· Web viewDržave članice isto tako ne moraju uključiti električnu energiju iz određenih obnovljivih izvora u određenim zemljopisnim područjima ako je potrebno osigurati stabilnost

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, XXX […](2013) XXX

Dokument službi Glavne uprave za tržišno natjecanje

оd XXX

koji sadržava nacrt Smjernica o potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. - 2020.

SadržajUvod, .......................................................................................................4

1 Područje primjene i definicije, .....................................................................................7

1.1 Područje primjene, .....................................................................................................7

1.2 Mjere potpora obuhvaćene smjernicama, ................................................................8

1.3 Definicije, .......................................................................................................9

2. Prijavljene potpore za zaštitu okoliša i energiju, ....................................................16

3. Zajednička načela procjene, ......................................................................................17

4. Procjena sukladnosti na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora, .........19

5. Procjena sukladnosti na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, ..........20

5.1 Opće odredbe o sukladnosti, ....................................................................................20

5.1.1 Doprinos zajedničkom cilju, .................................................................................20

5.1.1.1. Opći uvjeti, .....................................................................................................20

5.1.1.2. Dodatni uvjeti za pojedinačno prijavljene potpore, ...........................................21

HR HR

5.1.2 Nužnost državnih intervencija, ............................................................................21

5.1.2.1. . Opći uvjeti, .....................................................................................................21

5.1.2.2. Dodatni uvjeti za pojedinačnu prijavljenu potporu, ..........................................23

5.1.3 Prikladnost potpore, ..............................................................................................23

5.1.3.1 Prikladnost alternativnih instrumenata politike, ...............................................23

5.1.3.2. Prikladnost različitih instrumenata potpore, .....................................................24

5.1.4 Učinak poticaja, .....................................................................................................25

5.1.4.1. Opći uvjeti, .....................................................................................................25


5.1.5 Razmjernost potpora, ...........................................................................................28

5.1.5.1. Opći uvjeti, .....................................................................................................28

5.1.5.2. Zbrajanje potpora, ..............................................................................................31

5.1.5.3. Dodatni uvjeti za pojedinačno prijavljena ulaganja i operativne potpore, ......31

5.1.6 Sprečavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu, .32

5.1.6.1. Opći uvjeti, .....................................................................................................33


5.1.7 Transparentnost, ...................................................................................................34

5.2 Potpore za energiju iz obnovljivih izvora, ..............................................................36

5.3 Mjere energetske učinkovitosti, uključujući kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlađenje, 43

5.4 Potpore za učinkovitu uporabu resursa i posebno potpore za gospodarenje otpadom, 46

5.4.1. Učinkovita uporaba resursa, ...............................................................................46

5.4.2 Potpore za gospodarenje otpadom, ......................................................................46

5.5 Potpore za hvatanje i skladištenje ugljika (tehnologija CCS ), ............................48

5.6 Potpore u obliku smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša, ..........50

5.7 Potpore u obliku smanjenja financiranja potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora, ..................................................................................................52

HR HR

5.8 Potpore za energetsku infrastrukturu, ...................................................................55

5.8.1 Cilj od zajedničkog interesa, ................................................................................55

5.8.2 Nužnost državnih intervencija, ............................................................................55

5.8.3 Prikladnost, .....................................................................................................56

5.8.4 Učinak poticaja, .....................................................................................................57

5.8.5 Razmjernost, .....................................................................................................57

5.8.6. Sprečavanje negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu, ..................57

5.9 Potpore za adekvatnost proizvodnje, ......................................................................58

5.9.1 Cilj od zajedničkog interesa, ................................................................................58

5.9.2 Nužnost državnih potpora, ...................................................................................59

5.9.3 Prikladnost, .....................................................................................................59

5.9.4 Učinak poticaja, ......................................................................................................... 60

5.9.5 Razmjernost, .....................................................................................................60

5.9.6 Sprečavanje negativnih učinaka, .........................................................................60

5.10 Potpore u obliku sustava trgovanja dozvolama, ..................................................62

6. Ocjenjivanje, .....................................................................................................64

7. Primjena smjernica o potporama za zaštitu okoliša i energiju, .............................64

8. Izvješćivanje i nadzor, ................................................................................................65

9. Preispitivanje, .....................................................................................................65

Prilog 1. Intenziteti potpora, .........................................................................................66

Prilog 2. Uobičajene državne intervencije, ..................................................................67

HR HR

Uvod

(1) Kako bi se spriječilo da državne potpore dovedu do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i utječu na trgovinu između država članica suprotno zajedničkom interesu, člankom 107. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) utvrđuje se načelo prema kojem su državne potpore zabranjene. Međutim, u određenim slučajevima takve potpore mogu biti sukladne s Ugovorom na temelju članka 107. Stavaka 2. i 3.

(2) Potpore se mogu smatrati sukladnima s Ugovorom na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora za potrebe promicanja provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa ili rješavanja ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice. Na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, Komisija može smatrati da je državna potpora za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti u Europskoj uniji sukladna unutarnjem tržištu ako takva potpora nema negativan učinak na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(3) Članak 191. Ugovora utvrđuje ciljeve politike Unije u području zaštite okoliša, a članak 194. Ugovora utvrđuje ciljeve energetske politike Unije.

(4) Strategija Europa 2020.1 usmjerena je na stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast. U tu je svrhu određeno nekoliko glavnih ciljeva, uključujući ciljeve za klimatske promjene i energetsku održivost: (i) smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u za 20 % u odnosu na razine iz 1990.; (ii) povećanje udjela potrošnje u EU-u energije proizvedene iz obnovljivih izvora na 20 %; (iii) poboljšanje energetske učinkovitosti EU-a za 20 % u usporedbi s razinama iz 1990.

(5) Ciljevi održivog razvoja posebno su važni za ove smjernice. U svrhu poticanja ostvarenja tih ciljeva, strategijom Europa 2020. predlaže se „učinkovito korištenje resursa u Europi” kao jedna od sedam vodećih inicijativa.2 Cilj je te vodeće inicijative stvaranje okvira za politike radi poticanja preusmjeravanja na gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa i niskom razinom emisija ugljika koje pomaže:

(a) povećati gospodarsku učinkovitost uz istodobno smanjenje uporabe resursa;

(b) prepoznati i stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast i veće inovacije te povećati konkurentnost EU-a;

(c) osigurati sigurnost isporuke ključnih resursa;

(d) u borbi protiv klimatskih promjena i ograničavanju učinka uporabe resursa na okoliš.

(6) U tom se kontekstu treba podsjetiti da se u Planu učinkovitog korištenja resursa3, kao i nekim zaključcima Vijeća, poziva na ukidanje subvencija štetnih za okoliš4. Ovim smjernicama stoga treba razmotriti negativne

1 COM (2010.) 2020. završna verzija od 3.3.2010.2 COM (2011.) 21 od 26.1.2011.3 COM (2011.) 571 završna verzija od 20.9.2011.4 Zaključcima Europskog vijeća od 23. svibnja 2013. potvrđuje se potreba za ukidanjem subvencija

štetnih za okoliš ili gospodarstvo, uključujući one za fosilna goriva, kako bi se olakšala ulaganja u novu i pametnu energetsku infrastrukturu.

33

utjecaje subvencija štetnih za okoliš uzevši u obzir potrebu pronalaska kompromisa među različitim područjima i politikama kako je prepoznato vodećom inicijativom. Ovim smjernicama nisu obuhvaćene potpore za ekstrakciju fosilnih goriva.

(7) U spomenutom se Planu države članice pozivaju i da poboljšaju učinkovitosti pri ostvarivanju koristi od zakonodavstva EU-a5. Kako bi se spriječilo da mjere državne potpore rezultiraju štetom za okoliš, države članice ponajprije moraju osigurati i sukladnost sa zakonodavstvom EU-a u području zaštite okoliša i izvršiti procjenu utjecaja na okoliš kada se to zahtijeva u skladu s pravom EU-a te osigurati sve potrebne dozvole.

(8) U Komunikaciji „Energija 2020. – strategija za konkurentnu, održivu i sigurnu energiju”6 kao dijelu vodeće inicijative „učinkovito korištenje resursa u Europi” već je zaključeno da će se ugroziti ciljevi sigurnog, prihvatljivog i održivog energetskog tržišta ako ne dođe do modernizacije dalekovodnih mreža za prijenos električne energije, zamjene zastarjelih elektrana konkurentnim i čistim alternativama te uporabe energije na učinkovitiji način u cijelom energetskom lancu.

(9) U ovim smjernicama Komisija utvrđuje uvjete prema kojima se potpore za energiju i okoliš mogu smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) i članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

(10) U Komunikaciji o modernizaciji državnih potpora7 Komisija je najavila tri cilja koja se ostvaruju modernizacijom kontrole državnih potpora:

(a) poticanje održivog, pametnog i uključivog rasta na konkurentnom unutarnjem tržištu;

(b) usmjeravanje ex ante kontrole Komisije na slučajeve s najvećim utjecajem na unutarnje tržište te jačanje suradnje s državama članicama u provedbi propisa o državnim potporama;

(c) pojednostavljenje pravila i brže donošenje odluka.

(11) Komunikacijom se ponajprije poziva na zajednički pristup u preispitivanju različitih smjernica i okvira koji se temelje na jačanju unutarnjeg tržišta, promicanju veće učinkovitosti u javnoj potrošnji s pomoću većeg doprinosa državnih potpora ciljevima od zajedničkog interesa, većoj kontroli učinka poticaja, ograničavanju potpora na najmanju moguću mjeru i sprečavanju mogućih negativnih učinaka potpora na tržišno natjecanje i trgovinu. Uvjeti sukladnosti utvrđeni u ovim smjernicama temelje se na tim zajedničkim načelima procjene.

5 Drugi zakonski propisi, kao što je Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 203/30/EZ, SL L 140/16 od 5.6.2009. („Direktiva o obnovljivoj energiji”), uključuju, na primjer, uvjete koji se odnose na održivost biogoriva i nediskriminaciju u članku 17. stavcima od 1. do 8.

6 COM (2010.) 639 od 10.11.2010.7 COM (2012.) 209 od 8.5.2012.

44

1. Područje primjene i definicije

1.1 Područje primjene

(12) Ove se smjernice primjenjuju na državne potpore dodijeljene za zaštitu okoliša ili energetske ciljeve u svim sektorima na koje se odnosi Ugovor ako su te mjere obuhvaćene točkom 1.2. Stoga se primjenjuju i na one sektore koji podliježu posebnim pravilima Unije o državnim potporama (za promet, ugljen, poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i akvakulturu), osim ako se tim posebnim pravilima određuje drukčije.

(13) U poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi ove smjernice primjenjuju se na potpore za zaštitu okoliša u korist poduzetnika koji se bave preradom i prodajom proizvoda. U slučaju poduzetnika koji se bave preradom i prodajom ribarskih proizvoda, ako se potpora odnosi na prihvatljive troškove na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo8 ili njegovu nasljedniku9, najviša dopuštena stopa potpore je stopa predviđena ovim smjernicama ili stopa utvrđena u toj Uredbi, ovisno o tome koja je stopa viša. U području primarne poljoprivredne proizvodnje i mjera sufinanciranih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) ove se smjernice primjenjuje samo ako smjernice Zajednice za državne potpore u sektoru poljoprivrede i šumarstva od 2007. do 2013.10, kako su izmijenjene ili zamijenjene, ne određuju posebna pravila ili ako te smjernice za poljoprivredu i šumarstvo izričito upućuju na sadašnje smjernice. U području primarne proizvodnje u ribarstvu i akvakulturi primjenjuju se samo ako ne postoje posebne odredbe o potporama za zaštitu okoliša.

(14) Ove se smjernice ne primjenjuju na:

(a) oblikovanje i proizvodnju proizvoda, strojeva ili prijevoznih sredstava prihvatljivih za okoliš radi uporabe uz potrošnju manje količine prirodnih resursa te na mjere koje se poduzimaju u pogonima ili drugim proizvodnim jedinicama radi poboljšanja sigurnosti ili higijene11;

(b) financiranje mjera za zaštitu okoliša koje se odnose na infrastrukturu u zračnom, cestovnom i željezničkom prometu, prometu unutarnjim plovnim putovima i pomorskom prometu.

(c) izgubljene investicije kako su utvrđeni Komunikacijom Komisije koja se odnosi na metodologiju za analiziranje državnih potpora povezanih s izgubljenim investicijama12.

(d) državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije; državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije podliježu pravilima utvrđenima u okviru Zajednice za državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije13;

8 SL L 223/1, 15.8.2006. 9 Vidi Prijedlog Komisije za Uredbu o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, COM(2011)804

završna verzija.10 SL C 319/1, 27.12.2006. To vrijedi i za okvir koji zamjenjuje Smjernice iz 2006. čija valjanost istječe

31. prosinca 2013.11 Potpora za zaštitu okoliša općenito manje narušava konkurenciju i učinkovitija je ako se dodjeljuje

korisniku proizvoda prihvatljivih za okoliš za stvarnu uporabu. Uz to, uporaba oznaka zaštite okoliša još je jedan način da se poveća potražnja za proizvodima prihvatljivima za okoliš. S obzirom na to, Komisija nije uključila posebna pravila u područje primjene ovih smjernica.

12 Komunikaciju je Komisija donijela 26. srpnja 2001. i obavijestila države članice dopisom SG(2001) D/290869 od 6. kolovoza 2001.

13 SL C 323/1, 30.12.2006. To vrijedi i za okvir koji zamjenjuje okvir iz 2006. čija valjanost istječe 31. prosinca 2013. [trajanje produljeno?].

55

(e) državne potpore za mjere bioraznolikosti. Te mjere obično ulaze u područje primjene pravila utvrđenih za Usluge od općega gospodarskog interesa14.

(15) Potpore za zaštitu okoliša i energiju ne mogu se dodijeliti poduzećima u teškoćama kako je za potrebe ovih smjernica definirano u primjenjivim smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama15 te njihovim izmjenama ili zamjenama.

(16) Pri procjeni potpore u korist poduzeća koje podliježe nalogu za povrat sredstava nakon prethodne odluke Komisije kojom je potpora proglašena protuzakonitom i nesukladnom s unutarnjim tržištem, Komisija u obzir uzima iznos potpore koji je još potrebno vratiti16.

1.2 Mjere potpora obuhvaćene smjernicama

(17) Komisija je utvrdila više mjera za zaštitu okoliša i energiju za koje državne potpore prema određenim uvjetima mogu biti u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) ili člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora:

o potpore za poduzeća koja nadilaze norme Unije ili povećavaju razinu zaštite okoliša u slučaju kada ne postoje norme Unije (uklj. vozila)

o potpore za ulaganje u ranu prilagodbu budućim normama Unije

o potpore za ulaganje i operativne potpore za energiju iz obnovljivih izvora

o potpore za ulaganje u istraživanje zaštite okoliša

o potpore za ulaganje i operativne potpore za energetsku učinkovitost

o potpore za ulaganje i operativne potpore za postrojenja kogeneracije

o potpore za ulaganje u centralizirano grijanje i hlađenje

o potpore za ulaganje u učinkovitu uporabu resursa i gospodarenje otpadom

o potpore za ulaganje u zbrinjavanje onečišćenih lokacija

o operativne potpore u obliku trgovanja dozvolama

o potpore za ulaganje u hvatanje, transport i skladištenje CO2 (tehnologija CCS)17

o operativne potpore u obliku smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša

o operativne potpore u obliku smanjenja financiranja potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora

o potpore za ulaganje u energetsku infrastrukturu

o potpore za ulaganje i operativna potpore za mjere adekvatnosti proizvodnje.

14 Predmeti državnih potpora s referentnim brojevima: SA.31243 (2012/N) i NN8/2009.15 SL C 244, 1.10.2004., str. 2.16 U tom smislu vidi zajedničke predmete T-244/93 i T-486/93, TWD Textilwerke Deggendorf GmbH

protiv Komisije europskih zajednica, [1995.] ECR II-02265 i Obavijest Komisije - Prema učinkovitoj provedbi odluka Komisije kojima se državama članicama nalaže povrat nezakonitih i nesukladnih državnih potpora, SL C 272, 15.11.2007., str. 4. – 17.

17 To uključuje pojedinačne elemente lanca hvatanja i skladištenja ugljika.

66

1.3 Definicije

(18) Za potrebe ovih smjernica primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „zaštita okoliša” je svaka djelatnost namijenjena uklanjanju ili sprječavanju štete na fizičkoj okolini ili prirodnim resursima nastale djelatnostima korisnika potpore, smanjenju rizika nastanka takve štete ili uvođenju učinkovitije uporabe prirodnih resursa, uključujući mjere štednje energije i uporabu obnovljivih izvora energije;

(b) „energetska učinkovitost” je količina ušteđene energije utvrđena mjerenjem i/ili procjenom potrošnje prije i poslije provedbe mjera poboljšanja energetske učinkovitosti uz osiguranje normalizacije vanjskih uvjeta koji utječu na potrošnju energije;

(c) „norma Unije” je:

(a) obvezna norma Unije kojom se određuju razine zaštite okoliša koje pojedini poduzetnici moraju ostvariti18 ili

(b) obveza na temelju Direktive 2010/75/EU za primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT); za ove smjernice primjenjuju se najniže potrebne razine utvrđene za NRT;

(d) „ekološke inovacije” su svi oblici inovacijskih djelatnosti koje dovode do značajnog poboljšanja zaštite okoliša ili su na njega usmjerene. Ekološke inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode upravljanja i poslovanja čija će uporaba ili uvođenje vjerojatno ukloniti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, onečišćenje i druge negativne učinke uporabe resursa tijekom životnog ciklusa povezanih djelatnosti.

Sljedeće se stavke ne smatraju inovacijama:

(a) male promjene ili poboljšanja;

(b) povećanje proizvodnih ili uslužnih kapaciteta kroz dodavanje proizvodnih ili logističkih sustava koji su vrlo slični onima koji su već u uporabi;

(c) promjene u poslovnoj praksi, organizaciji radnih mjesta ili vanjskim odnosima koje se temelje na organizacijskim metodama koje poduzetnik već koristi;

(d) promjene u strategiji upravljanja;

(e) spajanja i preuzimanja;

(f) prestanak uporabe procesa;

(g) jednostavna kapitalna zamjena ili proširenje;

(h) promjene koje proizlaze isključivo iz promjena cijena faktora, prilagodbe, redovite sezonske ili druge ciklične promjene;

18 Slijedom toga, norme ili ciljevi određeni na razini Unije koji su obvezujući za države članice ali ne i za pojedinačne poduzetnike ne smatraju se normama Unije. Minimalne norme energetske učinkovitosti iz Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, str. 13. od 18.6.2010.) mogu predstavljati normu Unije.

77

(i) trgovanje novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

(e) „obnovljivi izvori energije” su sljedeći obnovljivi nefosilni izvori energije: energija vjetra, sunčeva, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija oceana, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i bioplinovi;

(f) „biomasa” je biorazgradiva frakcija proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnog i organskog podrijetla), šumarstva i povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradiva frakcija industrijskog i komunalnog otpada;

(g) „biogoriva” je tekuće ili plinovito gorivo za transport proizvedeno iz biomase;

(h) „tekuće biogorivo” je tekuće gorivo koje se koristi u energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje proizvedenu iz biomase;

(i) „održiva biogoriva” su biogoriva koja ispunjavaju uvjete održivosti utvrđene u članku 17. Direktive (EZ) 2009/28 Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora;19

(j) „mehanizam suradnje” je mehanizam koji ispunjava uvjete iz članka 6., 7. ili 8. Direktive (EZ) 2009/28 Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora;20

(k) „energija iz obnovljivih izvora energije” je energija proizvedena u postrojenjima koja koriste samo obnovljive izvore energije, kao i udio u smislu kalorične vrijednosti energije proizveden iz obnovljivih izvora energije u hibridnim postrojenjima koja isto tako koriste klasične izvore energije. Pojam uključuje obnovljivu električnu energiju koja se koristi za punjenje sustava za skladištenje, ali ne uključuje električnu energiju proizvedenu kao rezultat sustava za skladištenje;

(l) „kogeneracija” ili istodobna proizvodnja topline i električne energije (CHP) je istodobna proizvodnja toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije u jednom procesu;

(m) „visokoučinkovita kogeneracija” je kogeneracija koja zadovoljava definiciju visokoučinkovite kogeneracije kako je utvrđeno u članku 2. stavku 34. Direktive 2012/27/EU;21

(n) „energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” je centralizirano grijanje i hlađenje koje zadovoljava definiciju učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja kako je utvrđeno u članku 2. stavcima 41. i 42. Direktive 2012/27/EU;22

(o) „porez za zaštitu okoliša” je porez čija posebna porezna osnovica ima jasan negativan učinak na okoliš ili koji oporezuje određene djelatnosti, robe ili usluge tako da troškovi zaštite okoliša mogu biti uključeni u

19 SL L 140/16, 5.6.2009.20 SL L 140/16, 5.6.2009.21 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj

učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, SL L 315/1, 14.11.2012.

