.

Danas, naalost, ivimo u vremenu estihmanifestacija vrnjakoga nasilja1, bez obzira

radi li se o fizikom, verbalnom, socijalnom iliseksualnom nasilju.

Nasilje koje ine vai uenici moe biti: verbalno prijetnje, izrugivanje,

dobacivanje, zadrikivanje, vrijeanje; fiziko udaranje, tipanje, guranje,

unitavanje i kraa stvari; socijalno kada se pojedincu nastoji

natetiti nanosei mu neugodnostii ruei ugled u okolini, na primjerogovaranjem, ignoriranjem,spletkarenjem;

psiholoko prijetei pogledi,

iznuivanje novca, komentari,ismijavanje.

Nasilje karakterizira: nesrazmjer moi, namjerapovrjeivanja drugoga, prijetnja daljnjomagresijom i prestravljenost rtve. rtve nasiljaili nastavljaju ivjeti povueno ili odluujunasilniku uzvratiti (esto uz pomo prijatelja iliroditelja) i raa se novo nasilje. Ako se nasiljedogodilo u koli, velika je vjerojatnoa da ese i osveta dogoditi u koli, uz pomo kolskihprijatelja, kako bi nasilnici u koli bili kanjenia da svi u koli to i doznaju. Jedno nasiljepotie drugo i tako stalno. kola postaje opasno

mjesto za boravak uenika, kao to postajeopasan i njihov dolazak u kolu i odlazak kui.injenica je i da uenici najee ne prijavljujusvoje sukobe i doivljeno nasilje zbog osjeajasramote i manje vrijednosti; zbog straha odposljedica prijavljivanja i zbog nepovjerenja daih odrasli nee zatititi.

Vi ne moete utjecati na rjeavanje sukoba kojiimaju karakteristike nasilja, a koje kanjavajusudovi i policija, ali preventivno moetedjelovati na uenike u koli i posredovati urjeavanju konflikata kao to su: zadirikivanje,ogovaranje, ismijavanje, a to je posljedicanepoznavanja vlastitoga identiteta i njegovihslojeva, te posjedovanja stereotipa i predrasuda,neposjedovanja vjetina komunikacije, aktivnogsluanja, asertivnosti i nenasilnog rjeavanjasukoba. Dakle, rije je o oblastima ljudskogaivota koje se mogu mijenjati uenjem ivjebanjem.

Zajedno sa svojim uenicima, roditeljimai nastavnicima imate priliku sudjelovati urealizaciji Dravne strategije za borbu protivnasilja nad djecom 2007. 2010. (Bosna iHercegovina):

Da bi se uspjeno zatitila prava djece u BiHpotrebno je:2

- utvrditi politiku i programe kojima e sesuzbiti nasilje nad djecom,

- utvrditi posebne ciljeve i odrednice pokojima se moe mjeriti napredak,

- uspostaviti jedinstven sustav djejezatite,

- poduzeti irok raspon mjera zasprjeavanje i reagiranje na sve oblikenasilja nad djecom,

- uspostaviti mehanizme za ukljuivanjedjece u kreiranje i provedbu politike iprograma koji se odnose na nasilje nad

djecom,- raditi na smanjenju broja djece koja se

sukobljavaju sa zakonom i uspostavitisveobuhvatan sustav maloljetnikogapravosua koji je prilagoen djeci i uskladu s meunarodnim standardima,te podrati imenovanje specijalnogpredstavnika UN-a za eliminaciju nasiljanad djecom;

i Protokola o postupanju u sluajevimavrnjakog nasilja meu djecom i mladim uobrazovnom sistemu (Republika Srpska):

Osnovni cilj 1: Senzibilizirati i educirati irujavnost, posebno djecu, roditelje i strunjakeo postojanju problema nasilja nad djecom inainima borbe protiv nasilja.3

i preventivno djelovati na pojavu nasilja u koli,stvarajui istodobno uvjete da vaa kola budeprijatno mjesto za uenje i druenje.

Jeste li spremni u tomu sudjelovati?Ako jeste, idemo dalje.

1 Prema posljednjim istraivanjima postotak djece koja su rtve nasilja u koli: Engleska 19 %, Japan 15 %, panija 17% iSAD 16 %.

2 Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Dravna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom 2007. 2010.,

Sarajevo, svibanj 2007.3 Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske i Ministarstvo

unutranjih poslova Republike Srpske, Protokol o postupanju u sluajevima vrnjakog nasilja meu djecom i mladima uobrazovnom sistemu, Banja Luka, 2008.


7/207

6

Zato vrnjakamedijacija?

Vratimo se prii s prethodne stranice.Sukob sam po sebi nije ni dobar niti lo,ni pozitivan ni negativan. On je znak da jeodreeno stanje zrelo za promjenu. Ipak,nain na koji reagiramo na sukob i nain nakoji se nosimo s njim moe biti dobar ili lo.Razvitak i ishod sukoba bit e konstruktivan ilidestruktivan, u ovisnosti to strane u sukobusame ili posredstvom tree strane poduzmu uvezi s njim.

Koliko ste se puta, u pokuajima da pomiriteuenike, doveli u situaciju da ste jo vieprodubili sukob izmeu njih ili ste izgubili njihovopovjerenje zauvijek?Koliko ste puta eljeli da roditelji i nastavnicizauvijek razrijee meusobni sukob kamo dauenici idu na ekskurziju, a da pri tome i uenicisudjeluju u donoenju odluke? Jeste li eljelisprijeiti daljnje sukobe u koli izmeu djeces posebnim potrebama i ostalih uenika, jersvi imaju pravo na jednake uvjete u izobrazbi?esto su se u te sukobe ukljuivali i roditelji, inastavnici, i pedagozi, a stanje je postajalo svetee jer je svatko zastupao svoju stranu, nitkoni s kim nije suraivao. Umjesto da djeluju kaokolski tim, jedna je strana eljela biti pobjednik

na tetu druge strane.U rjeavanju sukoba u koli moraju svisudjelovati: i uenici, i nastavnici, i roditelji, ipsiholozi i pedagozi. Samo e tako vaa kolabiti prepoznata kao kola koja funkcionira nademokratskim naelima.

Sukob se moe rijeiti na razliite naine(medijacija, pregovaranje i arbitraa), ali mismo se opredijelili za medijaciju kao tehnikurjeavanja sukoba.

Zato smo se opredijelili za medijaciju?1. Medijacija smanjuje neprijateljstva meu

osobama i moe dugorono sprijeitinove sukobe izmeu sukobljenih strana,ali i uspostaviti nove, pozitivne, vrei prijateljske odnose meu bivimprotivnicima.

2. Postie se fer sporazum koji odgovaraspecifinim potrebama i interesimasukobljenih strana.

3. Strane u sukobu imaju punu kontrolu nadprocesom i ishodima medijacije.

4. tedi se vrijeme jer nasuprot iscrpnoj borbiargumentima, gradi se put razumijevanjurazliitih interesa i izgraivanju suradnje.

5. Duina trajanja medijacije zavisi ponajprije

od strana u sukobu i prilagoava se njima.6. Stranama u sukobu jami se povjerljivost

(tajnost) iznesenih privatnih informacija.

Meutim, medijacija nije uvijek adekvatnatehnika rjeavanja sukoba.

Medijacija moe koristiti kada: kod svih strana u sukobu postoji potreba da

se odri ili povrati dobar meusobni odnos,

sve strane u sukobu imaju interes da rijeeproblem, strane u sukobu osjeaju umor od daljnjeg

sukobljavanja, postoji dobra volja kod svih strana da se

sukob rijei.

Medijacija nije adekvatna u sluajevima kada: bilo koja strana nije voljna posredovati, neka od strana nije u stanju sudjelovati ili se

nije u stanju drati dogovora, kada postizanje sporazuma nije u interesu

neke strane, kada postoji prijetnja ili strah od nasilja,

kada sukob zahtijeva ukljuivanje javnosti.Tipine oblasti primjene medijacije su: obiteljska i brakorazvodna medijacija, medijacija u obrazovnim ustanovama/

kolama, upravna i poslovna medijacija, trgovinska/komercijalna i zdravstvena

medijacija, medijacija u oblasti ouvanja ivotnoga

okolia, medijacija u lokalnoj zajednici, medijacija u graanskim i kaznenim

postupcima, meunarodna medijacija, medijacija u drutvenim/socijalnim

promjenama.

Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju ukojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora.Naime, uenici koji se obue za primjenumedijacijskih vjetina mogu uspjenoposredovati u sukobima koji se javljaju unjihovom kako kolskom tako i irem okruju,izmeu svojih vrnjaka, ali i na relaciji uenik-nastavnik ili uenik-roditelj.

Vrnjaci se meusobno najbolje razumiju imnogo vie vjeruju jedni drugima, nego li

odraslima. Uenici trebaju i vau podrku irazumijevanje da bi pomogli svojim prijateljima.Stoga je vae opredjeljenje da budete diokolskoga tima za medijaciju iznimno vano i zavas i za uenike. Oni su vam ukazali povjerenje,a to se moe opravdati.

Preuzimajui ulogu u timu vi:- postajete neutralan i aktivan sluatelj koji

nee nuditi gotova rjeenja,- preuzimate ulogu da posredujete,

postavljate pitanja stranama u sukobu,- usmjeravate ih i ohrabrujete da donesu

rjeenje prihvatljivo za sve strane u sukobu.


8/207

7

U medijaciji nema pobjednika. Svi morajuosjeati da su pobijedili, a to je rezultat timaza medijaciju (i va rezultat) do kojeg sedolazi kada uenici, koji e provoditi vrnjakumedijaciju uz vau strunu pomo, svladajuvjetine medijacije.

Ako jo uvijek sumnjate u uinkovitost radavaega tima, rezultati medijacije uvjerit e ivas i uenike i roditelje i nastavnike da raditekorisnu aktivnost za sve vas. Uspjeno okonanamedijacija donijet e vam dva rezultata - rijeitete sukob na zadovoljstvo obiju strana, alii preventivno djelovati na izbijanje novihsukoba.

Medijacija, kao sredstvo preventivnog djelovanjana pojavu nasilja u koli ali i tehnika u rjeavanjasukoba, omoguuje i sljedee:- da uenici ue i drue se u koli koju odlikuje

aktivna uloga mladih, nenasilje, beskonfliktnaatmosfera,- da roditelji budu sigurni da djeca provode

vrijeme za uenje i druenje u sigurnoj itolerantnoj sredini,

- da se nastavnici umjesto bavljenjem pitanjadiscipline bave novim i kreativnim metodamanastave, uspjesima na natjecanjima,prezentacijom kole, te

- da vi pedagozi imate vremena za strunopristupanje svakom ueniku koji vam se obratiza pomo, svakom roditelju i nastavniku.

Tko moe traiti posredovanje u rjeavanjusukoba od kolskog tima za medijaciju?Timu se mogu obratiti jedna ili vie sukobljenihstrana, direktni ili indirektni sudionik u sukobu(npr. uprava kole), i to izravnim obraanjemzainteresirane strane timu za medijaciju iliupuivanjem sukobljenih strana od stranenastavnika, pedagoga, roditelja da se obratetimu za medijaciju.