22 SL L 315/1, 14.11.2012.88

njihovu cijenu i/ili da se proizvođači i potrošači usmjere na djelatnosti koje više poštuju okoliš;

(p) „premija za opskrbu energijom” je premija isplaćena povrh tržišne cijene koja izlaže proizvođače energije iz obnovljivih izvora tržišnim cijenama;

(q) „najniža razina oporezivanja Unije” je najniža razina oporezivanja koju predviđa zakonodavstvo Unije. Za energetske proizvode i električnu energiju najniža razina oporezivanja Unije je najniža razina oporezivanja utvrđena u Prilogu I. Direktivi Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije;23

(r) „mala i srednja poduzeća” (u daljnjem tekstu „MSP-ovi”) su poduzetnici koji ispunjavaju uvjete utvrđene u Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003. o definiranju mikro, malih i srednjih poduzeća;24

(s) „velika poduzeća i veliki poduzetnici” su poduzeća koja ne ulaze u definiciju malih i srednjih poduzeća;

(t) „potpora” je svaka mjera koja ispunjava sve kriterije utvrđene u članku 107. stavku 1. Ugovora;

(u) „pojedinačna potpora” je potpora odobrena bilo na temelju programa potpora bilo jednokratno;

(v) „intenzitet potpore” je bruto iznos potpore izražen kao postotak prihvatljivih troškova. Svi korišteni iznosi moraju biti oduzeti prije svakog odbitka poreza ili drugog troška. Ako se potpora dodjeljuje u obliku različitom od subvencije, iznos potpore mora biti izražen kao ekvivalent potpore u obliku subvencije. Potpora isplaćena u nekoliko obroka mora se izračunati kao vrijednost u trenutku njezine dodjele. Kamatna stopa koja se koristi u svrhu diskontiranja i pri izračunu iznosa potpore u povoljnim zajmovima mora biti kamatna stopa na snazi u vrijeme dodjele. Intenzitet potpore računa se po korisniku;

(w) „koristi za poslovanje” su, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, posebno uštede troškova ili dodatne pomoćne proizvodnje izravno vezane uz dodatno ulaganje za zaštitu okoliša i, gdje je to primjenjivo, koristi dobivene iz drugih mjera potpore bez obzira na to predstavljaju li one državnu potporu ili ne (operativna potpora dodijeljena za iste prihvatljive troškove, zajamčene tarife ili druge mjere potpore);

(x) „troškovi poslovanja” su, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, posebno dodatni proizvodni troškovi koji proizlaze iz dodatnog ulaganja u zaštitu okoliša;

(y) „materijalna imovina” su, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, ulaganja u zemljište koja su nužno potrebna kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite okoliša, ulaganja u građevine, postrojenja i opremu s namjerom smanjenja ili uklanjanja onečišćenja i neugodnosti te ulaganja u prilagodbu proizvodnih metoda u svrhu zaštite okoliša;

23 SL L 283, 31.10.2003., str. 51. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2004/75/EZ (SL L 157, 30.4.2004., str. 100).

24 SL L 124/36, 20.5.2003.99

(z) „nematerijalna imovina” su, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, troškovi prijenosa tehnologije kroz stjecanje uporabnih dozvola ili patentiranog i nepatentiranog znanja gdje su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a) predmetna nematerijalna imovina mora se voditi kao imovina koja se amortizira;

(b) mora biti kupljena po tržišnim uvjetima od poduzetnika nad kojim kupac nema neposredni ili posredni utjecaj;

(c) mora se uključiti u imovinu poduzetnika i ostati u nastanu primatelja potpore te se ondje koristiti u razdoblju od najmanje pet godina. Taj se uvjet ne primjenjuje ako je ta nematerijalna imovina tehnološki zastarjela. Ako se takva imovina proda tijekom pet godina, prihod od prodaje mora se odbiti od prihvatljivih troškova te se cijeli iznos ili dio iznosa potpore mora, prema potrebi, nadoknaditi;

(aa) „internalizacija troškova” je načelo da bi se svi troškovi vezani uz zaštitu okoliša trebali uključiti u proizvodne troškove poduzetnika onečišćivača;

(bb) „načelo onečišćivač plaća” je načelo prema kojem bi troškove mjera koje se odnose na onečišćenje trebao snositi onečišćivač koji uzrokuje onečišćenje, osim ako se osoba odgovorna za onečišćenje ne može odrediti ili se ne može smatrati odgovornom prema zakonodavstvu Unije odnosno nacionalnom zakonodavstvu, tj. ne smije snositi troškove zbrinjavanja. Onečišćenje u ovom smislu predstavlja štetu koju je prouzročio onečišćivač izravnim ili neizravnim nanošenjem štete okolišu, odnosno stvaranjem uvjeta koji vode takvoj šteti25 za fizički okoliš ili prirodne resurse;

(cc) „onečišćivač” je osoba koja izravno ili neizravno nanosi štetu okolišu ili stvara uvjete koji vode takvoj šteti;26

(dd) „onečišćena lokacija” je lokacija gdje je potvrđena prisutnost, koju je uzrokovao čovjek, opasnih tvari na takvoj razini da one predstavljaju značajni rizik po ljudsko zdravlje ili okoliš uzimajući u obzir trenutačnu i odobrenu buduću uporabu zemljišta;

(ee) „jednokratna potpora” je potpora koja nije dodijeljena na temelju programa potpora;

(ff) „energetska infrastruktura” je svaka fizička oprema ili postrojenje koje se nalazi u Uniji ili povezuje Uniju i jednu treću zemlju ili više njih i koja ulazi u sljedeće kategorije:

(i) za električnu energiju:

a. visokonaponski kablovi kontaktne mreže, ako su oblikovani za napon od 220 kV ili više te podzemni i podmorski kablovi, ako su oblikovani za napon od 150 kV ili više;

b. posebno za elektroenergetske autoceste: svaka fizička oprema oblikovana za omogućavanje prijenosa

25 Preporuka Vijeća od 3. ožujka 1975. o raspodjeli troškova i djelovanju tijela javne vlasti u pitanjima zaštite okoliša (SL L 194, 25.7.1975., str. 1).

26 Preporuka od 3. ožujka 1975. o raspodjeli troškova i djelovanju tijela javne vlasti u pitanjima zaštite okoliša.

1010

električne energije na razinu visokog i ultravisokog napona za potrebe spajanja velikih količina proizvedene ili uskladištene energije koja se nalazi u jednoj državi članici ili više njih ili u trećim zemljama s potrošnjom električne energije velikog razmjera u jednoj državi članici ili više njih;

c. objekti za skladištenje električne energije koji se koriste za trajno ili privremeno skladištenje električne energije u nadzemnoj ili podzemnoj infrastrukturi ili geološkim lokacijama, pod uvjetom da su izravno povezani s visokonaponskim kablovima oblikovanim za napon od 110 kV ili više;

d. svaka oprema ili postrojenje potrebno kako bi sustavi definirani pod točkama od (a) do (c) radili na siguran, zaštićen i učinkovit način, uključujući sustave zaštite, praćenja i nadzora na svim naponskim razinama i podstanicama;

e. svaka oprema ili postrojenje, na razini prijenosa i nisko i srednjenaponske distribucije s ciljem dvostrane digitalne komunikacije, interaktivnog i pametnog praćenja i upravljanja proizvodnjom, prijenosom, distribucijom i potrošnjom električne energije u stvarnom vremenu ili skoro stvarnom vremenu, u elektroenergetskoj mreži za potrebe razvoja mreže koja učinkovito objedinjuje ponašanje i djelatnosti svih korisnika koji su na nju spojeni – proizvođača, potrošača i onih koji rade oboje – kako bi se osigurao ekonomski učinkovit, održiv elektroenergetski sustav s niskim gubicima, visokom kakvoćom, sigurnošću opskrbe i zaštitom;

(ii) za plin:

a. transportni plinovodi za transport prirodnog plina i bioplina koji čine dio mreže koja uglavnom sadržava visokotlačne plinovode, a ne uključuje visokotlačne plinovode koji se koriste kao proizvodni plinovi ili za lokalnu distribuciju prirodnog plina;

b. podzemni skladišni objekti koji su povezani s gore navedenim visokotlačnim plinovodima;

c. objekti za prihvat, skladištenje, uplinjavanje ili dekompresiju ukapljenog prirodnog plina (UPP) ili stlačenog prirodnog plina (SPP);

d. svaka oprema ili instalacija potrebna kako bi sustav radio na siguran, zaštićen i učinkovit način ili kako bi se omogućili dvosmjerni kapaciteti, uključujući postaje za stlačivanje plina;

(iii) za naftu:

a. naftovodi koji se koriste za transport sirove nafte;

1111

b. crpne postaje i skladišni objekti potrebni za rad naftovoda za sirovu naftu;

c. svaka oprema ili instalacija potrebna kako bi predmetni sustav radio na ispravan, siguran i učinkovit način, uključujući sustave zaštite, praćenja i nadzora te uređaje za obrnuti protok;

(gg) „financijski jaz” je dio diskontiranih troškova početnog ulaganja koji nije pokriven diskontiranim neto prihodima projekta. Za potrebe ovih smjernica to odgovara (algebarskom) zbroju početnog ulaganja, troškova poslovanja i prihoda od poslovanja za vrijeme cjelokupnog trajanja projekta;

(hh) „tehnologija CCS” je hvatanje i skladištenje ugljika i sastoji se od niza tehnologija za hvatanje ugljičnog dioksida (CO2) koji ispuštaju industrijska postrojenja koja se temelje na fosilnim gorivima, uključujući elektrane, njegov transport do odgovarajuće skladišne lokacije i ubrizgavanje CO2 u odgovarajuće podzemne geološke formacije za potrebe trajnog skladištenja CO2;

(ii) „adekvatnost proizvodnje” je razina proizvedenih kapaciteta koja se smatra odgovarajućom za zadovoljavanje razina potražnje u državi članici u bilo kojem razdoblju, na temelju uporabe klasičnog statističkog pokazatelja koji koriste organizacije za koje institucije EU-a priznaju da vrše ključnu ulogu u stvaranju jedinstvenog tržišta električnom energijom, kao što je Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E);

(jj) „operator proizvodnje” je poduzetnik koji proizvodi električnu energiju iz gorivnih izvora;

(kk) „mehanizam kapaciteta” je mehanizam s ciljem osiguravanja zadovoljavanja određenih razina adekvatnosti proizvodnje na nacionalnoj razini;

(ll) „odgovornosti za uravnoteženje” je odgovornost za odstupanja između proizvodnje, potrošnje i tržišnih transakcija (u svim vremenskim okvirima – tržišne transakcije uključuju prodaju i kupnju na organiziranim tržištima ili između VBS-ova) VBS-a u određenom razdoblju namirivanja neravnoteže;

(mm) „standardne odgovornosti za uravnoteženje” su nediskriminacijske odgovornosti za uravnoteženje u tehnologijama, što ne oslobađa bilo kojeg proizvođača od tih odgovornosti;

(nn) „voditelj bilančne skupine” (VBS) je sudionik tržišta ili njegov izabrani predstavnik odgovoran za neravnoteže;

(oo) „neravnoteže” su odstupanja između proizvodnje, potrošnje i tržišnih transakcija (u svim vremenskim okvirima – tržišne transakcije uključuju proizvodnju i kupnju na organiziranim tržištima ili između VBS-ova) VBS-a u određenom razdoblju namirivanja neravnoteže;

(pp) „namirivanje neravnoteže” je mehanizam financijske nagodbe s ciljem vraćanja troškova uravnoteženja primjenjivih na neravnoteže VBS-ova;

(qq) „razdoblje namirivanja neravnoteže” su vremenske jedinice koje se koriste za izračun neravnoteža VBS-ova.

1212

2. Prijavljene potpore za zaštitu okoliša i energiju

(19) Pojedinačna potpora dodijeljena na temelju prijavljenog programa potpora i dalje podliježe obvezi prijave u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora ako potpora prekoračuje sljedeće pragove prijave:

(a) za mjere koje su inače pokrivene Uredbom o skupnom izuzeću, svi predmeti koji prekoračuju pragove predviđene u toj Uredbi;

(b) za bilo koju drugu mjeru ako potpora zadovoljava sljedeće uvjete:27

i potpore za ulaganje: ako iznos prekoračuje [7,5] milijuna EUR za jednog poduzetnika;

ii operativne potpore za proizvodnju obnovljive električne energije i/ili istodobnu proizvodnju obnovljive topline: kada se potpora dodjeljuje postrojenjima za proizvodnju obnovljive električne energije na lokacijama gdje kapacitet proizvodnje obnovljive električne energije po lokaciji prekoračuje [125] MW;

iii operativne potpore za proizvodnju biogoriva: kada se potpora dodjeljuje postrojenju za proizvodnju biogoriva na lokacijama gdje proizvodnja koja iz toga proizlazi prekoračuje [150 000] t godišnje;

iv operativne potpore za kogeneraciju: ako se potpora dodjeljuje postrojenju kogeneracije s kapacitetom električne energije proizvedene kogeneracijom koji iz toga proizlazi koji prekoračuje [200] MW. Potpore za proizvodnju topline kogeneracijom ocjenjuju se u kontekstu prijava na temelju kapaciteta proizvodnje električne energije;

v potpore za energetsku infrastrukturu: ako iznos potpore prekoračuje [20] milijuna EUR za jednog poduzetnika po investicijskom projektu;

vi potpore za hvatanje i skladištenje ugljika: ako iznos potpore prekoračuje [20] milijuna EUR po projektu ulaganja;

vii potpore u obliku mehanizama kapaciteta: ako iznos potpore prekoračuje [7,5] milijuna EUR po projektu po poduzetniku.

(20) Smanjenja i oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša koja ulaze u odjeljak 5.6 ne podliježu uvjetima za pojedinačno prijavljene potpore. Međutim, potpore dodijeljene u obliku fiskalne potpore koju ne pokriva odjeljak 5.6 ovih smjernica podliježu pojedinačnoj procjeni ako su pragovi u toj točki prekoračeni. To se isto tako primjenjuje neovisno o tome koristi li se pojedinačni korisnik istodobno smanjenjem ili oslobođenjem od poreza u skladu s odjeljkom 5.6.

(21) U ovim smjernicama navedeni su kriteriji sukladnosti za programe potpora za zaštitu okoliša i energiju i pojedinačne potpore koje podliježu obvezi prijave u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora.

27 Za izračun granice kapaciteta, za svaki projekt mora se uzeti u obzir ukupni kapacitet (jedinica) koji je prihvatljiv za potporu.

1313

3. Zajednička načela procjene

(22) Kako bi se procijenilo može li se prijavljena mjera potpore smatrati sukladnom s unutarnjim tržištem, Komisija općenito analizira osigurava li oblik mjere potpore da pozitivni učinak potpore na cilj od zajedničkog interesa premašuje njezine potencijalno negativne učinke na trgovinu i tržišno natjecanje.

(23) U Komunikaciji o modernizaciji državnih potpora od 8. svibnja 2012. poziva se na utvrđivanje i definiranje zajedničkih načela primjenjivih na procjenu sukladnosti svih mjera potpore koje Komisija provodi. U tu svrhu, Komisija smatra da je mjera državne potpore sukladna s Ugovorom samo ako ona zadovoljava svaki od sljedećih kriterija:

(a) doprinos pravilno definiranom cilju od zajedničkog interesa: mjera državne potpore namijenjena je za cilj od zajedničkog interesa u skladu s člankom 107. stavkom 3. Ugovora;

(b) potreba za državnom intervencijom: mjera državne potpore namijenjena je za situaciju u kojoj potpora može dovesti do materijalnog poboljšanja koje tržište ne može ostvariti samo po sebi, primjerice uklanjanjem pravilno definiranog tržišnog neuspjeha;

(c) prikladnost mjere potpore: predložena mjera potpore prikladan je instrument politike namijenjen za cilj od zajedničkog interesa;

(d) učinak poticaja: potporom se mijenja ponašanje predmetnog poduzetnika / predmetnih poduzetnika na takav način da se on bavi dodatnom djelatnošću kojom se ne bi bavio bez potpore ili bi se njome bavio na ograničen ili drukčiji način;

(e) razmjernost potpore (minimalna potpora): iznos potpore ograničen je na minimum potreban za poticanje dodatnog ulaganja ili djelatnosti u predmetnom području;

(f) za procjenu na temelju članka 107. stavka 3. točke (c): sprečavanje velikih neopravdanih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica: negativni učinci potpore dovoljno su ograničeni, tako da je ukupna ravnoteža mjere pozitivna;

(g) transparentnost potpore: države članice, Komisija, gospodarski subjekti i javnost imaju jednostavan pristup svim relevantnim aktima i važnim informacijama o potpori dodijeljenoj na temelju tih akata.

(24) Na ukupnu ravnotežu određenih kategorija programa potpora može se dodatno nametnuti zahtjev slijedom ex post ocjene kako je opisano u odjeljku 8. U takvim slučajevima Komisija može ograničiti trajanje tih programa (obično na četiri godine ili kraće) s mogućnošću ponovne prijave njihova produljivanja nakon toga.

(25) Nadalje, ako mjera državne potpore ili uvjeti vezani uz nju (uključujući metodu financiranja kada je ona njihov sastavni dio) dovode do neodvojivog kršenja prava EU-a, potpora se ne može proglasiti sukladnom s unutarnjim tržištem.28

28 Vidi primjerice predmet C-156/98 Njemačka protiv Komisije [2000.] ECR I-6857, stavak 78. i predmet C-333/07 Régie Networks protiv Rhone Alpes Bourgogne [2008.] ECR I-10807, stavci od 94. do 116. Vidi i, u području energetike, spojene predmete C-128/03 i C-129/03 AEM i AEM Torino [2005.] I-2861, stavci od 38. do 51.

1414

Posebno u području energetike, svaka naknada s ciljem financiranja mjere državne potpore mora posebno biti u skladu s člancima 30. i 110. Ugovora.29

(26) Prilikom procjenjivanja sukladnosti svake pojedinačne potpore s unutarnjim tržištem Komisija uzima u obzir svaki postupak koji se odnosi na povredu članaka 101. ili 102. Ugovora koja se može odnositi na korisnika potpore i koja može biti važna za procjenu.30

29 Predmet C-206/06 Essent, [2008.] ECR I-5497, stavci od 40. do 59. Za primjenu članaka 30. i 110. Ugovora na programe trgovanja dozvolama, vidi Odluku Komisije C(2009.)7085 od 17.9.2009., Državna potpora br. 437/2009 – program potpora za promicanje kogeneracije u Rumunjskoj, SL C 31 od 9.2.2010., str. 8., uvodne odredbe od 63. do 65.

30 Vidi predmet C-225/91 Matra protiv Komisije, [1993.] ECR I-3203, stavak 42.1515

4. Procjena sukladnosti na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora

(27) Potpora za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa može se smatrati sukladnom sa zajedničkim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora.

(28) Komisija smatra da je mjera državne potpore vezana uz važni projekt od zajedničkog europskog interesa u značenju članka 107. stavka 3. točke (b) ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) projekt je jasno definiran u smislu provedbe, uključujući sudionike, ciljeve i učinke projekta te sredstva za ostvarenje ciljeva projekta. Komisija može smatrati i da skupina projekata zajedno predstavlja jedan projekt;

(b) projekt je od zajedničkog europskog interesa: projekt na konkretan, uzoran i prepoznatljiv način pridonosi interesu Unije u području zaštite okoliša i energije tako što je od velike važnosti za strategiju zaštite okoliša Europske unije ili značajno pridonosi unutarnjem energetskom tržištu EU-a;

(c) prednosti koje se ostvaruju ciljem projekta ne smiju biti ograničene na državu članicu ili države članice koja ga provode, nego se mora odnositi na cjelokupnu Uniju. Projekt mora predstavljati značajan doprinos ciljevima Unije. Nije dostatna tek činjenica da projekt izvode poduzetnici iz različitih država članica;

(d) projekt je od velike važnosti s obzirom na svoj opseg: projekt je značajan po veličini i proizvodi značajne učinke u smislu definiranih ciljeva.

(29) Kako bi pravilno procijenila te projekte, Komisija od države članice traži da pokaže zajednički europski interes u praktičnom smislu: primjerice, mora se pokazati da projekt omogućava značajni napredak u smislu ostvarenja posebnih ciljeva zaštite okoliša i energije EU-a.

(30) Kako bi pravilno procijenila predmet, Komisija od države članice traži da pokaže da je potpora potrebna da se ostvari definirani cilj od zajedničkog interesa i da ona predstavlja poticaj za provedbu projekta, koji isto tako mora uključivati visoku razinu rizika. To se može pokazati analizom razine profitabilnosti projekta, visine iznosa ulaganja i vremenskog tijeka novca, s pomoću studija izvedivosti, procjena rizika i stručnih mišljenja. Komisija razmatra prijavljene projekte u povoljnijem svjetlu ako oni uključuju znatan vlastiti doprinos korisnika potpore projektu. Isto tako, povoljnije razmatra prijavljene projekte koji uključuju poduzetnike iz većeg broja država članica.

(31) Kada se potpora smatra sukladnom sa zajedničkim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, Komisija može odobriti potpore u višim iznosima nego što je to propisano ovim smjernicama.

(32) Komisija smatra potporu razmjernom ako je ona ograničena na minimum potreban za ostvarenje projekta. Najviša razina potpore određuje se prema utvrđenom financijskom jazu (tj. najmanji iznos financijskih sredstava potreban da projekt bude dovoljno profitabilan) u odnosu na prihvatljive troškove projekta.

1616

5. Procjena sukladnosti na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora

(33) Državne potpore za zaštitu okoliša i energiju smatraju se sukladnima s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ako na temelju zajedničkih načela procjene utvrđenih u odjeljku 3. dovode do povećanog doprinosa ciljevima zaštite okoliša odnosno energije EU-a bez negativnih učinaka na trgovinske uvjete u mjeri suprotnoj zajedničkom interesu. U obzir se uzimaju posebni nedostaci potpomognutih regija.

(34) U ovom odjeljku Komisija pojašnjava kako primjenjuje ta načela na procjenu programa potpora i, gdje je primjenjivo, utvrđuje posebne uvjete za pojedinačne potpore (dodijeljene ili na temelju programa potpora ili jednokratno).

(35) Odjeljak 5.1 utvrđuje opće uvjete sukladnosti primjenjive na sve mjere potpora koje ulaze u područje primjene ovih smjernica, osim ako posebni odjeljci poglavlja 5. odstupaju od tih općih uvjeta sukladnosti. U skladu s tim, odjeljak 5.1 posebno je primjenjiv na sljedeće mjere koji nisu sastavni dio posebnih odjeljaka poglavlja 5.:

(a) potpore za istraživanje zaštite okoliša;

(b) potpore za zbrinjavanje onečišćenih lokacija;

(c) potpore za poduzetnike koji prekoračuju norme Unije ili povećavaju razinu zaštite okoliša ako norme Unije ne postoje;

(d) potpore za ranu prilagodbu budućim normama Unije;

(e) potpore uključene u sustave trgovanja dozvolama.

(36) Za mjere potpora za koje postoji poseban odjeljak u ovom poglavlju (5.2 i dalje), Komisija primjenjuje opće uvjete utvrđene u odjeljku 5.1 osim ako je uvjetima utvrđenima u mjerodavnom posebnom odjeljku predviđeno drukčije.

5.1 Opće odredbe o sukladnosti

5.1.1 Doprinos zajedničkom cilju

5.1.1.1. Opći uvjeti

(37) Opći cilj potpore za zaštitu okoliša povećanje je razine zaštite okoliša u usporedbi s razinom koja bi se ostvarila bez potpore. Strategija Europa 2020. posebno određuje ciljeve za održivi rast za poticanje prijelaza na resursno učinkovito, konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika. Gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika sa značajnim udjelom varijabilne energije iz obnovljivih izvora zahtijeva prijelaz energetskog sustava i posebno značajna ulaganja u mreže.31 Osnovni cilj potpora u energetskom sektoru osiguravanje je konkurentnoga, održivog i sigurnog energetskog sustava na europskom energetskom tržištu koje dobro funkcionira.32

(38) Države članice koje namjeravaju dodijeliti potpore za zaštitu okoliša odnosno energiju moraju točno definirati cilj koji se nastoji ostvariti i objasniti očekivani doprinos mjere ovom cilju.33 Za one mjere koje sufinanciraju europski strukturni i investicijski fondovi, pri definiranju ciljeva zaštite okoliša odnosno energije koji

31 COM(2011.)112 završna verzija. „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika”.

32 COM(2010.)639 završna verzija „Komunikacija o strategiji Energija 2020.”. 33 Istraživanje zaštite okoliša može pridonijeti ostvarenju zajedničkog cilja kad je ono izravno

povezano s ulaganjima prihvatljivima u skladu s ovim smjernicama te ako se nakon nalaza pripremne studije ne provede ulaganje koje se istražuje.

1717

se nastoje ostvariti države članice mogu se osloniti na zaključke mjerodavnih operativnih programa.

5.1.1.2. Dodatni uvjeti za pojedinačno prijavljene potpore

(39) Kako bi pokazala doprinos pojedinačno prijavljene potpore povećanoj razini zaštite okoliša, država članica može koristiti razne pokazatelje, na što je više moguće mjerljivi način, osobito one koji se navode dalje u tekstu:

(a) tehnologije za ublažavanje klimatskih promjena: količina stakleničkih plinova ili onečišćujućih tvari koja se ne emitira trajno u atmosferu (što dovodi do smanjenog unosa fosilnih goriva);

(b) postojeće norme Unije: iznos povećanja razine zaštite okoliša povrh norme (smanjenje onečišćenja koje se normom ne bi ostvarilo bez bilo kakve državne potpore);

(c) buduće norme Unije: povećanje brzine provedbe buduće norme (smanjenje onečišćenja koje počinje ranijeg datuma).

5.1.2 Nužnost državnih intervencija


(40) Budući da je općenito prihvaćeno da konkurentna tržišta nastoje ostvariti učinkovite rezultate u pogledu cijena, iznosa i uporabe resursa, u slučajevima tržišnih neuspjeha,34 državna intervencija može poboljšati učinkovito funkcioniranje tržišta. Mjere državne potpore zaista mogu u određenim uvjetima ispraviti tržišne neuspjehe i na taj način pridonijeti ostvarenju zajedničkog cilja u onoj mjeri u kojoj tržište koje se oslanja samo na sebe ne može ostvariti učinkovite rezultate. Kako bi se procijenilo je li državna potpora učinkovita za ostvarenje cilja, potrebno je prvo dijagnosticirati i definirati problem koji treba riješiti. Državne potpore trebale bi biti usmjerene na situacije u kojima potpora može donijeti materijalno poboljšanje koje tržište ne može ostvariti samo po sebi.

(41) Kako bi se utvrdile smjernice koje osiguravaju da mjere potpore ostvare ovaj cilj, države članice trebale bi definirati tržišne neuspjehe koji otežavaju povećanu razinu zaštite okoliša ili dobro funkcioniranje sigurnoga, pristupačnog i održivog unutarnjeg energetskog tržišta. Tržišni neuspjesi koji se odnose na ciljeve zaštite okoliša i energije mogu biti slični ili se razlikovati, ali mogu spriječiti optimalne rezultate i dovesti do neučinkovitog rezultata zbog sljedećih razloga:

(a) Negativni vanjski učinci najčešći su za mjere potpora za zaštitu okoliša i pojavljuju se kad onečišćenju nije određena pravilna cijena, tj. kada se predmetni poduzetnik ne suočava s cjelokupnim troškom onečišćenja. U tom slučaju poduzetnici koji djeluju u vlastitom interesu nemaju dovoljno poticaja da uzmu u obzir negativne vanjske učinke nastale tijekom proizvodnje ni pri donošenju odluka o određenoj proizvodnoj tehnologiji ni pri donošenju odluka o razini proizvodnje. Drugim riječima, proizvodni troškovi koje snosi poduzetnik manji su od troškova koje snosi društvo. Stoga poduzetnici obično nemaju dovoljno poticaja kako bi smanjili svoju razinu onečišćenja ili poduzeli pojedinačne mjere za zaštitu okoliša.

(b) Pozitivni vanjski učinci, činjenica da će drugim sudionicima tržišta, a ne ulagaču, pogodovati dio ulaganja, dovodi do nedovoljnih ulaganja poduzetnika. Pozitivni vanjski učinci mogu se pojaviti primjerice u slučaju

34 Pojam „tržišni neuspjeh” odnosi se na situacije u kojima nije vjerojatno da će tržišta, ako su prepuštena sama sebi, ostvariti učinkovite rezultate.

1818

ulaganja u ekološke inovacije,35 nove i inovativne obnovljive tehnologije i inovativne mjere odgovora potražnje odgovora ili u slučaju energetskih infrastruktura ili mehanizama kapaciteta koji pogoduju brojnim državama članicama (ili većem broju potrošača).

(c) Asimetrične informacije obično se pojavljuju na tržištima na kojima postoji nepodudarnost između informacija dostupnih na jednoj strani tržišta (recimo na strani ponude) i informacija dostupnih na drugoj strani tržišta (recimo na strani potražnje). To bi se primjerice moglo pojaviti ako vanjski financijski ulagači nemaju dovoljno informacija o vjerojatnim povratima i rizicima projekta. To se može pojaviti i u prekograničnoj infrastrukturi ako jedna strana u sklopu suradnje nema dovoljno informacija u odnosu na drugu stranu. Iako rizik ili nesigurnost sami po sebi ne dovode do tržišnog neuspjeha, problem asimetričnih informacija vezuje se uz stupanj takvog rizika i nesigurnosti. I jedno i drugo veće je za ulaganja u zaštitu okoliša s obično duljim razdobljem amortizacije. To bi moglo povećati usmjerenost na kratkoročne programe koje bi mogli otežati financijski uvjeti za takva ulaganja, osobito za MSP-ove.

(d) Neuspjesi u koordinaciji mogu spriječiti razvoj projekta ili njegovo učinkovito oblikovanje zbog različitih interesa i motivacija ulagača (podijeljene motivacije), troškova ugovaranja, nesigurnosti ishoda suradnje i učinaka mreže (npr. neprekidna opskrba električnom energijom). Oni se primjerice mogu pojaviti u odnosu između vlasnika zgrade i stanara u pogledu primjene energetski učinkovitih rješenja. Probleme u koordinaciji mogu dodatno otežati problemi s informacijama, a osobito oni koji se odnose na asimetrične informacije. Problemi u koordinaciji isto tako mogu proizaći iz potrebe ostvarenja određene kritične mase prije nego što početak projekta bude komercijalno privlačan. To može biti posebno mjerodavan aspekt za (prekogranične) infrastrukturne projekte.

(42) Samo postojanje tržišnih neuspjeha u određenom kontekstu nije dovoljno opravdanje za državnu intervenciju. Određene politike i mjere mogu već biti posebno uspostavljene baš zato da bi se riješili neki utvrđeni tržišni neuspjesi. Primjeri za to su regulacija sektora, obvezne norme onečišćenja, mehanizmi utvrđivanja cijena kao što su sustav trgovanja emisijama u EU (ETS) i porezi na ugljik. Dodatne mjere, uključujući državne potpore, mogu biti usmjerene samo na preostali tržišni neuspjeh, tj. tržišni neuspjeh koji takve druge politike i mjere ne uspijevaju riješiti. Važno je pokazati i kako državna potpora pojačava druge uspostavljene politike i mjere kojima je cilj ukloniti isti tržišni neuspjeh. Izgledi potrebe za državnom potporom slabiji su ako ona djeluje suprotno drugim politikama usmjerenima na isti tržišni neuspjeh.

(43) Komisija razmatra potrebu za potporom ako država članica pokaže da (preostali) tržišni neuspjeh, kojem je potpora namijenjena na učinkovit način, ostaje neriješen.

5.1.2.2. Dodatni uvjeti za pojedinačnu prijavljenu potporu

(44) Budući da tržišni neuspjesi mogu biti u grupni i mjere potpore u načelu mogu biti dobro oblikovane za ostvarenje učinkovitog rezultata tržišta, možda neće svi predmetni poduzetnici biti suočeni s tim tržišnim neuspjesima u istoj mjeri. Prema

35 Tipični primjeri pozitivnih vanjskih učinaka djelatnosti su za dodatno poboljšanje zaštite prirode ili bioraznolikosti, pružanje usluga ekosustava ili vanjski učinci kao ishod općeg osposobljavanja.

1919

tome, za pojedinačno prijavljenu potporu Komisija procjenjuje posebnu potrebu za potporom u predmetnom slučaju. Na državi članici je da pokaže da tržišni neuspjeh ostaje neriješen posebnom djelatnošću koju potpora podupire i je li potpora na učinkovit način namijenjena tržišnom neuspjehu.

(45) Ovisno o određenom tržišnom neuspjehu koji se uklanja, Komisija uzima u obzir:

(a) rješava li se već tržišni neuspjeh drugim mjerama politike na dovoljan način, osobito ako postoje norme za zaštitu okoliša ili druge norme Unije, sustav ETS-a EU-a ili porezi za zaštitu okoliša;

(b) je li državna intervencija potrebna, uzimajući u obzir troškove provedbe nacionalnih normi za korisnika potpore ako potpora ne postoji u usporedbi s troškovima (ili njihovim nepostojanjem) provedbe tih normi za glavne tržišne konkurente korisnika potpore;

(c) u slučaju neuspjeha u koordinaciji Komisija uzima u obzir broj poduzetnika potrebnih za suradnju, različite interese strana koje surađuju i praktične probleme u koordinaciji suradnje (jezične probleme, osjetljivost informacija, neusklađene norme).

5.1.3 Prikladnost potpore

(46) Predložena mjera potpore mora biti prikladan instrument namijenjen za predmetni cilj politike. Mjera potpore ne smatra se sukladnom ako drugi manje štetni instrumenti politike ili druge manje štetne vrste instrumenata potpore omogućavaju ostvarenje istog pozitivnog doprinosa zajedničkom cilju.

5.1.3.1. Prikladnost alternativnih instrumenata politike

(47) Državna potpora nije jedini instrument politike dostupan državama članicama kako bi promicale povećane razine zaštite okoliša ili ostvarile sigurno, pristupačno i održivo europsko energetsko tržište koje dobro funkcionira. Važno je imati na umu da mogu postojati drugi, bolje plasirani instrumenti kako bi se ostvarili ti ciljevi. Propisi i instrumenti koji se temelje na tržištu najvažniji su instrumenti za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša i energije. Povoljni instrumenti, kao što su dobrovoljni ekološki znakovi i širenje tehnologija prihvatljivih za okoliš, isto tako mogu igrati važnu ulogu u ostvarenju više razine zaštite okoliša.

(48) Različite mjere za uklanjanje istog tržišnog neuspjeha mogu se međusobno poništavati. To je osobito slučaj kada se uspostavlja učinkovit mehanizam koji se temelji na tržištu čija je svrha rješavanje isključivo problema vanjskih učinaka. Dodatna mjera potpore za uklanjanje istog tržišnog neuspjeha dovodi do rizika od narušavanja učinkovitosti mehanizma koji se temelji na tržištu.

(49) Različite mjere za uklanjanje različitih neuspjeha tržišta isto mogu uzajamno djelovati suprotno. Mjerom kojom se rješava problem adekvatnosti proizvodnje može se poticati uporaba fosilnih goriva što se mora uravnotežiti s ciljem zaštite okoliša koji se odnosi na ukidanje subvencija štetnih za okoliš. Na sličan način mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova može povećati opskrbu varijabilnom električnom energijom što bi moglo imati negativan učinak na probleme adekvatnosti proizvodnje.

(50) Poštivanje načela „onečišćivač plaća” (PPP) u zakonskim propisima o zaštiti okoliša u načelu osigurava uklanjanje tržišnog neuspjeha koji se vezuje uz negativne vanjske učinke. Stoga državna potpora nije prikladan instrument i ne

2020

može se dodijeliti ako se korisnika potpore može smatrati odgovornim za onečišćenje u skladu s postojećim zakonima EU-a ili nacionalnim zakonima.36

5.1.3.2. Prikladnost različitih instrumenata potpore

(51) Potpore za zaštitu okoliša i energiju mogu se dodijeliti u različitim oblicima. Međutim, država članica treba osigurati da se potpora dodijeli u obliku koji vjerojatno najmanje narušava trgovinu i tržišno natjecanje. U tom pogledu država članica mora pokazati zašto drugi potencijalno manje štetni oblici potpora kao što su primjerice otplativi predujmovi u usporedbi s izravnim bespovratnim sredstvima ili porezni krediti u usporedbi sa smanjenjima poreza ili oblici potpora koji se temelje na instrumentima duga ili dioničkog kapitala (primjerice zajmovi s niskim kamatama ili popusti na kamatnu stopu, državna jamstva ili alternativni oblici dodjeljivanja kapitala po povoljnim uvjetima) nisu toliko prikladni.

(52) Izbor instrumenta potpore trebao bi biti u skladu s tržišnim neuspjehom čijem je uklanjanju mjera potpore namijenjena. Otplativi predujam, osobito ako su stvarni prihodi nesigurni, primjerice u slučaju mjera uštede energije, može predstavljati prikladni instrument.

(53) Za operativne potpore, država članica mora pokazati da je potpora prikladna kako bi se ostvario cilj programa za probleme za čije je uklanjanje potpora namijenjena. Kako bi pokazala da je potpora prikladna, država članica može izračunati ex ante iznos potpore kao određeni iznos koji pokriva očekivane dodatne troškove u određenom razdoblju kako bi poduzetnike potaknula da smanje troškove i razviju svoje poslovanje na učinkovitiji način tijekom vremena.37

(54) Za potrebe pokazivanja prikladnosti programa potpora država članica može se osloniti i na rezultate prethodnih ocjena kako je opisano u odjeljku 7.

5.1.4 Učinak poticaja


(55) Potporu za zaštitu okoliša i energiju smatra se sukladnom s unutarnjim tržištem samo ako ima učinak poticaja. Učinak poticaja pojavljuje se kada potpora potakne korisnika da promijeni svoje ponašanje kako bi povećao razinu zaštite okoliša ili povećao funkcioniranje sigurnoga, pristupačnog i održivog europskog energetskog tržišta, što ne bi učinio bez potpore. Potporom se ne smiju subvencionirati troškovi djelatnosti koji bi ionako nastali poduzetniku i nadoknađivati uobičajeni poslovni rizici gospodarske djelatnosti.

(56) Komisija smatra da potpora dodijeljena za prilagodbu budućim normama Unije u načelu ima učinak poticaja. Međutim, potpora nema učinak poticaja ako ulaganja dovode poduzetnike u sukladnost s već prihvaćenim normama Unije koje još nisu stupile na snagu.

(57) Kao izuzeće od točke 56., smatra se da potpora dodijeljena za prilagodbu već prihvaćenim normama Unije koje još nisu stupile na snagu ima učinak poticaja

36 Komisija posebno smatra da se potpora za onečišćene lokacije može dodijeliti samo kada onečišćivač, tj. osoba odgovorna na temelju primjenjivog prava u svakoj državi članici ne dovodeći u pitanje Direktivu o odgovornosti za okoliš (Direktiva 2004/35/EZ) i ostala relevantna pravila EU-a za ovo pitanje, nije utvrđen ili se ne može smatrati zakonski odgovornim za financiranje otklanjanja štete u skladu s načelom „onečišćivač plaća”

37 Međutim, ako budući razvoji troškova i prihoda uključuju visok stupanj nesigurnosti i postoji velika asimetrija informacija, nadležno tijelo može isto tako odrediti modele naknade koji nisu potpuno ex ante nego su kombinacija ex ante i ex post (primjerice, uravnoteženom podjelom neočekivane dobiti).

2121

ako se ulaganje završi najmanje godinu dana prije nego što te norme Unije stupe na snagu.

(58) Kao izuzeće od točke 56., učinak poticaja može se pojaviti ako se potpora dodjeljuje za:

(a) nabavu novih transportnih vozila za cestovni i željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i pomorski promet u skladu s prihvaćenim normama Unije, pod uvjetom da se nabava provede prije nego što te norme stupe na snagu i da se, nakon što postanu obvezne, ne primjenjuju retroaktivno na već kupljena vozila;

(b) za prilagodbu već postojećih transportnih vozila za cestovni i željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i pomorski promet, pod uvjetom da norme Unije još nisu stupile na snagu na dan stavljanja tih vozila u rad i da se, nakon što postanu obvezne, ne primjenjuju retroaktivno na ta vozila.

(59) Kako se države članice ne bi odgovorilo od utvrđivanja obveznih nacionalnih normi koje su strože od odgovarajućih normi Unije, Komisija u načelu smatra da potpore koje potiču ulaganja koja korisniku omogućavaju da prekorači primjenjive norme Unije kao rezultat njegovih djelatnosti daju pozitivan doprinos ciljevima zaštite okoliša odnosno energije. Takav pozitivan doprinos postoji neovisno o postojanju obveznih nacionalnih normi koje su strože od te norme Unije. To primjerice uključuje mjere za poboljšanje kakvoće vode i zraka povrh obveznih normi Unije.

(60) Komisija smatra da potpora ne predstavlja učinak poticaja na korisnika u svim slučajevima u kojima je rad na projektu već počeo prije nego što se korisnik prijavio nacionalnim vlastima za potporu. U takvom slučaju, u kojem korisnik počinje provoditi projekt prije nego što se prijavi za potporu, svaka potpora dodijeljena za taj projekt ne smatra se sukladnom s unutarnjim tržištem.

(61) Država članica mora koristiti prijavni obrazac za potporu koji sadržava barem naziv i veličinu podnositelja, opis projekta, uključujući njegovo mjesto poslovanja i datume početka i završetka projekta, iznos potpore potreban za provedbu projekta i prihvatljive troškove. U prijavnom obrascu korisnici moraju objasniti što bi se dogodilo bez potpore. Alternativni projekt naziva se protučinjeničnim scenarijem. Protučinjenični scenarij isto tako može uključivati situaciju u kojoj nema dodatnog ulaganja (npr. dodavanje filtra u postrojenju ako korisnik nema obvezu to učiniti u skladu s normom Unije). Osim toga, veliki poduzetnici moraju predati dokumentirane dokaze u prilog protučinjeničnom scenariju opisanom u prijavnom obrascu. MSP-ovi ne podliježu ovoj dodatnoj obvezi.

(62) Po primitku prijavnog obrasca tijelo koje dodjeljuje potporu mora izvršiti provjeru vjerodostojnosti protučinjeničnog scenarija i potvrditi da potpora ima potrebni učinak poticaja. Protučinjenični scenarij je vjerodostojan ako je istinit i odnosi se na dominantne čimbenike donošenja odluka u trenutku kada korisnik donosi odluku o ulaganju. Uvjeti točaka 61. i 62., međutim, nisu potrebni ako se potpora dodjeljuje na temelju natječaja.


(63) Za mjere koje podliježu pojedinačnoj prijavi država članica mora Komisiji potpuno pokazati učinak poticaja potpore. Mora dati jasne dokaze da potpora ima učinkovit učinak na odluku o ulaganju tako da mijenja ponašanje korisnika kako

2222

bi se povećala razina zaštite okoliša ili funkcioniranje europskoga energetskog tržišta. Kako bi omogućila sveobuhvatnu procjenu, država članica mora dati ne samo informacije o projektu za koji se dodjeljuje potpora, nego i sveobuhvatan opis protučinjeničnog scenarija, u kojem ni jedna država članica ne dodjeljuje potpore korisnicima. To, međutim, nije potrebno ako se potpora dodjeljuje na temelju natječaja.

(64) Prednosti novih ulaganja ili proizvodnih metoda obično nisu ograničene na njihove izravne učinke na okoliš odnosno učinke na energetsko tržište. Takve prednosti posebno mogu biti proizvodne prednosti38 dok se rizici posebno odnose na nesigurnost oko toga hoće li ulaganje biti onoliko produktivno koliko se očekuje.

(65) Učinak poticaja u načelu se mora utvrditi s pomoću analize protučinjeničnog scenarija usporedbom razina namijenjene djelatnosti s potporom i bez nje. U suštini to znači provjeravanje profitabilnosti projekta ako potpora ne postoji kako bi se utvrdilo gubi li zaista poduzetnik dobit provedbom alternativnog projekta.

(66) U ovom kontekstu razina profitabilnosti može se procijeniti uporabom metodologija koje su standardne metode u određenoj mjerodavnoj industriji i koje mogu uključivati metode za procjenu neto sadašnje vrijednosti projekta (NPV),39 unutarnje stope povrata (IRR)40 ili prosječni povrat od ukupno angažiranog kapitala (ROCE). Profitabilnost projekta mora se usporediti s uobičajenim stopama povrata koje primjenjuje taj poduzetnik u drugim projektima ulaganja slične vrste. Ako te stope nisu dostupne, profitabilnost projekta mora se usporediti s ukupnim troškovima kapitala tog poduzetnika ili sa stopama povrata koje se obično prate u mjerodavnoj industriji.

(67) Ako nije poznat određeni protučinjenični scenarij, učinak poticaja može se pretpostaviti ako postoji financijski jaz, tj. ako troškovi ulaganja prekoračuju neto sadašnju vrijednost (NPV) očekivane poslovne dobiti od ulaganja na temelju ex ante poslovnog plana.

(68) Države članice posebno se pozivaju da se oslone na sadašnje, mjerodavne i vjerodostojne dokaze uključujući primjerice službene dokumente uprave, izvješća kreditnog odbora, procjene rizika, interne poslovne planove, stručna mišljenja i ostale studije koje se odnose na projekt ulaganja koji se procjenjuje. Dokumenti koji sadržavaju informacije o prognozama potražnje, prognozama troškova, financijskim prognozama, dokumenti koji se predaju investicijskom odboru i koji razrađuju različite scenarije ulaganja ili dokumenti koji se daju financijskim institucijama mogu pomoći u provjeri učinka poticaja.