Spremni ste biti lan kolskog tima zamedijaciju?

kolski timovi zamedijaciju i ulogapedagoga i psihologa

u timu

Kako ni kola ne moe bez sukoba, njih ne trebaignorirati nego ih treba rjeavati. Sukobi nikadne nestaju, ali vrnjakom medijacijom oni seublaavaju i esto se sprjeava njihovo ponovnonastajanje. Bez obzira je li rije o sukobima ukoli ili u obitelji uenika, njegovu susjedstvu,klubu, uspjean rad tima za medijaciju u koliima utjecaj i na izvannastavne aktivnosti iprivatni ivot uenika, ali i njegovih roditelja inastavnika.

U poetku nae prie o vrnjakoj medijacijigovorit emo o tome tko smo mi, tko su osobeu sukobu, jer ako ne poznajemo sebe kako ondarjeavati sukobe u kojima i sami sudjelujemo ili,pak, rjeavati sukobe drugih ako ne poznajemonjihove (i svoje) slojeve identiteta, njihove (isvoje) predrasude i stereotipe koji su nastaliu nekom sloju identiteta spolnoj, etnikoj,kulturalnoj pripadnosti. ivjeti sa sterotipima ipredrasudama oteava na suivot s drugim idrugaijim i potencijalni je izvor sukoba izmeunas i njih. Ako jo pri tome ne posjedujemovjetinu komunikacije, naroito asertivnekomunikacije kojom izraavamo svoje stavove,

ali ne na tetu drugih, ako ne sluamo sempatijom druge osobe, na sukob je vidljivsve vie. Fitilj se zapalio sukob je pred nama(bez obzira na njegovu vrstu) i poput ivog biase rodio, raste, snai, a onda, ako odaberemokorisnu tehniku njegovog rjeavanja (medijacijuili pregovaranje), on e biti rijeen, nestati, anai odnosi s drugima mogu biti jasniji, snaniji,dugoroniji. I na kraju, da se ne bismo dovodiliu situaciju da rjeavamo samo sukobe, akonauimo strategije nenasilnoga rjeavanjasukoba, ako se obrazujemo za mir, nae trenutkeivota emo umjesto na rjeavanje sukoba troitina kreativnije, zanimljivije i korisnije stvari.Umjesto svae etnja s prijateljima, gledanjenovog filma, sudjelovanje u volonterskimakcijama kole zvue primamljivije.

A vama?

U vrnjakoj medijaciji nuno je stranama usukobu razviti odgovornost za njihove emocije iizbore i osjeaj za odnos prema sebi i drugima.

Od vas se, kao lana tima za medijaciju,oekuje:

da imate pozitivan i neformalan ton uprocesu rada tima,

da pomaete u pripremi plana rada

tima, da utvrujete prioritetna pitanja

vrnjake medijacije,


9/207

8

da radite prema programu rada, da vodite rauna o potovanju

vremenskih okvira procesa medijacije, da promatrate tempo procesa

medijacije, da razvijate kod medijatora osjeaj za

pravi trenutak, da ohrabrujete i medijatora i strane

u sukobu u pronalaenju rjeenjaprihvatljivog za sve strane,

da potiete asertivnu komunikaciju kodstrana u sukobu,

da pomaete u prevazilaenju razlika uvienju, pretpostavkama i oekivanjimastrana u sukobu,

da nastojite odravati ravnoteu snaga, da osiguravate uvanje tajnosti

podataka iz procesa medijacije, da ublaavate esktremne pozicije,

da nudite pozitivne sugestije i dr.Ako prihvaate vau ulogu u timu za medijaciju,evo to vas eka dalje:- formiranje kolskog tima za medijaciju koji

e sainjavati uenici, roditelji, nastavnici ipedagozi,

- educiranje lanova kolskog tima za medijacijuo neophodnim znanjima i vjetinama zaprovoenje postupka medijacije (identitet,stereotipi, predrasude, komunikacija,asertivna komunikacija, aktivno sluanje,rjeavanje konflikata, pregovaranje,medijacija, strategije izgradnje mira nenasilno rjeavanje konflikata),

- timski rad - uenici, roditelji i nastavnici e,uz struno voenje pedagoga i psihologakole, djelovati kao tim i svoj rad zasnivatina naelima timskoga rada,

- rad tima tijekom cijele kolske godine,- izrada analiza rada tima uz prezentiranje

najeih uzroka konflikata osobama kojesu sudjelovale u medijacijskom postupku iishodima medijacije.

Osnovno naelo medijacije je:ZADOVOLjIMO POTREBE SVIH STRANA!

Vrnjaka medijacija je proces i nemojte da vasprvi rezultati eventualno obeshrabre. Nemojteodustajati, jer uspjeno posredovanje i ujednom sukobu i zadovoljstvo obiju strana vaesu zadovoljstvo i va uspjeh. Zato onda uspjehne uveavati?

O Vodiu

Ovaj vodi namijenjen je pedagozima ipsiholozima koji e biti ukljueni u rad kolskihtimova za medijaciju.

Vodi sadri sedam modula:1. Identitet, stereotipi i predrasude2. Komunikacija3. Konflikt4. Tehnike i procedure rjeavanja konflikata5. Pregovaranje6. Tehnike i procedure medijacije7. Strategija izgradnje mira unutar skupine

Svaki modul sadri dva dijela i to: dio kojiteorijski pojanjava temu modula i drugi,praktini dio (radionice), koji omoguuje

dodatno upoznavanje, uenje i vjebanje tememodula.

Tijekom obuke medijatora teorijski se diomoe posebno obraditi, a nakon toga mogu seuraditi radionice, a moe se izloiti i tijekomprovoenja radionica. Dakle, obje mogunostina raspolaganju su izvoaima obuke. Radionicese mogu razvijati i prilagoavati uestalimsituacijama u koli, a koje su konfliktne prirodei mogu se rjeavati vrnjakom medijacijomodnosno angairanjem tima za medijaciju.

Svaki modul povezan je s narednim i tijekomobuke je vano ukazati da samo uenje i

vjebanje svih tema modula doprinosi krajnjojsvrsi - obuci tima za medijaciju u koli zastruan, profesionalan i kreativan rad u kolii ispunjavanju njegovih obveza rjeavanjukonflikata putem vrnjake medijacije.

Takoer, dio radionica namijenjen je iskljuivopedagozima i psiholozima, a dio je namijenjentimu za medijaciju. Kod izvoenja radionicatima za medijaciju, nuno je voditi rauna da svisudionici (uenici, roditelji, nastavnici i pedagozi)budu ukljueni u radionicu shodno svojimulogama koje e imati u timu za medijaciju.

Vodi je koncipiran tako da se moe koristiti usljedee svrhe:

- za obuku medijatora (pedagoga ipsihologa),

- za obuku koju e pedagozi i psiholoziprovoditi za druge polaznike obuke,

- kao alat ili referenca u radu u timu zamedijaciju i razvijanje komunikacijskihvjetina.

Vodi omoguuje da razumijemo, uimo ivjebamo konstruktivno rijeiti sukobe.


10/207

I.

Identitet,stereotipi i

predrasude

- Kako mladima pomoi u spoznajivlastitoga identiteta?

- Kako mlade souiti s vlastitim ituim stereotipima?

- Kako mlade souiti s vlastitim ituim predrasudama?

- Jesu li svi stereotipi loi?- Kakva je veza izmeu identiteta,

stereotipa i predrasuda?- Kako se boriti protiv stereotipa i

predrasuda?


11/207

10

1.1. Pojam, aspekti islojevi identiteta

Odluili smo uiti. Poeet emo upoznavatiprvo sebe i druge, jer smo ipak jedinstveni naovome svijetu. Nitko nas u potpunosti ne moeoponaati i nigdje se na planetu Zemlji ne moeroditi osoba identina nama. Kako onda u tojmilijunskoj razliitosti funkcioniramo? Kakouope moe biti mira meu nama?

S obzirom da se uenici, roditelji i nastavnicisvakodnevno susreu s pitanjem identitetasvojih prijatelja/djece/uenika (TKO SAMJA?), elimo ukazati na sam pojam, aspekte islojeve identiteta. Uzroci konflikta i nasilja, kojiprate odrastanje, esto su sadrani u nekom

od aspekata ili slojeva identiteta, a koji sunepoznanica i djeci i roditeljima i nastavnicima.

IDENTITET4 je pojam kojim se oznaavaosjeaj koji omoguuje osobi da doivljava sebekao osobenu i neovisnu linost, svjesnu svojegatjelesnog stanja, spolne zrelosti, drugih ljudi idrutva u cjelini, kao i svojega vlastitog odnosaprema tim ljudima i takvomu drutvu.

Identitet je na doivljaj naeg vlastitog JAtijekom dueg perioda, bez obzira na promjeneperioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas.Identitet je odgovor na pitanje TKO SAMJA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u

vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.Identitet svake osobe sastoji se od nizaslojeva, a oni su: nai osobni izbori tijekomivota profesija, pripadnost udruzi graana,sportskom klubu, glazbenom pravcu, politikojpartiji - i neke karakteristike koje dobivamoroenjem spol, tjelesne karakteristike, rasa,nacija, itd. Dakle, to to smo ovoga spola, ovenacionalnosti, ove religije, ovoga kluba, ljubiteljiove glazbe, uenici ove kole, ivimo u ovomugradu ili selu, sve zajedno ini na identitet, i touenicima treba naglasiti.

Identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugimljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nasdrugi vide moe biti razliita. Razliitost ovihpredstava o nama esto je uzrok konflikata, aposebice je opasno osobe promatrati kroz samojedan sloj identiteta. Zato? Promatranjem idoivljavanjem osobe kroz samo jedan slojidentiteta (npr. spolnu pripadnost, etnikupripadnost), stvara se temelj za razvitakstereotipnog miljenja i diskriminacije.

Tijekom ivota osobe su izloene utjecajimarazliitih subjekata koji utjeu na formiranjenjihova identiteta, kao to su: obitelj, religija,politika, nevladine organizacije, sport, glazba,

posao, kola, prijatelji, rodbina, mjesto ivljenja.

Broj subjekata i intenzitet njihova djelovanja naformiranje identiteta osobe razliit je u razliitimfazama ivota, u razliitim sredinama.

U periodu mladosti osoba poinje integriratiraznovrsne identifikacije (spolnu, etniku, sa

svakim od roditelja, sa svojim prijateljima,sa svojim idolima itd.). Rezultat svih tihintegrativnih procesa omoguava mladoj osobida definitivno kristalizira svoj identitet. Ulazeiu svijet odraslih, mladi postupno preuzimajuuloge i funkcije koje im drutvo u kojemu ivedozvoljava. Nesklad izmeu potreba mladih imogunosti drutva, obitelji, kole, institucija,raa stalne konflikte.

Mlada osoba esto nije dovoljno sposobnada u procesu formiranja identiteta integriraraznovrsne identifikacije (spolne, etnike,vjerske, kulturoloke i dr.) do razine na kojoj

bi uspjeno funkcionirala. Tada nastaje krizaidentiteta. Jedan od naina ispoljavanja krizeidentiteta jeste ponaanje koje je predstavljenokao najopasnije i najnepovoljnije (npr.narkomani, alkoholiari, delikventi i slino).