(69) Kako bi se osiguralo da se učinak poticaja utvrdi na objektivnoj osnovi, Komisija u svojoj procjeni učinka poticaja može usporediti podatke koji se odnose na tog poduzetnika s podacima koji se odnose na industriju u kojoj je taj poduzetnik

38 Proizvodne prednosti koje imaju negativan učinak na učinak poticaja povećani su kapaciteti, produktivnost, učinkovitost ili kakvoća. Druge prednosti mogu biti vezane uz predodžbu o proizvodu ili označivanje proizvodnih metoda koje mogu imati negativan učinak na učinak poticaja posebno na tržištima na kojima postoji pritisak tržišnih natjecatelja da se održi razina zaštite okoliša.

39 Neto sadašnja vrijednost (NPV) projekta razlika je između pozitivnih i negativnih tijekova novaca za vrijeme trajanja ulaganja, diskontirana na njihovu sadašnju vrijednost (obično s pomoću troškova kapitala), tj. uobičajene stope povrata koje primjenjuje predmetni poduzetnik u drugim projektima ulaganja slične vrste. Ako to mjerilo nije dostupno, u ovu svrhu mogu se koristiti ukupni troškovi kapitala poduzetnika ili stope povrata koje se obično prate u mjerodavnoj industriji.

40 Unutarnja stopa povrata (IRR) ne temelji se na računovodstvenoj dobiti u određenoj godini, nego u obzir uzima tok budućih novčanih tijekova koje ulagač očekuje dobiti za vrijeme cijelog trajanja ulaganja. Definira se kao diskontna stopa za koju je NPV toka novčanog tijeka jednak nuli.

2323

aktivan (usporedba po mjerilima). Država članica posebno bi trebala, gdje je to moguće, dati podatke koji se odnose na mjerodavnu industriju koji pokazuju prihvatljivost protučinjeničnog scenarija tog poduzetnika, njegovu razinu profitabilnosti i očekivane novčane tijekove.

(70) Komisija može potvrditi učinak poticaja u slučajevima u kojima poduzetnik može imati motivaciju za provedbu projekta, s potporom, čak i ako projekt za koji je potpora dodijeljena ne ostvaruje uobičajeno potrebnu razinu profitabilnosti. To se primjerice može opravdati širim koristima koje se ne odražavaju na profitabilnost samog projekta. U takvim okolnostima posebno postaju važni dokazi koji se daju u prilog postojanja učinka poticaja.

(71) Ako se poduzetnik prilagođava nacionalnoj normi koja prekoračuje norme Unije ili je donesena zbog nepostojanja norme Unije, Komisija provjerava je li korisnik potpore mogao biti znatno pogođen povećanim troškovima i zbog toga ne bi bio sposoban snositi troškove vezane uz neposrednu provedbu nacionalnih normi.

(72) Za ulaganja koja dovode poduzetnike iznad najniže razine potrebne u skladu s normama Unije, Komisija još uvijek ne mora potvrditi učinak poticaja, osobito ako takva ulaganja odgovaraju najnižim tehničkim normama dostupnima na tržištu.

(73) Ako potpora ne mijenja ponašanje korisnika poticanjem dodatnih djelatnosti, takva potpora nema učinak poticaja u smislu promicanja ponašanja za zaštitu okoliša u EU-u ili jačanja funkcioniranja europskoga energetskog tržišta. Stoga se ne odobrava potpora u slučajevima u kojima se čini da bi se iste djelatnosti mogle provoditi bez potpore.

5.1.5 Razmjernost potpora


(74) Potpore za zaštitu okoliša i energiju uvijek moraju biti razmjerne. Potpora se smatra razmjernom ako je iznos potpore po korisniku ograničen na minimum potreban kako bi se ostvario cilj zaštite okoliša ili energije za koje je potpora namijenjena.

(75) Kao opće načelo, potpora se smatra ograničenom na potrebni minimum ako ona odgovara (neto) dodatnim troškovima potrebnima za ostvarenje cilja u usporedbi s protučinjeničnim scenarijem ako potpora ne postoji. Neto dodatnim troškovima uspoređuje se razlika u ekonomskim koristima i troškovima (uključujući ulaganje i poslovanje) projekta s potporom s onima alternativnog projekta ulaganja koje bi poduzetnik provodilo bez potpore (protučinjenični scenarij).

(76) Međutim, možda će biti teško u potpunosti uzeti u obzir sve ekonomske koristi koje će poduzetnik imati od dodatnog ulaganja.41 Stoga se za one mjere koje ne podliježu pojedinačnoj procjeni može koristiti pojednostavljena metoda koja je usmjerena na izračun dodatnih troškova ulaganja (tj. bez uzimanja u obzir koristi i troškova poslovanja). Mjere koje ne podliježu pojedinačnoj procjeni smatra se razmjernima ako iznos potpore ne prekoračuje određeni postotak prihvatljivih troškova kako je definirano dalje u tekstu. Ti najveći intenziteti potpore isto tako služe kao gornja granica za potporu koju se daje za prijavljene mjere.

Prihvatljivi troškovi

41 Primjerice, nije jednostavno izmjeriti određene vrste koristi kao što je „zeleni imidž” koji se povećava ulaganjem u zaštitu okoliša.

2424

(77) Prihvatljivi troškovi dodatni su troškovi ulaganja u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu. Oni se izračunavaju kao troškovi ulaganja izravno povezani s ciljem od zajedničkog interesa za koji je potpora namijenjena i utvrđuju upućivanjem na protučinjenični scenarij prema potrebi. Troškovi koji nisu izravno povezani s ostvarenjem cilja zaštite okoliša odnosno energije nisu prihvatljivi.

(78) Prihvatljivi troškovi određuju se na sljedeći način:

(a) Ako se troškovi ostvarenja cilja od zajedničkog interesa mogu utvrditi u ukupnim troškovima ulaganja kao odvojeno ulaganje (primjerice zato što je zeleni element lako prepoznatljiva „dodatna komponenta” za prethodno postojeći objekt), troškovi posebnog ulaganja predstavljaju prihvatljive troškove.

(b) U svim drugim slučajevima prihvatljivi troškovi dodatni su troškovi ulaganja utvrđeni usporedbom ulaganja s potporom s protučinjeničnom situacijom bez državne potpore. Ispravni protučinjenični scenarij uključuje troškove tehnički usporedivog ulaganja42 koje bi se ostvarilo na vjerodostojan način bez potpore43 i kojim se ne ostvaruje cilj od zajedničkog interesa ili kojim se cilj ostvaruje samo u manjoj mjeri.

(79) U Prilogu 2. navedeni su primjeri mjerodavnog protučinjeničnog scenarija ili izračuna prihvatljivih troškova koji pokazuju protučinjenični scenarij koji treba koristiti u sličnim slučajevima.

(80) Za neke mjere kojima se posebno potiču integrirani projekti (npr. integrirane mjere energetske učinkovitosti) teško je utvrditi protučinjenični scenarij. Za takve projekte Komisija može uvažiti zamjenu za određivanje dodatnih troškova (npr. pristup financijskog jaza). U slučaju projekta ulaganja koji se odnosi samo na izgradnju nove infrastrukture kao dio projekta centraliziranog grijanja ili hlađenja, kao zamjena može se koristiti pristup financijskog jaza.

Najveći intenziteti potpore

(81) Kako bi se osigurala predvidljivost i ravnopravni uvjeti, Komisija primjenjuje najveće intenzitete potpore utvrđene u Prilogu 2. Oni s jedne strane pokazuju potrebu za državnom intervencijom (kako je utvrđeno mjerodavnim tržišnim neuspjehom) i, s druge strane, očekivanu razinu narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine.

(82) Za neke vrste potpora ili ako se ulaganje odvija u potpomognutoj regiji mogu se odobriti veći intenziteti potpora, ali intenzitet potpore nikada ne smije prekoračiti 100 % prihvatljivih troškova.

(a) Intenzitet potpore može se povećati za [15] postotnih bodova za ulaganja u energiju i zaštitu okoliša koja se nalaze u potpomognutim područjima i ispunjavaju uvjete članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora i za 5 postotnih bodova za ulaganja u energiju i zaštitu okoliša koja se nalaze u potpomognutim područjima i ispunjavaju uvjete članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora. Komisija ta povećanja smatra opravdanima s obzirom na različite nedostatke s kojima se suočavaju te regije, a koji isto tako mogu spriječiti ulaganja u zaštitu okoliša ili energiju.

42 Tehnički usporedivo ulaganje znači ulaganje s istim proizvodnim kapacitetom i svima ostalim tehničkim značajkama (osim onih izravno vezanih uz dodatna ulaganja u cilj za koji je potpora namijenjena).

43 Takvo referentno ulaganje mora u poslovnom smislu biti vjerodostojna alternativa ulaganju koje se procjenjuje.

2525

(b) Intenzitet potpore može se povećati za 10 % za srednja poduzeća i za 20 % za mala poduzeća. Malim i srednjim poduzećima koja se s jedne strane možda suočavaju s relativno višim troškovima kako bi ostvarila ciljeve zaštite okoliša i energije u usporedbi s veličinom svoje djelatnosti, i s druge strane, s nesavršenostima tržišta kapitala koja ih ograničavaju da snose takve troškove, mogu se isto tako odobriti veći intenziteti potpora jer će se rizik od ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine smanjiti ako je korisnik malo ili srednje poduzeće.

(c) Veći intenziteti potpore mogu se opravdati pod određenim uvjetima u slučaju ekoloških inovacija namijenjenih za uklanjanje dvostrukoga tržišnog neuspjeha vezanog uz veće rizike inovacija, zajedno s aspektom zaštite okoliša projekta. To se posebno primjenjuje na mjere učinkovitosti resursa. Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova pod uvjetom da se ispune sljedeći uvjeti:

i imovina ili projekt ekološke inovacije moraju biti novi ili značajno poboljšani u usporedbi s vrhuncem tehnologije u toj industriji u EU-u;44

ii očekivana korist za okoliš mora biti znatno veća od poboljšanja koje proizlazi iz općeg razvoja vrhunca tehnologije u usporedivim djelatnostima;45

iii inovativna priroda te imovine ili projekata uključuje jasan stupanj rizika u tehnološkom, tržišnom ili financijskom smislu, viši od rizika koji se općenito pripisuje usporedivoj neinovativnoj imovini ili projektima.46

(83) Komisija stoga potporu smatra sukladnom ako su prihvatljivi troškovi točno izračunani i ako se poštuju najveći intenziteti potpora utvrđeni u Prilogu 2.

(84) Ako se potpora dodjeljuje korisniku izvornim nadmetanjem u postupku prikupljanja ponuda na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, taj iznos potpore može dosegnuti 100 % prihvatljivih troškova.47 Takav postupak prikupljanja ponuda mora biti nediskriminirajući i mora dopuštati sudjelovanje dovoljnog broja poduzetnika. Nadalje, proračun vezan uz postupak prikupljanja ponuda mora biti obvezujuće ograničenje na način da ne mogu svi sudionici postupka dobiti potporu. Konačno, potpore moraju biti dodijeljene na osnovi početne ponude koju je ponuđač dostavio, isključujući tako nastavne pregovore.

44 Države članice mogle bi pokazati ekološke inovacije primjerice na osnovi detaljnog opisa inovacije i tržišnih uvjeta za njezino uvođenje ili širenje, u usporedbi s postupcima ili organizacijskim tehnikama na vrhuncu tehnologije koje općenito koriste drugi poduzetnici u istoj industriji.

45 Ako se za usporedbu ekološki inovativnih djelatnosti sa standardnima, neinovativnim djelatnostima mogu koristiti količinski parametri, „značajno viši” znači da bi granično poboljšanje koje se očekuje od ekološki inovativnih djelatnosti u pogledu smanjenog rizika za okoliš ili onečišćenja, ili poboljšane učinkovitosti u potrošnji energije ili resursa, trebalo biti barem dvostruko više od graničnog poboljšanja koje se očekuje od općeg razvoja usporedivih neinovativnih djelatnosti.

Kada predloženi pristup nije prikladan za razmatrani slučaj, ili ako nije moguća količinska usporedba, dokument za prijavu državne potpore trebao bi sadržavati detaljan opis metode koja se koristi za procjenu tog kriterija, osiguravajući standard usporediv s predloženom metodom.

46 Taj rizik država članica može pokazati primjerice u smislu: troškova vezanih uz promet poduzetnika, vremena potrebnog za razvoj, očekivane dobiti od ekoloških inovacija u usporedbi s troškovima, vjerojatnosti neuspjeha.

47 To je stoga što se u takvim okolnostima može pretpostaviti da odgovarajuće ponude ocrtavaju sve moguće koristi koje mogu proizaći iz dodatnog ulaganja.

2626

(85) Sustavi trgovanja dozvolama koji mogu uključivati državne potpore mogu biti određeni oblik potpore. Primjerice, kada države članice dodjeljuju dozvole i prava ispod njihove tržišne vrijednosti. Ako je ukupni iznos dozvola koje je izdala država članica manji od ukupnih očekivanih potreba poduzetnika, ukupni učinak na razinu zaštite okoliša bit će pozitivan. Na pojedinačnoj razini svakog poduzetnika, ako dodijeljena prava ne pokrivaju u cijelosti očekivane potrebe poduzetnika, poduzetnik mora ili smanjiti svoje onečišćenje, pridonoseći tako poboljšanju razine zaštite okoliša, ili kupiti dopunska prava na tržištu, plaćajući tako naknadu za svoje onečišćenje. Kako bi se ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja, nikakva prekomjerna raspodjela prava ne može biti opravdana, a propisima se mora izbjeći stvaranje neopravdanih ulaznih zapreka.

5.1.5.2. Zbrajanje potpora

(86) Potpore se mogu dodijeliti istodobno na temelju nekoliko programa potpora ili zbrojiti s jednokratnim potporama, pod uvjetom da ukupni iznos državne potpore za djelatnost ili projekt ne prekoračuje granice postavljene gornjom granicom potpora utvrđenom u ovim smjernicama. Financijska sredstva Unije kojima na središnji način upravlja Komisija, a koja nisu izravno ili neizravno pod nadzorom države članice,48 ne predstavljaju državnu potporu. Ako su takva financijska sredstva Unije u kombinaciji s državnom potporom, samo se potonja uzima u obzir za određivanje poštuju li se pragovi prijave i najveći intenziteti potpora, pod uvjetom međutim da ukupni iznos dodijeljenih državnih financijskih sredstava vezanih uz iste prihvatljive troškove ne smije prekoračiti najvišu stopu / najviše stope financijskih sredstava utvrđene u primjenjivima europskim propisima.

(87) Potpore se ne smiju zbrajati s de minimis potporama u pogledu istih prihvatljivih troškova ako bi takvo zbrajanje dovelo do intenziteta potpore većeg od onog postavljenog u ovim smjernicama.

5.1.5.3. Dodatni uvjeti za pojedinačno prijavljena ulaganja i operativne potpore

(88) Za pojedinačne potpore nije dovoljna sukladnost s najvećim intenzitetima potpora utvrđenima u ovom odjeljku i u Prilogu 2. kako bi se osigurala razmjernost. Ti najveći intenziteti potpora koriste se kao gornja granica za pojedinačne potpore.49

(89) Kao opće pravilo, pojedinačno prijavljena potpora smatra se ograničenom na minimum ako iznos potpore odgovara neto dodatnim troškovima ulaganja s potporom u usporedbi s protučinjeničnim scenarijem bez potpore. Za vrijeme cjelokupnog trajanja projekta u obzir se moraju uzeti svi mjerodavni troškovi i koristi.

(90) Ako se poseban alternativni projekt ne može utvrditi kao protučinjenični, Komisija provjerava prekoračuje li iznos potpore minimum potreban da projekt za koji je potpora dodijeljena bude dovoljno profitabilan, primjerice povećava li svoj IRR povrh uobičajenih stopa povrata koje primjenjuje predmetni poduzetnik u drugim projektima ulaganja slične vrste. Kada ovo mjerilo nije dostupno, u tu svrhu mogu se koristiti cjelokupni troškovi kapitala tog poduzetnika ili stope povrata koje se obično prate u mjerodavnoj industriji.

48 Primjerice potpora dodijeljena na temelju Odluke Komisije 2010/670/EU (program za financiranje NER300) i Uredbe 2010/1233/EU o izmjeni Uredbe 2009/663/EZ (financiranje EEPR-a), program Obzor 2020. ili program COSME za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika.

49 Ako se dodjeljuje jednokratna potpora, gornja granica određuje se usporedbom s tipičnim industrijskim podacima istovjetnima gornjoj granici za pojedinačno prijavljenu potporu dodijeljenu na temelju programa.

2727

(91) Država članica treba dati dokaze da je iznos potpore ostao na minimumu. Kako bi se procijenilo je li potpora razmjerna, mogu se koristiti i izračuni koji se koriste za analizu učinka poticaja. Država članica mora pokazati razmjernost na temelju dokumentacije kao što je ona navedena u točki 69.

(92) Za operativne potpore koje se dodjeljuju s pomoću natječaja, pretpostavlja se da je razmjernost pojedinačne potpore zadovoljena ako su ispunjeni opći uvjeti.

5.1.6 Sprečavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

(93) Kako bi potpora bila sukladna, negativni učinci mjere potpore u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i učinaka na trgovinu između država članica moraju se ograničiti i nadmašiti pozitivnim učincima u smislu doprinosa cilju od zajedničkog interesa.

(94) Komisija utvrđuje dvije glavne moguće vrste narušavanja prouzročene potporama, to jest narušavanje tržišta proizvoda i učinke mjesta gospodarske djelatnosti. Obje vrste narušavanja mogu dovesti do neučinkovitosti dodijeljenih sredstava (narušavanjem gospodarske učinkovitosti unutarnjeg tržišta) i do problema s rasprostranjenošću (narušavanjem rasprostranjenosti gospodarske djelatnosti u regijama).

(95) Potporama za potrebe zaštite okoliša zbog same njihove prirode obično se prednost daje proizvodima i tehnologijama prihvatljivima za okoliš na štetu drugih, koji više onečišćuju. Ovaj se učinak te potpore u načelu ne smatra neopravdanim narušavanjem tržišnog natjecanja jer je on sam po sebi vezan uz sam cilj te potpore (ozelenjivanje gospodarstva). Pri procjenjivanju mogućih negativnih učinaka potpore za zaštitu okoliša Komisija uzima u obzir sveukupni učinak mjere na zaštitu okoliša kada razmatra njezin negativni učinak na tržišni položaj, i time na prihode poduzetnika kojima potpore nisu dodijeljene. Na taj način Komisija osobito razmatra štetne učinke na tržišne natjecatelje koji isto tako djeluju na osnovi prihvatljivoj za okoliš, čak i bez potpore. Jednako tako, što je manji očekivani učinak predmetne mjere na zaštitu okoliša, to je važnija provjera njezina učinka na tržišne udjele i prihode tržišnih natjecatelja na općem tržištu.

(96) Jedan mogući štetni učinak državne potpore na ciljeve zaštite okoliša i energije je da ona sprečava tržišni mehanizam da ostvari učinkovite rezultate nagrađivanjem najučinkovitijih i najinovativnijih proizvođača i stavljanjem pritiska na one najmanje učinkovite kako bi ih se poboljšalo, restrukturiralo ili maknulo s tržišta. To bi moglo dovesti do situacije u kojoj, zbog potpore dodijeljene nekim poduzetnicima, učinkovitiji ili inovativniji tržišni natjecatelji (npr. tržišni natjecatelji s različitom, možda čak i čišćom tehnologijom), koji bi inače mogli ući na tržište i proširiti se, to ne mogu učiniti. Dugoročno gledano, uplitanje u konkurentne postupke ulaska na tržište i izlaska s tržišta moglo bi potisnuti inovacije i usporiti poboljšanja produktivnosti u cijeloj industriji.

(97) Potpora isto tako može imati štetne učinke u smislu povećanja ili zadržavanja značajne tržišne snage korisnika. Čak i kada potpora neposredno ne uvećava značajnu tržišnu snagu, može do toga posredno dovesti obeshrabrivanjem širenja postojećih tržišnih natjecatelja, poticanjem njihova izlaska s tržišta ili obeshrabrivanjem ulaska novih tržišnih natjecatelja na tržište.

(98) Osim narušavanja tržišta proizvoda, potpora može proizvesti i učinke na trgovinu i odabir mjesta ulaganja. To se narušavanje može pojaviti u državama članicama, ili kada se poduzetnici nadmeću preko granica ili kada razmatraju različita mjesta ulaganja. Potpora namijenjena očuvanju gospodarske djelatnosti u jednoj regiji ili

2828

njezinu odvajanju od drugih regija na unutarnjem tržištu ne mora neposredno dovesti do narušavanja tržišta proizvoda, ali ona premješta djelatnosti ili ulaganja iz jedne regije u drugu bez ikakva neto učinka na zaštitu okoliša.

Vidljivi negativni učinci

(99) U načelu, potrebno je analizirati mjere potpore i kontekst u kojem se ona primjenjuje kako bi se utvrdio opseg u kojem je se može smatrati štetnom. Međutim, mogu se utvrditi određene situacije ako negativni učinci vidljivo nadmašuju bilo kakve pozitivne učinke, što znači da se potporu ne može smatrati sukladnom s unutarnjim tržištem.

(100) Komisija utvrđuje najveće intenzitete potpore. Ti intenziteti predstavljaju osnovni uvjet za sukladnost, čiji je cilj spriječiti uporabu državnih potpora za projekte u kojima se omjer između iznosa potpore i prihvatljivih troškova mora smatrati vrlo visokim i posebno vjerojatno štetnim.

(101) Jednako tako onu potporu za ciljeve zaštite okoliša i energije koja samo dovodi do promjene mjesta gospodarske djelatnosti, a da pri tom ne poboljšava postojeću razinu zaštite okoliša u državi članici EU-a, neće se smatrati sukladnom.


(102) U procjenjivanju negativnih učinaka mjera potpore Komisija svoju analizu narušavanja usmjerava na predvidljivi učinak potpore za zaštitu okoliša i energije na tržišno natjecanje između poduzetnika na zahvaćenim tržištima proizvoda i mjestu gospodarske djelatnosti. Ako su mjere državnih potpora dobro usmjerene na tržišni neuspjeh koji nastoje riješiti, onda je rizik da bi potpora mogla neopravdano narušiti tržišno natjecanje više ograničen.

(103) Ako je potpora razmjerna i ograničena na dodatne troškove ulaganja, negativni učinak potpore u načelu je prihvatljiv. Međutim, čak i kada je potpora nužna i razmjerna, ona može dovesti do promjene u ponašanju korisnika koje narušava tržišno natjecanje. Profitno motivirani poduzetnik obično povećava razinu zaštite okoliša iznad obveznih uvjeta samo ako smatra da će to dovesti do neke vrste prednosti za njega, makar i granične.

(104) Kako bi se narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine svelo na minimum, Komisija velik naglasak stavlja na postupak izbora: ako je moguće, postupak izbora treba provesti na nediskriminirajući, transparentan i otvoren način, bez nepotrebnog isključivanja poduzetnika koji se mogu nadmetati projektima koji su usmjereni na isti cilj zaštite okoliša ili energije. Postupak izbora treba dovesti do izbora korisnika koji mogu djelovati prema ciljevima zaštite okoliša ili energije uporabom najmanjeg iznosa potpore ili postupanjem na najekonomičniji način.

(105) Komisija posebno procjenjuje štetne učinke potpora razmatranjem sljedećih elemenata:

(a) smanjenje u troškovima proizvodnih jedinica ili njihovo nadoknađivanje: ako nova oprema50 dovodi do smanjenih troškova po proizvedenoj jedinici u usporedbi sa stanjem bez potpore ili potpora nadoknađuje dio troškova poslovanja, onda je vjerojatno da će korisnici povećati prihode od prodaje.

50 Izračun dodatnih troškova ulaganja možda neće u potpunosti obuhvatiti sve koristi poslovanja jer se one ne oduzimaju tijekom cjelokupnog trajanja ulaganja. Osim toga, neke vrste koristi, primjerice one povezane s povećanom produktivnošću i povećanom proizvodnjom s nepromijenjenim kapacitetima, teško je uzeti u obzir.

2929

Što je proizvod više cjenovno elastičan, to je veća mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja;

(b) proizvodni proces koji je prihvatljiviji za okoliš: ako korisnici preuzmu proizvodni proces koji je prihvatljiviji za okoliš i ako je uobičajeno da se proizvodi u odnosu s potrošačima razlikuju na osnovi postignute razine zaštite okoliša kroz označivanje ili stvaranje predodžbe, vjerojatno je da će korisnici potpore moći povećati svoje prihode od prodaje. Što je veća sklonost potrošača proizvodima s obilježjima zaštite okoliša, to je veća mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja;

(c) novi proizvod: ako korisnici pribave novi proizvod ili proizvod veće kakvoće, to će vjerojatno povećati njihove prihode od prodaje i možebitno im osigurati prednost „prvog pristupanja” tržištu. Što je veća sklonost potrošača proizvodima s obilježjima zaštite okoliša, to je veće narušavanje tržišnog natjecanja.


(106) Država članica mora osigurati da štetni učinci kako su gore opisani budu ograničeni. Osim elemenata navedenih u odjeljku 5.1.6.1, Komisija uzima u obzir i procjenjuje pojedinačnu potporu ovisno o tome dovodi li ona do:

(a) poticanja neučinkovite proizvodnje, kočeći pritom rast produktivnosti u sektoru;

(b) narušavanja dinamičnih poticaja;

(c) stvaranja ili povećavanja tržišne snage ili isključujućih djelovanja;

(d) umjetne promjene trgovinskih tokova ili mjesta proizvodnje.

(107) Komisija može razmatrati planirano uvođenje programa potpora za zaštitu okoliša i energiju povrh onih koji su prijavljeni, što neposredno ili posredno pogoduje korisniku u smislu procjene učinka zbrojenih potpora.

(108) Komisija isto tako procjenjuje dovodi li potpora u nekim područjima do koristi kroz pogodnije uvjete proizvodnje, ponajprije zbog usporedivo nižih proizvodnih troškova koji proizlaze iz potpore ili zbog viših normi proizvodnje postignutih kroz potporu. To može dovesti do toga da poduzetnici ostanu na potpomognutim područjima ili se iz njih presele ili do premještanja trgovinskih tokova prema potpomognutim područjima. U svojoj analizi prijavljene pojedinačne potpore Komisija stoga uzima u obzir svaki dokaz o tome da je korisnik potpore razmatrao alternativna mjesta gospodarske djelatnosti.

5.1.7 Transparentnost

(109) Države članice moraju objaviti na središnjoj internetskoj stranici ili na jedinstvenoj internetskoj stranici koja povlači informacije s nekoliko internetskih stranica (primjerice regionalne internetske stranice) barem sljedeće informacije o programima državnih potpora: cjelokupni tekst o prijavljenom programu potpora i njegovim provedbenim odredbama, naziv tijela koje dodjeljuje potpore, imena pojedinačnih korisnika, oblik (instrument potpore) i iznos potpore dodijeljen svakom korisniku, vrsta korisnika (MSP / veliki poduzetnik), regija (na razini klasifikacije statističkih prostornih jedinica NUTS II.) u kojoj se korisnik nalazi i glavni gospodarski sektor u kojem korisnik ima svoje djelatnosti na skupnoj razini klasifikacije djelatnosti NACE. Ti se uvjeti isto tako mutatis mutandis primjenjuju na jednokratne potpore. Te se informacije moraju objaviti nakon

3030

donošenja odluke o dodjeli potpore, čuvati najmanje 10 godina i biti dostupne općoj javnosti bez ograničenja.51

51 Te informacije treba redovito ažurirati (primjerice svakih šest mjeseci) i biti dostupne u nevlasničkom formatu.

3131

5.2 Potpore za energiju iz obnovljivih izvora

(110) EU je postavio posebno ambiciozne ciljeve klimatskih promjena i energetske održivosti kao dio strategije EU 2020. Neki zakonodavni akti EU-a već potiču ostvarenje tih ciljeva, kao što su sustav ETS-a EU-a, Direktiva o obnovljivoj energiji („RED”) i Direktiva o kakvoći goriva. Međutim, njihova provedba ne mora uvijek dovesti do najučinkovitijeg tržišnog rezultata i u određenim uvjetima državna potpora može biti prikladan instrument koji pridonosi ostvarenju ciljeva EU-a i povezanih nacionalnih ciljeva.

(111) Iako posebno sustav ETS-a EU-a i porezi na CO2 internaliziraju troškove emisija stakleničkih plinova (GHG), oni se možda neće (još) potpuno internalizirati i stoga državne potpore mogu biti pokretač za ostvarenje povezanih, ali drukčijih ciljeva EU-a za obnovljivu energiju. Osim ako ima dokaze o suprotnom, Komisija stoga pretpostavlja da preostali tržišni neuspjeh i dalje postoji, koji se može riješiti potporama za obnovljivu energiju.

(112) Kako bi državama članicama omogućila da ostvare svoje ciljeve u skladu s ciljevima strategije EU 2020., Komisija pretpostavlja prikladnost potpora i ograničene štetne učinke potpora pod uvjetom da su svi ostali uvjeti zadovoljeni.

(113) U pogledu potpora za proizvodnju hidroelektrične energije, treba primijetiti da njihov učinak može biti dvojak. S jedne strane, one imaju pozitivan učinak u smislu niskih emisija GHG-a, a s druge strane one isto tako imaju negativan učinak na vodne sustave i bioraznolikost. Stoga pri dodjeljivanju potpora za hidroelektričnu energiju države članice moraju poštovati Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike52 i posebno članak 4. stavak 7. kojim se utvrđuju kriteriji za odobravanje novonastalih promjena tijela vode.

(114) Potpore za energiju iz obnovljivih izvora mogu se dodijeliti kao potpore za ulaganja ili operativne potpore. Za programe potpora za ulaganje i pojedinačno prijavljene potpore za ulaganja primjenjuju se uvjeti utvrđeni u odjeljku 5.1. Potpore za ulaganje u postrojenja koja proizvode biogoriva mogu se dodijeliti samo onim postrojenjima koja ne proizvode biogoriva iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica kako je definirano u Prijedlogu Komisije COM(2012.)59553.

(115) Za programe operativnih potpora, primjenjuje se opća odredba iz odjeljka 5.1 prema izmjenama na temelju određenih odredaba kako se navodi u ovom pododjeljku. Za pojedinačno prijavljene operativne potpore primjenjuju se uvjeti utvrđeni u odjeljku 5.1, prema potrebi uzimanjem u obzir izmjena na temelju ovog pododjeljka za programe operativnih potpora.

(116) Komisija odobrava programe potpora za razdoblje od najviše deset godina. Ako se održi, takva se mjera mora ponovno prijaviti nakon tog razdoblja.

52 SL L 327, 22.12.2000., str. 1.53 Nakon donošenja direktive Komisija primjenjuje definicije iz konačnog teksta.

3232

(117) Potpora se smatra sukladnom samo ako se dodjeljuje održivim oblicima obnovljive energije kako je definirano u zakonodavnom okviru EU-a. Za biogoriva, Komisija smatra da samo napredna biogoriva trebaju dobiti potporu u razdoblju poslije 2020.

(118) Unija je odredila sveukupni cilj Unije za udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije i to je prevela u obvezne nacionalne ciljeve. Direktiva o obnovljivoj energiji54 sadržava mehanizme suradnje55 kako bi se olakšala prekogranična podrška za ostvarenje nacionalnih ciljeva. Programi operativnih potpora u načelu bi trebali biti otvoreni za ostale zemlje EGP-a i ugovorne strane Energetske zajednice kako bi se ograničili sveukupni štetni učinci. Oni minimaliziraju troškove za države članice kojima je jedini cilj ostvariti nacionalni cilj obnovljive energije utvrđen u zakonodavstvu EU-a. Međutim, države članice možda žele imati uspostavljen mehanizam suradnje prije odobravanja prekograničnih potpora jer se u protivnom proizvodnja iz postrojenja u ostalim zemljama neće pripojiti nacionalnom cilju u skladu s RED-om. Shodno tome, Komisija ne traži da programi budu otvoreni za ostale zemlje EGP-a ili Energetske zajednice sve dok države članice na prihvatljiv način ne objasne razloge za nepostojanje mehanizma suradnje.

(119) Potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora energije trebaju u načelu pridonijeti integriranju obnovljive električne energije na tržištu. Međutim, za određene obnovljive tehnologije ili male vrste postrojenja, to možda neće biti izvedivo ili prikladno. Posebno su možda potrebne određene mjere potpora kako bi se omogućile obnovljive tehnologije koje su u rjeđoj uporabi, a koje mogu pridonijeti dekarbonizaciji energetskog sektora u dugoročnom smislu.56 Stoga Komisija u svojoj procjeni razlikuje potpore za tehnologije u uporabi i one u rjeđoj uporabi, ovisno o njihovu udjelu u ostvarenoj potrošnji električne energije. Za potrebe ovih smjernica, tehnologije čiji je udio najmanje [1 – 3] % u proizvodnji električne energije na razini EU-a smatra se tehnologijama u uporabi, a tehnologije s manjim udjelom smatra se tehnologijama u rjeđoj uporabi. Uključuju se i posebni uvjeti za manja postrojenja i postrojenja prvog komercijalnog razmjera za biomasu i biogoriva kako bi se ocrtale njihove posebne značajke.

I. Potpore dodijeljene pomoću zajamčenih premija ili zajamčenih tarifa

Potpore za tehnologije u uporabi kojima se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora

(120) Za tehnologije u uporabi, operativna potpora za nova postrojenja smatra se sukladnom ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a) Potpora se dodjeljuje izvornim nadmetanjem u postupku prikupljanja ponuda57 na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija.

54 Direktiva 2009/28/EZ.55 Mehanizmi suradnje osiguravaju da se obnovljiva energija proizvedena u jednoj državi članici pripoji

cilju druge države članice.56 Mogu se razmotriti kriteriji učinkovitosti u zaštiti okoliša i tehničke učinkovitosti koji obilježavaju

dugoročne izglede inovativnih tehnologija. 3333

(b) Svi proizvođači koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora mogu dostaviti ponudu za potporu na nediskriminirajućoj osnovi.

Ako je potrebno osigurati određenu kombinaciju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, države članice mogu tražiti da najmanji broj različitih izvora obnovljive energije dobije potporu bez prethodnog definiranja tih tehnologija. Države članice isto tako ne moraju uključiti električnu energiju iz određenih obnovljivih izvora u određenim zemljopisnim područjima ako je potrebno osigurati stabilnost dalekovodne mreže za prijenos električne energije.

Kako bi se ograničili učinci na tržišta sirovina, države članice ne moraju uključiti ili mogu ograničiti proizvodnju energije s pomoću biomase iz postupka prikupljanja ponuda. Ne smije se dodijeliti ni jedna druga operativna potpora za nova postrojenja koja proizvode električnu energiju iz biomase, a koja nisu uključena na temelju ove odredbe.

(c) Potpore se dodjeljuju s pomoću zajamčene premije ili istovjetnih mjera koje uključuju neposredno stavljanje proizvedene električne energije na tržište.

(d) Korisnici podliježu standardnim odgovornostima za uravnoteženje ako postoje konkurentna tržišta uravnoteženja tijekom dana.

[Posebno su poželjna stajališta o provedbi ovog uvjeta.]

(e) Potpora se dodjeljuje samo dok se postrojenje potpuno ne amortizira u skladu s uobičajenim računovodstvenim pravilima.

(f) Svaka prethodno dobivena potpora za ulaganje mora se oduzeti od operativne potpore.

Potpora za tehnologije u rjeđoj uporabi kojima se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora

(121) Za tehnologije koje su u rjeđoj uporabi, operativna potpora smatra se sukladnom ako zadovoljava uvjete za tehnologije u uporabi ili ako zadovoljava svaki od sljedećih uvjeta:

(a) Potpora po jedinici energije ne prekoračuje razliku između ukupno ujednačenih troškova proizvodnje energije prema određenoj predmetnoj tehnologiji i tržišne cijene u obliku predmetne energije. Proizvodni troškovi redovito se ažuriraju, najmanje svakih [6 mjeseci] ili svakog [1 GW] instaliranog novog kapaciteta.

(b) Potpora se dodjeljuje s pomoću zajamčenih premija ili istovjetnih mjera koje uključuju neposredno stavljanje proizvedene električne energije na tržište.

57 Kako bi postupak prikupljanja ponuda bio konkurentan, dovoljan broj poduzetnika bi trebao sudjelovati; proračun za postupak prikupljanja ponuda trebao bi biti obvezujuće ograničenje u smislu da ne mogu svi ponuđači primiti potporu i da se potpora mora dodijeliti na temelju početne ponude koju je ponuđač dostavio. Nadalje, postupak nadmetanja može biti u fazama (s gornjom ili rezervacijskom cijenom određenom u različitim fazama postupka prikupljanja ponuda) kako bi se osigurao postupak prikupljanja ponuda nadmetanjem koji ne dovodi do prekomjernih naknada.

3434

(c) Korisnici podliježu standardnim odgovornostima za uravnoteženje ako postoje konkurentna tržišta uravnoteženja u tijekom dana.

(d) Potpora za ulaganje oduzima se od proizvodnih troškova.

(e) Potpora se dodjeljuje samo dok se postrojenje potpuno ne amortizira u skladu s uobičajenim računovodstvenim pravilima.

(122) Isti uvjeti primjenjuju se na potpore za poticanje energije iz obnovljivih izvora osim električne energije, s izuzećem točke 121. Stavka (b) i točke 121. stavka (c).

Potpore za projekte prvog komercijalnog razmjera i mala postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora

(123) Države članice mogu dodijeliti potpore postrojenjima prvog komercijalnog razmjera i malim postrojenjima s kapacitetom proizvodnje električne energije manjim od [1] MW, s izuzećem energije vjetra, za koju se primjenjuje prag od [5 MW ili 3 proizvodne jedinice], na temelju zajamčenih tarifa i poštovanjem uvjeta utvrđenih u točki 121. podtočkama (a), (d) i (e). Mala postrojenja sa zajedničkom točkom spajanja na mrežu električne energije smatra se jednim postrojenjem.

Potpore za postojeća postrojenja na biomasu nakon amortizacije postrojenja

(124) Za razliku od brojnih drugih obnovljivih izvora energije, biomasa zahtijeva relativno male troškove ulaganja ali i veće varijabilne troškove poslovanja. Veći troškovi poslovanja mogu spriječiti rad postrojenja na biomasu58 čak i nakon amortizacije postrojenja jer varijabilni troškovi poslovanja mogu biti veći od graničnih prihoda. S druge strane, postojeće postrojenje može raditi s pomoću fosilnih goriva umjesto biomase kao resursa ako je uporaba fosilnih goriva kao resursa ekonomičnija od uporabe biomase. Kako bi se očuvala uporaba biomase u oba slučaja, Komisija može potporu smatrati sukladnom.

(125) Komisija smatra operativnu potporu za postrojenje na biomasu nakon amortizacije postrojenja sukladnom ako država članica pokaže da su varijabilni troškovi poslovanja koje snosi korisnik nakon amortizacije postrojenja još uvijek veći od tržišne cijene predmetne energije i pod uvjetom da se zadovolje svi sljedeći uvjeti:

(a) Potpora se dodjeljuje samo na temelju energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

(b) Mjera se oblikuje tako da nadoknadi razliku između varijabilnih troškova poslovanja koje snosi korisnik i tržišne cijene.

(c) Uspostavlja se mehanizam nadzora kojim se provjerava jesu li varijabilni troškovi poslovanja još uvijek veći od tržišne cijene energije. Mehanizam nadzora mora se temeljiti na ažuriranim informacijama o proizvodnim troškovima i provoditi barem jednom godišnje.

58 To obuhvaća proizvodnju bioplina koji ima ista svojstva.3535

(126) Komisija smatra operativnu potporu za postrojenje na biomasu nakon amortizacije postrojenja sukladnom ako država članica pokaže da je uporaba fosilnih goriva kao resursa ekonomičnija od uporabe biomase i pod uvjetom da se zadovolje svi sljedeći uvjeti:

(a) Potpora se dodjeljuje samo na temelju energije proizvedene iz obnovljivih izvora.


(c) Dostavljaju se vjerodostojni dokazi koji pokazuju da bi bez potpore došlo do prijelaza s uporabe biomase na fosilna goriva.

(d) Uspostavlja se mehanizam nadzora kojim se provjerava je li uporaba fosilnih goriva korisnija od uporabe biomase. Mehanizam nadzora mora se temeljiti na ažuriranim informacijama o proizvodnim troškovima i provoditi barem jednom godišnje.

II. Potpora dodijeljena pomoću certifikata

(127) Države članice mogu dodijeliti potpore za obnovljive izvore energije s pomoću tržišnih mehanizama kao što su zeleni certifikati. Ti tržišni mehanizmi59

omogućavaju svim proizvođačima obnovljive energije da ostvare posrednu korist od zajamčene potražnje za njihovom energijom, po cijeni višoj od tržišne cijene za konvencionalnu energiju. Cijena takvih zelenih certifikata nije unaprijed određena, nego ovisi o tržišnoj ponudi i potražnji.

(128) Komisija smatra potporu sukladnom ako država članica dostavi dovoljno dokaza da je takva potpora (i) nužna za osiguravanje održivosti predmetnih izvora obnovljive energije, (ii) da u programu zbrojenih potpora i u tehnologijama ili u pojedinačnim tehnologijama u rjeđoj uporabi u onoj mjeri u kojoj se uvodi združivanje ne dovodi do prekomjernih naknada s vremenom i (iii) da ne odvraća proizvođače obnovljive energije od toga da postanu konkurentniji.

(129) Komisija posebno smatra da se za tehnologije u uporabi ne smiju primijeniti različite razine potpora s pomoću zelenih certifikata i da:

(a) Svi proizvođači koji ulažu u uporabu obnovljivih izvora energije mogu dobiti potpore u obliku zelenih certifikata na nediskriminirajućoj osnovi.

Ako je potrebno osigurati određenu kombinaciju obnovljivih izvora energije, države članice mogu tražiti da se koristi najmanji broj različitih izvora obnovljive električne energije kako bi se dobila potpora bez prethodnog definiranja onih tehnologija koje se koriste za uporabu tih izvora.

(b) Kako bi ograničile učinke na tržišta sirovina, države članice ne moraju uključiti proizvodnju energije iz biomase pri dodjeljivanju zelenih certifikata. Ni jedna druga operativna potpora ne smije se dodijeliti novim

59 Takvi mehanizmi mogu primjerice obvezati dobavljače električne energije da određeni udio svoje opskrbe temelje na obnovljivim izvorima.

3636

postrojenjima koja proizvode električnu energiju iz biomase koja nisu uključena na temelju ove odredbe.

(c) Korisnici podliježu standardnim odgovornostima za uravnoteženje ako postoje konkurentna tržišta uravnoteženja tijekom dana.

(d) Svaka prethodno dobivena potpora za ulaganje mora se oduzeti od operativne potpore.

(130) Komisija posebno smatra da se za tehnologije koje su u rjeđoj uporabi mogu primijeniti različite razine potpora s pomoću zelenih certifikata i da:

(a) Za svaku različitu razinu program zbrojenih potpora ne dovodi do prekomjernih naknada.

(b) Korisnici podliježu standardnim odgovornostima za uravnoteženje ako postoje konkurentna tržišta uravnoteženja tijekom dana.

(c) Svaka prethodno dobivena potpora za ulaganje mora se oduzeti od operativne potpore.

(131) Države članice mogu dodijeliti potpore projektima prvog komercijalnog razmjera i malim postrojenjima s kapacitetom proizvodnje električne energije manjim od [1] MW, s izuzećem energije vjetra, za koju se primjenjuje prag od [5 MW za 3 proizvodne jedinice], pod uvjetom da potpora ne prekoračuje razliku između troškova proizvodnje energije iz obnovljivih izvora60 i tržišne cijene predmetnog oblika energije. Mala postrojenja sa zajedničkom točkom spajanja na mrežu električne energije smatraju se jednim postrojenjem.

III. Potpora dodijeljena za poticanje biogoriva i tekućih biogoriva 61

(132) Direktivom o obnovljivoj energiji određen je udio od 10 % obnovljive energije u sektoru prometa do 2020. Komisija je predložila62 i povećanje klimatskih koristi od biogoriva u EU-u. Kako bi se povećao udio obnovljive energije u prometnom sektoru, možda će biti potrebne državne potpore za poticanje uporabe održivijih biogoriva. Potpore se smiju dodijeliti samo za održiva biogoriva.

(133) Komisija smatra da potpore ne povećavaju razinu zaštite okoliša i da se stoga ne mogu smatrati sukladnima ako se one dodjeljuju za biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica koje podliježu obvezi o opskrbi ili miješanju.63

Biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica

(134) Komisija smatra operativne potpore za biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica kako je definirano u Prijedlogu Komisije COM(2012.)59564 sukladnima ako je zadovoljen svaki od sljedećih uvjeta:

60 Proizvodni troškovi mogu uključiti amortizaciju dodatnih ulaganja u zaštitu okoliša i uobičajenu stopu povrata koja ne prekoračuje uobičajena industrijska mjerila.