Najizraeniji poremeaji identiteta manifestirajuse u kolskoj dobi. U kolskoj se dobi subjektiutjecaja na izgradnju identiteta umnoavaju,manje ili vie intenzivnije djeluju, umnoavajuse slojevi identiteta, jasnije su izraeni nekislojevi identiteta, javljaju se stereotipi ipredrasude o osobama ili skupinama, prvisluajevi diskriminacije, prvi sukobi.

Tada je naroito vano ukazati obitelji dapogreno irenje vlastitih negativnih iskustavana openitu razinu moe biti vrlo tetno za djecu.Na primjer, roditelj koji je imao niz loih veza sosobama druge nacionalnosti moe pretpostavitida sve osobe te nacionalnosti imaju takvaobiljeja, pa e usvojiti predrasudu poznatukao nacionalizam. To je tipino za sve oblikepredrasuda: rasizam, religijsku netoleranciju,politike i nacionalne predrasude, seksizam,predrasude prema osobama odreene ivotnedobi, prema govornicima odreenoga jezika isl.

Dakle, bilo koji sloj identiteta moe biti podlogaza razvitak predrasuda, a predrasude su estouzrok sukoba (meu nacijama, mukarcima ienama, kulturama i dr.).

4 Hadovi, Emir: Psiholoki aspekti identiteta, Znakovi vremena, broj 6, 1999.


12/207

11

1.2. Pojam i vrstestereotipa

esto se u svakodnevnom razgovoru uje odroditelja ili nastavnika da su neki narodi loi, dasu ene loi vozai, da su djeca sa sela loi aci,ali i da su neki narodi dobri, da su neke enelijepe, da su aci iz grada dobri. Takve stavovepreuzimaju i jedni i drugi, pojednostavljeno,bez vlastitoga iskustva s nekom skupinom ilinjezinim lanovima. Rije je o stereotipima ipredrasudama.

STEREOTIPI su previe pojednostavljeni nainirazmiljanja o odreenim pojavama ili skupinamaljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri,rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i

svim drugim podjelama koje vrijede za ljude).esto se koriste u negativnom smislu, ukontekstu predrasuda, i opravdavaju odreenadiskriminacijskaa ponaanja.

ivimo u kompleksnom svijetu, svijetu ukojemu je neophodno stalno uenje. Pravdajuise da nemaju vremena za uenje, upoznavanje,stjecanje vlastitoga iskustva, ljudi su sklonistvari pojednostaviti, iskriviti, generaliziratisliku o nekome ili neemu. Na taj nain stavovio ljudima i pojavama prerastaju u stereotipe.Stereotipi, dakle, postaju i komponentaidentiteta linosti, a ta slika moe ostati trajna,ali se moe i mijenjati pod utjecajima subjekatakoji utjeu na formiranje identiteta, a posebnomjesto tu zauzima kola (prijatelji, nastavnici,roditelji, pedagozi, psiholozi i dr.).

Formiranje stereotipa temelji se na:- pojednostavljenju,- pretjerivanju ili iskrivljavanju,- generalizaciji,- predstavljanju kulturalnih

karakteristika kao prirodnih.

Nacionalizam i etnike predrasude manifestirajuse u etnikim stereotipima gdje mi nunoformiramo shvaanja o drugim narodima.

U veini kultura odrava se stereotip ene kaoslabe, njene, osjeajne i ovisne, a stereotipmukarca kao jakog, agresivnog, hrabrog ineovisnog.

Prihvaanje i irenje etnikih i spolnih predrasudanastaje u obitelji i koli.

Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni nanegativne karakterizacije pojedinaca ili skupina,mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipio skupinama (npr. svi panjolci dobro pleu).

Stereotipi se, ipak, najee smatrajunepoeljnim vjerovanjima koja se mogu

promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanjas njima, dakle, na izvjestan nain mogu bitikontrolirani.

1.3. Pojam i vrstepredrasude

U kontekstu odrastanja i odnosa meu mladimai prema mladima, vrlo se esto susreemo spredrasudama i stereotipima. Odreeni stilodijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi estoza sobom vue odreene stereotipe i predrasudedrugih skupina, a posebice odraslih osoba.

esto ujemo izjave da su koti krtci, Talijanizavodnici, Crnogorci lijenine, Arapi teroristi,Kolumbijci mafija itd.

Za razliku od stereotipa, koji mogu biti inegativni i pozitivni, PREDRASUDE su negativnisudovi ili miljenja o nekoj osobi, skupini ilipojavi stvoreni prije realnog, izravnog iskustvas tom osobom, skupinom ili pojavom, ili bezpoznavanja ili istraivanja injenica o tome.Temelji predrasuda nalaze se u slojevimaidentiteta linosti.

Takoer, u uem smislu, predrasude se odnosena mrnju prema odreenoj skupini ljudi, rasiili religiji.

Predrasude se esto temelje na drutvenimstereotipima, a u najekstremnijoj varijantirezultiraju time da se odreenim skupinamaljudi ukidaju ljudska prava ili se nekim drugimskupinama daje nepotena prednost.

Predrasudu moemo okarakterizirati kao stavkoji utjee na osobu, tako da ona sama napovoljan ili nepovoljan nain djeluje premadrugoj osobi ili pak skupini ljudi. Predrasude sutvrdnje koje nisu potkrijepljene injenicama nitizasnovane na argumentima, nego su donesenebez prethodnog provjeravanja njihove tonosti ibez prethodnog razmiljanja o tome, te su vrloopasne u svakoj fazi razvitka djeteta u neovisnulinost.

Struktura predrasuda proeta je kroz trikomponente:

Kognitivna komponenta sud o

osobinama objekta. Vrjednovanjemoe biti pozitivno ili negativno tj.karakteristike objekta ocjenjuju se kaodobre ili loe, korisne ili tetne, poeljneili nepoeljne.

Emocionalna komponenta kada seobjekt stava doivljava kao ugodan(pozitivan odnos) ili neugodan (negativanodnos).

Akciona komponenta ukljuujenamjere i spremnost za akciju. Pozitivanstav ukljuuje namjeru da se objektstava podri, zatiti, a negativan da seizbjegne, napadne, onemogui.

Vano je razlikovati predrasude s obziromna intenzitet njihove emotivne i kognitivnekomponente.


13/207

12

Djeca ve s dvije - tri godine postavljajuroditeljima pitanja o svemu i svaemu. Akosu odgovori na ta pitanja odraz njihovihpredrasuda, djeca e ve u predkolskojfazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. Spoetkom osnovne kole djeca e se poetiidentificirati sa skupinom kojoj su slina, a razvite predrasude prema onoj kojoj ne pripadaju.Istodobno (9 godina ivota) e od roditelja,susjeda, s televizije preuzeti neke predrasudeprema lanovima druge vjerske zajednice,spolne ili dobne predrasude, predrasude premahendikepiranima.

Predrasude su tetne za djecu jer :- ue i prihvaaju ope norme

ponaanja, ali ih u praksi neprimjenjuju;

- stvaraju laan osjeaj superiornostikoji dovodi do neuspjeha i razoaranja

u sebe;- dovode do straha i izbjegavanja

pripadnika drugih skupina i naroda,to umanjuje mogunost slobode istjecanja ivotnih iskustava;

- kod diskriminirane djece stvara seosjeaj manje vrijednosti i socijalneodbaenosti.

Predrasude je teko mijenjati jer su one dubokoukorijenjene u svijesti ovjeka, ali ipak postojeneki postupci koji mogu pomoi k ostvarenjutoga cilja.

to mogu uraditi nastavnici i roditelji?- Roditelj i nastavnik koji iskreno vjeruju

u jednakost meu ljudima, predstavljajudobar uzor djeci za oponaanje vrjednotai ponaanja.

- Roditelj i nastavnik trebaju najprijeanalizirati vlastite stavove i odbacitione koji su nastali pod utjecajempredrasuda.

- Roditelj i nastavnik trebaju stvorititakvu klimu u obitelji i razredu da svakodijete moe prihvatiti sebe i znati kamopripada bez osjeaja inferiornosti ilisuperiornosti.

- Roditelj i nastavnik trebaju omoguitidjeci kontakt s pripadnicima razliitihskupina, jer e se na taj nain koddjece razviti svijest i emocije koje e impomoi da razumiju i cijene razlike, daih prihvate i prilagode im se.

- Roditelj i nastavnik trebaju djecu nauitida se postave u tuu poziciju i da videponaaju li se i sami onako kako bi voljelida se drugi ponaaju prema njima.

- Roditelj i nastavnik trebaju nauiti djecuprepoznati predrasudu i razviti njihovesposobnosti da se suprotstave timpredrasudama i diskriminaciji bilo da su

upuene njima ili drugima.

Kako predrasude uz to prate i ekstremnonegativni osjeaji, tako one djeluju i na ponaanjekoje pojaava osuivanje, podcjenjivanje,neprijateljski stav i potiu na aktivnosti protivpripadnika prema kojima postoji predrasuda.

Diskriminaciju moemo definirati kao nepravednopostupanje prema pojedincima koji pripadajuodreenoj drutvenoj skupini. Diskriminacijase razlikuje od pojma predrasude jer je onastvarna posljedica predrasudnih stavova nekeosobe, uoljiva u njezinu ponaanju

Vano je neposredno sueljavanje s izjavljenimpredrasudama.

1. korak: izdvojite onaj dio koji ukazuje napredrasudu i na objektivan i miran nainga ponovite. Mnogi smatraju da su djeca spotekoama u razvoju teret drutvu i da biih trebalo izolirati u specijalne kole.

2. korak: mirno, sigurno i jasno iznesite vlastitistav o iznesenom miljenju. Moje me iskustvoui da ako se nastava dobro organizira, tomoe biti pozitivno i za djecu s potekoama,ali i za ostalu djecu.

3. korak: iznesite neku pozitivnu osobinuskupine kojoj je predrasuda bila upuena.Dijete s potekoama stvara kod ostale djeceprimjere zadovoljstva, prijateljstva, zatite,odgovornosti i razvija mnoge vane ljudskekvalitete.

4. korak: blago skrenite razgovor u pozitivnomsmjeru na novu temu.

Da rezimiramo, najprije se provodi kritika stava,pojave, pojma, zatim se provodi skupna rasprava(trai se predrasuda, analizira se njezinanetonost i nepravednost), pa se trae idejekoje bi pomogle u suzbijanju te predrasude.

Npr. predrasuda prema djeci s potekoamau razvoju:

Nije u redu da djeca s potekoama u razvoju

sjede u istom razredu s ostalom djecom. Onasamo ometaju nastavu i oduzimaju vrijemekoje bi trebalo biti posveeno ostaloj djeci.A osim toga, ostala djeca e ih oponaatii postati kao i oni (djeca s potekoama urazvoju).


14/207

13

1.4. Kako se boritiprotiv stereotipa ipredrasuda

Dakle, identitet svake linosti nuno unutarsvojih slojeva sadri i stereotipe, pozitivne inegativne, i predrasude, odnosno uloge kojeimamo tijekom ivota i bez obzira da li sudobivene roenjem ili su na osobni izborsadre stavove, stereotipe i predrasude. Njihovopostojanje odreuje ponaanje i akcije premadrugim osobama i skupinama, ali esto su iuzrokom konflikta izmeu dviju osoba, te osobei skupine.

Kako je konflikt sastavni dio ivota, ali i kakotreba uiti kako svesti konflikte na razinupodnoljivosti u svim fazama ivota, a posebiceu periodu obrazovanja, mogua su dva naina

sprjeavanja ili ublaavanja konflikata u koli:moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moeprekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,obitelji, nastavnicima i dr.

Etnike predrasude predstavljaju krupandrutveni problem. Zbog drutvenog znaajapredrasuda uloeno je mnogo pokuaja utraenju naina borbe protiv predrasuda.Jedan nain jeste donoenje zakonskih propisaprotiv manifestiranja predrasuda. Drugi nainjeste sustavno informiranje o nepravednostipredrasuda.

Iz svega ovdje navedenoga lako se dolazi do

zakljuka da smanjenje predrasuda i sukobanije laka niti kratkorona stvar. Otpor premapredrasudama u ovjeku zahtijeva vie snagenego li prihvaanje predrasuda.


15/207

14

Nauili smo:

IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA

tijekom dueg perioda , bez obzira na promjeneperioda i okolnosti koje se dogaaju oko nas.Identitet je odgovor na pitanje TKO SAMJA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo uvremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.

IDENTITET se uvijek gradi u kontaktu s drugimljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nasdrugi vide moe biti razliita. Razliitost ovihpredstava o osobi esto je uzrok konflikata, aposebice je opasno osobe promatrati kroz samojedan sloj identiteta. Zato? Promatranjem idoivljavanjem osobe kroz samo jedan slojidentiteta (npr. spolnu pripadnost, etniku

pripadnost) stvara se temelj za razvitakstereotipnog miljenja i diskriminacije, odnosnosprjeava se mogunost da osobe budurazliite, ali i da i pored tih razlika imaju nekekarakteristike pripadnosti nekoj skupini.

STEREOTIPI su previe pojednostavljeni nainirazmiljanja o odreenim pojavama ili skupinamaljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri,rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji isvim drugim podjelama koje vrijede za ljude).Oni su skupni koncepti koje odreena skupinaljudi gaji o nekoj drugoj skupini. esto se koristeu negativnom smislu, u kontekstu predrasuda,i opravdavaju odreena diskriminacijskaponaanja. Meutim, stereotipi ne morajubiti ogranieni na negativne karakterizacijepojedinaca ili skupina, mogu biti i pozitivni.Stereotipi se, ipak, najee smatrajunepoeljnim vjerovanjima koja se mogupromijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanjas njima, dakle, na izvjestan nain mogu bitikontrolirani.

PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja

o nekoj osobi, skupini ili pojavi stvoreni prijerealnog, izravnog iskustva s tom osobom,skupinom ili pojavom, ili bez poznavanja iliistraivanja injenica o tome. Takoer, u uemsmislu, predrasude se odnose na mrnju premaodreenoj skupini ljudi, rasi ili religiji.

IDENTITET - STEREOTIPI PREDRASUDE KONFLIKTIdentitet svake linosti nuno unutar svojihslojeva sadri i stereotipe, pozitivne i negativne,i predrasude, odnosno uloge koje imamo tijekomivota, i bez obzira jesu li dobivene roenjem ilisu na osobni izbor sadre stavove, stereotipei predrasude. Njihovo postojanje odreujeponaanje i akcije prema drugim osobama iskupinama, ali esto su i uzrokom konfliktaizmeu osobe i osobe i osobe i skupine.

Kako je konflikt sastavni dio ivota, ali i kakotreba uiti kako svesti konflikte na razinusnoljivosti u svim fazama ivota, a posebiceu periodu obrazovanja, mogua su dva nainasprjeavanja ili ublaavanja konflikata u koli:moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moeprekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,obitelji, nastavnicima i dr., to nije na cilj.


16/207

15

Radionica 1 - IDENTITET

Ciljeviradionice

- Upoznati sudionike s pojmom i aspektima identiteta- Upoznati sudionike o slojevima identiteta od kojih su neki

odreeni roenjem, a drugi rezultat utjecaja razliitihimbenika i vlastitih odluka

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Sudionici u radionici

Pedagozi /psiholozi

Struktura radionice

1. Uvodna aktivnost MOJ IDENTITET (20)2. Glavna aktivnost VREMEPLOV (55)3. Zavrna aktivnost PIRAMIDA IDENTITETA/

GORDIJEV VOR (15)

Materijalza radionicu hamer papiri A4 papiri A4 u bojama stikeri flomasteri materijal za sudionike periodi ivota moga djeteta/uenika materijal za sudionike aktivnosti Drvo identiteta

1

3

2


17/207

16

UVODNA AKTIVNOST

Moj identitet

Svaki sudionik napie svojih pet identiteta na papiru bijele, ute,roza, plave i naranaste boje.Sudionici stanu u jednu kolonu.Identitete itaju redom jedna po jedna osoba, poredaju ih na pod,a svi koji se prepoznaju u nekom od proitanih identiteta trebajuizai iz reda i stati u kolonu ispred napisanoga identiteta. Voditelj

biljei za svaki identitet broj sudionika koji su bili u koloni, te se potom napravi popis najvanijihidentiteta.

Nakon diskusije slijede upiti voditelja:

Kako ste se osjeali za vrijeme ove vjebe?U kakvoj su vezi predrasude s ovom vjebom?

Voditelj zakljuuje napomenama da svatko ima svoj identitetkoji je odgovor na pitanje TKO SAM JA?, odnosno kakosami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru (individualni

identitet) i kako nas opaaju drugi (skupni identitet). Poseban znaaju ivotu djeteta/uenika ima nacionalni identitet, koji je esto uzrokompredrasuda meu djecom.

1


18/207

17

GLAVNA AKTIVNOST

Vremeplov

Voditelj zamoli sudionike da se prisjete tri perioda ivota svojedjece/uenika: djetinjstva, pohaanja osnovne i pohaanjasrednje kole.Podsjea ih da su ti periodi obiljeeni nekim dogaajima kojih sei rado i nerado sjeaju; da su tada djeca/uenici imali i dobivalineke uloge (brat, sestra, roak, uenik, prijatelj, simpatija, lan

Vijea uenika, sportskog kluba, predsjednik razredne zajednice i dr.); kako su se djeca/ueniciosjeali u tim ulogama i kako su ih drugi vidjeli (doivljavali) u tim ulogama.

Svaki od sudionika dobije hamer s tabelom koju treba popuniti sljedeim podacima:

(Materijal za sudionike 1 Periodi ivota mog djeteta/uenika)

Period ivotadjeteta/uenika Najvaniji dogaaji

Ulogedjeteta/uenika tada

Kako su dijete/uenika drugi vidjeli

Djetinjstvo

Osnovna kola

Srednja kola

Kada su svi sudionici ispunili tabelu, voditelj ih zamoli da izdvoje koje su uloge djeca/uenici dobiliroenjem a koje su bile njihov osobni izbor (osobno ili pod utjecajem roditelja i nastavnika), te ihispisuju na zajednikom hameru.

(Materijal za voditelja 1)

ROENJE OSOBNI IZBOR POD UTJECAJEM RODITELJA INASTAVNIKA

Nakon to su izdvojili uloge na one koje su djeca/uenici dobili roenjem i one koje su bile njihovosobni izbor (i/ili su nastali pod utjecajem roditelja i nastavnika), voditelj zamoli sudionike da oveuloge zajedniki predstave na drvetu identiteta i to tako da se unutar manjih skupina usklade inapiu uloge kako slijedi:

u kronji one uloge koje mogu promijeniti kod djece/uenika;u stablu one uloge koje ne bi mijenjali kod djece/uenika;u korijenu one uloge koje se ne mogu promijeniti kod djece/uenika.

Svaka skupina predstavlja svoje drvo identiteta.

(Materijal za sudionike 2 Drvo identiteta)

Voditelj zakljuuje napomenama da se identitet sastoji od nizaslojeva, a oni su: nai osobni izbori tijekom ivota profesija,

pripadnost udruzi graana, sportskom klubu, glazbenompravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobivamo roenjem spol, tjelesne karakteristike, rasa, nacija, itd.

2


19/207

18

ZAVRNA AKTIVNOST

Piramida identiteta

Voditelj zamoli sudionike da se unutar manje skupine usklade isubjekte utjecaja na formiranje identiteta uenika po vanostiporedaju na piramidu.Po vanosti na piramidu lijepe ploice s natpisima iz tabele.


Gordijev vor

Nakon to sve skupine predstave svoju piramidu, voditelj zamoli sudionike da formiraju krug i kreuse prema sreditu zatvorenih oiju i ruku podignutih ispred sebe. Na voditeljev povik: Stop!,svatko uhvati i jednom i drugom rukom po jednu neiju ruku jo uvijek zatvorenih oiju. Takonapravljen vor sada treba raspetljati.

Voditelj zakljuuje da na formiranje identiteta utjeu brojnisubjekti kao to su: obitelj, religija, politika, sport, glazba,kola, posao, rodbina, mjesto ivljenja itd. Identitet djeteta/

uenika zbroj je utjecaja svih subjekata.

Prejak utjecaj jednoga ili vie subjekata esto je uzrokom konflikatau koli, obitelji, s nastavnicima, meu prijateljima, meu etnikimskupinama. Stoga je vano da pedagozi prepoznaju koji slojevi imajupresudan utjecaj na formiranje identiteta djeteta/uenika i koliko tajutjecaj moe biti uzrokom sukoba ili njegova rjeavanja.

3


20/207

19

Materijal za sudionike 1

Periodi ivota mog djeteta/uenika

Period ivotadjeteta/uenika Najvaniji dogaaji

Uloge djeteta/uenikatada

Kako su dijete/uenikadrugi vidjeli

Djetinjstvo

Osnovna kola

Srednja kola


21/207

20


DRVO IDENTITETA


22/207

21

Materijali za voditelja

Materijal za voditelja 1

ROENJE OSOBNI IZBOR POD UTJECAJEMRODITELJA I NASTAVNIKA


uvjerenje drutvo obiteljski

odgoj predrasude izgubljenost ljubav roditeljski ego iskrenost kola ulica strah mrnja

kultura nekultura komunikacija pripadnost vrijeme drugi susjedstvo mirisi ideali poloaj u

drutvu novac crtani film

rat okolina neznanje senzibilitet stres glazba usamljenost knjige geni nesigurnost sport zdravlje

odnosi razlike jezik projekcija politika sloboda kino idoli seksualnost vjera


23/207

22

Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljeviradionice

- Upoznati sudionike s pojmom, karakteristikama i funkcijompredrasuda i stereotipa

- Upoznati sudionike o potrebi i nainima borbe protivpredrasuda i stereotipa


60 minuta


Pedagozi /psiholozi

Struktura radionice

1. Uvodna aktivnost ASOCIJACIJE (10)2. Glavna aktivnost PRIA O RIJECI ALIGATORA (40)3. Zavrna aktivnost VJETAR PUE ZA SVE ONE... (10)

Materijalza radionicu

hamer olovke flomasteri tekst za sudionike aktivnosti Pria o rijeci aligatora i tabela

1

3

2


24/207

23

UVODNA AKTIVNOST

Asocijacija

Svaki sudionik ima 1 minutu da napie po jednu asocijaciju nazadane teme. Poslije svake teme se na zidne novine zalijepe papiris ispisanim asocijacijama, a sudionici piu asocijacije na sljedeutemu. Nakon zavrenog pisanja svi odlaze do zida i u tiini itajuono to je napisano.