61 Navođenje biogoriva u ovim smjernicama primjenjuje se i na tekuća biogoriva.62 COM(2012.)595.63 Obveza dostavljanja biogoriva na tržište mora biti na snazi, uključujući sustav kazni.64 Nakon donošenja direktive Komisija primjenjuje definicije iz konačnog teksta.

3737

(a) Potpore se dodjeljuju izvornim nadmetanjem u postupku prikupljanja ponuda65 na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija.


(c) Sva su biogoriva koja ispunjavaju kriterije održivosti prihvatljiva.

(d) Potpore se dodjeljuju samo onim postrojenjima koja su počela s radom prije 31. prosinca 2013.

(e) Potpore se dodjeljuju samo dok se postrojenje potpuno ne amortizira u skladu s uobičajenim računovodstvenim pravilima.

(f) Svaka prethodno dobivena potpora za ulaganje mora se odbiti od operativne potpore.

Napredna biogoriva

(135) Operativne potpore za biogoriva osim biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica mogu se smatrati sukladnima ako se zadovolje uvjeti za biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica ili ako se zadovolji svaki od sljedećih uvjeta:

(a) Potpore ne prekoračuju razliku između troškova proizvodnje energije iz obnovljivih izvora66 i tržišne cijene predmetnog oblika energije. Proizvodne troškove potrebno je ažurirati najmanje svake [2] godine kako bi se osigurala sukladnost s ovim uvjetom.

(b) Mjera se oblikuje tako da nadoknadi razlika između varijabilnih troškova poslovanja koje snosi korisnik i tržišne cijene.

(c) Potpore za ulaganje oduzimaju se od proizvodnih troškova.

(d) Potpore se dodjeljuju samo dok se postrojenje potpuno ne amortizira u skladu s uobičajenim računovodstvenim pravilima.

Potpore za biogoriva kroz smanjenje stopa trošarine ili poreznih stopa

(136) Ako se operativna potpora za biogoriva dodjeljuje kroz smanjenje trošarina ili poreza, uvjeti utvrđeni u točkama 134. i 135. nisu prikladni u takvim okolnostima. Komisija stoga ocjenjuje pokazuje li država članica da su proizvodni troškovi67

veći od tržišne cijene predmetnog oblika energije. Države članice moraju uzeti u obzir cijene uvrštene na relevantnim burzama kako bi pokazale prihvatljivu razinu proizvodnih troškova.

65 Kako bi postupak prikupljanja ponuda bio konkurentan, dovoljan broj poduzetnika trebao bi sudjelovati; proračun za postupak prikupljanja ponuda trebao bi biti obvezujuće ograničenje u smislu da ne mogu svi ponuđači dobiti potporu i potpora se mora dodijeliti na temelju početne ponude koju je ponuđač dostavio. Nadalje, postupak nadmetanja može biti u fazama (s gornjom ili rezervacijskom cijenom određenom u raznim fazama postupka prikupljanja ponuda) kako bi se osigurao postupak prikupljanja ponuda nadmetanjem koji ne dovodi do prekomjernih naknada.

66 Proizvodni troškovi mogu uključivati amortizaciju dodatnih ulaganja u zaštitu okoliša i uobičajenu stopu povrata koja ne prekoračuje uobičajena industrijska mjerila.

67 Vidi bilješku 14.3838

(137) Kako bi se potaknula uporaba drugih biogoriva od onih proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica, operativne potpore za takva biogoriva ograničavaju se na [50] % dodatnih troškova kako je određeno u točki 135. podtočki (a). Razlikovni pristup može se primijeniti samo na druga biogoriva osim onih proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica.

5.3 Mjere energetske učinkovitosti, uključujući kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlađenje

(138) EU je odredio cilj uštede potrošnje primarne energije Unije od 20 % do 2020. EU je posebno donio Direktivu o energetskoj učinkovitosti (u daljnjem tekstu: EED)68 kojom se uspostavlja zajednički okvir promicanja energetske učinkovitosti u Uniji za potrebe sveukupnog cilja ostvarenja glavnog cilja strategije 2020. Unije o energetskoj učinkovitosti i pripremio put za daljnje poboljšanje energetske učinkovitosti nakon tog datuma.

Zajednički cilj

(139) Odstupajući od odjeljka 5.1.1, kako bi se osiguralo da potpore pridonose višoj razini zaštite okoliša, potpore za centralizirano grijanje i hlađenje i kogeneraciju toplinske i električne energije (u daljnjem tekstu: CHP) sukladne su samo ako se dodjeljuju za visoko učinkoviti CHP i energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje. Za mjere koje sufinanciraju europski strukturni i investicijski fondovi, države članice mogu se osloniti na zaključke u mjerodavnim operativnim programima.

(140) Jedno je osnovno načelo zakonodavstva EU-a o otpadu takozvana hijerarhija otpada koja određuje prioritete za načine obrade otpada.69 Državne potpore za postrojenja kogeneracije i postrojenja za centralizirano grijanje koja koriste otpad, uključujući otpadnu toplinu kao ulazno gorivo mogu pozitivno pridonijeti zaštiti okoliša, pod uvjetom da se ne zaobilazi ovo načelo.

(141) Kako bi pokazala doprinos pojedinačno prijavljene potpore povećanoj razini zaštite okoliša, država članica može koristiti, na što je više moguće mjerljivi način, razne pokazatelje, posebno količinu ušteđene energije zbog bolje, niže energetske učinkovitosti i veće energetske produktivnosti ili prihoda od učinkovitosti zbog smanjene potrošnje energije i smanjenog unosa goriva.

Nužnost državnih potpora

(142) Mjere energetske učinkovitosti usmjerene su na negativne vanjske učinke kako je utvrđeno u točki 41. stvaranjem pojedinačnih poticaja kako bi se ostvarili ciljevi zaštite okoliša za energetsku učinkovitost i za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Jedan posebni tržišni neuspjeh koji se može pojaviti u području mjera energetske učinkovitosti odnosi se na mjere energetske učinkovitosti u zgradama. Kada se razmatraju radovi na obnavljanju zgrada, vlasnik zgrade koji u načelu snosi troškove obnove obično ne ostvaruje korist od mjera energetske učinkovitosti, već je ostvaruju stanari. Komisija stoga smatra da su državne

68 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, SL L 315, 14.11.2012., str. 1.

69 Hijerarhija otpada sastoji se od (a) sprečavanja, (b) pripremanja za ponovu uporabu, (c) recikliranja, (d) drugih oporaba, primjerice oporaba energije i (e) odlaganja. Vidi članak 4. stavak 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (Okvirna direktiva o otpadu), SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

3939

potpore možda potrebne za promicanje ulaganja u energetsku učinkovitost kako bi se zadovoljili ciljevi EED-a.

Učinak poticaja

(143) Učinak poticaja potpore procjenjuje se na temelju uvjeta utvrđenih u odjeljku 5.1 ovih smjernica.

(144) U pogledu EED-a, Komisija podsjeća da ova direktiva određuje obvezu državama članicama da ostvare ciljeve uključujući one za energetski učinkovitu obnovu zgrada i potrošnju krajnje energije. Međutim, energetski pregled obvezan je samo za one poduzetnike koja nisu MSP-ovi na temelju EED-a. Stoga se MSP-ovima mogu dodijeliti državne potpore za provedbu energetskog pregleda. To ne dovodi u pitanje procjenu učinka poticaja državnih potpora za mjere energetske učinkovitosti propisane energetskim pregledom ili iz njega proizlaze ili one koje proizlaze iz drugih instrumenata, kao što su sustavi upravljanja energijom i sustavi upravljanja okolišem.

Prikladnost

(145) Državne potpore mogu se smatrati prikladnim instrumentom za financiranje mjera energetske učinkovitosti. Pri procjeni državnih potpora dodijeljenih posebno za energetski učinkovitu obnovu zgrada može se smatrati da je financijski instrument koji je uspostavila država članica za financiranje radova obnove prikladan instrument za dodjeljivanje državnih potpora.

(146) Za mjere energetske učinkovitosti, otplativi predujam može se smatrati prikladnim instrumentom državnih potpora posebno ako su prihodi od mjere energetske učinkovitosti nesigurni.

Razmjernost

Potpore za ulaganje

(147) Prihvatljivi troškovi određuju se kao dodatni troškovi ulaganja kako je utvrđeno u točki 78. Za mjere energetske učinkovitosti, teško je utvrditi protučinjenični scenarij posebno u slučaju integriranih projekata. Za takve projekte Komisija može uvažiti zamjenu za određivanje prihvatljivih troškova kako je utvrđeno u točki 80.

(148) Primjenjuju se intenziteti potpora kako je utvrđeno u Prilogu 1.

Operativne potpore za mjere energetske učinkovitosti

(149) Odstupajući od odjeljka 5.1.5, Komisija smatra operativnu potporu za energetsku učinkovitost sukladnom samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Potpore su ograničene na nadoknađivanje neto dodatnih proizvodnih troškova koji proizlaze iz ulaganja, uzimanjem u obzir koristi proizašlih iz uštede energije.70 Pri određivanju iznosa operativnih potpora svaka potpora za ulaganje dodijeljena predmetnom poduzetniku za novo postrojenje mora se oduzeti od proizvodnih troškova.

(b) Operativne potpore podliježu ograničenom trajanju od pet godina.

Operativne potpore za visokoenergetski učinkoviti CHP

70 Pojam proizvodnih troškova znači da su troškovi neto od svake potpore, ali uključuju normalnu razinu dobiti.

4040

(150) Operativne potpore za visokoučinkovita postrojenja kogeneracije mogu se dodijeliti:

(a) poduzetnicima koji javnosti distribuiraju električnu energiju i toplinu ako troškovi proizvodnje takve električne energije ili topline prelaze njihovu tržišnu cijenu;

(b) za industrijsku uporabu istodobne proizvodnje električne energije i topline ako se može pokazati da proizvodna cijena jedne jedinice energije uz uporabu te tehnologije prelazi tržišnu cijenu jedne jedinice konvencionalne energije.

(151) Operativne potpore koje potiču proizvodnju iz novog CHP-a mogu se dodijeliti na temelju uvjeta primijenjenih na operativne potpore za energiju iz obnovljivih tehnologija u uporabi kako je utvrđeno u odjeljku 5.2.

(152) Operativne potpore koje potiču proizvodnju iz postojećeg CHP-a mogu se dodijeliti na temelju uvjeta primijenjenih na operativne potpore za postojeća postrojenja na biomasu kako je utvrđeno u odjeljku 5.2.

4141

5.4 Potpore za učinkovitu uporabu resursa i posebno potpore za gospodarenje otpadom

5.4.1. Učinkovita uporaba resursa

(153) Glavna inicijativa strategije Europa 2020. za „učinkovito korištenje resursa u Europi” namijenjena je održivom rastu prepoznavanjem i stvaranjem novih poslovnih prilika, među ostalim, s pomoću novih i inovativnih proizvodnih sredstava. Njome se utvrđuje kako se takav rast može ostvariti uz istodobno smanjenje uporabe resursa i ograničavanje sveukupnog utjecaja na okoliš.

(154) Tržišni neuspjesi kako su utvrđeni gore pod točkom 41. posebno su mjerodavni za učinkovitu uporabu resursa. Osim toga, tržišni neuspjesi u ovom području ne rješavaju se često ostalim politikama i mjerama, kao što su oporezivanje ili reguliranje. U takvim slučajevima možda su potrebne državne potpore.

(155) Za pojedinačne mjere, države članice moraju pokazati mjerljive koristi u ovom području politike, kao što su posebno količina ušteđenih resursa ili prihodi od učinkovite uporabe resursa.

(156) Komisija podsjeća u pogledu bliskih veza s novim inovativnim proizvodnim sredstvima da mjere koje promiču učinkovitu uporabu resursa mogu ostvariti korist, nakon ispunjavanja mjerodavnih kriterija, od dodatnog bonusa za ekološke inovacije kako je utvrđeno u točki 82.

5.4.2 Potpore za gospodarenje otpadom

(157) Točnije, sprečavanje, ponovna uporaba i recikliranje otpada utvrđeni su u Sedmom programu djelovanja za okoliš EU-a kao jedni od glavnih prioriteta. Jedno je osnovno načelo zakonodavstva EU-a o otpadu takozvana hijerarhija otpada koja određuje prioritete za načine obrade otpada.71. Još jedan ključni pojam načelo je „onečišćivač plaća” (PPP), opisano u točki 50. u skladu s kojim poduzetnici moraju snositi troškove štete u okolišu proizašle iz njihovih djelatnosti.

(158) Državne potpore za gospodarenje otpadom (uključujući djelatnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe) mogu pozitivno pridonijeti zaštiti okoliša, pod uvjetom da se ova načela ne zaobiđu. To obuhvaća ponovnu uporabu ili recikliranje vode ili minerala koji se inače ne bi koristili kao otpad. Posebno u svjetlu PPP-a, poduzetnici koji proizvode otpad ne bi trebali biti oslobođeni od troškova obrade otpada. Nadalje, ne bi trebalo biti negativnih učinaka na uobičajeno funkcioniranje tržišta sekundarnih tvari.

(159) Odstupajući od točke 37. i dalje, Komisija smatra da su potpore za gospodarenje otpadom namijenjene za cilj od zajedničkog interesa u skladu s načelima gospodarenja otpadom utvrđenima gore u tekstu ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a) ulaganje je namijenjeno smanjivanju otpada koji proizvode drugi poduzetnici i ne pokriva otpad koji proizvodi korisnik potpore;

(b) potpora neizravno ne oslobađa onečišćivače od opterećenja koje snose prema pravu Unije, odnosno od opterećenja koje se smatra redovitim troškom poduzetnika za te onečišćivače;

71 Hijerarhija otpada sastoji se od (a) sprečavanja, (b) pripremanja za ponovnu uporabu, (c) recikliranja, (d) druge oporabe, primjerice oporabe energije i (e) odlaganja. Vidi članak 4. stavak 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (Okvirna direktiva o otpadu), SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

4242

(c) ulaganje je iznad vrhunca tehnologije72 ili koristi klasične tehnologije na inovativni način posebno za prijelaz prema stvaranju kružnoga gospodarstva s pomoću otpada kao resursa;

(d) tvari koji se obrađuju u suprotnome bi bili odbačene ili obrađene na način koji je manje prihvatljiv za okoliš;

(e) ulaganje ne povećava samo potražnju za tvarima koje će se reciklirati, nego i povećava prikupljanje tih tvari.

(160) Potpore koje su, suprotno točki 159. podtočki (a), namijenjene za upravljanje vlastitim otpadom korisnika ocjenjuju se na temelju općih kriterija iz odjeljka 5.1 primjenjivih na potpore za poduzetnike koji prekoračuju norme Unije ili povećavaju zaštitu okoliša ako ne postoje norme Unije u smislu točke 35. podtočke (c).

72 „Vrhunac tehnologije” znači proces u kojem je uporaba otpadnog proizvoda u proizvodnji konačnog proizvoda ekonomski profitabilna uobičajena praksa. Gdje je to prikladno, pojam „vrhunac tehnologije” mora se tumačiti sa stajališta tehnološkog i zajedničkog tržišta Unije.

4343

5.5 Potpore za hvatanje i skladištenje ugljika (tehnologija CCS)

(161) Kako je utvrđeno Direktivom o tehnologiji CCS73 i Komunikacijom Komisije o budućnosti tehnologije CCS u Europi74, hvatanje i skladištenje ugljika (tehnologija CCS) tehnologija je koja može pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. U prijelazu na gospodarstvo s potpuno niskom razinom emisije ugljika tehnologija CCS može pomiriti potražnju za fosilnim gorivima s potrebom smanjenja emisija stakleničkih plinova. U nekim industrijskim sektorima tehnologija CCS može predstavljati jedinu tehnološku mogućnost koja može smanjiti emisije vezane uz postupke u mjeri potrebnoj dugoročno. Iako nema alternative smanjivanju emisija stakleničkih plinova, tehnologija CCS može biti dopuna nastojanjima smanjivanja. S obzirom na to da je trošak hvatanja i skladištenja važna prepreka uvođenju tehnologije CCS, državne potpore mogu imati svoju ulogu u olakšavanju razvoja te tehnologije.

(162) Potpore se mogu dodijeliti za poticanje elektrana na fosilna goriva ili drugih industrijskih postrojenja opremljenih objektima za hvatanje, transport i skladištenje CO2 ili pojedinačnim elementima lanca tehnologije CCS.

(163) Iako je EU poduzeo nekoliko inicijativa za uklanjanje negativnih vanjskih učinaka, te inicijative ne moraju dovesti do učinkovitog tržišnog ishoda. Posebno sustav ETS-a EU-a i nacionalni porezi na CO2 internaliziraju troškove emisija stakleničkih plinova (GHG), koji međutim (još) ne mogu osigurati ostvarenje dugoročnih ciljeva dekarbonizacije EU-a. Odstupajući od odjeljka 5.1.2, Komisija stoga pretpostavlja da za sada potpore za tehnologiju CCS uklanjaju preostali tržišni neuspjeh, osim ako ima dokaze da takav preostali tržišni neuspjeh više ne postoji.

(164) Odstupajući od odjeljka 5.1.1, kako bi promicala dugoročne ciljeve dekarbonizacije, Komisija smatra da ove potpore pridonose zajedničkom cilju zaštite okoliša. Odstupajući od odjeljka 5.1.3, i posebno ne dovodeći u pitanje propise EU-a u ovom području, Komisija pretpostavlja da su ove potpore prikladne pod uvjetom da se ispune svi ostali uvjeti.

(165) Potpore za poticanje tehnologije CCS ne uključuju potpore za postrojenja koja emitiraju CO2 (industrijska postrojenja ili elektrane) kao takve, nego samo potpore za dodatne troškove hvatanja, transporta i skladištenja emitiranog CO2. Stoga odstupajući od odjeljka 5.1.5, općenito se prihvaća da protučinjenični scenarij predstavlja stanje u kojem se projekt ne provodi. U pogledu ovog protučinjeničnog scenarija, prihvatljivi troškovi definiraju se kao financijski jaz. U obzir se uzimaju svi prihodi, uključujući primjerice uštede troškova od smanjene potrebe za pravima na ETS, program za financiranje NER300 i EEPR-a75.

(166) Komisija ocjenjuje štetne učinke potpora na temelju kriterija utvrđenih u odjeljku 5.1.6 uzimanjem u obzir sljedećih pozitivnih elemenata: jesu li utvrđeni dogovori o razmjeni znanja, je li infrastruktura otvorena za treće strane te ima li potpora za pojedinačne elemente lanca tehnologije CCS pozitivan učinak na druga postrojenja na fosilna goriva u vlasništvu korisnika.

73 Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredba (EZ) br. 1013/2006, SL L 140, 5.6.2009., str. 114.

74 COM(2013.) 180 završna verzija, 27.3.2013.75 Odluka Komisije 2010/670/EU (financiranje NER300) i Uredba 2010/1233/EU o izmjeni Uredbe

2009/663/EZ (financiranje EEPR-a).4444

5.6 Potpore u obliku smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša

(167) Porezi za zaštitu okoliša određuju se kako bi se povećali troškovi ponašanja koje šteti okolišu, na taj način obeshrabrujući takvo ponašanje i povećavajući razinu zaštite okoliša. U načelu, porezi za zaštitu okoliša trebali bi predstavljati socijalne troškove emisija, i sukladno tome, iznos poreza plaćenog po jedinici emisije trebao bi biti istovjetan za sve poduzetnike koji emitiraju CO2. Iako smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša mogu imati negativan učinak na ovaj cilj, države članice mogu ih smatrati potrebnima u nekim slučajevima kako bi odredile općenito visoke razine poreza i spriječile da zbog predmetnih poreza za zaštitu okoliša poduzetnici koji su posebno pogođeni porezom budu u teškoj konkurentnoj situaciji.76

(168) Općenito visoka razina poreza za zaštitu okoliša zaista se može olakšati odobravanjem povoljnijeg poreznog postupanja prema nekim poduzetnicima. U skladu s tim, smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša77 mogu barem posredno pridonijeti višoj razini zaštite okoliša. Međutim, ne smije se narušiti sveukupni cilj poreza za zaštitu okoliša za ponašanje koje šteti okolišu. Smanjenja poreza trebaju biti nužna i utemeljena na objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima, a predmetni poduzetnici trebaju dati doprinos povećanju zaštite okoliša.

(169) Pri ocjenjivanju državnih potpora u obliku smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu „smanjenja poreza”) Komisija stoga primjenjuje samo uvjete utvrđene u odjeljku i u odjeljku 5.1.7.

(170) Ovaj odjeljak ne primjenjuje se na potpore dodijeljene u obliku smanjenja poreza za poticanje ulaganja prihvatljivih za okoliš pokrivenih ostalim odjeljcima ovih smjernica kao što su za poticanje energije iz obnovljivih izvora ili kogeneracije topline i električne energije. Takve se potpore ocjenjuju na temelju određenih odjeljaka ovih smjernica za takve tehnologije.

(171) Komisija odobrava programe potpora za razdoblje od najviše [deset] godina. Nakon tog razdoblja država članica može ponovno prijaviti mjeru ako ona ponovno ocijeni prikladnost predmetnih mjera potpore.

(172) Komisija smatra da smanjenja poreza ne narušavaju opći cilj koji se nastoji ostvariti i da barem posredno pridonose povećanoj razini zaštite okoliša ako država članica pokaže da (i) su smanjenja dobro usmjerena na poduzetnike koji su najviše pogođeni višim porezom i (ii) da se općenito može primijeniti viša porezna stopa.

(173) Ako su porezi za zaštitu okoliša usklađeni, Komisija može primijeniti pojednostavljeni pristup kako bi ocijenila nužnost i razmjernost potpora. Za sve druge poreze za zaštitu okoliša, potrebna je temeljitija procjena nužnosti i razmjernosti potreba.

76 U brojnim slučajevima, poduzetnici koji ostvaruju korist od smanjenja poreza oni su s najštetnijim ponašanjem za koje je porez namijenjen.

77 Jedan način na koji se to može učiniti dodjeljivanje je naknade u obliku poreznih kredita, kojima poduzetnici nisu oslobođeni poreza ali za njega dobivaju paušalnu naknadu.