Teme: ljudi, politiari, seljaci, NVO aktivisti, izbjeglice, osloboditelji, policajci, rtve.

Evaluacijska pitanja:

Koliko ste sami sebe cenzurirali?Zato?Jeste li iznenaeni time to ste zapisali?Zato?Koje su razlike izmeu predrasuda i stereotipa?

Voditelj radionice upoznaje sudionike s pojmom predrasuda istereotipa koji su zasnovani na pojedinim slojevima identiteta

(etnika, rasna, religijska, spolna pripadnost i dr.)

1


25/207

24

GLAVNA AKTIVNOST

Pria o rijeci aligatora

Sudionici na prazne listove papira precrtaju obris svoje ruke icrtee predaju voditelju.

Voditelj podijeli sudionicima tekst s Priom o rijeci aligatora

(Materijal za sudionike 1 Pria o rijeci aligatora)

Zadatak 1: Svaki sudionik vri rangiranje likova iz prie vodei rauna o njihovim osobinama ipostupcima po stupnju moralnosti (od najmoralnijeg do najmanje moralnog lika).

(Materijal za sudionike 1a Tabela)

Zadatak 2: Voditelj formira parove ili manje skupine koje se moraju usuglasiti o tome koji jelik najmoralniji a koji najmanje moralan. Svaki sudionik mora pokuati da skupinapostigne to vei stupanj suglasnosti s njegovom listom.

Zadatak 3: Nakon to svaka skupina iznese svoj popis prema stupnju moralnosti rangiranih likova,slijedi usuglaavanje lista u plenumu.

Diskusija:

- Koje ste kriterije individualno, na razini skupine i u plenumu imali za rangiranje likova postupnju moralnosti?

- Kako ste se osjeali kada ste se morali usuglasiti na razini skupine, a pritom ste moraliuvjeravati nekog zbog ega treba prihvatiti vau rang-listu?

- Kao ste se osjeali kada je skupina odbacila vae argumente za neki od likova?- Koliko se vaa lista razlikuje od liste iz plenuma? Koliko imate zajednikih pozicija likova s

listom iz plenuma?

Voditelj radionice objanjava da se predrasude i stereotipi

mijenjaju pod utjecajem osobnih promjena (starost, naobrazba,mjesto ivljenja), ali i pod utjecajem okoline, te da smo skloni mijenjatisvoje stavove pod utjecajem okoline.

2


26/207

25

ZAVRNA AKTIVNOST

Vjetar pue za sve one koji...

Stolice stoje u krugu, a njihov broj je za jedan manji od brojasudionika/ca. Svi, osim jedne osobe koja stoji u sreditu, sjede.Ta osoba kae: Vjetar pue za sve one koji... (npr. koji ive naBalkanu), a svi koji ispunjavaju taj uvjet trebaju promijenitimjesto, odnosno nai novu stolicu. Osoba koja ostane bez stolicestaje u sredite kruga i zadaje novi uvjet.

Voditelj napominje da smo stalno prisiljeni biti razvrstavani

po razliitim kriterijima ili diskriminirani, to je esto rezultatpredrasuda i stereotipa.

3


27/207

26


Pria o rijeci aligatora

Nekada davno ivjela je jedna ena koja se zvala Abigail (Ebigejl) i koja je voljela mukarca poimenu Gregory (Gregori). Gregory je ivio na jednoj, a Abigail na drugoj strani rijeke. Rijeka kojaje dijelila dvoje zaljubljenih bila je puna aligatora ljudodera. Abigail je silno eljela prei rijeku ibiti s Gregoryem. Na njezinu nesreu, voda je odnijela most.

Abigail ode da pita Sinbada, amdiju, da je preveze preko rijeke. On ree da e to rado uiniti akoAbigail prije toga provede no s njim. Ona spremno odbi i ode svojoj prijateljici Vani po savjet. Vanase ne htjede mijeati.

Abigail shvati da nema izbora nego prihvati Sinbadove uvjete. Sinbad ispuni svoje obeanje ipreveze Abigail u zagrljaj Gregoryu.

Kada ispria Gregoryu to je morala uraditi da bi prela rijeku, on je s prezirom odbaci.

Kada se slomljena srca i obeshrabrena vrati kui, Abigail ispria svoju priu Slugu (Slag). Slug,suosjeajui s Abigail, nae Gregorya i pretue ga.

Pri zalasku sunca na obzoru ulo se kako se Abigail smije.

Materijal za sudionike 1a

AMoj izbor

B1. usklaivanje

C2. usklaivanje

D3. usklaivanje

E4. usklaivanje

1

2

3

4

5


28/207

27

Radionica 3 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljeviradionice

- Upoznati sudionike s pojmom, karakteristikama i vrstamapredrasuda i stereotipa

- Upoznati sudionike o potrebi i nainima borbe protivpredrasuda i stereotipa

- Upoznati sudionike s povezanou identiteta sa stereotipimai predrasudama.


60 minuta


Pedagozi /psiholoziTim za medijaciju

Struktura radionice

1. Uvodna aktivnost PREDRASUDE I JA (20)2. Glavna aktivnost LJUDI OKO MENE (25)3. Zavrna aktivnost INSAJDER - AUTSAJDER (15)


papir za svaku skupinu olovka za svaku skupinu veliki papir za svaku skupinu flomasteri materijal za sudionike aktivnosti Osobine likova

1

3

2


29/207

28

UVODNA AKTIVNOST

Predrasuda i ja

1. Sudionici se podijele u male skupine. U maloj skupini svaki odsudionika ispria ili opie jedno iskustvo kada je netko nastupioprema njima s predrasudama. Svaka osoba ima tri minute daispria svoju priu.

Napomena za voditelja radioniceJednu skupinu ine uenici, drugunastavnici, treu pedagozi, a etvrtu

roditelji ako aktivnost provodi tim zamedijaciju. Ako su samo roditelji i nastavniciukljueni u aktivnost, onda jednu skupinu ineroditelji, drugu nastavnici i treu nastavnicii roditelji.

2. Svaki sudionik u malim skupinama ispria i opie situaciju kada je on ili ona kao osoba nastupioprema nekoj osobi s predrasudom.

Napomena za voditelja radioniceVoditelj treba stalno obilaziti skupinei sluati iskaz, te promatrati reakcije

sudionika. Ukoliko uoi da je neija priaprouzrokovala reakciju koju prate tuga,bijes ili svaa treba prekinuti s aktivnou.

3. Diskusija u plenumu:

- to mi je bilo tee ispriati i doivjeti od tih dviju situacija?- Zato?- Kada se mijenjaju predrasude?- Kako ste se kasnije ponaali u slinim situacijama?

Voditelj napominje da smo esto objektom ispoljavanja neijihpredrasuda i stereotipa.

1


30/207

29

GLAVNA AKTIVNOST

Ljudi oko mene

Voditelj od sudionika trai da na papiru za pet minuta svatko zasebe nacrta i napie najmanje tri osobine osobe iz tabele - Osobinelikova.

(Materijal za sudionike 1 Osobine likova)

Za crtanje i pisanje osobina svake osobe svaki sudionik ima pet minuta koje voditelj mjeri. Poisteku pete minute svaki sudionik lijepi svoj crte s osobinama osobe, te nakon toga svaki sudioniku skupini predstavlja svoju sliku (npr. slika Roma) i osobine koje je napisao za osobu koju je crtao.

Pojanjava zato takva slika i zbog ega taj izbor osobina.Diskusija:

- Na eliminaciji kojih stereotipa i predrasuda za svaku osobu i na koji nain trebaraditi s:

a) uenicima,b) roditeljima, ic) nastavnicima

Voditelj naglaava da su izvori stereotipa i predrasuda: obitelj, kola,mediji, religija, vrnjaci, sport, glazba, prijatelji, politika itd.

2


31/207

30

ZAVRNA AKTIVNOST

Insajder/Autsajder

Sudionici se podijele u dvije skupine s priblino istim brojemlanova. Jednu skupinu voditelj poalje izvan prostorije i zamoli ihda ostanu izvan prostorije sve dok ne budu pozvani da se vrate.S drugom skupinom voditelj nastavlja s nekom stimulativnomi zabavnom vjebom. Nakon pet minuta sudionici koji su ostaliu prostoriji bivaju zamoljeni da ne odaju prvoj skupini to se

dogaalo u prostoriji, a potom prva skupina biva pozvana da ue.

Kada se vrate, radionica se nastavlja na bilo koju temu stereotipa i predrasuda.

Nakon pet minuta treba zaustaviti razvijenu diskusiju, a sudionike koji su bili izvan prostorijepitati:

Kako se osjeate sada osjeate li se kao da sudjelujete u skupini ili ste povrijeeni?Kako ste se osjeali kada ste bili iskljueni (ili poslani napolje?)to ste radili izvan prostorije?to ste osjeali prema skupini kada ste se vratili?to ste mislili zbog ega ste bili iskljueni?

Voditelj kae da neposredni kontakt sa skupinama premakojima postoje predrasude moe biti dvosjekli ma, ali i jedno

od najuvjerljivijih i najuinkovitijih rjeenja.


Osobine likova

ROM GLUMAC SPORTIST LIJENIK POLITIAR

POLICAJAC PROSJAK CRNAC INVALID PLAVUA

3


32/207

II.Vjetinekomunikacije- Je li uenicima uvijek lako rei

ono to ele?- Koliko esto zbog nespretno

izgovorenih rijei uenici, roditeljii nastavnici izazovu konflikt?

- Koliko je potreban i vaan pogled,dodir, osmijeh u komunikaciji?- Moe li se unaprijediti sluanje

drugih?- Zbog ega je vano poznavati

vjetinu asertivnosti?- Kako nenasilno komunicirati?


33/207

32

2.1. to je komunikacija?

Nakon to smo otkrili tko smo, na identitet, naestereotipe i predrasude, trebamo nauiti kako sasvim naim slojevima identiteta, stereotipima ipredrasudama komunicirati s drugim. Jer nitkone moe ivjeti sam, ne komunicirati s ljudima.

Komunikacija je sredstvo pomou kojegstvaramo prijatelje, razgovaramo s drugimljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove,molimo za pomo i mnogo drugih stvari.ovjek od svoga roenja ui kako komuniciratida bi te sposobnosti dalje kroz ivot razvijao.Komunikacija je prijenos informacija odpoiljatelja k primatelju, uz uvjet da primateljrazumije informaciju.

Dakle, komunikacijski proces obuhvaa:- poiljatelja,- prijenos poruke kroz izabrani kanal,- primatelja.

Komunikacija se definira i kao proces razmjeneporuka (verbalnih ili neverbalnih) izmeunajmanje dviju osoba, a koji se odvija sodreenom svrhom i namjerom.

Na komunikaciju moemo gledati kao na sredstvopovezivanja ljudi na ostvarenju zajednikesvrhe. Aktivnost unutar kole nije mogua bezkomunikacije, a svrha komunikacije u koli,meu uenicima, nastavnicima, roditeljima,

pedagozima i drugima jeste provesti promjenu usmjeriti akcije u svrhu vlastite dobrobiti idobrobiti kole.

U koli se svakodnevno komunicira: uenici suenicima, uenici s nastavnicima, nastavnici spedagozima, nastavnici s roditeljima, nastavnicis pedagozima, uenici s roditeljima itd. U tojstalnoj komunikaciji razmjenjuju se meusobnoporuke (informacije).

Ljudi razmjenjuju meusobno poruke, a one sesastoje od niza simbola. Simboli su rijei, geste,slike, zvukovi ili pokreti upotrebljivi jer se ljudivie ili manje slau glede objekata, zbivanja iosjeaja na koje se ti simboli odnose.

Da bi se sudionici u komunikaciji sporazumjelimoraju:

- koristiti odgovarajui jezik,- precizno odrediti sadraj onoga to se

govori,- odrediti nain na koji se govori (ton,

geste).

USPJENA KOMUNIKACIJA JE

UINKOVITA

Ostvaruje ciljeveosoba koje

komuniciraju

PRIKLADNA

Ne kri pravila,oekivanja ili norme

Da bi komunikacija bila uspjena, neophodnoje da postoji prilagoavanje svih sudionika unjoj, zato to se u komunikaciji dogaa procesrazmjene, uzajamnog djelovanja i formiranjaodnosa meu sudionicima tako da svakisudionik dobiva svoje mjesto i znaaj. Dakle,komunikacija u koli zahtijeva da sudioniici ukomunikaciji budu ravnopravni jer samo na tajnain mogu rjeavati konflikte.

Proces komunikacije sastoji se od izraavanjasebe i sluanja drugih.

Dakle, uinkovita i prikladna komunikacijapodrazumijeva da sudionici posjedujukomunikacijske vjetine kao to su: sluanje,

decentracija, postavljanje pitanja, empatija,poznavanje situacije, ukljuenost i upravljanjeinterakcijom, fleksibilnost ponaanja.

Decentracija je spremnost i sposobnostda uemo u svijet druge osobe i takorazumijemo njezine probleme i postupke. estoje decentracija najvaniji imbenik u procesukomunikacije. Decentriranje nam pomae darazumijemo druge i da bolje razumijemo samisebe.

Empatija je jasno razumijevanje osjeaja,potreba, misli i elja druge strane, bezosuivanja.

Samo onaj koji razumije sebe moe razumjetii drugoga. Kada se govori o kontekstu kole,nema vanijeg cilja za sudionike u komunikacijiod uzajamnog razumijevanja i razmjene kojaih povezuje. To je polje na kojemu su sviravnopravni i jednaki, jer bez obzira na to tkosu sudionici u komunikaciji, djeca, odrasli,roditelji, nastavnici, ravnatelji, oni su samosugovornici. Ravnopravan i partnerski odnosizmeu sudionika u komunikaciji jeste onaj kojinajvie doprinosi kvaliteti razmjene i njemuteimo, a ogleda se u meusobnom potivanju iprihvaanju. Naini na koje to radimo odreuju

hoe li e doi do povezivanja sa sobom idrugima ili do prekida komunikacije, gubljenjakontakta ili izbijanja konflikta.


34/207

33

2.2. Prepreke zakomunikaciju inastajanje konflikta

U svakodnevnoj komunikaciji u koli estose pojavljuju prepreke, koje kao rezultatimaju nerazumijevanje izmeu sudionika ukomunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanjajavlja se konflikt. Npr. nain postavljanjapitanja ueniku moe biti uzrokom konflikta. Ili,nemogunost da se ovjek stavi u poziciju drugeosobe (nemogunost decentracije) dovodi donerazumijevanja i sebe i druge osobe.

Nain komunikacije meu sudionicima klju jeuspjene komunikacije, ali istodobno i osnovnirazlog za izbijanje konflikta. Pozicija nastavnikaesto biva zloupotrebljavana u komunikaciji iumjesto ravnopravnog odnosa nastavnici seuenicima obraaju na razliite naine rizikujuida tako izazovu sukobe ili ih rasplamsaju.Navest emo neke naine neravnopravnogkomuniciranja koji bi mogli biti uzrokom izbijanjakonflikta izmeu nastavnika i uenika, a nekenaine komunikacije koriste i roditelji obraajuise djeci ili djeca roditeljima. Ovo je prilika i daprovjerite kakve reenice najee koristite ukomunikaciji.

1. NAREIVANJE, ZAPOVIJEDANJENastavnik:Taj se zadatak mora tako uraditi i

gotovo.Roditelj: Brata mora uvati dok smo mi u

gostima i nema rasprave o tome.Uenik: Mora mi kupiti onu crvenu jaknu i

neu nikakvu drugu.

2. UPOZORAVANJE, PRIJETNJANastavnik:Ako ne pozove roditelje da dou u

kolu, bit e kanjen.Roditelj: Ako ne popravi slabu ocjenu iz

matematike, otac e te istui.Uenik: Ako mi ne da novac, istui u te

poslije sata.

3. PROPOVIJEDANJE, NAVOENJE RAZNIHTREBALO BI

Nastavnik:Kada doe u kolu, svoje osobneprobleme treba ostaviti kod kuegdje im je i mjesto.

Roditelj: Trebalo bi da napokon shvati kolikoti je godina i ne ponaa se drskoprema sestri.

Uenik: Treba prestati prepisivati lektiru odmene.

4. UVJETOVANJENastavnik:Nemoj ii igrati nogomet, pa e

onda moi zavriti sve obveze.Roditelj: Ako se ne bude druio s onim

propalicama iz ulice, vie e te cijenitiu koli.

Uenik: Ako mi dozvoli da iziem van, kupitu ti novine.

5. DOKAZIVANJENastavnik:Ostalo ti je jo samo mjesec dana do

kraja godine, a ti jo nisi popravioslabu ocjenu iz zemljopisa.

Roditelj: Potroila sam puno novaca za tvojeknjige, a ti ih nisi ni otvorio.

Uenik: Sve sam nauio iz fizike, ali minastavnik nije postavio niti jednopitanje na koje znam odgovor.

6. OSUIVANJE, KRITIZIRANJENastavnik:Zato si ekao toliko dugo da se

gradivo nagomila?Roditelj: Ne mogu vie trpiti kritike kako imam

nasilnog sina.Uenik: Zato meni stalno postavljate teka

pitanja iz zemljopisa?

7. ETIKETIRANJENastavnik:Ti si iznimno lijena osoba.

Roditelj: Za razliku od tvoje sestre ti sineuredna i povrna osoba.Uenik: Ti si dijete sa sela i nemam s tobom

to priati.

8. TUMAENJE, ANALIZANastavnik:Ti hoe napustiti sat, a ustvari se

samo hoe izvui i nita ne raditi.Roditelj: Trai novac za knjige, a istina je da

ti treba da nabavi cigarete.Uenik: Ti mene stalno poziva da gledamo

utakmicu, a ustvari treba da i tebiplatim ulaznicu.

9. HVALJENJE, PRIHVAANJE

Nastavnik:Ti si veoma sposoban, sigurno enai naina da rijei problem.Roditelj: Ja znam da sam rodila pametno

dijete i ti e to dokazati na satu.Uenik: Ja najbolje igram koarku i to u vam

uvijek dokazati.

10. TJEENJENastavnik:Nemoj se brinuti i ja sam imala slabu

ocjenu.Roditelj: Zato se brinuti kada ni ja nisam

zavrio fakultet?Uenik: Nemoj se brinuti zbog matematike

i ja ve drugi put ponavljam razred

zbog slabe ocjene iz matematike.11. ISPITIVANJE, SASLUAVANJENastavnik:Misli li da je zadatak bio toliko teak?

Koliko ti je vremena bilo potrebno daga uradi? Zato si odustao? Zato menisi ranije pitao da ti pomognem?

Roditelj: Zato mi nisi rekao da si se potukaos ostalim djeacima nego ja todoznajem od tvoje razrednice?

Uenik: Zato me ranije nisi pitala kolikoslabih ocjena imam?


35/207

34

12. POVLAENJENastavnik:Ostavimo sada priu o matematici,

hajde da priamo o neemprijatnijem!

Roditelj: Nee ti biologija trebati u ivotu,idemo mi istiti dvorite.

Uenik: Kao da e svijet propasti zato to jane znam kemiju.

Takoer, prepreke u komunikaciji predstavljajuloe izreene poruke, nepovjerenje,preuranjeno zakljuivanje, nepaljivo sluanje,preoptereenost poruka informacijama itd.

2.3. Poticaji zakomunikaciju irjeavanje konflikta

Kao to postoje prepreke u komunikaciji u koli,postoje i imbenici koji olakavaju komunikacijui sprjeavaju izbijanje konflikta.

to olakava komunikaciju? pokaite govorniku da elite sluati uklonite uzroke rastresenosti suosjeajte s govornikom budite strpljivi kontrolirajte svoju narav

budite paljivi s argumentima i kritikom postavljajte pitanja prestanite priati

Bez obzira u kojoj situaciji u koli se nalazili:razgovor uenika, uenika i nastavnika,nastavnika i roditelja, sastanak uprave, sastanakVijea uenika ili Vijea roditelja, ukoliko sepridravate navedenih smjernica sigurno eteimati uspjenu komunikaciju.

Od uspjenosti komunikacije zavisi da lie konflikt biti izazvan ili rijeen. Zbog teizravne veze izmeu komunikacije i konflikta,komunikacija je i od presudnog znaaja za izborstrategije rjeavanja konflikta.

Dakle, komunikacija, asertivna i nenasilna,sigurno i u procesu medijacije i u procesupregovaranja dovodi do rjeavanja konfliktana zadovoljstvo obiju strana u pregovorima ilimedijaciji.

2.4. Aktivno sluanje

Koliko esto nekog sluate samo iz pristojnosti?Koliko esto se suoavate s konstatacijom daste nekog sluali a ne moete ponoviti gotovonita to je osoba govorila? Koliko esto jevae nesluanje bilo uzrokom svae s djecom,roditeljima, prijateljima, efom i drugim?Dogaa se da sluate samo ono to vas zanima,kimate glavom dajui sugovorniku znak da gasluate, a ustvari vi ste u svojim mislima. Vi stesvog sugovornika sluali selektivno, pasivno, aline aktivno.

Aktivno sluanje jeste vjetina sluanja drugeosobe s pozornou i potovanjem, uz jasno(verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja daosobu sluamo.

Svrha aktivnog sluanja je da pomogne darazumijemo to je sugovornik elio kazati, kaoi da mu jasno stavimo do znanja da smo garazumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamopozornost i na sadraj poruke i na osjeaje kojiprate poruku sugovornika.