4545

Situacija 1.: Usklađeni porezi za zaštitu okoliša

(174) Komisija smatra potpore u obliku smanjenja poreza nužnima i razmjernima pod uvjetom da korisnici plate barem najnižu razinu poreza EU-a utvrđenu u mjerodavnoj primjenjivoj direktivi i da se izbor korisnika temelji na objektivnim i transparentnim kriterijima te da se potpore dodjeljuju u načelu na isti način za sve tržišne natjecatelje u istom sektoru ili na mjerodavnom tržištu78 ako su u sličnom činjeničnom stanju.

(175) Ako korisnici plaćaju manje od najniže porezne razine EU-a utvrđene u relevantnoj primjenjivoj direktivi, potpora se ocjenjuje na temelju uvjeta za neusklađene poreze za zaštitu okoliša kako je utvrđeno u točkama od 176. do 179.

Situacija 2.: Neusklađeni porezi za zaštitu okoliša

(176) U slučaju poreza određenog za energetske proizvode koji se koriste za proizvodnju električne energije dobavljač električne struje obvezan je platiti porez. Međutim, cijena električne energije povećava se ako porezni troškovi prelaze na potrošača električne energije (neizravni porezni troškovi). U ovom je slučaju učinak poreza na potrošače koji intenzivno koriste energiju usporediv s učinkom prijenosa troškova prava u sustavu za trgovanje emisijama i njihova uključivanja u cijenu električne energije (neizravni troškovi emisije). U ovom se slučaju smanjenja poreza mogu odobriti u obliku naknade za neizravne porezne troškove prenesene na potrošača električne energije. Komisija smatra da je mjera sukladna samo ako:

(a) je takvo smanjenje potrebno ako je intenzitet trgovine s trećim zemljama u sektoru veći od [10] %, a neizravni dodatni troškovi poreza dovode do znatnog povećanja proizvodnih troškova izračunanih kao dio bruto vrijednosti od neizravnih poreznih troškova koji iznosi barem 5 % dodane bruto vrijednosti79;

(b) je takvo smanjenje poreza razmjerno ako korisnici plaćaju barem 20 % neizravnog poreznog opterećenja;

(c) se smanjenje poreza plaća kao paušalni iznos, koji nadoknađuje troškove poreza na temelju prošle potrošnje ili proizvodnih razina.

(177) Za sve druge neusklađene poreze za zaštitu okoliša, kako bi pokazala nužnost i razmjernost potpora, država članica treba jasno definirati opseg smanjenja poreza. U ovu svrhu, država članica treba dati informacije o sektorima ili kategorijama korisnika pokrivenih smanjenjem poreza i o glavnim korisnicima u svakom predmetnom sektoru ili kategoriji uzimanjem u obzir posebno prometa, tržišnih udjela i iznosa porezne osnovice.

(178) Komisija smatra potpore nužnima ako se zadovolje sljedeći kumulativni uvjeti:

(a) odabir korisnika potpore temelji se na objektivnim i transparentnim kriterijima, a potpore se u načelu dodjeljuju na isti način svim tržišnim

78 Kako je predviđeno u Obavijesti Komisije o definiciji mjerodavnog tržišta u smislu prava tržišnog natjecanja Unije (SL C 372, 9.12.1997., str. 5).

79 Slični su kriteriji korišteni za utvrđivanje Priloga II. Smjernicama o državnim potporama povezanima sa sustavom trgovanja emisijama (Komunikacija Komisije 2012/C 158/04 od 5.6.2012).

4646

natjecateljima koji djeluju u istom sektoru odnosno na istom mjerodavnom tržištu80 ako se nalaze u sličnom činjeničnom stanju;

(b) porez za zaštitu okoliša bez smanjenja dovodi do značajnog povećanja proizvodnih troškova izračunanih kao dio bruto dodane vrijednosti za svaki sektor ili kategoriju pojedinačnih korisnika;

(c) znatno povećanje proizvodnih troškova ne može se prenijeti potrošačima bez pojave znatnih smanjenja prihoda od prodaje.81

(179) Komisija smatra potpore razmjernima ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta:

(a) korisnici potpora plaćaju najmanje 20 % nacionalnog poreza za zaštitu okoliša;

(b) smanjenje poreza uvjetovano je zaključivanjem sporazuma između države članice i korisnika ili udruženja korisnika kojima se korisnici ili udruženja korisnika obvezuju da će ostvariti ciljeve zaštite okoliša koji imaju isti učinak kao i da korisnici plate najmanje 20 % nacionalnog poreza ili ako se primjenjuje najniža razina poreza EU-a. Takvi sporazumi ili obveze mogu se odnositi, među ostalim, na smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisija ili kakvu drugu mjeru zaštite okoliša te moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

i država članica pregovara o sadržaju sporazuma, određuje ciljeve i vremenski plan za njihovo ostvarenje;

ii država članica osigurava neovisan82 i pravodoban nadzor ispunjenih obveza zaključenih u tim sporazumima;

iii ti sporazumi moraju se periodički preispitivati s obzirom na tehnološki i drugi razvoj te moraju sadržavati učinkovite kaznene odredbe primjenjive u slučaju neispunjavanja obveza.

5.7 Potpore u obliku smanjenja financiranja potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora83

(180) Financiranje potpora za energiju iz obnovljivih izvora kroz naknade kao takvo nije namijenjeno za negativne vanjske učinke i stoga nema izravan učinak na okoliš. Međutim, ono može dovesti do viših cijena električne energije. Povećanje cijena električne energije može biti eksplicitno s pomoću posebne naknade koja se ubire od potrošača električne energije povrh cijene električne energije ili neizravno kroz dodatne troškove s kojima se suočavaju dobavljači električne

80 Kako je predviđeno u Obavijesti Komisije o definiciji mjerodavnog tržišta u smislu prava tržišnog natjecanja Unije (SL C 372, 9.12.1997., str. 5).

81 U tom smislu, države članice mogu dati procjene, među ostalim, elastičnosti cijena proizvoda predmetnog sektora na mjerodavnom zemljopisnom tržištu (vidi bilješku XXX.), kao i procjene izgubljenih prihoda od prodaje i/ili smanjenih prihoda poduzetnika iz određenog predmetnog sektora ili kategorije.

82 U tu svrhu nije važno vrši li nadzor privatno ili javno tijelo.83 Zakonodavstvo o unutarnjem tržištu (Direktiva 2009/72/EZ od 13. srpnja 2009. o zajedničkim

pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ, Uredba (EZ) br. 714/2009 od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1228/2003 i kasniji mrežni kodeksi i smjernice), ne daje pravo na unakrsno subvencioniranje potrošača u tarifnim sustavima.

4747

energije zbog obveza da moraju kupiti obnovljivu energiju koje se nakon toga prenose njihovim kupcima, potrošače električne energije. Tipičan primjer obveza je kupnje za dobavljače električne energije određenog postotka obnovljive energije kroz zelene certifikate za koje dobavljač neće dobiti nadoknadu.

(181) U načelu, svi potrošači energije trebaju snositi troškove financiranja potpora za obnovljivu energiju. Međutim, možda su potrebna neka smanjenja kako bi se osigurala dovoljna osnovica financiranja potpora za obnovljivu energiju.84 Kako bi se spriječilo stavljanje poduzetnika posebno pogođenih financiranjem potpora za obnovljivu energiju u teški konkurentni položaj, države članice mogu odobriti djelomično nadoknađivanje dodatnih troškova kako bi olakšale sveukupno financiranje potpora za energiju iz obnovljivih izvora i spriječile curenje ugljika. Bez naknade za posebno pogođene poduzetnike, prihvaćanje uspostavljanja ambicioznih mjera potpora za obnovljivu energiju u javnosti može biti ograničeno. S druge strane, ako je takva naknada previsoka ili dodijeljena prevelikom broju potrošača električne energije, prihvaćanje potpora za obnovljivu energiju u javnosti može biti na jednak način spriječeno.

(182) Za ocjenjivanje državnih potpora za nadoknađivanje financiranja potpora za energiju iz obnovljivih izvora energije, Komisija primjenjuje samo uvjete utvrđene u ovom odjeljku i odjeljku 5.1.7.

(183) Kako bi osigurale da potpore služe za olakšavanje financiranja potpora za energiju iz obnovljivih izvora, države članice moraju pokazati da dodatni troškovi koji se očituju višim cijenama električne energije s kojima se suočavaju korisnici potpora proizlaze samo iz potpora za energiju iz obnovljivih izvora. Dodatni troškovi ne mogu biti veći od sredstava potpora za energiju iz obnovljivih izvora.85

(184) Kako bi se osiguralo da potpore imaju učinak na okoliš, trebaju biti namijenjene za sprečavanje rizika od premještanja određenih sektora izvan EU-a u slučaju da nema smanjenja troškovnog opterećenja. Potpora mora biti ograničena na energetski intenzivne sektore koji su izloženi značajnom riziku od istjecanja ugljika zbog financiranja potpore za energiju iz obnovljivih izvora. Stoga se potpore mogu dodijeliti samo ako je intezitet trgovine s trećim zemljama u sektoru veći od [10] % i ako troškovi financiranja potpore za održivu energiju dovode do znatnog povećanja proizvodnih troškova izračunanih kao dio bruto dodane vrijednosti koji iznosi najmanje [5] %86.

[Posebno su poželjna stajališta o ovoj odredbi u javnim savjetovanjima.]

84 Kako bi se općenito postigao visok doprinos potrošača električne energije financiranju potpora za energiju iz obnovljivih izvora, možda će biti potrebno postupati povoljnije prema nekim potrošačima električne energije posebno kako bi se spriječilo curenje ugljika.

85 Najizravniji način da se pokaže uzročna veza upućivanje je na naknadu ili pristojbu povrh cijene električne energije koja je namijenjena za financiranje energije iz obnovljivih izvora. Neizravan način da se pokažu dodatni trošokvi izračun je učinka viših neto troškova za dobavljače električne energije zbog zelenih certifikata i izračun učinka na cijenu električne energije pod pretpostavkom da dobavljač prenosi više neto troškove.

86 Slični su kriteriji korišteni za utvrđivanje Priloga II. Smjernicama o državnim potporama povezanima sa sustavom trgovanja emisijama (Komunikacija Komisije 2012/C 158/04 od 5.6.2012).

4848

(185) Unutar prihvatljivog sektora države članice moraju osigurati da se izbor korisnika potpora zasniva na objektivnim i transparentnim kriterijima, a potpore se u načelu moraju dodijeliti na isti način za sve poduzetnike u istom sektoru odnosno na mjerodavnom tržištu87 ako se nalaze u sličnom činjeničnom stanju.

(186) Komisija smatra potpore razmjernima ako su zadovoljeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a) Naknada se plaća kao paušalni iznos. Potpora se može platiti korisniku potpore u godini u kojoj nastaju troškovi odnosno u sljedećoj godini. Ako se potpore plaćaju u godini u kojoj troškovi nastaju, potrebno je uspostaviti ex post mehanizam nadzora kako bi se osigurao povrat svakog prekomjernog plaćanja potpora prije 1. srpnja sljedeće godine.

(b) Korisnici potpora plaćaju najmanje [15] % dodatnih troškova bez smanjenja do [31.12.2017.] i [20 %] od [1.1.2018.].

87 Kako je definirano u Obavijesti Komisije o definiciji mjerodavnog tržišta u smislu prava tržišnog natjecanja Zajednice (SL C 372, 9.12.1997., str. 5).

4949

5.8 Potpore za energetsku infrastrukturu

(187) Moderna energetska infrastruktura ključna je za integrirano energetsko tržište i omogućavanje Uniji da zadovolji šire klimatske i energetske ciljeve. Komisija je procijenila ukupne potrebe za ulaganjima u energetske infrastrukture europskog značaja do 2020. na oko 200 milijardi EUR.88 Ta se procjena temelji na ocjeni infrastrukture potrebne za omogućavanje Europi da zadovolji najvažnije političke ciljeve za dovršavanje unutarnjeg energetskog tržišta, osiguravanjem sigurnosti opskrbe i omogućavanjem integracije obnovljivih izvora energije. Ako operatori tržišta ne mogu osigurati potrebnu infrastrukturu, možda su potrebne državne potpore kako bi se savladali tržišni neuspjesi i osiguralo da se zadovolje značajne potrebe infrastrukture Unije. To je posebno točno za infrastrukturne projekte koji imaju prekogranični učinak ili pridonose regionalnoj koheziji.

5.8.1. Cilj od zajedničkog interesa

(188) Energetska infrastruktura preduvjet je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Potpore za energetsku infrastrukturu stoga jačaju unutarnje energetsko tržište. One primjerice povećavaju stabilnost sustava, adekvatnost proizvodnje, integriranje različitih izvora energije i opskrbe energijom u nedovoljno razvijenim mrežama. Odstupajući od odjeljka 5.1.1, Komisija stoga smatra potpore za energetsku infrastrukturu korisnima za unutarnje tržište i stoga one ispunjavaju cilj od zajedničkog interesa.

5.8.2 Nužnost državnih intervencija

(189) U pogledu odredbe o energetskoj infrastrukturi, tržišno je natjecanje u načelu ograničeno jer takva infrastruktura često predstavlja prirodni monopol. Osim toga, ulaganja u energetsku infrastrukturu često su obilježena tržišnim neuspjesima. Tržišni neuspjeh koji se može pojaviti u području energetske infrastrukture vezan je uz probleme s koordinacijom. Različiti interesi ulagača, nesigurnost oko ishoda suradnje i mrežni učinci mogu spriječiti razvoj projekta ili njegovo učinkovito oblikovanje. Probleme s koordinacijom mogu dalje otežati problemi s informacijama, posebno onima vezanima uz asimetrične informacije, tj. ako jedna strana u suradnji ima nedostatne informacije u usporedbi s drugom stranom. Istodobno, energetska infrastruktura može proizvesti značajne pozitivne vanjske učinke, a pritom mogu nastati troškovi i koristi infrastrukture na asimetričan način između različitih sudionika tržišta i država članica.

(190) Kako bi se riješili takvi tržišni neuspjesi, energetska infrastruktura obično podliježe propisima o tarifama i pristupu i uvjetima razdvajanja u skladu sa zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu („propisi o unutarnjem tržištu”).8990 U pogledu financiranja, način na koji se može savladati tržišni

88 Radni dokument službi Komisije, Potrebe za ulaganjem u energetsku infrastrukturu i njegovi uvjeti financiranja, 6.6.2011., SEC(2011.)755, str. 2.

89 Direktiva 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, posebno članak 32. o pristupu treće strane i odredbe o razdvajanju u poglavljima IV., V., VI. i VII. te Uredba br. 714/2009 o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije, posebno članak 13. o naknadama za pristup mrežama.

90 Direktiva 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina, posebno članak 32. o pristupu treće strane i odredbe o razdvajanju poglavlja IV., V., VI. i VII. i Uredba

5050

neuspjeh na drukčiji način osim s pomoću obveznih tarifa za korisnike u načelu je dodjeljivanje državnih potpora. Stoga za pokazivanje potrebe za državnom intervencijom u području energetske infrastrukture, odstupajući od odjeljka 5.1.2, primjenjuju se načela opisana u točkama od 191. do 193.

(191) Komisija smatra da su projekti od zajedničkog interesa kako je definirano na temelju Uredbe 347/201391 i ulaganja u infrastrukturu u potpomognutim regijama, tržišni neuspjesi u smislu pozitivnih vanjskih učinaka, a problemi s koordinacijom su takvi da financiranje tarifa nije dovoljno i mogu se dodijeliti državne potpore.

(192) Neke vrste infrastrukture ne podliježu takvim propisima o unutarnjem tržištu, posebno infrastrukturni projektni eksplicitno izuzeti iz određenih odredaba zakonodavstva o unutarnjem tržištu.92 U takvim slučajevima Komisija pretpostavlja da ne postoji nužnost državnih potpora, ali države članice mogu dodijeliti državne potpore u iznimnim okolnostima gdje je to opravdano na prihvatljivi način.

(193) Ako su projekti samo djelomično izuzeti iz propisa o unutarnjem tržištu i u slučaju skladištenja plina, Komisija provodi procjenu nužnosti državne potpore na temelju svakog slučaja zasebno uzimajući u obzir mjeru u kojoj tržišni neuspjeh dovodi do podoptimalnog osiguravanja potrebne infrastrukture.

5.8.3 Prikladnost

(194) Odstupajući od odjeljka 5.1.3, Komisija smatra da su tarife93 prikladno primarno sredstvo financiranja energetske infrastrukture. Međutim, u slučaju projekata od zajedničkog interesa i u potpomognutim regijama, državne potpore mogu se smatrati prikladnim instrumentom za (djelomično) financiranje takve infrastrukture. U takvim slučajevima tržišni neuspjesi često sprečavaju potpunu provedbu načela „onečišćivač plaća” na kojem se temelje propisi o tarifama, primjerice zato što je povećanje tarife kako bi se financirala ulaganja u novu infrastrukturu toliko značajno da obeshrabruje od ulaganja ili obeshrabruje potencijalne kupce od uporabe infrastrukture.


(195) Učinak poticaja potpore procjenjuje se na temelju uvjeta utvrđenih u odjeljku 5.1 ovih smjernica.

5.8.5 Razmjernost

(196) Odstupajući od odjeljka 5.1.5., iznos potpora mora biti ograničen na minimum potreban za postizanje ciljeva infrastrukture koji se nastoje ostvariti. Za potpore za

715/2009 o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina, posebno članak 13. o tarifama za pristup mrežama.

91 Uredba (EU) br. 347/2013 o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu.92 Uredba br. 714/2009, članak 17. o novim spojnim vodovima i Direktiva 2009/73/EZ, članak 36. o

novoj infrastrukturi za prirodni plin. 93 Regulatornim okvirom ugrađenim u Direktivama Komisije 2009/72/EZ i 2009/73/EZ utvrđuju se

razlozi i načela na kojima se temelje propisi o pristupu i tarifama korištenja, koja koriste operatori prijenosnih i distribucijskih sustava kako bi financirali ulaganje u takvu infrastrukturu i njezino održavanje.

5151

infrastrukturu, pretpostavlja se da je protučinjenični scenarij situacija u kojoj se projekt ne provodi. Prihvatljivi su troškovi stoga financijski jaz.

(197) Mjere potpora za poticanje infrastrukture ne smiju prekoračiti intenzitet potpora od [100] % prihvatljivih troškova.

(198) Pri ocjenjivanju mjera potpora za infrastrukturu Komisija traži od država članica da jasno i posebno utvrde svaku drugu mjeru potpore koja bi mogla imati učinak na nju.

5.8.6. Sprečavanje negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

(199) Odstupajući od odjeljka 5.1.6, u pogledu postojećih uvjeta na temelju propisa o unutarnjem tržištu koji su namijenjeni za jačanje tržišnog natjecanja, Komisija smatra da potpore za energetsku infrastrukturu koje podliježu propisima o unutarnjem tržištu nemaju neopravdane negativne učinke.

(200) U slučaju infrastrukture izuzete iz propisa o unutarnjem tržištu ili koja im ne podliježe i u slučaju skladištenja plina, Komisija provodi procjenu mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja na temelju svakog slučaja zasebno uzimanjem u obzir primjerice stupnja pristupa treće strane potpomognutoj infrastrukturi, pristup alternativnoj infrastrukturi i tržišni udio korisnika potpore.

5252

5.9 Potpore za adekvatnost proizvodnje

(201) S povećanim udjelom obnovljivih izvora energije, proizvodnja električne energije u brojnim državama članicama prelazi sa sustava relativno stabilne i kontinuirane opskrbe na sustav brojnije i manje opskrbe varijabilnim izvorima. Taj prijelaz predstavlja nove izazove za osiguravanje adekvatnosti proizvodnje.

(202) Nadalje, tržišni neuspjesi i regulatorni neuspjesi mogu izazvati nedovoljna ulaganja u proizvodne kapacitete. To bi se primjerice moglo dogoditi ako veleprodajne cijene imaju gornju granicu i ako tržišta električne energije ne proizvode dovoljno poticaja za ulaganja.

(203) Shodno tome, neke države članice razmatraju uvođenje mjera za osiguravanje adekvatnosti proizvodnje, obično dodjeljivanjem potpora proizvođačima isključivo za dostupnost proizvodnih kapaciteta.94

5.9.1 Cilj od zajedničkog interesa

(204) Mjere za osiguravanje adekvatnosti proizvodnje mogu se oblikovati na različite načine, u obliku ulaganja i operativnih potpora i za različite ciljeve. Primjerice, mogu biti namijenjene za rješavanje kratkoročnih problema manjka fleksibilnih proizvodnih kapaciteta kako bi se zadovoljili nagli prijelazi u varijabilnoj proizvodnji energije vjetra i sunčeve energije, ili mogu definirati cilj adekvatnosti proizvodnje koje države članice žele osigurati neovisno o kratkoročnim problemima.

(205) Potpore za adekvatnost proizvodnje mogu biti proturječne cilju ukidanja subvencija štetnih za okoliš posebno za fosilna goriva. Države članice stoga ponajprije razmatraju alternativne načine ostvarenja adekvatnosti proizvodnje koji nemaju negativni učinak na cilj ukidanja subvencija štetnih za okoliš, kao što je olakšavanje upravljanja stranom potražnje i povećanje interkonekcijskih kapaciteta.

(206) Neovisno o pravilima utvrđenima u odjeljku 5.1.1, treba jasno definirati točan cilj za koji je mjera namijenjena, uključujući kada i gdje se očekuje pojavljivanje problema adekvatnosti proizvodnje. Utvrđivanje problema adekvatnosti proizvodnje treba biti dosljedno s analizom adekvatnosti proizvodnje koju redovito provodi Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju u skladu sa zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu.

5.9.2 Nužnost državnih potpora

(207) Odstupajući od odjeljka 5.1.2, treba pravilno analizirati i izmjeriti prirodu i uzroke problema adekvatnosti proizvodnje i stoga nužnosti državnih potpora kako bi se osigurala adekvatnost proizvodnje primjerice u smislu manjka kapaciteta vršnog opterećenja, kratkoročne sezonske ili trajne fleksibilnosti, uskih grla mreže ili vršne potražnje u slučaju neuspješnog usklađivanja ponude i potražnje na kratkoročnom veleprodajnom tržištu. Treba opisati mjernu jedinicu za mjerenje i metodu njezinog izračuna.