Zato je vano sluati? primamo korisne informacije izbjegavamo nesporazume i svae pokazujemo da nam je stalo potiemo zatvorene i srameljive pomaemo da osoba jasnije sagleda

problem

izgraujemo odnos povjerenjaSluanje moe biti:PASIVNO pokazujemo da sluamo ali mi to neradimo(npr. uenici kojima je gradivo nezanimljivo sjedemirno u klupama i pokazuju da sluaju, a onisu u svojim mislima, neverbalno komunicirajuizmeu sebe)

SELEKTIVNO sluamo samo ono to naszanima(npr. kada roditelj slua samo kakvu je ocjenuuenik dobio, a ne zanima ga to je prethodilotomu niti to je bilo nakon toga)

AKTIVNO sluamo i usvajamo znanje ivjetine(npr. uenici sluaju predavanja, pokazujuinteres neverbalno, ali i verbalno postavljanjempitanja, interakcijom)

S obzirom na cilj i situaciju, sluanje moe biti:sluanje sadraja (predavanje)

- cilj: razumjeti i zapamtiti porukukritiko sluanje (odluivanje)

- cilj: razumjeti i ocijeniti porukuempatijsko sluanje (podrka)

- cilj: shvatiti govornikove osjeaje,potrebe


36/207

35

Za uspjenu komunikaciju i izbjegavanjekonflikata neophodno je sluati s empatijom.Samo na ovaj nain se razumiju potrebe iemocije osobe koja govori.

Za razliku od sluanja koje vodi sukobima

i nezadovoljstvu, aktivno sluanje vodipovezivanju i nastavku komunikacije. Dakle,netko vas slua kada:

- POSTOJI GOVOR TIJELA,- POSTOJI ISKRENA ZAINTERESIRANOST,- NEMA SELEKCIJE PODATAKA,- POSTOJI POMO U RAZUMIJEVANJU,- POSTOJI PARAFRAZIRANJE I SUMIRANJE,- POSTAVLJA PITANJA,- PRUA KONSTRUKTIVNU PODRKU.

Aktivno sluanje se ui i vjeba. Da bistepravilno razumjeli svoga sugovornika ili pak kaomedijator u procesu medijacije pravilno obavljali

svoje zadatke, neophodno je da posjedujetekako vjetinu komunikacije tako i aktivnogsluanja (sluanja s empatijom).

Za takvo sluanje potrebno je imati i nekeuvjete kao to su: vlastita smirenost, udobnoi sigurno okruenje, koritenje govora tijela,nepokazivanje vlastitih emocija, sluanje osobedo kraja izlaganja, koritenje stanke kada jepotrebno i dr.

2.5. Asertivnakomunikacija

Pored injenice da posjedujete vjetinukomuniciranja i aktivnog sluanja, od vas kaomedijatora trai se da posjedujete i vjetinuasertivnosti. Asertivnost je rije koja naengleskom znai upornost, samosvjesnost,zastupanje. Asertivnost znai zastupanje iostvarivanje vlastitih potreba i interesa naneagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.

Asertivno komuniciranje pomae ovjeku dabude uinkovitiji u zauzimanju za sebe i darazvije kvalitetne odnose s drugim ljudima.

Asertivnost u koli (bez obzira radi li seo uenicima, nastavnicima, roditeljima,pedagozima ili psiholozima) openito znai:

- pokuavati ostvariti svoja prava bezugroavanja prava drugih,

- biti spreman na razgovor bitispreman komunicirati,

- utjecati na druge koristei svojesposobnosti,

- potovati sebe bez poniavanja drugih,- nastojati otkriti to je dobro a ne tko je

u pravu.

U situaciji kada uenici doive izrugivanje drugih,zastraivanje, omalovaavanje, iskljuivanjei dr., najee roditelji reagiraju agresivno, alisline reakcije imaju i uenici i nastavnici i drugi,te reagirajui agresivno samo jo vie doprinoseeskalaciji konflikta.

Kako je cilj medijacije rjeavati konflikte, alipreventivno djelovati na nasilje i razvijanjeagresivnosti kod uenika, lanovi tima zamedijaciju moraju uloiti dodatni napor davjebaju asretivno komunicirati.

Koje su to razlike izmeu asertivne i agresivnekomunikacije? to to treba uiti a to eliminiratikako bi se postalo profesionalnim lanom timaza medijaciju?

ASERTIVNO: Asertivna osoba ne ostvaruje svojaprava i interese tako to teti drugim ljudima;AGRESIVNO: dok agresivna osoba upravo to

ini.ASERTIVNO:Asertivna osoba shvaa da e uspjetiostvariti ono to eli i da e biti zadovoljna, aline tako to e druge uiniti nezadovoljnima jer idrugi ele ostvariti svoje interese; AGRESIVNO:dok agresivna osoba svoja prava i intereseostvaruju stvarajui nezadovoljstvo kod drugih.

ASERTIVNO: Asertivnost je dugorono uinkovita;AGRESIVNO: agresivnost moe izgledatiuinkovita, ali samo na kratki rok.

ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja sebi uobvezu postizanje svoga cilja, ali ne pod svaku

cijenu; AGRESIVNO: agresivna osoba stavljapred sebe obvezu da pod svaku cijenu moradobiti ono to eli, da zna stvari bolje od drugih,da je vrjednija i pametnija od drugih.

ASERTIVNO: Asertivna osoba smatra da svatkoima pravo na svoje miljenje; AGRESIVNO: dokagresivna osoba smatra da je njezino miljenjejedino ispravno.

ASERTIVNO: Asertivna osoba ne shvaa stvariosobno; AGRESIVNO: za razliku od agresivneosobe koja je sumnjiava i emocionalno se vieukljuuje jer smatra da je ono to se dogaausmjereno ba na nju.

ASERTIVNO: Ako ne uspije u onome to jeeljela, asertivna se osoba osjea razoarano,tuno, nezadovoljno; AGRESIVNO: a agresivnaosoba osjea ljutnju, neprijateljstvo i okrivljujedruge.

ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja pred sebeostvarive ciljeve, sklonija je kompromisima,otvorenim izraavanjima stavova i potreba;AGRESIVNO: agresivna osoba ponaa seosvetoljubivo, nije sklona kompromisima, vie,prijeti, sklona je manipulacijama.

Kao veina ljudskog ponaanja, i asertivnost

se ui. Od roenja dijete tei zadovoljenjusvojih potreba i to eli odmah i neposredno.Kako se s vremenom potrebe dopunjuju,


37/207

36

mijenjaju, dopunjuju se i mijenjaju naini nakoje dijete izraava te potrebe i naini na kojeih zadovoljava. Odreena kulturna i drutvenapravila, obitelj i dr. sudjeluju u odreivanjuto je dobro eljeti, kako to ostvariti, to jepristojno, to je agresivno, kako nekoga (ne)povrijediti i slino.

Asertivna osoba svoje misli i stavove izraavajasno, glasno i bez dvoumljenja, a zahvaljujuinaelima asertivne komunikacije vjetoizbjegava sukob.

Da bi se osoba uspjeno preobrazila u asertivnuosobu, potrebno je da promijeni miljenje iodnos prema onima s kojima ima problem ukomunikaciji. Moete li promijeniti svoj odnosprema ueniku, nastavniku, roditelju, prijateljujer s njima imate probleme u komunikaciji ikonflikte?

Asertivna komunikacija provodi se u sedamkoraka:

1. opisati ponaanje, a ne osobu (Kadazakasni na poetak sata, ja zbograzgovora s tobom ometam ostale darade svoje zadatke.);

2. izraziti osjeaj (Osjeam se podpritiskom.);

3. opisati uinak (Zato to onda i jamijenjam strukturu sata.);

4. izraziti zahtjev (elim da ubudue nekasni i doe ranije.);

5. pitati osobu kako to doivljava (to timisli o tome?);

6. saekati odgovor druge osobe (To je uredu.);

7. zahvaliti (Hvala.).

Poznate dvije asertivne tehnike i to:Pokvarena ploaSastoji se u tome da kao pokvarena ploaponavljamo zahtjev.

Odbijanje tueg zahtjevaKada elimo odbiti neki zahtjev, u tome trebabiti odluan. Dovoljno je rei ne, objasniti svojerazloge (vrlo kratko) i zatim ponavljati odluno:Ne.

Dakle, asertivnost ukljuuje: izraavanje vlastitog miljenja, izraavanje vlastitih osjeaja, naglaavanje posljedica neeljenog

ponaanja (ako se ponaanje nastavitada ...),

izraavanje razumijevanja za druguosobu,

ponavljanje jasnog zahtjeva.

Najei problem u komunikaciji jeste da osobene znaju izraziti svoje miljenje, osjeaje izahtjeve ili govorimo o drugima u pokuaju daobjasnimo to mislimo i to osjeamo.

Stoga je korisno vjebati koritenje tzv. JAporuka, jer su to poruke koje vode razumijevanjui povezivanju.

Uvijek se odnose na onoga tko govori, kroz njihgovorimo o sebi i iz sebe.Govorimo drugima, a istodobno se povezujemos vlastitim osjeajima, potrebama i ciljevima.Pomau nam da izrazimo sebe, bez optuivanja,kritike i etiketiranja druge osobe. Njima seizraava osobni doivljaj onoga to je drugaosoba rekla ili uradila, i tako sprjeavamo daosoba kojoj se obraamo ono to nam smetauje kao napad na nju.

TI poruke su poruke koje vode nerazumijevanjui sukobima.Uvijek se odnose na drugoga i govore o njemu/njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo kazati.

JA poruke imaju etiri komponente.1. Opaanje (ono to opaamo da druga

osoba kae ili radi, a to nam smeta),Kada JA (vidim, ujem, sjetim se).

2. Osjeaji (osjeaji u odnosu na ono toopaamo).JA se (sada) osjeam .

3. Potrebe (potrebe, elje, vrjednote kojedovode do iskazanih osjeaja).Zato to JA (imam potrebu, elim,cijenim)Potrebno mi je/volio bih ___________i zbog toga se osjeam ___________ .

4. Zahtjev (konkretne akcije koje bismoeljeli da budu poduzete).

Zahtjev mora biti:- izraen jezikom pozitivne akcije, tj. da

kaete to elite a ne to ne elite,- formuliran sada i ovdje,- konkretan, izraen kroz konkretno

ponaanje.Sada bih eljela da ti .

Primjer TI-govora:Ana, hoe li ve jednom prestati priati, ti sistvarno nekulturna!

Primjer MI-govora:Mi svi znamo da je Ana nekulturna i da nikadane slua dok drugi govore!

Primjer JA-govora:Ana, meni smeta kada mi upada u rije, tadaimam dojam da me ne potuje, a volio bih dame saslua jer mi je vano tvoje miljenje.

Stvorite povjerenje tako to se u koli neetestavljati ni na jednu stranu, to neetestavljajati sebe u sredite pozornosti; povezujtesugovornike tako to ete im pomagati da seuju i razumiju.

Iz svega spomenutoga zakljuujemo da jeasertivnost nuna za uspjeno funkcioniranjepojedinca i skupine. Nikada ne moemo udovoljitizahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da enas svi voljeti i imati lijepo miljenje o nama

ako inimo ono to oni trae od nas. Asertivnokomuniciranje pomae pojedincu da budeuinkovitiji u zauzimanju za sebe i da razvijekvalitetne odnose s drugim ljudima.


38/207

37

2.6. Nenasilnakomunikacija

Haim Ginott, psiholog i nastavnik je rekao:Doao sam do zakljuka koji me je uplaio: dasam ja odluujui element u uionici. Moj osobnipristup stvara klimu.Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme. Kaonastavnik, ja posjedujem ogromnu mo dauinim djeji ivot jadnim ili radosnim. Mogu bitialat za torturu ili instrument inspiracije. Moguponiziti ili raspoloiti, povrijediti ili izlijeiti.Mogu produbiti probleme ili od djeteta dobitiono najbolje i najljepe to ima.

Komunikacija koja navodi da reagiramo iskrenoi na taj se nain poveemo s nama samima,

naom vlastitom suosjeajnosti, kao i s drugima,naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilnakomunikacija nas usmjerava na jasno i iskrenoizraavanje, te obraanje pozornosti na drugogas potovanjem i empatijom.

Proces nenasilne komunikacije moe sejednostavno predstaviti u etiri komponente:

1. konkretni postupci koje opaamo a kojiutjeu na nas;

2. kako se osjeamo u vezi s naimopaanjem;

3. potrebe, vrjednote, elje i sl. kojepobuuju nae osjeaje;

4. konkretni postupci koje traimo kakobismo obogatili svoje ivote.

Proces moemo poeti ili izraavajui sebe krozove etiri komponente ili empatijski primajuiod drugih informacije iz ista etiri podruja. Vrloje vano naglasiti da nenasilna komunikacijane daje gotove recepte nego se prilagoavarazliitim situacijama, razliitim osobnim ilikulturalnim stilovima.

Nai suosjeaji prema drugima blokiraju porukekao to su:

Omalovaavajue5

- etikete (Glup si.... );- dijagnoze (S tobom neto nije u

redu...);- poredbe (Zato nisi pismena kao tvoja

sestra...);- odbijanje (Nemam ja to s tobom

razgovarati...);- osuivanje, kritika (Ba si djetinjast...);- prijetnje (Bolje bi ti bilo da me

poslua...).

Kontrolirajue- zabrane (Ne smije!);- sputavanje (Ne moete vi to sami, sve

ete upropastiti);- naredbe (Odmah da ste to uradili...);- savjeti (Bilo bi najbolje kada bi ti...).

Zbunjujue- zahtjevi bez jasnog smisla (Uradi to,

zato to tako treba...);- zahtjevi koje je nemogue ispuniti

(Obeaj da vie nikada nee plakatikada si tuan...);

- zahtjevi izreeni jezikom negativne

akcije (Nemoj vie da te ujem da takorazgovara sa mnom!);- dvostruke poruke (nastavnik kae:

Ba me zanima to misli o ovomproblemu, a pri tome gleda krozprozor, ne postoji sklad izmeuverbalnog i neverbalnog dijela poruke);

- uopene i povrne pohvale i kritike(super, divno, propast, katastrofa...).

Ove poruke u koli obeshrabruju, raaju bijes ielju za osvetom, ali i strah i zabrinutost.

Budui da je nenasilna komunikacija zasnovanana prirodnom stanju suosjeaja, ona se moe

primijeniti na svim razinama komunikacije i urazliitim situacijama: osobni odnosi, obitelj,kola, organizacije i institucije, terapija isavjetovanje, diplomacijski i poslovni pregovori,te sporovi i sukobi bilo koje prirode; i unaprijediti:aktivnim sluanjem, parafraziranjem,opisivanjem bez procjene, neverbalnomkomunikacijom, uvaavanjem neijih potreba iosjeaja , jasnim izraavanjem osobnih stavova,davanjem povratne informacije i dr.

5 Triki, Zorica i Koruga, Dragan: Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Komunikacija, Ured njemake agencijeza tehniku suradnju GTZ, Beograd, 2003.


39/207

38

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA VIE OD RIJEI

Prikladno upotrebljavaj geste!

Upotrebljavaj otvoreni stav tijela kada se eli ukljuiti uinterakciju s drugima ili zatvoreni stav tijela kada se ne eliukljuiti u interakciju s drugima!

Uskladi svoj stav tijela sa stavom druge osobe kada seslae s njezinim vjerovanjima, osjeajima, stavovimai vrjednotama ili imaj suprotan stav tijela kada se neslae!

Uspostavi kontakt oima i odri ga kada eli komuniciratis osobom ili krui pogledom po prostoriji i ne uspostavljajkontakt oima kada ne eli komunicirati s osobom!


40/207

39

Uspostavi jasne prostorne granice koje su u skladu stvojim potrebama i upotrebljavaj ugodnu udaljenost kadarazgovara s drugima!

Edward Hall, ameriki antropolog kae da je:intimna zona (0 - 45 cm)osobna zona (45 - 120 cm)socijalna zona (120 - 360 cm)javna zona (360 cm - )

Upotrebljavaj dodir kako bi pokazao toplinu, zabrinutost,sklonost ili otvorenost prema drugima!

Mijenjaj visinu, brzinu, intonaciju i glasnou kako biprikladno iskazao svoje namjere i nadopunio svojuverbalnu poruku, te izbjegavaj potapalice!

Upotrebljavaj prikladnu brzinu, glasnou, kvalitet i izgovor!


41/207

40

Prikladno se odijevaj i upotrebljavaj prikladne dodatkeodjei!

Izbjegavaj ekstremna ponaanja!

Pokuaj prilagoditi svoju neverbalnu komunikaciju

kontekstu!


42/207

41

Nauili smo:

Komunikacija se definira kao proces razmjeneporuka (verbalnih ili neverbalnih) izmeunajmanje dviju osoba, koji se odvija s odreenomsvrhom i namjerom.

Komunikacijski proces obuhvaa: poiljatelja,prijenos poruke kroz izabrani kanal i primatelja.

Decentracija je spremnost i sposobnost dauemo u svijet druge osobe i tako razumijemonjezine probleme i postupke.

Aktivno sluanje je vjetina sluanja drugeosobe s pozornou i potivanjem, uz jasno(verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja daosobu sluamo.

Svrha aktivnog sluanja jeste da pomogneda razumijemo to je sugovornik elio kazati,kao i da mu jasno stavimo do znanja da smo garazumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamopozornost i na sadraj poruke i na osjeaje kojiprate poruku sugovornika.

Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanjevlastitih potreba i interesa na neagresivannain i ne na tetu drugih osoba. Asertivnokomuniciranje pomae ovjeku da budeuinkovitiji u zauzimanju za sebe i da razvijekvalitetne odnose s drugim ljudima.

JA poruke su poruke koje vode razmijevanjui povezivanju.Uvijek se odnose na onoga tko govori, kroz njihgovorimo o sebi i iz sebe.Govorimo drugima, a istodobno se povezujemos vlastitim osjeajima, potrebama i ciljevima.Njima se izraava osobni doivljaj onoga toje druga osoba rekla ili uradila. Na taj nainsprjeavamo da osoba kojoj se obraamo onoto nam smeta uje kao napad na nju.

TI poruke su poruke koje vodenerazumijevanju i sukobima.Uvijek se odnose na drugoga i govore o njemu/njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo kazati.

Komunikacija koja navodi da reagiramo iskrenoi na taj nain se poveemo s nama samima,naom vlastitom suosjeajnosti, kao i s drugimanaziva se nenasilna komunikacija. Nenasilnakomunikacija nas usmjerava na jasno i iskrenoizraavanje, te obraanje pozornosti na drugogas potovanjem i empatijom.


43/207

42

Radionica 1 - KOMUNIKACIJA

Ciljeviradionice

- Uvesti sudionike u komunikaciju kao interakciju- Nauiti razlikovati uspjenu od neuspjene komunikacije

i analizirati imbenike koji dovode do uspjenogsporazumijevanja meu ljudima


90 minuta


Pedagozi/psiholozi

Struktura radionice

1. Uvodna aktivnost DOPADA MI SE I,NE DOPADA MI SE... (15)

2. Glavna aktivnost KOMUNIKACIJA I KONFLIKT (60)3. Zavrna aktivnost MOJE EMOCIJE/LOVAC, BAKA, LAV (15)


hamer flomasteri kartice u bojama materijal za sudionike aktivnosti Moje izjave

1

3

2


44/207

43

UVODNA AKTIVNOST

Dopada mi se, ne dopada mi se

Na zidu se nalaze dva hamera na kojima pie:

to mi se dopada u komunikaciji s drugima?to mi se ne dopada u komunikaciji s drugima?

Voditelj podijeli sudionike u dvije skupine. Jedna skupina odgovara na jedno, a druga na drugopitanje. Na znak voditelja po jedan sudionik u svakoj skupini uzima flomaster i brzo odlazi do hamerai pie prvi odgovor ta mu se dopada/ne dopada u komunikaciji s drugima. Cilj je u vremenu odpet minuta napisati to vie asocijacija. Nakon isteka vremena voditelj proita napisane asocijacije,eliminira one koje se ponavljaju i proglaava pobjedniku skupinu.

Napomena za voditelja radioniceVoditelj traba poticati da se napieto vei broj asocijacija.

Slijedi diskusija o napisanim asocijacijamadopadanja/nedopadanja u komunikaciji sdrugim i pojanjenje zato je ta asocijacijanapisana.

Voditelj naglaava da su najei razlozi dopadanja/

nedopadanja u komunikaciji s drugima stanke u izlaganju,sluanje, smirenost, suosjeanje, strpljivost, kontrola, argumentacija,postavljanje pitanja.

1


45/207

44

GLAVNA AKTIVNOST

Komunikacija i konflikt

Voditelj formira etiri skupine i daje im zadatak da osmisle scenarijza jednu od sljedeih konfliktnih situacija:

izgubljena utakmica, posuivanje novca, polomljeni stolovi u uionici, kasni dolazak kui sa zabave.

Konfliktna situacija mora imati svoje rjeenje. Svaka skupina ima na raspolaganju pripremu oddeset minuta, a samo izvoenje scene ne treba trajati due od deset minuta.

Svaka skupina mora svakom lanu dodijeliti odgovarajuu ulogu, a u igranje mora ukljuiti i verbalnu

i neverbalnu komunikaciju i komunikaciju sa svakim lanom skupine.Nakon odigravanja svake scene slijedi diskusija:

- Jesu li svi sudionici komunicirali jedni s drugima?- Jesu li svi koristitili i verbalnu i neverbalnu komunikaciju?- Iz koje komunikacije (verbalne ili neverbalne) ste vie saznali o konfliktu (da postoji, uzrok,

rjeenje)?

Napomena za voditelja radioniceVoditelj treba sugerirati sudionicimada u scenarij ukljue sve sudionike,

da svaki sudionik ima jasno definiranu uloguu komunikaciji, da je neophodno da rije

Documents

vršnjačka medijacija-priručnik radionica