94 Komisija se posebno bavila problemom adekvatnosti proizvodnje u svojoj Komunikaciji o uspostavi unutarnjeg tržišta električne energije i optimalnog iskorištavanju državnih intervencija i povezanom radnom dokumentu službi Adekvatnost proizvodnje na unutarnjem tržištu električne energije – smjernice o državnim intervencijama.

5353

(208) Država članica trebala bi jasno pokazati razloge zašto se od tržišta ne može očekivati da će omogućiti adekvatne kapacitete ako intervencije ne postoje, uzimanjem u obzir tržišnog i tehnološkog razvoja koji je u tijeku, uključujući, primjerice, razvoj spajanja tržišta, tržišta tijekom dana, tržišta uravnoteženja i tržišta pomoćnih usluga te skladištenje električne energije.

(209) U svojoj procjeni, Komisija uzima u obzir, među ostalim i gdje je to primjenjivo, sljedeće elemente koje moraju predočiti države članice:

(a) procjenu adekvatnosti proizvodnje u skladu s normama u trenutačnoj uporabi;95

(b) procjenu utjecaja varijabilne električne energije, uključujući iz susjednih sustava;

(c) procjenu utjecaja sudjelovanja potražnje, uključujući opis mjera za poticanje upravljanja potražnjom;96

(d) procjena stvarnog odnosno mogućeg postojanja spojnih vodova, uključujući opis projekata u izgradnji odnosno planiranju;

(e) procjena bilo kojeg drugog elementa koji bi mogao izazvati ili pogoršati problem adekvatnosti proizvodnje, kao što su regulatorni odnosno tržišni neuspjesi, uključujući primjerice gornje granice veleprodajnih cijena.

5.9.3 Prikladnost

(210) Odstupajući od odjeljka 5.1.3, potporama se moraju nadoknaditi isključivo usluge same dostupnosti koju osigurava operator proizvodnje i ne bi smjele uključivati naknadu za prodaju električne energije.

(211) Mjera treba osigurati adekvatne poticaje i za postojeće i za buduće proizvođače i za proizvođače koji koriste zamjenske tehnologije, kao što su odgovor potražnje ili rješenja za skladištenje. Potpore se stoga dostavljaju s pomoću mehanizma koji pružaju mogućnost različitih vremena isporuke, koja odgovaraju vremenu potrebnom za ostvarenje novih ulaganja novih proizvođača koji koriste različite tehnologije. Mjera mora uzeti u obzir i opseg u kojem interkonekcijski kapaciteti rješavaju bilo koji mogući problem adekvatnosti proizvodnje.

(212) Mjera u načelu ne smije nagrađivati ulaganja u proizvodnju u postrojenjima na fosilna goriva osim ako se pokaže da ne postoji manje štetna alternativa za postizanje adekvatnosti proizvodnje.


(213) Učinak poticaja potpore ocjenjuje se na temelju uvjeta utvrđenih u odjeljku 5.1 ovih smjernica.

95 U ovom pogledu metodologija ENTSO-E-a, koju je razvila Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju, u njegovim procjenama adekvatnosti proizvodnje na razini EU-a, može se smatrati normom EU-a.

96 Komisija uzima u obzir i planove vezane uz uvođenje pametnih brojila u skladu s Prilogom I. Direktivi 2009/72/EZ kao i uvjete na temelju Direktive o energetskoj učinkovitosti.

5454

5.9.5 Razmjernost

(214) Odstupajući od odjeljka 5.1.15, sveukupni iznos potpora treba izračunati na način koji podrazumijeva ili dovodi do toga da korisnici potpore zarađuju stopu povrata koja se može smatrati povoljnom.

(215) Smatra se da izvorno nadmetanje u postupku prikupljanja ponuda za temelju jasnih, transparentnih i nediskriminacijskih kriterija koje je na učinkovit način namijenjeno za definirani cilj dovodi do prihvatljivih stopa povrata u normalnim okolnostima.

(216) Mjera u načelu može biti otvorena i za novu i za postojeću proizvodnju, uzimanjem u obzir prihvatljivih očekivanja vjerojatnog razvoja električne energije i cijena goriva u vremenskom razdoblju pokrivenom ovom mjerom.

(217) Mjera treba omogućiti mehanizme kojima se osigurava da ne dođe do pojavljivanja nepredviđenih dobiti, primjerice s pomoću postupka preispitivanja.

5.9.6 Sprečavanje negativnih učinaka

(218) Odstupajući od odjeljka 5.1.6, mjeru treba oblikovati na način koji omogućava bilo kojem kapacitetu koji na učinkovit način pridonosi rješavanju problema adekvatnosti proizvodnje sudjelovanje u toj mjeri, posebno uzimanjem u obzir sljedećih čimbenika:

(a) sudjelovanje proizvođača koji koriste različite tehnologije i operatora koji nude mjere istovjetne tehničke učinkovitosti. Ograničavanje sudjelovanja može se opravdati samo na temelju nedovoljne tehničke učinkovitosti potrebne za rješavanje problema adekvatnosti proizvodnje. Nadalje, mehanizam treba biti otvoren mogućem udruživanju potražnje i ponude;

(b) sudjelovanje operatora iz drugih država članica gdje je takvo sudjelovanje fizički moguće, tj. gdje se kapaciteti mogu fizički osigurati državi članici koja provodi mjeru i gdje se mogu provoditi obveze utvrđene mjerom;

(c) sudjelovanje dovoljnog broja proizvođača kako bi se utvrdila konkurentna cijena za kapacitet;

(d) sprečavanje negativnih učinaka na unutarnjem tržištu, primjerice zbog izvoznih ograničenja, gornjih granica veleprodajnih cijena, ograničenja pri prikupljanju ponuda ili drugih mjera koje narušavaju djelovanje spajanja tržišta, uključujući tržišta tijekom dana i tržišta uravnoteženja.

(219) Mjera ne smije:

(a) smanjiti poticaje za ulaganja u interkonekcijske kapacitete;

(b) djelovati protiv postojećih tržišnih mehanizama koji pridonose osiguravanju kapaciteta;

(c) narušiti odluke o ulaganju u proizvodnju donesene prije mjere ili odluke operatora o tržištu uravnoteženja ili tržištu pomoćnih usluga;

(d) povećati dominaciju na tržištu na neprihvatljiv način;

5555

(e) dati prednost proizvođačima s nižim emisijama ugljika u slučaju istovjetnih tehničkih i gospodarskih parametara.

5656

5.10 Potpore u obliku sustava trgovanja dozvolama

(220) Poseban oblik potpora mogu biti sustavi trgovanja dozvolama koji mogu uključivati državne potpore, posebno kada države članice izdaju dozvole i dodjeljuju prava ispod njihovih tržišnih vrijednosti. Ako je ukupni iznos dozvola koje je izdala država članica manji od ukupnih očekivanih potreba poduzetnika, ukupni učinak na razinu zaštite okoliša bit će pozitivan. Na pojedinačnoj razini svakog poduzetnika, ako dodijeljena prava ne pokrivaju u cijelosti očekivane potrebe poduzetnika, poduzetnik mora ili smanjiti svoje onečišćenje, pridonoseći tako poboljšanju razine zaštite okoliša, ili kupiti dopunska prava na tržištu, plaćajući tako naknadu za svoje onečišćenje.

(221) Odstupajući od odjeljka 5.1, sustavi trgovanja dozvolama smatraju se sukladnima ako se zadovolje sljedeći kumulativni uvjeti:

(a) sustavi trgovanja dozvolama moraju se uspostaviti na način da ostvaruju ciljeve zaštite okoliša iznad onih koji se trebaju postići na osnovi normi Unije koje su obvezne za predmetne poduzetnike;

(b) raspodjela se mora izvršiti na transparentan način te biti zasnovana na objektivnim kriterijima i na izvorima podataka najviše dostupne kvalitete, a ukupni iznos dozvola ili prava dodijeljenih svakom poduzetniku po cijeni ispod tržišne vrijednosti ne smije biti viši od očekivanih potreba takvog poduzetnika, kako se procjenjuje za situaciju nepostojanja sustava trgovanja;

(c) metodologija raspodjele ne smije pogodovati određenim poduzetnicima ili određenim sektorima, osim ako je to opravdano logikom zaštite okoliša u samom sustavu trgovanja, ili ako su takva pravila potrebna zbog razloga dosljednosti s drugim politikama zaštite okoliša;

(d) posebno, neki sudionici na tržištu u načelu ne dobivaju dozvole ili prava po povoljnijim uvjetima od postojećih poduzetnika koji djeluju na istim tržištima. Dodjela većeg broja potpora postojećim postrojenjima u usporedbi s novim sudionicima ne bi trebala prouzročiti neopravdane ulazne prepreke.

(222) Komisija ocjenjuje nužnost i razmjernost državnih potpora uključenih u sustave trgovanja dozvolama u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a) izbor korisnika potpore mora se zasnivati na objektivnim i transparentnim kriterijima, a potpore se u načelu moraju dodijeliti na isti način za sve poduzetnike u istom sektoru odnosno na istom mjerodavnom tržištu ako se nalaze u sličnom činjeničnom stanju;

(b) potpuna prodaja na dražbi mora dovesti do znatnog povišenja proizvodnih troškova za svaki sektor ili kategoriju pojedinih korisnika;

(c) znatno povišenje proizvodnih troškova ne može se prenijeti potrošačima bez pojave znatnih smanjenja prihoda od prodaje. Ta analiza može se provesti na osnovi procjena, među ostalim, elastičnosti cijene proizvoda u predmetnom sektoru. Te se procjene rade na mjerodavnom zemljopisnom tržištu. Kako bi se procijenilo može li se povećanje troškova iz sustava

5757

trgovanja dozvolama prenijeti potrošačima, mogu se koristiti procjene izgubljenih prihoda od prodaje, kao i njihova učinka na profitabilnost poduzetnika;

(d) nije moguće da samo pojedini poduzetnici u sektoru smanje razinu emisija kako bi cijena dozvola bila prihvatljiva. Pružanjem podataka o razinama emisija koje proizlaze iz najučinkovitije metode u europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu EGP) i korištenjem istih kao mjerila, moguće je dokazati da se potrošnja ne smije smanjiti. Svaki poduzetnik koji postigne najučinkovitiju metodu može najviše ostvariti pravo koje odgovara povećanju proizvodnih troškova proizašlih iz sustava trgovanja dozvolama korištenjem najučinkovitije metode, a koje se ne može prenijeti potrošačima. Svaki poduzetnik s lošijom učinkovitosti u zaštiti okoliša ostvaruje manja prava, razmjerno svojoj učinkovitosti u zaštiti okoliša.

5858

6. Ocjenjivanje

(223) Kako bi se dodatno osiguralo ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja, Komisija može tražiti da određeni programi podliježu vremenskom ograničenju (obično 4 godine ili manje) i ocjenjivanju.

(224) Ocjenjivanje se provodi za programe u kojima je moguće narušavanje tržišnog natjecanja osobito visoko, tj. u kojima postoji rizik od značajnog ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ako se njihova provedba ne preispita u odgovarajućem roku.

(225) S obzirom na ciljeve i kako se ne bi države članice nerazmjerno opteretilo i za projekte s manjim potporama, ocjenjivanje se primjenjuje samo za programe potpora s velikim proračunima potpora, koji sadržavaju nova obilježja ili ako se predviđaju značajne tržišne, tehnološke ili regulatorne promjene.

(226) Ocjenjivanje mora obaviti stručnjak neovisan o tijelu koje dodjeljuje državne potpore na temelju zajedničke metodologije97 i mora se objaviti. Ocjena se mora dostaviti Komisiji u odgovarajućem roku kako bi se omogućila procjena mogućeg produljenja mjera potpore, a u svakom slučaju nakon završetka programa.

7. Primjena smjernica o potporama za zaštitu okoliša i energiju

(227) Ove smjernice stupaju na snagu prvog dana nakon njihova objavljivanja u Službenom listu Europske unije i zamjenjuju Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša objavljene 1. travnja 2008.98. Te se smjernice primjenjuju do 31. prosinca 2020.

(228) Komisija primjenjuje ove smjernice na sve prijavljene mjere potpora za koje je pozvana donijeti odluku nakon stupanja smjernica na snagu, čak i ako su ti projekti prijavljeni prije tog datuma. To uključuje pojedinačne potpore dodijeljene prema odobrenim programima potpora i prijavljene Komisiji prema obvezi pojedinačne prijave takvih potpora.

(229) Protuzakonite potpore za zaštitu okoliša ili energiju ocjenjuju se u skladu s pravilima na snazi na dan na koji se potpora dodjeljuje u skladu obavijesti Komisije o određivanju primjenjivih pravila za ocjenjivanje protuzakonitih državnih potpora99 sa sljedećim izuzećem:

protuzakonite državne potpore u obliku smanjenja financiranja potpora za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora ocjenjuju se u skladu s odredbama odjeljka 5.7 od 5. prosinca 2010., što je datum roka za stupanje na snagu mjera za prenošenje Direktive 2009/28/EZ.

(230) Komisija ovime predlaže državama članicama, na temelju članka 108. stavka 1. Ugovora, sljedeće prikladne mjere vezane uz njihove zatečene programe potpora za zaštitu okoliša:

Države članice trebaju izmijeniti, gdje je to potrebno, takve programe kako bi ih uskladile s ovim smjernicama u roku od [12] mjeseci nakon njihove objave, sa sljedećim izuzećima:

97 Takvu zajedničku metodologiju može osigurati Komisija.98 SL C 82/1, 1.4.2008. u daljnjem tekstu.99 SL C 119/22, 22.05.2002.

5959

Gdje je potrebno, programi operativnih potpora za poticanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora moraju se izmijeniti samo ako države članice mijenjaju100 svoje postojeće programe. Ako takva promjena nastupi u roku od 12 mjeseci nakon objave ovih smjernica, države članice moraju samo uskladiti takve programe s ovim smjernicama u roku od [12] mjeseci nakon njihove objave.

Međutim, ako je korisnik potpore dobio potvrdu od države članice da mu je dodijeljena državna potpora na temelju takvog programa za prethodno utvrđeno razdoblje, takva potpora se dodjeljuje na temelju cijelog razdoblja u skladu s uvjetima utvrđenima u programu u vrijeme potvrde.

(231) Države članice pozivaju se da izraze svoje izričito i bezuvjetno slaganje s ovim predloženim prikladnim mjerama u roku od dva mjeseca od dana objave ovih smjernica u Službenom listu Europske unije. U nedostatku odgovora, Komisija pretpostavlja da se predmetna država članica ne slaže s predloženim mjerama.

8. Izvješćivanje i nadzor

(232) U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u i Uredbom Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999101

ili bilo kojim drugim propisima koji te propise stavljaju izvan snage, država članica mora Komisija podnositi godišnja izvješća.

(233) Države članice moraju osigurati vođenje detaljne evidencije o svim mjerama koje uključuju dodjeljivanje potpora. Takva evidencija mora sadržavati sve informacije potrebne za utvrđivanje poštivanja uvjeta, gdje je to primjenjivo, o prihvatljivim troškovima i najvećem dopuštenom intenzitetu potpore. Te evidencije moraju se čuvati 10 godina od dana dodjele potpore i na zahtjev dostaviti Komisiji.

9. Preispitivanje

(234) Komisija može odlučiti preispitati ili izmijeniti i dopuniti ovaj okvir u bilo kojem trenutku ako to bude potrebno zbog razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja ili kako bi se uzele u obzir druge politike EU-a i međunarodne obveze.

100 Za potrebe ove podtočke promjena znači svaka prilagodba postojećem programu osim objave novih tarifa poticaja u skladu s već postojećom i odobrenom metodologijom, čak i ako se njome ne ostvaruje pravo na nove potpore (Uredba Vijeća (EZ) prema izmjenama Uredbom Vijeća (EZ) 734/2013).

101 SL L 140/1, 30.04.2004.6060

Prilog 1. Intenziteti potpora

(1) Za mjere zaštite okoliša primjenjuju se sljedeći intenziteti potpora:Malo poduzeće Srednje poduzeće Veliko poduzeće

Potpore za poduzetnike koji prekoračuju norme Unije ili povećavaju razinu zaštite okoliša ako norme Unije ne postoje (uključ. transportna vozila)

[ 5 5 ] %

[65 ] % za ekološke inovacije

[100] % za postupak prikupljanja ponuda

[ 4 5 ] %

[ 5 5 ] % za ekološke inovacije [100] % za postupak prikupljanja ponuda

[ 3 5 ] %

[45] % za ekološke inovacije[100] % za postupak prikupljanja ponuda

Potpore za istraživanje zaštite okoliša [70] % [60] % [ 5 0 ] %

Potpore za ranu prilagodbu budućim normama Unije

više od 3 godine

između 1 godine i 3 godina prije stupanja na snagu

[20] %

[ 1 5 ] %

[15] %

[10] %

[10] %

[ 5 ] %

Potpore za gospodarenje otpadom [55] % [45] % [ 3 5 ] %

Potpore za obnovljive energije

Potpore za postrojenja kogeneracije

[65] %,


[55] %,


[45] %,


Potpore za energetsku učinkovitost [40] %,


[30] %,


[20] %,


Potpore za daljinsko grijanje i hlađenje uz uporabu konvencionalne energije

[65] %,


[55] %,


[ 4 5 ] %


Potpore za zbrinjavanje onečišćenih lokacija [ 1 0 0 ] % [ 1 0 0 ] % [ 1 0 0 ] %

Potpore u obliku trgovanja dozvolama [ 1 0 0 ] %[ 1 0 0 ] % [ 1 0 0 ] %

Potpore za energetsku infrastrukturu[ 1 0 0 ] % [ 1 0 0 ] % [ 1 0 0 ] %

Potpore za tehnologiju CCS[ 1 0 0 ] % [ 1 0 0 ] % [ 1 0 0 ] %

Gore navedeni intenziteti potpora mogu se povećati za bonus od [5] % postotnih bodova u regijama pokrivenima člankom 103. stavkom 3. točkom (c) ili za bonus od [15] % u regijama pokrivenima člankom 107. stavkom 3. točkom (a) Ugovora do najvećeg intenziteta potpore od 100 %.

6161

Prilog 2. Uobičajene državne intervencije

(1) Komisija smatra da su uobičajeni primjeri intervencija državnim potporama povećanje razine zaštite okoliša ili jačanje unutarnjeg energetskog tržišta.

(2) Za izračun prihvatljivih troškova na temelju protučinjeničnog scenarija posebno se daju sljedeće smjernice:

Kategorija potpore Protučinjenični scenarij / prihvatljivi troškovi102

CHP Troškovi ulaganja u dodatnu opremu potrebnu da bi postrojenje radilo kao visokoučinkovito postrojenje kogeneracije

Istraživanje zaštite okoliša103 Prihvatljivi troškovi su troškovi istraživanja.Zbrinjavanje onečišćenih lokacija

Troškovi nastali104 za radove zbrinjavanja, umanjeni za povećanje vrijednosti zemljišta.105

Centralno grijanje i hlađenje Troškovi ulaganja u izgradnju, proširenje, obnovu jedne proizvodne jedinice ili više njih koje moraju biti sastavni dio učinkovitog centralnog sustava grijanja i hlađenja.

Gospodarenje otpadom106 Troškovi konvencionalne proizvodnje koji ne uključuju gospodarenje otpadom s istim ulaganjem u kapacitete.

Potpore za poduzetnike koji prekoračuju norme Unije

Dodatni troškovi ulaganja sastoje se od dodatnih troškova ulaganja potrebnih da poduzetnik prekorači razinu zaštite okoliša koju traže norme Unije107

Nepostojanje normi Unije odnosno nacionalnih normi

Ako ne postoje nikakve norme Unije, dodatni troškovi ulaganja sastoje se od troškova ulaganja potrebnih za postizanje više razine zaštite okoliša od one koju bi predmetni poduzetnik ili poduzetnici postigli da ne postoje nikakve potpore za zaštitu okoliša.

Proizvodnja električne energije iz OIE

Protučinjenični scenarij konvencionalna je elektrana s istim kapacitetima u pogledu učinkovite proizvodnje energije.

Grijanje iz OIE Protučinjenični scenarij konvencionalni je sustav grijanja s istim kapacitetima u pogledu učinkovite proizvodnje energije.

Proizvodnja bioplina unaprijeđena na razinu prirodnog plina

U načelu kao protučinjenični scenarij treba izabrati rafineriju. Međutim, ako je potpora ograničena na unapređenje bioplina, protučinjenični scenarij predstavlja alternativnu uporabu bioplina (uključujućisagorijevanje).

Biogoriva i bioplin koji se koriste za transport

U načelu kao protučinjenični scenarij treba izabrati rafineriju, ali Komisija prihvaća alternativne protučinjenične scenarije ako se opravdaju na prihvatljiv način.

102 Komisija može prihvatiti alternativne protučinjenične situacije ako ih država članica opravda na prihvatljiv način.103 To uključuje potpore za preglede energetske učinkovitosti.104 Šteta nanesena okolišu koju treba otkloniti obuhvaća štetu nanesenu kakvoći tla ili površinskih odnosno

podzemnih voda. Svi rashodi koji su poduzetniku nastali pri zbrinjavanju njegove lokacije, bez obzira na to može li se taj rashod u njegovoj bilanci prikazati kao dugotrajna imovina, vode se kao opravdana ulaganja u slučaju zbrinjavanja onečišćenih lokacija.

105 Procjene povećanja vrijednosti zemljišta koje proizlazi iz zbrinjavanja vrši neovisni stručnjak. 106 To se odnosi na gospodarenje otpadom ostalih poduzetnika i uključuje djelatnosti ponovne uporabe,

recikliranja i oporabe.107 Troškovi ulaganja potrebni za postizanje razine zaštite koju zahtijevaju norme Unije ne smatraju se

prihvatljivima i moraju se oduzeti.6262

Iskorištavanje industrijskih nusproizvoda

Gubitak nusproizvoda ako se ponovno ne iskoristi: prihvatljivi troškovi su dodatno ulaganje potrebno za uporabu nusproizvoda (primjerice izmjenjivač topline u slučaju otpadne topline).Ako nusproizvod treba odbaciti: protučinjenično ulaganje je odbacivanje otpada.

Potpore uključene u sustave trgovanja dozvolama

Potrebno je pokazati razmjernost ako ne postoji prekomjerna raspodjela.

6363

Documents

· Web viewDržave članice isto tako ne moraju uključiti električnu energiju iz određenih obnovljivih izvora u određenim zemljopisnim područjima ako je potrebno osigurati stabilnost